Uloga infracrvene termografije u kontroli potronje energije u zgradamaVeliki dio ukupne potronje energije otpada na ostvarivanje toplinskog komfora u zgradama. Infracrvena termografija pokazala se kao izuzetno korisna metoda za vizualizaciju toplinskih gubitaka kroz elemente konstrukcije kod istraivanja potencijala poveanja energetske efikasnosti zgrada. Termografskim snimanjem zgrada, te kasnijom strunom interpretacijom mogue je locirati nedostatke konstrukcije i usmjeriti zahvate na sanaciji prema optimalnom poboljanju energetske efikasnosti sustava zgrade.

Pojam savremene termografijeSuvremena termografija bazirana je na sposobnosti infracrvene kamere da registrira toplinsku energiju koju zrae povrine tijela, otkrije sve nepravilnosti temperaturnog zraenja podloge, i to pretvori u sliku, tzv. termogram.

Cilj daljnjeg razvoja primjene termografije u zgradarstvu je:pomo pri pregledu i ocjeni kvalitete novih zgrada putem odrenivanja parametara toplinske efikasnosti izvedene konstrukcije zgradeuvoenje termografije kao standardne metode za efikasno odravanje postojeih zgradaodreivanje toplinske efikasnosti zgrade mjerenjem gubitaka topline kroz vanjsku ovojnicu zgradeunapreenje zgradarstva na podruju projektiranja i gradnje, naroito sa stanovita utede energije

Primjeri dobre prakse poveanja energetske efikasnosti u zgradama

Viestambena zgrada u Sofiji, BugarskaGlavni je cilj projekta, zapoetog 2004. godine, bio obnova dotrajalih zidova i prozora, smanjenje potronje toplinske energije te poveanje udobnosti stanovanja.

U sklopu realizacije projekta provedene su slijedee mjere, kojima je prethodila provedba detaljnog energetskog pregleda spomenute zgrade:Termo izolacija vanjskih zidova - 5 cmTermo izolacija krova - 5 cmZamjena drvenih PVC prozorskim okvirimaTermo izolacija stropa podrumaPoboljanje centralnog sustava grijanja balansiranje sustava i izolacija cjevovodaRenovacija potkrovlja koje je pretvoreno u 2 nova stana.

Ukupni trokovi obnove iznosili su 52 000 Eura a kredit je dobiven od nizozemske banke s rokom otplate na 20 godina. Najzanimljivi dio obnove ove zgrade je ideja da se iznajmljivanjem novih stanova nastalih u potkrovlju, otplauje 50% rate kredita

Glavni rezultati provedbe projekta bili su slijedei:-smanjenje ukupne potronje energije u iznosu od 64% u odnosu na prijanju potronju-zgrada je u skladu s bugarskim standardima energetske uinkovitosti klasificirana energetskom klasom A,-smanjenje potronje energije za grijanje od 162 kWh/m2 na 60 kWh/m

Poslovna zgrada HEP D.P. Elektra, KoprivnicaU realizaciji projekta rekonstrukcije zgrade prema naelima energetske efikasnosti poduzete su slijedee mjere:-sanacija fasade izvedbom dodatne toplinske izolacije vanjskog zida u debljini 10 cm i sloj zavrne tankoslojne buke-promjena prozora tj. kompletne fasadne stolarije i ugradnja visoko kvalitetnih plastificiranih aluminijskih prozorskih okvira s prekinutim toplinskim mostom i ugranenim izo staklom-sanacija ravnog krova izvedbom kosog krova blagog nagiba, te dodatnom toplinskom izolacijom stropa zadnje etae prema negrijanom tavanu u debljini 14 cm.

Pasivna kola u Frankfurtu, Njemaka Karakteristike zgradekapacitet kole: 400 uenikauz kolu je sagranen djeji vrti za 100 djece i sportska dvoranaukupna povrina 6300 m2Sustav strojarskih i elektro instalacija2x 60 kW kotao na piljevinuspremnik peletam3 spremnik tople vode30 kW fotonaponskih elijaCiljevi koji su ostvareni ovim projektom:minimiziranje ukupnih trokova (zbroj investicijskih trokova s trokovima odravanja za slijedeih 50 godina)razvijanje i koritenje novog energetskog konceptaosiguravanje potrebne kvalitete zraka bez gubitaka topline i komfora.

Grad Malmo, vedskavedski grad Malmo proveo je strukturalne promjene odmiui se od industrijske povijesti prema uslunom sektoru.Grad je vrlo aktivan na polju odrivog razvoja, te je u zavrnoj fazi realizacije Okolinog programa 2003-2008, kojem je glavni cilj smanjiti emisiju CO2 za 25%. Projekt po kojem je ovaj grad poseban je izgradnja i obnova zapadne luke koja je prvobitno bila brodogradilite, luka i industrijska zona a danas pod nazivom City of Tomorrow predstavlja moderno naselje s kolama, kuama, uredima, trgovinama i ostalim uslugama koje su izgraene i 100 % koriste obnovljivu energiju

Karakteristino za City of Tomorrow je: mnoge kue opremljene IT rjeenjima za smanjenje potronje energijeneke kue posjeduju velike sunane kolektore jasno vidljive prolaznicimakljuno pravilo pri izgradnji kua je ograniena maksimalna potronja energije na 105 kWh/m2/god ukljuujui i elektrinu energijuu prometnom smislu se potie vonja biciklima i pjeaenje, te koritenja autobusnog javnog prijevoza obiluje mnotvom parkova, zelenih krovova, vrtova, te umjetnih jezeraca koja upijaju kinicu;velika se panja posveuje zbrinjavanju otpada, njegovom recikliranju i ponovnom koritenju, vrlo esto kao obnovljivog izvora energijekoriteni graevinski materijali su energetski efikasni i dobrim dijelom reciklirajui.

Zateeno stanje u sektoru zgradarstva BiHSektor zgradarstva, koji ukljuuje kuanstva i usluni sektor, najvei je pojedinani potroa energije na itavom podruju Bosne i Hercegovine. Najvie energije u zgradama troi se na toplinske potrebe, pa se upravo poveanim nivoom toplinske zatite zgrada moe znaajno utjecati na smanjenje toplinskih gubitaka i ukupne potronje energije.

Energetske potronje u zgradarstvu BiH su procijenjene za slijedee scenarije razvitka do 2020. godine:- S1 - nii scenarij potronje energije - S2 - referentni scenarij potronje energije - S3 - scenarij potronje energije s mjerama smanjenja potronje

Finalna potronja energije po sektorima u 2005. godini za BiH

Finalna potronja energije po sektorima u 2020. godini za BiH, prema scenariju S3

Zateeno stanje i preporuke za poveanje energetske efikasnosti ustambenom sektoru u Bosni i HercegoviniUkupni je stambeni fond u 2005. godini na podruju itave BiH iznosio oko 97,8 milijuna m2 stambene povrine.Od ukupnog stambenog fonda zgrada 70% su obiteljske kue a 30% stanovi. Predvia se da e do 2020. godine stambeni fond na razini BiH iznositi 121,20 milijuna m2 stambene povrine.Uz pretpostavku brzog donoenja novih propisa, najvei problem u budunosti u sektoru zgradarstva predstavljat e postojee zgrade u kojima lei i najvei potencijal energetskih uteda. Najvee utede postiu se zamjenom prozora i toplinskom izolacijom cijele vanjske ovojnice zgrade, ime se ukupni toplinski gubici mogu smanjiti za preko 60 posto.Primjenom opisanih mjera energetske efikasnosti finalna potronja energije u stambenom sektoru BiH smanjila bi se do 2020. za 15%.

Sistem poticaja vezano na toplinsku zatitu treba prvenstveno usmjeriti na slijedee mjere:poticanje zamjene postojeih i ugradnje novih energetski efikasnih prozora u postojeim zgradama poticanje poveanja toplinske zatite vanjske ovojnice u postojeim zgradamapoticanje gradnje pasivnih i nisko-energetskih obiteljskih kua, stambenih zgrada i nestambenih zgrada javne namjene

Zateeno stanje i preporuke za poveanje energetske efikasnosti u javnim zgradama uslunog sektora u Bosni i Hercegovini:-Anketom je utvrena prosjena povrina uslunog sektora od 5 m2 po stanovniku, to u 2005. godini iznosi 17,8 milijuna m2. -Do 2020. predvia se poveanje povrine javnih zgrada uslunog sektora na 8 m2 po stanovniku, to bi iznosilo oko 29,5 milijuna m2. -U 2005. godini usluni sektor predstavlja svega 15% ukupnog sektora zgrada, dok bi u 2020. godini trebao iznositi oko 20%.- Nadalje, predvieno je udvostruenje korisnih energetskih potreba u uslugama do 2020. godine.

Energetske potrebe zgradaU zgradama se energija koristi za razliite potrebe, a ovisno o tipu zgrade te se potrebe kreu od elektrine energije za rasvjetu, preko energije za grijanje pa do energije za zadovoljavanje tehnolokih potreba.Osnovne metode projektiranja energetski efikasne zgrade ukljuuju tri bitna elementa: (1) smanjenje potreba za energijom (energetske utede), (2) maksimiziranje koritenja obnovljivih izvora energije te (3) koritenje fosilnih goriva na optimalan nain u pogledu zatite okolia.

Openito se energetske potrebe zgrada mogu razvrstati kao: elektrina energija za rasvjetu elektrina energija za razliite elektrine ureaje elektrina energija za pogon dizala, eskalatora i sl. elektrina energija za pogon motornih pogona u sistemima ventilacije, klimatizacije i sl. potrona topla (sanitarna) voda toplinska energija za grijanje rashladna energija za hlaenje sekundarne upotrebe toplinske energije za praonicu, kuhinju, sterilizaciju i sl.

ZakljuakU pogledu koritenja obnovljivih izvora energije projektom se mora omoguiti optimalno pasivno koritenje suneve energije, koritenje dnevnog osvjetljenja u to veoj mjeri, prirodna ventilacija, nono hlaenje te koritenje topline tla.Glavna dobrobit projektiranja energetski efikasne zgrade je isticanje vanosti smanjenja energetskih optereenja prije nego se dodaju sistemi za opskrbu energijom. -Treba jo jednom naglasiti da su pozitivni uinci mjera koje doprinose poveanju energetske efikasnosti u zgradarstvu uvijek viestruki, a da se za provedenu mjeru moe rei da je onoliko uspjena koliko zadovoljava zahtjeve sistema 3E, odnosno energetske, ekonomske i ekoloke zahtjeve.