Grundler, Gvozdanović, Ikica, Lipljin, Milijaš, Srnec, Zvonarek

e-KidsECDL odobrena literatura

PRO-MIL d.o.o.Varaždin, svibanj 2006.

Naslov knjige: e-Kids, “ECDL - odobrena literatura”

Autori: dr. sc. Darko Grundler Toma Gvozdanović, dipl. ing. Zoran Ikica, dipl. ing. dr. sc. Nina Lipljin Ljiljana Milijaš, inf. Tamara Srnec, dipl. ing. Ljiljana Zvonarek, dipl. inf.

Naklada: PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varaždin, R. Boškovića 20, 42000 Varaždin,

tel: 042 / 203 981, 233 971, fax: 042 / 203 991, www.pro-mil.hr

Urednik: Nenad Milijaš, dipl. inf.Predgovor: mr. sc. Vesna CiglarUvodna riječ: dr. sc. Ratimir KvaternikLektura: Ružica Gregurić, dipl. uč. hrv. jezikaKorektura: PRO-MIL d.o.o.Naslovnica: Nenad Milijaš, dipl. inf.Priprema za tisak: Ivica Kruhoberec, dipl. inf., Nikola HrženjakIlustracije: Zrinka Ostović, Denis MujakovićTisak: Tiskara Varteks, VaraždinISBN: 953-7156-20-6Copyright: © PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varaždin

Ovaj udžbenik odobren je od strane The European Computer Driving Licence Foundation Limited iz Dublina. Postupak evaluacije udžbenika prema ECDL normama, a po ovlaštenju ECDL Fondacije, proveo je mr. Marijan Frković, nacionalni ECDL koordinator.

Sva prava pridržana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvole nakladnika.Sve o čemu smo pisali u ovoj knjizi, uspješno je primijenjeno na računalima, stoga ne snosimo nikakvu odgovornost za eventualnu štetu koja bi se mogla povezati s uputama iz knjige.Zaštitni znakovi:“ECDL” + zvjezdice, Registracija državnog zaštitnog znaka Br. 655373, Klase 9, 41 i 42. „European Computer Driving Licence”, Registracija državnog zaštitnog znaka Br. 655274, Klase 9, 41 i 42Ostali pojmovi za koje se zna da su zaštitni znakovi napisani su početnim velikim slovom. Nakladnik ne može provjeriti točnost niti želi utjecati na vjerodostojnost zaštitnih znakova.

CIP – Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb

UDK 372.800.4(075.2)

E-kids : ECDL odobrena literatura /<Darko> Grundler ... <et al.> ;<ilustracije Zrinka Ostović, DenisMujaković>. - Varaždin : Pro-mil, 2006.

ISBN 953-7156-20-6

1. Grundler, Darko

460502141

European Computer Driving Licence i ECDL zaštitni su znakovi Fondacije

registrirani u Irskoj. Izdavač literature PRO-MIL d.o.o. iz Varaždina,

nezavisna je organizacija od Fondacije i nije s njom udružena. Udžbenik

s ECDL oznakom može se koristiti za pripremu kandidata za polaganje

ispita po ECDL programu. Fondacija i izdavač udžbenika ne jamče da će

korištenje udžbenika s ECDL znakom osigurati uspješno polaganje ispita.

Uporaba ECDL znaka jamči da je udžbenik provjeren i odobren od strane

Fondacije te da njegov sadržaj i tekst udovoljava zahtjevima Fondacije.

Za informacije o polaganju e-Kids ispita i dobivanje e-Kids diplome i

kartice obratite se svojoj školi ili ovlaštenim ECDL ispitnim centrima u

Hrvatskoj te Hrvatskom informatičkom zboru (www.hiz.hr).

Ovaj udžbenik podržan je od Fondacije i HIZ-a za stjecanje znanja za

dobivanje e-Kids diplome.

Prije nego je ova knjiga dobila svoj konačni sadržaj i izgled, u tri navrata čitalo ju je i gledalo puno učenika, studenata, učitelja, pedagoga, psihologa, ravnatelja... Njihove primjedbe i prijedlozi pridonijeli su kvaliteti i izgledu ove knjige. Ovo je jedinstvena prilika da im poimence zahvalimo:

• Učenici IV.b razreda I. OŠ Varaždin (PETRA, MIRAN, ANJA, FRAN, JASMINA, DINO, MAJA, FRANKA, FILIP, ELDIN, LOVRO, LUKA, ROBERT, EDI, KARLA, ANTONIJA, MIA, MATIJA, LANA, MARTA, VERA, DUNJA, MAJA, MARTA, DAVID)

• MIHAELA iz IV. razreda OŠ Kneginec• ALEKSANDAR BEDENIKOVIĆ s kolegama studentima Poslovne

ekonomije EFZG • Učiteljice razredne nastave IV. razreda I. OŠ Varaždin SNJEžANA

HUđEK, SONJA TUŠEK-PODOBNIK i MARTINA BEDENIKOVIĆ• Pedagoginja u I. OŠ Varaždin VESNA FORŠEK• Ravnateljica I. OŠ Varaždin KARMEN HANS-JALŠOVEC• Mr. sc. VESNA CIGLAR, psiholog, profesor na Visokoj učiteljskoj školi

u Čakovcu• Dr. sc. RATIMIR KVATERNIK, dugogodišnji UNESCOV suradnik na

području ICT-a• Mr. MARIJAN FRKOVIĆ, nacionalni ECDL koordinator

Svakako je važno napomenuti da je svoj doprinos dala i PRO-MILova ekipa: Ljiljana, Mirjana, Matija i Radek sa suradnicima: Zrinkom, Denisom, Ružicom, Ivicom, Nikolom, Sandrom, Emilom, Majom, Ivanom i željkom.

Urednik i autori

ZAHVALE

�

PRO-MIL

�

PREDGOVOR

Otkako su umrežena računala osvojila zemaljsku kuglu, govori se da je svijet postao „veliko selo“. Sve što se dogodi u bilo kojem dijelu svijeta, može se gotovo istoga trena saznati, bez većih teškoća možemo vidjeti p r e k o horizonta, upoznavati ljude udaljene tisućama kilometara... I ne samo to! Vidimo ispod mora, u dubinu zemlje, u svemir, vidimo oku nevidljive stvari... Kao da vidimo tisućama, stotinama tisuća godina unatrag, oživljavaju davno izumrli svjetovi, postaju nam dostupna sva znanja koja su ljudi dosegnuli… Možemo pisati, računati, crtati, pospremati nama važne podatke, dopisivati se ...

Koliko se god trudili, uspjeli bismo nabrojiti tek zanemariv djelić onoga što nam računala omogućuju!

Kako postati stanovnik tog „velikog sela“? Kako naučiti koristiti računalo? Knjiga koju držite u ruci i čitate, pravo je rješenje! Pomoću nje steći ćete osnovna znanja potrebna za uspješno i kvalitetno služenje računalom.

Stručnjaci za pojedina područja vode nas kroz sljedeće teme: Računala u svakodnevnom životu, Računalo, Crtanje i bojanje, Unos i oblikovanje teksta, Internet, Elektronička pošta, Prezentacije, Tablične kalkulacije. Možda vam ovi naslovi ne govore mnogo, no oni su samo prvi kontakt sa sadržajem, samo najava koja nas treba zainteresirati da zavirimo u knjigu i upoznamo se temeljitije s njenim sadržajem. Knjiga je pisana vrlo jednostavno - s puno primjera vodi nas kroz sadržaje koja treba usvojiti, objašnjava ih, povezuje znanje koje tek usvajamo s onim od ranije... Ponekad nam se može učiniti da su neki postupci jako složeni jer se spominje mnogo koraka koje treba naučiti, mnogo naredbi koje moramo usvojiti. Obično je tako kad

�I

PRO-MIL

�I

upoznajemo nešto novo. Vjerujemo da ste to već puno puta iskusili – nešto što nam je izgledalo jako teško, komplicirano, pokazuje se jednostavnim kad naučimo. To sasvim sigurno vrijedi i za sadržaj ove knjige.

Služiti se računalom sigurno nećete naučiti u tjedan dana – bit će potrebno više vremena i strpljivog rada! Nešto ćete uspjeti jako brzo – uvjeriti se da koristeći ovu knjigu možete uspješno samostalno učiti, da ne morate čekati nekoga tko će vam pokazati, ne morate pitati jeste li nešto dobro učinili. Priznajte, to je jako različito od učenja na kakvo ste navikli, kakvo inače poznajete. Da biste to provjerili, odaberite u knjizi nešto što vas zanima, sjednite za računalo, pažljivo pratite upute i radite ono što se navodi. Uspjet ćete postići sve što je za taj postupak predviđeno. Možda niste uspjeli? Ne brinite, samo je jedan mogući razlog tome! U želji da što prije vidite očekivani rezultat negdje ste nešto propustili napraviti na pravi način, onako kako vas upute vode. Sve što vam je za uspjeh potrebno jest strpljivo i pažljivo ponoviti postupak. Ako ste uspjeli jednom, vaša će ponavljanja dovesti do toga da sve brže, sa sve manje pogrešaka možete uspjeti opet, sve dok u potpunosti ne ovladate tim znanjem. Upoznat ćete lijep osjećaj da uspjeti možete već na prvom koraku i da dalje sve ovisi o vašem trudu.

Šteta bi bila da to iskustvo zadržite samo za sebe. Ohrabrite i druge koji se još ne služe računalom da počnu učiti. Možda su to vaši roditelji? Ako su to oni ili druge odrasle osobe iz vaše okoline budite vrlo obazrivi – odrasli teško priznaju da ne znaju ono što djeca znaju ili uče pa često govore da to njima ne treba. Pokušajte ih potaknuti primjerima koji im mogu biti zanimljivi – pronalaženjem informacija na internetu, bilježenjem događanja važnih za vašu obitelj i slično. Zajedničko učenje može biti novi način druženja u vašoj obitelji, a kad nauče koristiti računalo, sigurno će vam biti zahvalni jer za kratko vrijeme bez tih znanja neće se moći osigurati normalni svakodnevni život.

Možda ste već stekli neka znanja o radu na računalu? Ako ih niste stjecali uz stručno vođenje, nego samostalno „ pokušajem i pogreškom“, svakako pažljivo proučite ovu knjigu. Često pogrešna znanja mogu biti velika zapreka za daljnje učenje, usvajanje novih znanja i napredovanje na višu razinu. Morate biti sigurni da se računalom znate služiti na ispravan način.

Za sve čitatelje ovo je tek prva razina koristi od druženja s ovom knjigom. Sadržaj knjige odgovara sadržajima koji se, prema katalogu znanja, smatraju osnovama informatičke pismenosti. Koristeći CD koji je dan uz knjigu, možete se zabavljati pitanjima iz kviza za provjeru znanja (uz pitanja su, ako slučajno ne uspijete točno odgovoriti, i sve informacije potrebne za točno rješenje). Na CD-u su i ispitna pitanja kojima možete i službeno potvrditi svoje znanje iz ovog područja. Ispit ćete, po postupku o kojem ćete saznati, moći polagati u školi ili u ECDL ispitnim centrima. To nije ispit za školsku ocjenu, već ispit kojim dobivate pravo korištenja iskaznice –kartice e-Kids. Ta se iskaznica izdaje u okviru zaštićenog programa ECDL Fondacije iz Dublina (The European Computer Driving Licence Limited) i posjeduje je sve veći

�II

PRO-MIL

broj djece iz cijele Europe. Ona vlasnicima (znači i vama, kad potvrdite svoje znanje) daje pravo da samostalno, bez nadzora odraslih, koriste računalo – na odjelima knjižnica, u bankama, na postajama, zračnim lukama, u školama i sl.

Budete li željeli napredovati, znati više, moći ćete pratiti časopis koji će izlaziti mjesečno i biti također praćen CD–om. Tu će biti sadržaji o programiranju, izradi web stranica, novim igrama, računalima, mobitelima, konzolama i ostalim zanimljivim temama. Časopis će imati i stranice na kojima će čitatelji moći izmjenjivati svoja iskustva, postavljati pitanja, objavljivati priloge. Predviđene su i stalne rubrike stručnjaka raznih profesija. Oni će pisati o temama koje zanimaju korisnike, dvojbama koje se često spominju, strahovima roditelja i sl. Vjerujemo da će časopis postati stalno štivo u vašem domu, izdanje koje čitaju i iz kojeg uče djeca, roditelji, bake i djedovi.

Do tih ponovnih susreta pozdravljam vas i želim svima puno uspjeha i zabave u učenju!

Mr. sc. Vesna Ciglar

�III

PRO-MIL

IX

PRO-MIL

Jednom prilikom, vidjevši grupu od nekoliko djevojčica i dječaka okupljenih oko osobnog računala kako zainteresirano prate što se događa na ekranu računala, zastao sam jer me zanimalo što rade.

Slušajući ih, razmišljao sam kako bi djeca trebala naučiti koristiti računalo za mnogo drugih stvari, a ne samo za igru. Ova knjiga nastala je sa ciljem da im to omogući.

Računalo, često ga zovemo i kompjutor (djeca ga od milja

zovu kompać), čudesan je izum. Mi ćemo koristiti hrvatski naziv, a to je osobno računalo. Danas se računala koriste svuda. Puno djevojčica i dječaka ima osobno računalo kod kuće i najčešće ga koriste za igranje igara. To je osobno računalo, popularno zvano PC (izgovara se engleski pi-si) što je skraćenica od engleske riječi ¨perso-nal computer¨ koja znači upravo to, osobno računalo.

Većina nas ima neku ideju o tome kako računalo radi, i kako se računalom radi, no pitamo se kako je to uistinu? Da to otkrijete, postoji samo jedan dobar način, a to je naučiti i primijeniti naučeno. Naučiti se može gotovo uvijek najlakše i najbolje iz knjige. Ova knjiga napisana je da upravo tome posluži.

Što ćete naći u ovoj knjizi?

Mnogo toga zanimljivog. Reći ću vam ukratko što će to biti i kako ćete se time poslužiti da napravite ono što želite.

U prvom poglavlju knjige vidjet ćemo gdje se sve danas računala koriste i za što se mogu uporabiti. Otvorit ćemo kućište računala kako biste vidjeli što se unutra nalazi, i objasnit ćemo vam koje sve vanjske uređaje možete priključiti na računalo.

Bit će riječi i o programima (zovemo ih softver,

piše se software), o tome što i kako rade. Računalo radi što mu softver naređuje. Kako to izgleda, vidjet ćete u knjizi.

I računalo se može razboljeti. Čuli ste o virusima kojima se računalo može zaraziti. Nisu to neki živi virusi, nego programi koji izdaju loše naredbe pa se računalo ponaša kao da je oboljelo.

UVOD

X

PRO-MIL

Znam da uglavnom već znate pokrenuti računalo, ali ipak treba naučiti kako se to pravilno radi. To će vam omogućiti da posao učinite brže, lakše i bolje. Što su prozori, ikone, datoteke, lozinke i još puno toga naučit ćete u drugom poglavlju.

U trećem poglavlju dolazi ono što nadam se svi volite - crtanje. Kako se može izraditi crtež, bojati ga kao kistom i bojama, spremati i ispisati na papir. Sve ćemo to u ovom poglavlju knjige vidjeti i naučiti, a onda vam se otvara novi svijet boja, oblika, slika i crteža koje možete i sami izraditi.

Jako je korisno naučiti pisati na računalu. Tu ima puno raznih mogućnosti, slova različitih po obliku, veličini, boji, raznih oblika od običnog pisma do tablica i umetanja slika. To može poslužiti dobro i za školu jer možete razne školske uratke napraviti mnogo bolje, ljepše i brže i uz to ih za stalno sačuvati. Naučit ćete kako to ispisati na pisaču. Danas koristimo pisače u boji pa to još bolje i ljepše izgleda. Sve je to u četvrtom poglavlju. Sigurno će i ostali biti zadivljeni kad vide što možete napraviti.

U petom poglavlju obraditi ćemo internet i kako putem interneta doći do slika, filmova i pjesama te kako sve to spremiti. Kretanje internetskim stranicama i traženje podataka popularno zovemo surfanje, kao da surfamo na daski nepreglednim oceanom informacija izraženih u obliku teksta, slika i zvuka. Naravno sve u bojama, kao da je ispred nas prozor u cijeli svijet.

U šestom poglavlju naučit ćemo gotovo sve o elektroničkoj pošti ili e-mailu, kako je popularno zovemo: od primanja, otvaranja, čitanja i ispisa pošte koju dobijemo, do pisanja i slanja.

Mislim da ćete se složiti da svi volimo dobivati poštu. Čim otvorite svoju elektroničku adresu, vidjet ćete koliko se pošte dobiva svaki dan.

Ima još toga o čemu možda dosad niste ni razmišljali, a što isto tako možete naučiti. U sedmom poglavlju naučit ćemo kako napraviti projekciju pomoću osobnog računala. To obično zovemo prezentacija. Prezentirati možemo sve što smo napisali kao tekst, napravili kao crtež, možemo unijeti i neke fotografije snimljene digitalnom kamerom. Sve to možemo napraviti tako da izgleda kao niz slika, gotovo kao neki film.

XI

PRO-MIL

Ni to nije sve. U knjizi postoji i posljednje, osmo, poglavlje o takozvanim tabličnim kalkulacijama. U njima je moguće izvoditi razne računske operacije s brojevima u stupcima i redovima tablice. Promijenimo li ili dodamo neki broj, sve se samo ponovno izračuna. Tablica se može smanjivati ili proširivati, spremiti ili poslati e-mailom. No pustit ćemo vas da to sami otkrijete.

Iz ove knjige možete učiti na jednostavan, i vjerujem, zanimljiv način - čitajte uz računalo, slijedite upute iz knjige i pokušajte napraviti što se traži. Ponavljajte to dok niste zadovoljni svojim uspjehom. Strpljivo slažite svoje znanje brzinom koja vama odgovara.

Za svakoga, a ne samo za djecu, zanimljivo je otkriti novo, ali prava je radost samostalno nešto stvoriti. Upravo to omogućuje osobno računalo ako n a u č i t e kako ga djelotvorno koristiti. Sada naprijed! Otvorite knjigu, uključite računalo, čitajte tekst, radite na računalu i uvjerite se kako je to zanimljivo i korisno.

želite li za vrijeme učenja ili nakon što proučite cijelu knjigu provjeriti svoje znanje, možete to učiniti uz pomoć priloženog CD-a. Na njemu se nalaze igrice. želite li provjeru znanja, odaberite “Provjera znanja kroz igru”. Igrajući se, odgovarat ćete na postavljena pitanja. Na kraju ćete saznati jeste li dovoljno naučili ili trebate još učiti i vježbati. Oni koji točno odgovore na većinu postavljenih pitanja, imaju mogućnost dobivanja e-Kids diplome i e-Kids kartice koja služi kao dokaz da ste informatički pismena djeca. Svi koji polože i dobiju kartice, ulaze u nagradno izvlačenje na kraju godine, a fond nagrada prilično je bogat. O uvjetima i načinu dobivanja e-Kids kartice te sudjelovanju u nagradnoj igri pogledajte na www.pro-mil.hr/e-kids ili na www.hiz.hr.

želite li za vrijeme igranja učiti, odaberite “Učenje kroz igru”. Nakon što netočno odgovorite na neko pitanje, pomoću video lekcije možete naučiti pravilan odgovor ili bivate upućeni na broj stranice u knjizi gdje je navedeno pitanje objašnjeno. Igrajte igre više puta jer će se svaki put pojaviti druga pitanja pa ćete na taj način više naučiti. Kad mislite da ste spremni, prijavite se za provjeru znanja za dobivanje diplome i e-Kids kartice. Ne zaboravite ponijeti svoj e-Kids CD jer ćete provjeru znanja vršiti na svojem CD-u, dakle na provjeri vas čekaju ista pitanja kroz koja ste već prošli igrajući se.

Sretno i puno uspjeha!

Dr. sc. Ratimir Kvaternik

XII

PRO-MIL

XII

RAČUNALA U SVAKODNEVNOM žIVOTURačunala svuda oko nas ...........................................................Velika i mala računala ..............................................................Čemu služe računala? ...............................................................Binarni brojevi, bitovi i bajtovi ..............................................Podaci u računalu ......................................................................Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver) ....... Procesor - mozak računala ............................................. Kako računalo pamti ........................................................ Računala u mreži ............................................................... Internet ................................................................................ Program .............................................................................Ulazno izlazni ureađaji ........................................................... Miševi, palice i tipkovnice ............................................ Kako računalo gleda i sluša .......................................... Kako računalo piše ..........................................................Zaštitne mjere ........................................................................... Bolesti računala ............................................................... Oprez na internetu ......................................................... Zdravo druženje s računalom ...................................... Čuvanje tajne i podataka ...............................................Igrajući se, učim .......................................................................Što smo naučili? .......................................................................

RAČUNALOPokretanje računala ....................................................................

A-1A-2A-3A-4A-5A-6A-6A-7A-8A-9

A-10A-11A-11A-12A-13A-14A-14A-15A-16A-17A-18A-20

B-1

KAZALO

XIII

PRO-MIL

XIII

Ponovno pokretanje računala .................................................Korištenje miša ........................................................................... Pokazivači miša ..................................................................Korištenje tipkovnice ................................................................. Što znače pojedine tipke? ................................................ Pokretanje naredbi pomoću tipki ..................................Prepoznavanje ikona na radnoj površini (Desktopu) ........Označavanje (selektiranje) i pomicanje ikona .....................Prepoznavanje različitih dijelova prozora .......................... Dijelovi prozora ................................................................ Rad s prozorom ............................................................... Slaganje prozora ..............................................................Podešavanje vlastitog korisničkog računa (ime, slika, lozinka) ....................................................................................... Stvaranje vlastitog korisničkog računa ...................... Lozinka za korisnički račun .......................................... Promjena slike korisničkog računa .............................Rad s datotekama ..................................................................... Windows Explorer ........................................................... Organizacija mapa (mape i podmape – mape unutar mapa) ......................................................... Premještanje datoteka i mapa (Premjesti / Move) .......................................................... Premještanja datoteka i mapa (Izreži (Cut) / Zalijepi (Paste)) ..................................... Premještanja datoteka i mapa pomoću miša ........... Kopiranje datoteka i mapa ............................................ Kopiranje datoteke na disketu ......................................Razlikovanje pojmova disk, disketa, CD, DVD i USB izmjenjivi disk ............................................................... Što prikazuje adresna traka? .........................................

B-2B-3B-4B-5B-6B-7B-8B-9

B-10B-11B-12B-12

B-14B-14B-16B-17B-18B-18

B-19

B-20

B-21B-22B-23B-23

B-24B-25

XI�

PRO-MIL

XI�

Razlikovanje različitih vrsta datoteka i njihovo pokretanje ................................................................Stvaranje mape .........................................................................Spremanje datoteka ................................................................. Stvaranje nove mape tijekom spremanja datoteke ......Zatvaranje datoteke .................................................................Otvaranje datoteke ...................................................................Brisanje datoteka ...................................................................... Kako vratiti izbrisanu datoteku? ..................................Snimanje CD-a ..........................................................................Isključivanje računala ..............................................................Što smo naučili? ........................................................................

CRTANJE I BOJANJEPokretanje programa za crtanje ............................................. Zatvaranje programa .........................................................Novi crtež .....................................................................................Spremanje crteža ........................................................................ Što i kako spremamo? ......................................................Korištenje funkcija pomoći ......................................................Zatvaranje datoteke sa crtežom .............................................Korištenje linija i oblika ........................................................... Likovi ili oblici .................................................................... Pokušajte sami .................................................................... Što ako pogriješiš? ............................................................. Uporaba olovke ..................................................................Bojanje linija i oblika .............................................................. Pokušajte sami ..................................................................Pisanje teksta ............................................................................. Pokušajte sami ..................................................................

B-26B-28B-29B-30B-31B-32B-33B-33B-34B-38B-39

C-1C-1C-2C-3C-4C-5C-6C-7C-8C-8C-9C-9

C-10C-10C-11C-11

X�

PRO-MIL

X�

Umetanje gotovih slika ...........................................................Ispis crteža ................................................................................. Pokušajte sami ..................................................................Što smo naučili? .......................................................................

UNOS I OBLIKOVANJE TEKSTAPokretanje programa za obradu teksta ............................... Zatvaranje programa ........................................................Izrada novog dokumenta .........................................................Spremanje dokumenta ..............................................................Korištenje funkcija pomoći .....................................................Mijenjanje vrste i veličine slova ............................................. Uporaba dijaloškog okvira Font .....................................Primjena podebljanog, ukošenog i podcrtanog teksta ..... Pokušajte sami ....................................................................Ukrasne riječi ............................................................................Umetanje slika ........................................................................... Pokušajte sami .................................................................. Gdje još ima slika? .......................................................... Pokušajte sami ..................................................................Izreži, kopiraj i zalijepi ............................................................ Pokušajte sami ..................................................................Brisanje teksta ........................................................................... Pokušajte sami ..................................................................Ispisivanje dokumenta ............................................................. Kako će dokument izgledati na papiru? .................... Ispis dokumenta ............................................................... Pokušajte sami ..................................................................Što smo naučili? ........................................................................

C-13C-15C-16C-17

D-1D-1D-2D-4D-5D-7D-7D-9D-9

D-10D-12D-13D-13D-13D-14D-15D-16D-16D-17D-17D-17D-18D-19

X�I

PRO-MIL

X�I

INTERNETŠto je internet? ............................................................................Što je to adresa? ..........................................................................Web preglednik i web pretraživač ..........................................Pokretanje i zatvaranje web preglednika ..............................Pristupanje web stranicama na internetu .............................Hiperveza i slikovna poveznica ...............................................Kretanje naprijed i natrag po web stranicama ....................Postavljanje polazne web stranice ..........................................Spremanje adrese web stranice u web favorite .................Otvaranje stranice iz web favorita .......................................Spremanje stranice ...................................................................Preuzimanje i spremanje podataka s interneta (download) ..Ispisivanje web stranice ..........................................................Ispis označenog teksta s web stranice ................................Što smo naučili? .......................................................................

ELEKTRONIČKA POŠTA (E-MAIL)Što je elektronička pošta (e-mail)? .........................................Prednosti e-maila ........................................................................Korištenje e-maila .......................................................................Webmail ........................................................................................Kako otvoriti (dobiti) e-mail adresu ......................................Prijava na webmail i otvaranje poruke ..................................Izrada nove poruke ....................................................................Umetanje e-mail adrese u polje “Prima” (“To”) ..................Umetanje e-mail adrese u polja “Kopija” (“Cc”) i (“Bcc”) .....Umetanje naslova u polje “Naslov” (“Subject”) ...................Dodavanje privitka ili priloga (Attachment) e-mail poruci ......

E-1E-2E-3E-4E-5E-7E-9E-9

E-11E-12E-12E-14E-15E-16E-17

F-1F-2F-2F-2F-3F-5F-6F-7F-8F-9F-9

X�II

PRO-MIL

X�II

Odgovaranje (Reply), slanje i prosljeđivanje (Forward) e-mail poruka ............................................................................Ispisivanje poruke .....................................................................Završetak rada i odjava s web maila ...................................Mail klijenti - Outlook Express ............................................Što smo naučili? ........................................................................

PREZENTACIJEŠto je prezentacija? ....................................................................Pokretanje PowerPointa ............................................................Izrada nove prezentacije ..........................................................Spremanje prezentacije .............................................................Izgled prozora PowerPointa ....................................................Korištenje funkcija pomoći .....................................................Oblikovanje teksta u prezentaciji ......................................... Grafičke oznake ................................................................ Uvlake ................................................................................. Pisanje u više stupaca .....................................................Umetanje crteža, slike, animacije i zvuka .......................... Umetanje crteža ............................................................... Umetanje slike .................................................................. Pokušajte sami ....................................................... Umetanje animacije ......................................................... Pokušajte sami ....................................................... Umetanje zvuka ................................................................ Pokušajte sami .......................................................Predložak dizajna ......................................................................Projekcija prezentacije .............................................................Ispisivanje prezentacije ........................................................... Pokušajte sami ..................................................................

F-11F-14F-16F-16F-18

G-1G-2G-3G-5G-7G-8

G-10G-10G-11G-13G-15G-15G-16G-17G-18G-18G-20G-20G-21G-22G-23G-23

X�III

PRO-MIL

X�III

Otvaranje spremljene prezentacije .......................................Što smo naučili? ........................................................................

TABLIČNE KALKULACIJEOtvaranje i zatvaranje Excela ................................................. Kako izgleda prozor Excela ............................................ Zatvaranje Excela ..............................................................Izrada nove proračunske tablice ............................................Spremanje proračunske tablice .............................................. Spremanje tablice pod drugim imenom i u drugu mapu ........................................................................ Izrada vlastite mape ......................................................... Zatvaranje tablice .............................................................. Otvaranje spremljene tablice .........................................Korištenje funkcija pomoći ..................................................... Tablica sadržaja u funkciji pomoći ..............................Unošenje brojeva i teksta u ćelije ......................................... Promjena ili ispravak sadržaja ćelije ............................ Izgled sadržaja ćelije .......................................................Pisanje jednostavne formule .................................................. Brzo računanje .................................................................. Zbrajanje uz pomoć funkcije ........................................Označavanje ćelija, redaka i stupaca ................................... Označavanje više ćelija u nizu (raspon ćelija) ......... Označavanje odvojenih raspona .................................. Označavanje retka ........................................................... Označavanje odvojenih redaka .................................... Označavanje stupaca .......................................................Oblikovanje sadržaja ćelije ..................................................... Ispis sadržaja podebljanim i ukošenim slovima .......

G-24G-25

H-1H-2H-2H-3H-4

H-5H-6H-6H-6H-7H-8H-9H-9

H-10H-11H-12H-13H-14H-14H-14H-15H-15H-15H-16H-16

XIX

PRO-MIL

XIX

Promjena veličine slova .................................................. Promjena boje slova ........................................................ Poravnanje sadržaja ćelije .............................................. Promjena fonta (oblika slova) ....................................... Obrubljivanje i bojanje tablice ..................................... Promjena oblikovanja ćelije ........................................... Brisanje oblikovanja ćelije ..............................................Premještanje i kopiranje sadržaja ćelije .............................. Premještanje sadržaja ćelije pomoću miša ................ Kopiranje sadržaja ćelije pomoću miša ...................... Premještanje sadržaja ćelije pomoću naredbi Izreži i Zalijepi ................................................................. Kopiranje sadržaja ćelije pomoću naredbi Kopiraj i Zalijepi ..............................................................Brisanje sadržaja ćelija ............................................................ Razlika između tipke Backspace i Delete .................. Pokušajte sami ..................................................................Ispisivanje tablice ...................................................................... Izgled tablice na papiru ................................................. Pretpregled ispisa (Print Preview) ............................Što smo naučili? .......................................................................

H-16H-16H-17H-17H-18H-19H-19H-20H-20H-20

H-21

H-22H-23H-23H-23H-23H-24H-24H-26

RAČUNALA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Svijet računala zabavan je i zanimljiv kad ga upoznaš. Vidjet ćeš da nije teško otkriti njegove tajne i ući u njegov čarobni svijet. Sve što trebaš učiniti jest koristeći se ovom knjigom krenuti u uzbudljivu avanturu.

Darko Grundler

A-1

PRO-MIL

Računalo ili kompač?

Računalo se na engleskom jeziku

naziva computer (čita se kompjuter) pa se često i kod nas rabi ta engleska

riječ. Bolje je i ljepše govoriti hrvatski i rabiti riječ

računalo.

Ra�unala svuda oko nas

Kud god krenuli, naići ćemo na računalo. Čak i tamo gdje ga ne očekujemo i ne vidimo. Odemo li u trgovinu, pri plaćanju stvari koje smo kupili prodavačica u većini trgovina rabi računalo kako bi izračunala koliko treba platiti. Bankomat na kojem ljudi podižu novac zapravo je računalo koje pregleda karticu, prebroji i isplati novac. Mala i neprimjetna računala nalaze se i u automobilima, mobitelima, televizorima i mnogim drugim uređajima.

Računala zamjenjuju čovjeka u mnogim poslovima. Pri obračunu u trgovini računalo umjesto čovjeka zbroji sve cijene i odredi koliko treba platiti. Dok nije bilo računala, to su morali raditi ljudi pomoću olovke i papira. Računalo je brže od čovjeka i ne griješi.

Kad se spomene riječ računalo, većina ljudi pomisli na računalo kojem se mogu zadati različiti zadaci, a koje nije namijenjeno samo jednom poslu. To je ono računalo koje možemo naći u školi, bankama, uredima. Obično ima tipkovnicu pomoću koje se piše i monitor na kojem se čita ili gleda. Većina takvih računala s kojima se svakodnevno srećemo ubraja se u skupinu osobnih računala poznatih i pod skraćenim nazivom PC.

Što će računalo raditi i kako će djelovati ovisi o upisanom programu. Program je uputa računalu što raditi. Obično je u računalo upisano (spremljeno, pohranjeno) više programa za različite poslove. Postoje programi pomoću kojih se može crtati, pisati, svirati i sl. Korisnik računala može odabrati koji će program pokrenuti i tako odrediti što će računalom raditi.

PCPC (čita se pi si) je

skraćenica od engleskog personal computer što znači osobno računalo.

Osobno se naziva zato što je namijenjeno jednom čovjeku i što mu je cijena

takva da ga može nabaviti skoro svatko.

Slika 1. U mnogim uređajima skrivena su računala

Slika 2. Osobno računalo

A-2

PRO-MIL

Velika i mala ra�unala

Postoji više vrsta osobnih računala. Najlakše ih je razlikovati po veličini: stolna, prijenosna i ručna.

Stolna računala su najveća. Sastoje se od glavne kutije u kojoj su smješteni svi najvažniji dijelovi računala. Ta se kutija naziva kućište računala. Na kućište se priključuju različiti vanjski uređaji. To su redovito tipkovnica pomoću koje se piše, miš pomoću kojeg se može crtati ili se daju naredbe računalu i monitor na kojem se čita ili gleda rezultat rada računala.

Na računalo može biti priključen još i pisač, zvučnici i različiti drugi uređaji. Računalo se zove stolno zato što obično stoji na stolu i ne prenosi se često. Da bi radilo, mora se priključiti na električnu mrežu.

Prijenosna računala su manja i napravljena tako da ih je lako prenositi. Kad nisu u uporabi, ta se računala mogu sklopiti pa su poput veće bilježnice. Mnogo su lakša od stolnih računala i pogodna su za nošenje sa sobom. Prijenosna računala imaju ugrađene baterije pa mogu raditi i tamo gdje nema električne energije, npr. u vlaku, zrakoplovu i sl. Baterije se mogu puniti kad se isprazne pa je, zapravo, riječ o akumulatorima. Kad se želi raditi na prijenosnom računalu, treba otklopiti gornji poklopac koji je ujedno i monitor. Time se otvara i tipkovnica. Funkcije miša obično su smještene na samoj tipkovnici. Prijenosna računala tek su nešto slabija od stolnih pa danas mnogi nemaju stolna računala, već im za sve potrebe služe prijenosna računala.

Ručna računala ili dlanovnici stanu u dlan. Dovoljno su mala da ih možemo staviti u džep ili torbu. Uglavnom nemaju tipkovnicu, jer su premala, pa se tipka po zaslonu. Zaslon na kojem se čita i piše mnogo je manji nego kod stolnih i prijenosnih računala. Imaju ugrađene akumulatore pa mogu raditi i na mjestima gdje nema električne energije. Ručna računala mnogo su manjih mogućnosti od stolnih i prijenosnih pa se rabe samo za neke poslove (npr. adresar, podsjetnik za sastanke, raspored sati i sl.). Podaci se iz ručnih računala lako mogu prenijeti na stolna ili prijenosna i obrnuto.

Je li veće i bolje?Veće računalo ne mora biti bolje. Prijenosno računalo

može biti mnogo bolje od stolnog računala. Kvali-teta i mogućnosti računala ovise ponajprije o ugrađe-nim dijelovima, a to se ne

može vidjeti izvana.

Laptop i notebook

Za prijenosna računala često se rabe engleski

nazivi: laptop (čita se leptop) i notebook (čita se noutbuk).

Slika 5. Ručno računalo

Slika 3. Stolno računalo

Slika 4. Prijenosno računalo

A-3

PRO-MIL

Što može računalo?

Jedno te isto računalo može obavljati različite

poslove, ovisno o programu koji pokrenemo. Program je

taj koji određuje čemu će služiti računalo.

Slika 6. Računalo brzo računa

�emu služe ra�unala?

Računala pomažu čovjeku raditi poslove koji su mu dosadni, stalno se ponavljaju ili ih je teško napraviti brzo, dobro i bez pogreške. Pritom se ne misli na okopavanje vrta (fizičke poslove), već na poslove za koje je potrebno više razmišljati (umne poslove). Uz to računalo služi i za razonodu i za učenje.

Uzmimo primjer blagajne trgovine. Kad bi trgovac morao računati ručno, vrlo brzo bi mu to dosadilo jer bi neprestano za svakog novog kupca morao iznova zbrajati. Trgovac bi to napravio mnogo sporije nego što to učini računalo, a često bi i pogriješio pri računanju. Zato su trgovci s radošću dočekali računalo i smatraju ga svojim velikim pomoćnikom.

Pogledajmo i primjer pisanja teksta. Kako će izgledati tekst napisan rukom na papiru, ovisi o čovjeku koji ga je pisao. Ima ljudi koji imaju neuredan i nečitak rukopis i teško im je pisati lijepo. Pišemo li tekst pomoću računala, bez obzira tko ga piše, uvijek će biti jednakog izgleda: sva će slova izgledati jednako, redovi će biti poravnati, a ako se pogriješi, lako i bez traga može se obrisati. želimo li pak da slova budu velika, drugog oblika ili obojena, odaberemo naredbe za to.

Pomoću računala lako je računati. Postoje programi kojima je lako zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti ili pak izvoditi neke druge računske operacije. Ne samo da će računalo brzo i bez pogreške izračunati, već često može izračunati i nešto što čovjek bez računala ne bi ni mogao izračunati, ili bi mu trebalo jako puno vremena.

Računala su velika pomoć i pri crtanju. Pomoću njih svatko može lako nacrtati ravnu crtu, kružnicu i mnoge druge likove. Pomoću računala i pisača takvi se crteži lako mogu ispisati na papir, a u slučaju potrebe, lako ispraviti i ponovno ispisati.

Računala mogu i svirati. Postoje programi pomoću kojih se mogu stvarati različiti zvukovi na računalu pa i svirati glazba. Takva se glazba može spremiti, poslati prijatelju ili mijenjati po želji.

Računala mogu čovjeku pomoći i u mnogim drugim korisnim poslovima, ali ga mogu i zabaviti. Većina djece upoznaje se s računalom tako da se zabavljaju igrajući različite igrice. Prava je šteta ostati samo na tome.

Slika 7. Računalom je lako crtati

A-4

PRO-MIL

Zašto ne

jednostavno?Može se postaviti pitanje

zašto računalo ne računa jednako kao i čovjek? Zato što računalo radi pomoću

električne struje i, s obzirom na neka njena obilježja i na to kako je građeno, najlakše mu je računati samo s dvije znamenke (pitaj profesora

zašto).

KodoviPostoji dogovor na

koji će se način slova i još neki znakovi pretvarati u nule i jedinice, pa se

tako na svakom računalu slovo A pretvori uvijek u isti binarni broj, slovo

B u drugi, ali na svim računalima isti broj itd. Takav dogovor o načinu

pretvorbe u nule i jedinice naziva se kôd. Najpoznatiji

kôd za osobna računala je ASCII kôd.

Binarni brojevi, bitovi i bajtovi

Računala ne računaju kao ljudi. Ona rade s posebnom vrstom brojeva koje ljudi ne rabe u svakodnevnom životu. Ti se brojevi zovu binarni brojevi i imaju samo dvije znamenke: 0 i 1. Jedna se takva znamenka (bez obzira je li 0 ili 1) naziva bit. Kad bismo mogli zaviriti u unutrašnjost računala, vidjeli bismo samo nule i jedinice. Računanje tim brojevima nije teško, ali je različito od načina računanja kojim ljudi računaju u svakodnevnom životu.

Kad god pritisnemo neku tipku na tipkovnici računala ili kliknemo na tipku miša, računalo to pretvori u nule i jedinice i onda računa s tim nulama i jedinicama. Kad nam računalo želi prikazati rezultat, npr. na monitoru, te se nule i jedinice

ponovno pretvore u znakove koje mi razumijemo. Tako se, primjerice, svako slovo koje pritisnemo na tipkovnici pretvori u binarni broj s osam nula i jedinica.

Binarni broj, dakle broj koji se sastoji samo od nula i jedinica, koji ima točno osam znamenki naziva se bajt (byte). Pri tom je svejedno kako su znamenke posložene. Primjerice bajt je 10011010, a bajt je i 11100011 ili 00110101. To je važno znati zato što se mnogi pojmovi vezani za računala izražavaju u bitovima i bajtovima. Kad se želi reći koliko podataka računalo može čuvati, to se izražava u bajtovima, kad se želi reći kako brzo računalo može primati podatke, to se obično izražava kao broj bitova koje u sekundi računalo može primiti.

Na sreću, nama računalo prikazuje podatke u obliku koji mi razumijemo pa ne moramo pamtiti niti računati s binarnim brojevima. Treba ipak znati da oni unutar računala postoje i da računalo takve brojeve sprema i računa njima. Slika 9. Kôdovi

Slika 8. Bitovi i bajtovi

A-5

PRO-MIL

Sažimanje

Ljudi se i pri pisanju na papir služe sažimanjem. Umjesto “i tako dalje”

zapisat će “itd.”, umjesto “na primjer”, zapisat

će “npr.”. To rade da bi uštedjeli na vremenu i

papiru. Kad netko čita takav tekst, u glavi će pretvoriti “itd.” u “i tako dalje” jer zna što to znači. Slično tome i

računalo podatke skraćuje i zapisuje u memoriju u

obliku koji zauzima manje mjesta.

Kako mjeriti snagu

računala?Postoje posebni programi

koji služe mjerenju snage računala. Mnogo

je takvih programa i uglavnom su besplatni, a

poznati su pod zajedničkim nazivom benchmark (čita se benčmark). Dovoljno je

na računalu pokrenuti takav program i na zaslonu će

se pokazati podatak o računalnoj snazi.

Podaci u ra�unalu

Nule i jedinice unutar računala zvat ćemo podacima. Računalo može svašta raditi s podacima. Može ih, primjerice, spremiti i čuvati sve dok budu potrebni. Možemo zato reći da računalo ima “pamćenje” ili memoriju. Računalo može podatke u svojoj memoriji izbrisati ili “zaboraviti” pa ih više nema.

Kad računalo nešto radi s podacima, kaže se da obrađuje podatke. Računalo je to bolje što brže može nešto učiniti s podacima. Za računalo koje može brže obraditi podatke od drugog računala kaže se da je snažnije. Pod računalnom snagom misli se na sposobnost računala da što brže obradi podatke. Brzinu kojom računalo može obrađivati podatke (npr. zbrajati brojeve) zovemo računalnom snagom.

Računala se mogu povezati i međusobno jedno drugom slati podatke. To se zove prijenos podataka. Računala mogu biti blizu, ali i vrlo daleko jedno od drugog. Povezati se mogu dva, ali i mnogo računala. Ako se poveže više računala, to se naziva računalna mreža.

Računalo ima ograničenu memoriju. Kad se memorija popuni, u nju više ne stanu novi podaci. Zato se nastoji podatke složiti tako da zauzmu što manje mjesta. Jedan od takvih postupaka jest sažimanje (kompresija) podataka. Tim se postupkom podaci preslože na takav način da ih više stane u memoriju. To se redovito radi kod podataka koji zauzimaju mnogo mjesta u memoriji, npr. kod spremanja slika ili glazbe. Računalo sažima podatke odgovarajućim programom.

Ako želimo da podaci na računalu budu tajna i da ih drugi ljudi ne mogu čitati, poslužit ćemo se šifriranjem. Šifriranje je postupak kojim se podaci pretvaraju u oblik koji razumije samo onaj tko zna prema kojem ključu su pretvoreni. To je slično kao kad slova abecede zamijenimo znakovima za koje samo mi znamo što znače. Tekst napisan tim znakovima može razumjeti samo onaj tko zna ključ.

Slika 10. Računalna snaga

Slika 11. Šifrirani podaci

A-6

PRO-MIL

Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver)

Procesor - mozak ra�unala

Sva razumna bića imaju mozak. Mozak im služi za rasuđivanje pa se zato za nekog tko se ponaša nerazumno kaže da se ponaša “kao da je bez mozga”.

I računalo ima svoj “mozak”. On je, naravno, drugačiji nego mozak čovjeka, ali ima sličnu ulogu. Kod računala taj je mozak pločica veličine poštanske marke i naziva se mikroprocesor ili kraće procesor. Procesor se sastoji od mnogo sitnih dijelova koji se mogu vidjeti tek ako se procesor pogleda pod mikroskopom. Procesor je zadužen za računske operacije i za mnoge druge radnje koje bismo mogli nazvati “razumnim”.

Procesor računa na sličan način kao i čovjek. Najprije zbroji dva broja pa im onda doda sljedeći, pa sljedeći itd. Procesor može zbrajati mnogo brže od čovjeka, a brzina kojom on može dodavati nove brojeve naziva se takt (clock, čita se klok). Procesori imaju takt od više milijardi koraka u sekundi. To znači da mogu zbrojiti nekoliko milijardi brojeva u sekundi. Što je takt veći, računalo je brže. Čovjek u jednoj sekundi može zbrojiti dva ili najviše tri broja pa je procesor u tom pogledu mnogo, mnogo brži od čovjeka.

Slično kao čovjek i računalo mora imati pamćenje da bi išta moglo računati. Pamćenje se kod računala naziva memorija. Veličina memorije kod računala naziva se kapacitet memorije i govori o tome koliko podataka stane u memoriju. U načelu što je kapacitet veći, to je računalo bolje. Memorija o kojoj je ovdje riječ naziva se radna memorija ili skraćeno RAM i ugrađena je u računalo. To je memorija koja procesoru služi za neposredan rad i u njoj procesor čuva privremene rezultate računanja.

Postoje i druge vrste memorija, kao primjerice tvrdi disk ili CD ROM koje ćemo opisati sljedećem poglavlju.

GHzTakt računala mjeri se

brojem koraka u sekundi i označava kraticom. Tako

npr. oznaka 2 GHz znači da je takt procesora dvije mi-lijarde koraka u sekundi. G u oznaci znači giga i označava milijardu, a Hz (čita se herc)

označava jednu promjenu (korak) u sekundi.

Intel i AMDProcesor je vrlo

komplicirano napraviti pa u cijelom svijetu postoji samo nekoliko tvornica koje ih proizvode. Jedna od njih je tvornica Intel, a

druga AMD. Prema njima se i nazivaju procesori, npr. Intel

Pentium, AMD Athlon i sl.

KB, MB i GB

Kapacitet memorije mjeri se u bajtovima. Kratica za bajt je veliko slovo B. Ako

je kapacitet velik, obično se zbog jednostavnosti

piše kraticama. Tako npr. kratica KB označava približno tisuću bajtova

(točno 1.024 bajtova), kratica MB označava

približno milijun bajtova (točno 1.048.576 bajtova), a

kratica GB označava približno milijardu bajtova (točno

1.073.741.824 bajtova). Dakle, umjesto da pišemo 2.048 bajtova, možemo pisati

2 KB.

Slika 12. Procesor

Slika 13. RAM ili radna memorija računala

A-7

PRO-MIL

USB izmjenjivi disk i disketa

USB izmjenjivi disk (memorijski ključić) vrlo je praktičan kad podatke

treba nositi sa sobom. Može se objesiti oko

vrata ili staviti na privjesak zajedno s ključevima. Disketa je također praktična i jeftina

ali na nju stane mnogo manje podataka nego na

memorijski ključić.

CD i DVDIako isto izgledaju i

jednake su veličine, na DVD stane mnogo više podatka nego na CD pa kažemo da DVD ima veći

kapacitet od CD-a.

Kako ra�unalo pamti

Radna memorija računala je odlična, ali ima dva nedostatka: skupa je i gubi svoj sadržaj (“sve zaboravi”) isključenjem računala. Zbog toga postoje i drugačije memorije koje nemaju taj nedostatak. Te se memorije nazivaju memorije za trajnu pohranu jer podatke čuvaju sve dok ih čovjek ne odluči izbrisati.

Jedna od rasprostranjenih trajnih memorija su optički diskovi. Tu se ubrajaju CD i DVD diskovi na kojima su podaci zapisani trajno i neće se izbrisati sve dok to čovjek ne odluči. Optički se zovu zato što se podaci čitaju pomoću svjetlosti, a zapisani su kao mikroskopski sitna izbočenja na površini diska. Optički diskovi mogu se prenositi s jednog računala na drugo.

Svako računalo ima ugrađen tvrdi disk (hard disk). Sličan je optičkom disku, samo što se podaci zapisuju i čitaju pomoću mikroskopski malih magneta. Izvana izgleda poput metalne kutije koja je obično učvršćena u unutrašnjosti kućišta računala. Uz radnu memoriju, tvrdi disk je glavna memorija računala koja je u uporabi sve vrijeme dok je uključeno. Na njemu su npr. pohranjeni programi kojima se svakodnevno služimo.

Za čuvanje manje količine podataka i za prijenos s jednog računala na drugo može poslužiti magnetska disketa. Ona također čuva podatke pomoću mikroskopski malih magneta, ali na nju stane mnogo manje podataka nego na tvrdi disk, CD ili DVD.

Svi do sad spomenuti diskovi vrte se kad se umetnu u računalo. Podaci se zapisuju na različite dijelove diskova tako da se oni vrte i po njima klizi dio koji se naziva magnetska glava i koji zapisuje podatke.

Podaci se mogu trajno čuvati i na USB izmjenjivim diskovima (memorijskim ključićima) (USB Removable disk, USB memory stick) koji se utaknu u prikladnu priključnicu na računalu. Za razliku od diskova, ključići nemaju pokretnih dijelova, mali su i praktični za prenošenje. Na njih stane mnogo više podataka nego na disketu, ali manje nego na DVD ili tvrdi disk. Nedostatak im je da su za isti kapacitet skuplji od diskova.

Slika 14. CD i DVD

Slika 15. Tvrdi disk

A-8

PRO-MIL

Ra�unala u mreži

U svijetu ima mnogo računala. želimo li poslati podatke s jednog računala na drugo, moramo ih na neki način povezati. želimo li poslati poruku sa svog računala na prijateljevo računalo, mora postojati način na koji podaci putuju do drugog računala. Moguće je povezati samo dva računala, no mnogo je bolje ako se poveže više njih. Tada možemo slati i primati podatke od mnogo ljudi povezanih računalima. To se naziva računalna mreža ili, kraće, mreža.

Ako je riječ o računalima koja su blizu, npr. u jednoj zgradi, mreža se naziva lokalna mreža ili skraćeno LAN. Mnoge tvrtke imaju svoja računala povezana u LAN. To omogućuje zaposlenicima dopisivanje posredstvom računala i bolji zajednički rad.

Mogu se povezati i računala koja su međusobno jako udaljena. Najpoznatija mreža koja povezuje jako udaljena računala naziva se internet. Ona obuhvaća cijeli svijet.

Računala se međusobno mogu povezati žicama. Za to mogu poslužiti posebne žice ili se mogu iskoristiti već postojeće telefonske što je pogodno jer telefonske žice već postoje pa ne treba kupovati i provoditi dodatne. Posebno je to pogodno ako se želi povezati udaljena računala jer bi tada posebna dodatna žica bila dugačka, a time i skupa. Ako se rabe telefonske žice, tada uz računalo trebamo i uređaj koji se zove modem. Modem omogućuje slanje i prijem podataka iz računala telefonskim žicama.

Računala se mogu povezati i bez žica. Najčešće se povezuju radiovalovima, slično kao što radioprijemnik ili televizor prima signale od odašiljača. U tom slučaju kaže se da su računala povezana bežično. To je praktično jer se računalo može prenositi i ne treba provoditi žice. Bežično povezana računala ne mogu biti jako udaljena zbog ograničenog dometa radiovalova. Obično se tako povezuju računala u jednoj zgradi ili najdalje u jednoj četvrti.

WirelessWireless je engleska

riječ za bežično (čita se vajerles) pa se bežične

mreže često nazivaju tim engleskim nazivom.

NetMreža se na engleskom jeziku kaže network (čita se netvork) ili skraćeno net. Često se i kod nas rabi engleski naziv pa ga je

dobro znati.

ADSL i ISDNPoseban način poveziva-nja računala telefonskim linijama naziva se ADSL.

On omogućuje da podaci putuju brzo, mnogo brže nego modemom pa je taj način posebno pogodan za one koji se mnogo služe

internetom. Sličan način povezivanja je i ISDN koji je

brži od modema, ali mnogo sporiji od ADSL-a.

Slika 16. Podaci putuju telefonskim žicama

Slika 17. Podaci putuju zrakom

1.1. LAN

A-9

PRO-MIL

Internet

Internet je jedna od najvažnijih pojava u svijetu računala. To je mreža koja povezuje računala u cijelom svijetu. Zašto je tako važna i popularna? Zato što omogućuje ljudima iz cijelog svijeta lako i jeftino međusobno razgovarati i razmjenjivati podatke.

Svi koji su priključeni na internet mogu se jednostavno, brzo i besplatno međusobno dopisivati. Nije važno koliko su međusobno udaljeni niti u kojim se zemljama nalaze. Poruka će gotovo istog trena doći do onog kome je poslana i neće koštati ništa. To je slično kao kad pišemo obično pismo i pošaljemo ga poštom, samo što će preko interneta stići puno, puno brže i ne treba kupiti marku. Dopisivanje preko interneta naziva se elektronička pošta (electronic mail, čita se elektronik meil). Većina ljudi rabi skraćeni naziv e-mail (čita se i-meil). Svakog se dana u svijetu milijuni ljudi dopisuju na taj način.

Pomoću interneta možemo poslati i druge sadržaje: sliku, domaću zadaću ili omiljenu pjesmu.

Osim dopisivanja na internetu se može raditi i još mnogo toga, npr. pronaći mnoge zanimljivosti. Najjednostavnije je to pomoću www stranica (čita se vvv). Ponekad se te stranice nazivaju web stranice. One su nalik stranici časopisa u boji na kojoj nešto piše, a ima i slika. Osim toga na www stranicama mogu biti i pokretne slike i zvuk. Do njih se može doći jednostavnim klikom miša. Na stranicama može se naći mnogo različitih sadržaja pa se može slobodno reći da sve što nas zanima možemo naći na internetu. Većina stranica je na engleskom jeziku, ali ima ih mnogo i na hrvatskom.

Internet je jako važan jer je jednostavno i jeftino povezao ljude cijelog svijeta i omogućio da lako dođemo do mnogih podataka.

Slika 18. Paučina

Slika 20. www stranica

Slika 19. E-mail

Odakle se može poslati

e-mail?Poruka elektroničke

pošte može se poslati s bilo kojeg računala koje je

povezano na internet. Važno je samo da imamo pristup

računalu povezanom na internet.

WebInternet se ponekad naziva i Web (čita se

veb). Web na engleskom znači paučina, a slikovito se opisuje kao “računalna

paučina” (mreža) koja obuhvaća cijelu Zemlju.

A-10

PRO-MIL

Instalacija programa

Postupak kojim se nabavljeni program

presnimava na računalo i prilagođava za rad na

računalu naziva se instalacija programa. To je uglavnom jednostavan postupak koji može svatko napraviti sam.

PiratiNe smije se svaki računalni

program presnimavati. Treba provjeriti što je

vlasnik programa odredio. Ljudi koji bez odobrenja

presnimavaju, prodaju ili dijele tako presnimljene programe krše zakone i mogu završiti

u zatvoru. Popularno se takvi ljudi nazivaju računalnim piratima.

Program

Sve što radi računalo, radi prema uputama koje zovemo računalni program. To se može usporediti s receptom za jelo.

Računalni program sastoji se od niza naredbi koje računalo izvršava jednu iza druge. Kad izvrši sve naredbe redom kako su navedene, željeni posao bit će obavljen.

Računalo je bez programa beskorisno i ne može ništa raditi. Zato svako računalo ima ugrađen barem jedan, a obično i mnogo više programa. Kod kupovine novog računala obično trgovac ugradi željene programe kako bi se kupac odmah mogao služiti računalom.

Računalne programe pišu ljudi koji se zovu programeri. Jednostavne programe može se naučiti pisati za kratko vrijeme tako da ih pišu već i učenici u školi. Jednostavni programi imaju nekoliko desetaka naredbi, a veliki i složeni programi mogu imati i nekoliko milijuna naredbi.

Postoji mnogo različitih računalnih programa koji se mogu kupiti ili nabaviti besplatno. Tako postoje programi za pisanje teksta, crtanje, stvaranje glazbe, računanje itd. Za svaki posao postoji prikladan program. Programi se obično nalaze na CD-ovima i nakon nabavke treba ih presnimiti na računalo. Mnogi programi mogu se nabaviti i preko interneta.

Na mnogim se računalima nalazi program koji se naziva Windows (čita se vindouz). Taj program najčešće ugradi onaj tko prodaje računalo. Kad se uključi računalo, ono najprije pokrene program Windows koji na monitoru prikaže sličice i tekst. Naknadno se mogu u računalo ugraditi i mnogi drugi programi. Ako neki program više nije potreban, može se izbrisati iz računala.

Slika 21. Računalni pirat

Slika 22. Program Windows

A-11

PRO-MIL

Ulazno izlazni ure�aji

Miševi, palice i tipkovniceRačunalo je jako “poslušan” uređaj. Učinit će skoro sve što mu čovjek kaže. I

uglavnom neće učiniti ništa ako mu ne kažemo što želimo. Ali kako možemo reći računalu što od njega želimo? Možemo se poslužiti nekim uređajem koji će naše želje pretvoriti u nešto što računalo razumije.

Tipkovnica je prvi takav uređaj. To je kutija s mnogo označenih tipki. Pritiskom tipke zapravo zatvorimo prekidač i tako pokret pretvorimo u električnu struju koja pokrene računalo. Na nekim tipkama su slova, na nekima brojke, a na nekima drugi znakovi. Tipkovnica služi za pisanje teksta, ali i za davanje naredbi računalu što ovisi o pokrenutom programu. Može se istodobno pritisnuti i više tipki. Pritisnemo li istovremeno tipku SHIFT i neko slovo, napisat ćemo veliko slovo.

Drugi način kako uputiti računalo da nešto napravi je pomoću miša. Miš je uređaj velik približno kao živi miš i obično je žicom koja nalikuje repu spojen s računalom. Pomicanjem miša po stolu pomiče se i oznaka na zaslonu monitora. Ta se oznaka zove pokazivač. Na mišu su dvije ili tri tipke koje možemo pritisnuti (kliknuti). Pomoću miša možemo pomaknuti pokazivač na zaslonu i klikom na tipku reći računalu što treba raditi. Uz to miš može poslužiti pri crtanju ili kod različitih igara.

Oni koji se puno igraju na računalu sigurno znaju za pomičnu palicu (joystick, čita se đojstik). To je palica koja se drži u ruci i može se pomicati. Na njoj ima više tipki koje su smještene tako da se mogu pritiskati i time davati različite naredbe. Pomična palica obično se rabi kod igrica na računalu za pomicanje različitih likova na zaslonu monitora.

Miš koji svijetli

Postoji više vrsta miševa. Danas većina s donje strane svijetli. Pomoću tog svjetla i male kamere smještene

također s donje strane miša cijelo vrijeme se snima podloga i tako

računalo “zna” kad se miš pomakne. Kamera može

snimati samo na blizinu pa miš mora ležati na podlozi.

Ako kamera ne može snimati podlogu, miš ne može raditi

(pokušajte podići miš u zrak i pomicati ga).

Koliko tipki ima tipkovnica?

Većina računala ima vrlo slične tipkovnice i

vrlo sličan raspored tipki. Ako naučite na jednoj

tipkovnici gdje je npr. slovo A, naći ćete ga na istom

mjestu na svim tipkovnicama. Tipkovnice uglavnom

imaju sto tipki (ponekad i neku više).

Slika 23. Tipkovnica i miš

Slika 24. Pomična palica

A-12

PRO-MIL

Uši računala

Uređaje za raspoznavanje govora malokad ćemo sresti. To je zato što su skupi i nisu usavršeni.

Zamisli da je takav uređaj ugrađen u računalo u

informatičkoj učionici i da je učionica puna učenika. Kad

bi više učenika počelo govoriti uglas, koga bi računalo

trebalo slušati?

Što piše u tim crticama?

Crtični kôd zapravo je broj zapisan pomoću crnih i bijelih crtica. Uvijek ispod tih

crtica piše broj koji čovjek može pročitati. Svaki

proizvod ima drugačiji broj. Prva tri broja

određuju u kojoj je zemlji proizvod proizveden.

Proizvodi proizvedeni u Hrvatskoj imaju prva tri

broja 385.

Kako ra�unalo gleda i sluša

Računalo može i gledati i slušati. želimo li u računalo unijeti svoju fotografiju, poslužit ćemo se uređajem koji se zove skener. Skener je nalik fotokopirnom uređaju, samo što se slika koju stavimo na skener ne kopira na papir, nego u računalo. Tako spremljenu sliku možemo vidjeti na zaslonu monitora, možemo je poslati prijatelju, promijeniti joj boje i još mnogo toga. Postupak kojim sliku unosimo u računalo pomoću skenera naziva se skeniranje. Dovoljno je staviti sliku na staklo skenera, pokrenuti odgovarajući program na računalu i slika će za nekoliko trenutaka biti prenesena u računalo.

Posebna vrsta skenera koristi se u trgovinama na blagajni. Oni čitaju o kojoj je robi riječ. Na skoro svakom proizvodu u trgovini otisnut je znak koji se sastoji od više crnih i bijelih crta. Ta se oznaka naziva crtični kôd (bar code, čita se bar kôd) i služi tome da bi računalo znalo prepoznati (“vidjeti”) o kojem je proizvodu riječ. Prodavačica treba samo robu približiti posebnom skeneru koji čita crtični kôd i računalo će prepoznati i pohraniti podatak o robi. Skener za čitanje crtičnog kôda obično je smješten ispod stakla na blagajni ili ga blagajnica ima u ruci.

Na računalo se može priključiti i mala kamera koja se popularno naziva vebcam (webcam). Ta kamera snima slično kao i videokamera samo ne snima na film nego sprema u računalo. Ta se snimka može posredstvom interneta slati na daljinu pa se dva udaljena sugovornika za računalom mogu vidjeti. Takve su kamere jeftine i lako se priključuju na računalo.

Računalo može i slušati. Postoje uređaji koji se priključuju računalu pa ono “razumije” što čovjek govori. Nazivaju se uređaji za raspoznavanje govora i mogu poslužiti npr. za diktiranje pa čovjek ne mora pisati tipkovnicom, već može računalu govoriti tekst koji ono ispisuje na zaslonu i sprema.

Slika 25. Skener

Slika 26. Crtični kôd

Slika 27. Oči računala

A-13

PRO-MIL

Koji je pisač bolji?Najbolji ispis imaju

laserski pisači, ali su oni skuplji od pisača s mlazom

tinte pa ih manje ljudi kupuje. No tinta koju troši

pisač s mlazom tinte prilično je skupa.

Veličina monitoraPostoje monitori različitih

veličina. Veličina monitora određuje se tako da se

izmjeri dužina dijagonale zaslona. Dok su u

trgovinama dovoljno dobri mali monitori, za crtanje su potrebni što veći monitori. Što je monitor veći, to je i

skuplji.

Kako ra�unalo piše

Računalo može i pisati. Piše uglavnom na dva načina - po zaslonu i po papiru.

Kad sjedimo za računalom i nešto radimo, računalo piše po zaslonu monitora. Monitor je uređaj koji služi tome da nam računalo prikaže što je napravilo. Ravna prednja ploha monitora na kojoj se prikazuju podaci naziva se zaslon ili ekran. Pri radu računalom većinu vremena gledamo u zaslon monitora i tako pratimo rad.

Danas se rabe uglavnom dvije vrste monitora. Stariji monitori (koji već izlaze iz uporabe) su veći, teži i troše više energije. Možemo ih prepoznati po tome što imaju prilično veliku kutiju. Takvi se monitori nazivaju monitori s katodnom cijevi. Noviji monitori su tanki i troše manje energije, a nazivaju se LCD monitori. Oni se osim za stolna rabe i za prijenosna računala.

Računalo može pisati i po papiru. Uređaj kojim računalo piše po papiru naziva se pisač (printer). Postoji više vrsta pisača koji se razlikuju po cijeni i kvaliteti ispisa.

Najpopularniji pisači danas su pisači s mlazom tinte (ink jet, čita se ink đet). Oni pišu na papir tako da podatke iz računala pretvaraju u mikroskopski sitne kapljice tinte koje onda ispucavaju (“pljuckaju”) na papir. Ispis na papiru nastaje slaganjem sitnih točkica tako ispaljene tinte. Nakon određenog broja ispisanih stranica tinta se potroši pa je treba zamijeniti.

U uredima se uglavnom rabe laserski pisači. Imaju bolji ispis i mogu ispisati više primjeraka od pisača s mlazom tinte pa su prikladniji za poslovnu primjenu. Otisak na papiru stvaraju tako da na papir talože sitne čestice obojenog praha koji se naziva toner. Laserski se zovu zato što unutar njih postoji uređaj koji se zove laser i koji stvara vrlo usku i snažnu zraku svjetlosti. Ta zraka svjetlosti “piše” po valjku (bubnju) na koji se onda taloži crni prah koji se s valjka prenosi na papir.

Kakvih pisača ima?

Osim navedenih pisača s mlazom tinte i laserskih

pisača ponekad se mogu sresti termalni pisači i iglični pisači. Termalni pisači su mali i rabe se

obično ugrađeni u druge uređaje, npr. blagajne,

bankomate, telefaks uređaje i sl. Termalni se zovu zato što pri ispisu zagrijavaju

posebne vrste papira koji pocrni na zagrijanim

mjestima. Iglični pisači pišu tako da iglicama preko obojene vrpce utiskuju

tekst na papir.

Slika 28. Monitori

Slika 29. Pisači

A-14

PRO-MIL

Koji su CD-ovi

opasni?Sigurni su samo izvorni CD-ovi, dakle oni koje ste nabavili u trgovini ili dobili uz neki časopis. Svi presnimavani CD-ovi su

mogući izvor zaraze virusima i treba ih se kloniti.

Tko stvara viruse?

Osobe koje stvaraju (pišu) viruse uglavnom su nepoznate. Ako ih se

otkrije, završe na sudu ili u zatvoru jer je stvaranje virusa

zabranjeno. Često to rade da bi na potpuno pogrešan

način pokazali da se razumiju u računala i programiranje,

a ponekad da bi naudili drugima.

Kako znati koja je poruka sigurna?

Kod dopisivanja elektroničkom poštom

često se puta primi poruka koja sadrži virus. Najbolje je bez čitanja obrisati sve

poruke koje dolaze od nepoznatih pošiljatelja. Ponekad virus dođe i od

poznanika. U tom je slučaju poruku dobro obrisati ako

vam je sadržaj poruke sumnjiv. U svakom slučaju NIKAD

ne treba otvarati dodatak, prilog (attachment, čita se

atačment) poruke ako nismo sasvim sigurni da

je bez virusa.

Zaštitne mjere

Bolesti ra�unalaRačunalo se može i razboljeti. Nije to baš onakva bolest od kakve boluju ljudi, ali

kao i čovjeka i bolesno računalo treba što prije izliječiti.

Osim programa za računalo koji su nam korisni, postoje i programi koji upućuju računalo raditi nešto što mi ne želimo. Takvi se programi nazivaju virusi i ima ih mnogo. Ako se na računalu pojavi takav program, ono će izvoditi različite nepodopštine: obrisati korisne podatke, slati elektroničke poruke, a da mi o tome nište ne znamo, spriječiti nas u radu ili pak u potpunosti onesposobiti računalo za koristan rad.

Virusi su programi napravljeni tako da se presnime na naše računalo, a da mi to i ne znamo. To može biti ako presnimavamo neki program s CD-a koji nije izvorni, već ga je netko kopirao od nekog. Na takvom CD-u može biti prikriven virus i to tako skriven da ga uobičajenim programima ne možemo vidjeti. Tako ćemo nesvjesno presnimiti virus i zaraziti svoje računalo.

Drugi način kojim se često zarazi računalo jest preko interneta. Uz elektroničku poštu može se dobiti dodatak koji na prvi pogled izgleda bezazleno: npr. neka slika ili pozdrav, ali se pri otvaranju takvog dodatka zapravo na računalo prenese virus.

Najbolji lijek protiv virusa je oprez. Ne presnimavaj neprovjerene CD-ove i ne čitaj dobivene poruke ako nisi siguran od koga su. Takve je poruke najbolje obrisati bez čitanja.

Drugi mogući lijek je uporaba posebne vrste programa koji se nazivaju antivirusni programi. Pokrenemo li takav program, on će pretražiti računalo, pronaći moguće viruse i uništiti ih (obrisati ih). Takvi programi mogu pronaći većinu, ali ne i sve viruse jer mogu pronaći i otkriti samo poznate viruse, a u svijetu stalno nastaju novi. Zato je uobičajeno antivirusne programe neprestano (najbolje dnevno) obnavljati novim inačicama kako bismo opasnost zaraze virusom smanjili na najmanju moguću mjeru.

Slika 30. Virus i antivirus

Slika 31. Izvori virusa

A-15

PRO-MIL

Oprez na internetu

Na internetu se može naći mnogo korisnih i zabavnih informacija pa mnogi dnevno provode puno vremena na internetu. Internet, međutim, krije i opasnosti.

Nemoj vjerovati svemu što vidiš na internetu. Tu svatko može vrlo lako objaviti što god želi pa ima zlih ljudi koji to koriste kako bi prevarili naivne. Npr. na internetu se često na prodaju nude različite stvari čija cijena izgleda jako povoljno, no nemoj nikad slati novac na takve adrese jer se često radi o prijevari. Zamoli nastavnika ili roditelje da provjere o čemu je riječ.

Budite oprezni i ako se od vas ništa ne traži. Na internetu se često mogu pronaći podaci koji su pogrešni. Neke od tih podataka namjerno objave zlonamjerni ljudi, a neke pak objave iz neznanja. Primjerice na internetu možeš naći uvjerljiv opis i slike životinja koje uopće ne postoje. Ili podatke o nekoj osobi koji su pogrešni. U svakom slučaju dobro je svaki podatak provjeriti na nekoliko mjesta i pokušati pronaći na internetu stranice kojima vjeruješ i iza kojih stoji netko od povjerenja.

Poseban je oprez potreban ako se preko interneta upoznaš s nekom osobom koju ne poznaješ u svakodnevnom životu. Nikako ne pristaj sastati se s takvom osobom prije nego o tome razgovaraš s roditeljima. Događalo se da su oni koji bi otišli na takav sastanak nastradali ili da je osoba koju su susreli bila sasvim drugačija nego se predstavljala u razgovoru.

Unatoč svoj zanimljivosti nije dobro cijeli dan sjediti za računalom i biti na internetu. Treba se baviti i drugim stvarima i družiti se s ljudima u stvarnom životu. Treba se i razgibati jer od predugog sjedenja možeš ne samo postati slabo pokretan i bez kondicije, već možeš zaraditi i oštećenje kralježnice ili oslabiti vid. Zato svakako ograniči vrijeme koje dnevno provedeš za računalom.

Koliko vremena

provoditi za računalom?

Za računalom ne bi trebalo dnevno provoditi više od

dva sata. I to ne bez prekida, već se svakih pola sata treba

malo odmoriti i prošetati kako bismo se protegnuli i

odmorili oči.

Lažni podaci na

internetuČesto se učenici služe

podacima s interneta kako bi riješili domaću zadaću

ili neki drugi školski zadatak. Pri tom vjeruju

svemu što vide na internetu. To nije dobro. Trebalo bi svaki podatak potražiti na

nekoliko mjesta i usporediti ih. Najbolje bi bilo podatke

prikupljati na stranicama za koje znaš tko ih izrađuje. Ako to nije

moguće, provjeri s roditeljima i nastavnicima prikupljene

podatke.

Slika 32. Susreti na internetu

Slika 33. Čudne li životinje

A-16

PRO-MIL

Koji je monitor bolji za oči?

LCD monitor bolji je od monitora s katodnom

cijevi, ali je i skuplji. Bolji je zato jer manje umara oči. Uz to troši manje energije i zauzima manje mjesta na

stolu.

Što je to ergonomija?

Ergonomija nastoji strojeve i stvari prilagoditi ljudima.

Stolica na kojoj je nespretno sjediti i ne

osjećaš se ugodno nije ergonomska. Bicikl koji je ugodno i spretno voziti je ergonomski. Ergonomski su oni računalni uređaji s

kojima je čovjeku ugodno i jednostavno raditi.

Zdravo druženje s ra�unalom

Računalo je zabavna sprava. Zbog toga mnoga djeca i odrasli provode sate za računalom. Pri tom često zaboravljaju da predugo sjedenje pred računalom može biti štetno po zdravlje. Zato evo nekoliko savjeta.

Svakih pola sata treba se odmaknuti od računala i malo razgibati. Desetak minuta radi nešto drugo. Prošetaj. Pogledaj kroz prozor. Nazovi prijatelja. To je potrebno kako bi se odmorile oči i razgibalo tijelo, posebice kralježnica i ruke. Kad bi bez odmora satima sjedio za računalom, mogla bi te neugodno boljeti leđa i ruke ili oslabiti vid.

Uredi mjesto gdje se nalazi računalo. Pobrini se da tipkovnica i monitor nisu ni previsoko ni prenisko. Monitor je smješten dobro ako možeš sjediti uspravno na stolici i uzdignute glave gledati ravno u zaslon monitora. Ako moraš glavu i pogled spuštati ili podizati, monitor nije dobro smješten.

Tipkovnica mora biti smještena tako da ti je ugodno položiti ruke na nju. Najbolje je ako je možeš smjestiti tako da su ti podlaktice usporedne s podom (vidi sliku).

Rasvjeta na mjestu gdje je računalo ne smije biti ni prejaka ni preslaba. Monitor treba smjestiti tako da se vanjsko svjetlo ne odbija (blješti) od zaslona jer se inače moraš naprezati da vidiš što je na zaslonu. Nije dobro ni da je monitor u mračnom prostoru jer se oči naprežu zbog velike razlike u svjetlosti između zaslona i okoline.

Bilo bi dobro zamoliti nekog od starijih da vam uredi mjesto gdje će biti računalo kako bi vam rad s njime bio ugodan i kako se ne bi nepotrebno zamarali.

Nikada nemoj rastavljati računalne uređaje npr. monitor, pisač, skener, modem i sl. Postoji opasnost da pri tome stradaš jer su ti uređaji često priključeni na gradsku mrežu (struju) koja je za čovjeka pogibeljna. Uz to vrlo vjerojatno ćeš oštetiti ili uništiti takav uređaj.

Dijelove računala ili računalne uređaje koji više nisu za uporabu i koji su za baciti nemoj bacati u smeće jer su štetni za okoliš. Najbolje je raspitati se o mjestu gdje se prikuplja takav otpad i tamo ga odnijeti.

Slika 34. Mjesto za računalo

Slika 35. Podloška za tipkovnicu

A-17

PRO-MIL

Koju lozinku odabrati?Dobro je za lozinku odabrati riječ koja nema posebnog

značenja i ne može se povezati s tobom. Npr. takve su lozinke: asib34,

kon33opu, pryrpzaa, aa95bu1m i sl. Lozinka se

može i mijenjati samo treba paziti da se pri promjeni upamti nova lozinka jer

bez nje nemaš pristup internetu.

Skrivena lozinka?

Ponekad se programu koji traži lozinku može reći da

zapamti tvoju lozinku pa je ne moraš svaki put

iznova upisivati. Tako npr. kad se spajaš na internet

lozinka se sama upiše. To je zgodno jer ne moraš svaki put iznova pisati lozinku, ali je loše zato što može netko drugi sjesti za tvoje računalo i uključiti se na internet pod tvojim imenom i lozinkom.

Pa ti sad odluči!

Kako često spremati podatke?

Pričuvne kopije treba raditi što češće. Najbolje bi bilo svaki dan. Dobra

je navika pričuvne kopije raditi jednom tjedno jer se u slučaju kvara računala u

najgorem slučaju izgube podaci samo zadnjih tjedan dana

(ostali su pohranjeni prilikom prethodnog spremanja).

�uvanje tajne i podataka

U životu ne treba baš sve pričati svima. Ima tajni koje mogu znati samo povjerljivi prijatelji ili roditelji. Tako i pri radu s računalom ima podataka koje treba čuvati od zlonamjernika. U to se u prvom redu ubraja lozinka.

Lozinka je obično jedna riječ koju zna samo njen vlasnik. Tu riječ može vlasnik lozinke sam odabrati, a poželjno je da bude takva riječ koju drugi ne mogu pogoditi (loše je ako je lozinka ista kao ime vlasnika lozinke jer se to lako pogodi). Svaka osoba ima drugačiju lozinku. Onaj tko zna lozinku može na računalu raditi različite stvari. Onaj tko ne zna lozinku ne može vidjeti niti raditi s podacima vlasnika lozinke. Pri svakom spajanju na internet moraš navesti svoju lozinku. Tek ako znaš ispravnu lozinku kojom si prijavljen, možeš se spojiti na internet.

Lozinku zato treba tajiti i nemoj je nikom reći. Ne treba je ni zapisivati da je netko ne bi pročitao. Ako svima kažeš svoju lozinku, to je slično kao da si širom otvorio vrata svoje kuće. Većina ljudi bit će dobronamjerna i neće učiniti ništa loše, ali može se naći i neka zla osoba koja će ukrasti ili uništiti stvari u kući. Isto tako i na računalu zlonamjerna osoba može uništiti podatke ili učiniti kakvu drugu nepodopštinu pod imenom vlasnika lozinke. Osoba koja zna tvoju lozinku može čitati tvoju elektroničku poštu i može slati poruke kao da ih ti šalješ.

Kao i svaki drugi uređaj i računalo se može pokvariti. Kad se to dogodi, može se dogoditi da se izgube svi podaci spremljeni na tvrdom disku računala. Tu mogu biti tvoje domaće zadaće, slike koje su ti drage ili omiljena glazba. Neke od tih podataka više ne možeš pribaviti (npr. slike s ljetovanja). Zato je dobro s vremena na vrijeme (npr. jednom tjedno) podatke koji su ti vrijedni spremiti na još jedno mjesto. Najzgodnije je spremiti ih na CD. Tako ćeš u slučaju kvara imati kopiju. Takva se kopija naziva pričuvna ili rezervna kopija (backup, čita se bekap).

Slika 36. Tko zna lozinku?

Slika 37. Pričuvna kopija (backup)

A-18

PRO-MIL

Igraju�i se, u�im

Računalo može pomoći pri učenju i olakšati ga. Postoji mnogo računalnih programa koji ti mogu pomoći da nešto brže i lakše naučiš. Najlakše je ipak učiti igrajući se. To je zabavno i bez posebnog napora. Uostalom, ima li većeg užitka od igre? Igrati i učiti može se i pomoću računala i različitih računalnih programa.

Jedan od popularnijih obrazovnih programa na hrvatskom jeziku je Učilica (više možeš vidjeti na internetu na adresi: http://www.ucilica.tv/menu.aspx). Pomoću tog programa može se kroz igru mnogo toga naučiti. Učilica je izvorni hrvatski računalni program za učenje i provjeru znanja učenika osnovne škole.

Uz knjigu Informatička početnica koju su napisali Igor Rukljač i Mila Kokotović nalazi se CD na kojem ima zanimljivih i zabavnih programa za učenje.

Na CD-u uz časopis Enter br. 25 za siječanj 2005. nalazi se zabavna igra za učenje matematike Sebran. Isprobaj je. Zabavit ćeš se i proširiti svoje znanje.

Pitaj nastavnika za ostale računalne programe za učenje na hrvatskom jeziku.

Na internetu ima mnogo zanimljivih i zabavnih igara pomoću kojih se može mnogo toga korisnog naučiti. Većina tih sadržaja je na engleskom jeziku. Ovdje će biti spomenuti samo neki primjeri za koje nije potrebno poznavanje stranih jezika.

I matematika može biti zabavna! Ne vjeruješ? Otiđi s prijateljem na: http://www.prongo.com/mathtwo/game.html i provjeri tko zna bolje zbrajati. želiš li otkriti skrivenu sliku svojim znanjem zbrajanja, otiđi na: http://www.aplusmath.com/cgi-bin/games/addpicture.

Voliš crtati? Otiđi na: http://www.thekidzpage.com/colouring_menus/virtualcrayons/clowncoloring.html gdje ćeš naći nacrtanog cirkuskog klauna. Uzmi bojice i oboji ga kako ti se sviđa. Ne sviđa ti se klaun? Otiđi na: http://www.thekidzpage.com/colouring_menus pa izaberi crtež koji ti se sviđa i oboji ga uz pomoć računala.

Slika 38. Igram se i učim

IgriceNisu sve računalne

igre poučne. Ima ih koje služe samo za zabavu i ne mogu te naučiti

ničem posebnom. Ima i računalnih igara koje

mogu loše utjecati na tebe. S roditeljima ili nastavnicima

pregledaj računalne igre i odaberite dobre.

A-19

PRO-MIL

Ako želiš i matematiku i bojanku, otiđi na: http://www.interactivestuff.org/sums4fun/colquiz.html pa će, riješiš li uspješno zadatak, računalo obojiti sliku umjesto tebe.

Voliš glazbu? želiš svirati glasovir? Ništa lakše! Posjeti na internetu adresu: http://www.ababasoft.com/music/music01.html gdje i pomoću svog računala i miša možeš kliknuti na tipke glasovira i čuti kako to zvuči. Ili možda više voliš bubnjati? Otiđi na adresu: http://www.ababasoft.com/music/drums01.htm i mišem ili još bolje pritiskom na tipke tipkovnice možeš bubnjati do mile volje. Voliš li glazbu, na adresi http://www.ababasoft.com/music/index.html možeš pronaći još mnogo zabavnih muzičkih igara.

Zamoli nastavnika da te uputi i na ostale zanimljive adrese na internetu na kojima možeš naći programe za učenje i igru.

Slika 39. Računalo pomaže u učenju

Gdje pronaći igre?Najviše poučnih igara

možeš naći na internetu. Pomoću tražilice (npr.

www.google.com) možeš pokušati pronaći igru koja te zanima. Skoro sve igre

na internetu na engleskom su jeziku pa za uspješno

igranje moraš znati taj jezik ili zamoliti nekog tko zna da ti

pomogne.

A-20

PRO-MIL

Naučili smo da smo okruženi računalima, čak i kad ih ne vidimo. Postoje stolna i prijenosna pa čak i takva koja stanu u džep. Računalima se može igrati, ali mogu se obavljati i mnogi ozbiljni poslovi (pisati, crtati, svirati). Računalo razumije nule i jedinice, bitove i bajtove, ali će ih pretvoriti u nama razumljiva slova i brojke.

“Mozak” računala naziva se procesor, a računalo može i pamtiti jer ima memoriju. Osim u memoriju računala podatke i programe možemo zapisati na diskove i memorijske ključiće koje možemo nositi sa sobom. Ako ne želimo da naše podatke mogu vidjeti drugi, poslužit ćemo se tajnom lozinkom i tako sakriti podatke od neželjenih očiju.

Računalu treba dati uputu što da radi. Ta se uputa naziva računalni program. Programe pišu osobe koje to znaju - programeri. I ti sigurno rabiš mnoge programe koje je napisao netko drugi.

S računalom možemo “razgovarati” pomoću različitih ulaznih i izlaznih uređaja: miša, tipkovnice, monitora, pisača i sl. Računalo može i “gledati” pa pomoću skenera možemo sliku s papira unijeti u računalo ili pomoću male kamere vidjeti svog prijatelja koji je daleko od nas. Pomoću pisača računalo može i pisati.

Danas su skoro sva računala međusobno povezana. Takva veza naziva se mreža. Najpoznatija mreža je internet koji povezuje ljude u cijelom svijetu. Posredstvom interneta možemo saznati mnogo toga zanimljivog, možemo se igrati, dopisivati i još mnogo toga. Na internetu treba biti oprezan kao i u svakodnevnom životu da ti se ne dogodi nešto što ne želiš. Ako si u dvojbi, posavjetuj se s roditeljem ili nastavnikom.

Računalo se može “razboljeti” ako ga napadne računalni virus. Tada će računalo raditi kako ne želimo i treba mu što prije pomoći “lijekom” (antivirusnim programom). Nije ni za tebe zdravo cijele dane biti pred računalom pa dio dana svakako ostavi i za druge aktivnosti: šetnju, igru, čitanje knjige i sl.

Što smo nau�ili?

RAČUNALO Sada možeš započeti radom na računalu. Polako, od uključivanja računala, korištenja miša i tipkovnice do stvaranja i spremanja datoteka. Naučit ćeš kako snimiti CD kako bi sačuvao svoje radove (priče, crteže ili prezentacije) ili ih dao prijateljima da ih pogledaju. Da bi računalo moglo raditi, mora imati instaliran poseban program koji se naziva operacijski sustav, npr. Windows, Linux, MAC OS... Najzastupljeniji je operacijski sustav Windows. U ovoj knjizi obradit ćemo inačicu XP. Krenimo od početka.

Ljiljana Milijaš

B-1

PRO-MIL

Prijava korisnika

Ako je računalo podešeno za rad s više korisnika, nakon pokretanja pojavit će se plavi zaslon s

ikonama koje predstavljaju korisnike. Kliknite na svoje ime (svoju ikonu) i prema

potrebi upišite lozinku.

Pokretanje ra�unala

Računalo se nalazi na tvom radnom mjestu (radnom stolu). Najčešće se na stolu nalaze monitor, miš, tipkovnica i zvučnici, dok se kućište obično nalazi pored ili ispod stola. Mnogi imaju i kućište na stolu.

Računalo uključujemo pritiskom na tipku Power na prednjoj strani kućišta. Nakon nekoliko sekundi pojavit će se radna površina (Desktop) i tada možemo raditi na računalu.

Radna površina (Desktop) područje je za rad s računalom. Sadrži ikone pomoću kojih pokrećemo programe, a u pozadini je slika. Izgled radne površine možemo mijenjati: promijeniti joj sliku (podlogu), dodati ili izbrisati ikone i drugo. O tome ćemo govoriti u jednom od sljedećih poglavlja.

Ovisno o tome kako je računalo podešeno, možda će vas prije pojave radne površine pitati za lozinku. Upišite lozinku u bijeli okvir i pritisnite Enter. Lozinka se zbog sigurnosti ne prikazuje slovima, već samo točkicama kako nitko drugi ne bi za nju saznao.

Slika 3. Prijava korisnika i upisivanje lozinke

Slika 1. Uključivanje računala

Slika 2. Tipke Power i Reset na kučištu računala

Slika 4. Radna površina (Desktop)

B-2

PRO-MIL

Ponovno pokretanje ra�unala

S računalom komuniciramo pomoću miša, tipkovnice i monitora. Pomoću miša i tipkovnice pokrećemo programe i unosimo podatke, a na monitoru gledamo što se zbiva u računalu i što je računalo napravilo.

Ponekad se računalo „čudno ponaša”. Radi sporije nego inače – dugo pokreće omiljenu igru ili program ili dugo čekamo na izvršenje naredbe. U tom slučaju dobro je računalo „resetirati“ tj. ponovno pokrenuti.

Instalacija nekih programa i igrica također će zatražiti ponovno pokretanje (resetiranje) računala.

Računalo ponovno pokrećemo na sljedeći način: kliknemo na Start u donjem lijevom uglu ekrana pa na Isključi računala (Turn Off Computer).

Ekran se malo zatamni i pojavi se dodatni prozor u kojem je potrebno kliknuti na Ponovno pokreni (Restart).

Slika 6. Odabir naredbe za ponovno pokretanje računala

Računalo se ponovno pokrene.

Ponekad računalo uopće ne reagira na naredbe zadane mišem i tipkovnicom pa ga ne možemo ponovno pokrenuti na opisan način. U tom slučaju potražimo tipku Reset na prednjoj strani kućišta (obično se nalazi ispod tipke Power) i pritisnemo je. Računalo će se resetirati.

Dobro je znatiRačunalo možemo ponovno pokrenuti i kombinacijom tipki

Ctrl+Alt+Delete (istovremeno pritisnemo

sve tri tipke na tipkovnici).

Slika 5. Početak isključivanja i ponovnog pokretanja računala

B-3

PRO-MIL

Korištenje miša

Miš je uređaj pomoću kojeg računalu zadajemo naredbe, pokrećemo programe, crtamo, premještamo ikone na radnoj površini i radimo još mnogo toga. Da bismo sve to mogli, moramo znati pravilno koristiti miš.

Miš u pravilu ima dvije tipke i kotačić u sredini. Miš pravilno držimo kako prikazuje slika. Na zaslonu prikazan je u obliku strelice. Kako pomičemo miš po podlozi, tako se pomiče strelica na zaslonu.

Za uspješan rad s mišem potrebno je svladati tri radnje: klik, dvoklik i povlačenje.

Klik – pritisne se lijeva tipka miša. Klikom otvaramo izbornik Start u lijevom kutu zaslona, a klik na ime programa u izborniku Start pokreće izabrani program. Klikom pokrećemo naredbe i označavamo objekte (klik na ikonu – označi ikonu).

Dvoklik – brzo se dva puta pritisne lijeva tipka miša. Dvoklik na ikonu otvara izabrani program, dvoklik u tekstu označava riječ, dvoklik na sliku otvara dodatni okvir za uređivanje slike itd.

Povlačenje – držimo pritisnutu lijevu tipku miša nad objektom (npr. ikonom) i vučemo miš po podlozi (pratimo kretanje na zaslonu). Kada postavimo miš na željeno mjesto, otpustimo tipku miša. Povlačenje se koristi za premještanje ikona, slika, prozora i sl.

Desna tipka miša koristi se za pozivanje izbornika. Kada se desnom tipkom miša klikne na objekt, npr. na radnu površinu, pojavi se izbornik pomoću kojeg možemo urediti radnu površinu. Kako mišem povlačimo po izborniku, osvjetljavamo naredbu po naredbu. Odabranu naredbu aktiviramo klikom na nju lijevom tipkom miša.

Kotačić se koristi za pomicanje (skrolanje) gore-dolje po otvorenom prozoru, npr. pomičemo redove teksta i sl.

Za ljevoruke

Na lijevu tipku miša pritišćemo kažiprstom, a na desnu tipku srednjim

prstom desne ruke. Ljevoruki kažiprstom

pritišću desnu, a srednjim prstom lijevu tipku.

Ljevoruki moraju podesiti miš za rad kako bi tipke

zamijenile funkcije – desna tipka za označavanje i povlačenje, a lijeva za

objektni izbornik.

Slika 7. Što je miš?

Slika 8. Pravilno držanje miša

B-4

PRO-MIL

Pokaziva�i miša

Za vrijeme rada na računalu na zaslonu se pojavljuju različiti pokazivači miša koji nam govore što računalo radi ili što je označeno. Najčešći pokazivači prikazani su u tablici.

Pokazivač miša Značenje

Normalan rad (klik i dvoklik)

Odabir veze (linka) na web stranici, klikom na link prelazi se na drugu stranicu na internetu, jedan klik pokreće program. Uz ovaj znak ne koristi se dvoklik

Promjena širine prozora

Promjena visine prozoraPromjena veličine prozora dijagonalno (visine i širine istovremeno)Rad u pozadini (računalo izvršava naredbu)

Računalo zauzeto (pokreće program, izvršava naredbu)

Ako ti se čini da sad ne razumiješ sve ove znakove i značenja, ne brini, bit će puno prilika da naučiš dobro se služiti njima.

Važno!Pokazivač miša govori

što se zbiva u računalu, odnosno promjena izgleda govori nam

što trebamo napraviti. Pokazivač govori da možemo promijeniti

širinu objektu (npr. prozoru programa) tako

da pritisnemo lijevu tipku i vučemo pokazivač u željenom smjeru (ulijevo za sužavanje

ili udesno za proširivanje prozora).

B-5

PRO-MIL

Korištenje tipkovnice

Tipkovnicu koristimo za unos podataka i pisanje teksta. Pomoću tipkovnice možemo otvarati izbornike i zadavati naredbe, iako za to češće koristimo miš.

Tipkovnica se sastoji od tipki podijeljenih u nekoliko grupa. Najčešće su: – slovni dio (tipke sa slovima i brojkama) – brojčani ili numerički dio (tipke s brojkama, s desne strane)– tipke kursora (tipke sa strelicama između slovnog i numeričkog dijela) i

funkcijske tipke (F1 – F12) iznad slovnog dijela. Novije tipkovnice imaju još tipke za internet i elektroničku poštu, multimediju i

isključivanje računala.

Pomoću slovnog i brojčanog dijela tipkovnice unosimo podatke i dodjeljujemo imena datotekama i mapama. Tipke kursora koriste se za pomicanje po prozoru programa, a funkcijske tipke za brzo pozivanje određenih funkcija.

Slika 9. Tipkovnica

B-6

PRO-MIL

Što zna�e pojedine tipke?U sljedećoj tablici opisano je što može raditi pojedina tipka.

Tipka Opis tipke

Tab F tabulator za uvlake, pomiče točku unosa za jedan stupac udesno ili u sljedeće polje

Caps Lock pisanje velikim tiskanim slovima – svijetli kontrolna žaruljica. Ponovni pritisak na tipku isključuje velika tiskana slova.

Shift

Istovremeni pritisak s tipkom slova daje veliko slovo ili gornji znak na brojčanim tipkama (#, $, %). Ako istovreme-no pritisnemo tipke Shift i Tab, kursor se pomakne stupac ulijevo ili u prethodno polje u dijaloškom okviru

Ctrl (Control) u kombinaciji s određenom tipkom slova poziva određenu naredbu, npr. Ctrl+O poziva naredbu „Otvori“

Windows (Prozor) otvara izbornik Start

Alt (lijevo od razmaknice)

u kombinaciji sa slovnom tipkom otvara izbornik, npr. Alt+D otvara izbornik Datoteka

Razmaknica (najveća tipka) razmak među znakovima

Alt Gr (Alt desno od razmaknice)

u kombinaciji sa slovnom tipkom daje donji desni znak na tipki, npr. Alt Gr+V daje @

Tipka objektnog izbornika

otvara objektni izbornik koji se odnosi na označeni objekt, npr. tekst ili sliku

Backspace briše znak lijevo od točke unosa

Enter 8 potvrđuje unos ili naredbu, kod pisanja teksta prelazi u novi redak (novi odlomak)

Tipkovnica kursoraInsert uključuje/isključuje mogućnost “piši preko postojećeg”Delete, Del briše znak desno od točke unosaHome pomiče točku unosa na početak retka (teksta unutar polja)End pomiče točku unosa na kraj retkaPage Up pomiče sadržaj prozora gorePage Down pomiče sadržaj prozora dolje

Strelice pomiču točku unosa (kursor) jedan znak lijevo-desno, redak gore-dolje

NumLock uključuje ili isključuje brojčani (numerički) dio tipkovniceEsc (Escape) izlaz iz dijaloškog okvira ili izbornikaF1 poziva pomoć aktivnog programaF2-F12 funkcije ovise o programu u kojem se koriste

Dijaloški okvirDijaloški okvir je dodatni prozor u kojem računalu

dajemo dodatne upute za izvršenje naredbe, npr. koju pjesmu želimo slušati, ime crteža koji želimo spremiti

itd.

Kombinacije tipki

Kombinacija tipki znači istovremeni pritisak

na dvije ili tri tipke. Npr. Ctrl+O znači istovremeno pritisnuti tipke Ctrl i O kako

bismo aktivirali naredbu Otvori (Open).

B-7

PRO-MIL

Pokretanje naredbi pomo�u tipki

Pomoću kombinacija tipki možemo otvoriti svaki izbornik i izabrati bilo koju naredbu. Npr. kada želimo spremiti svoj rad, moramo uporabiti naredbu Spremi (Save) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) – tako je u svim programima. To možemo učiniti na dva načina:

1. kombinacijom tipki Ctrl+S – odmah aktiviramo naredbu Spremiili

2. kombinacijom tipki Alt+D otvorimo izbornik Datoteka (File), pomoću tipki sa strelicama označimo (osvijetlimo) naredbu Spremi (Save) i pritisnemo tipku Enter.

Po poljima dijaloških okvira pomičemo se pomoću tipke Tab (tabulatora). Svaki pritisak na Tab pomiče nas u sljedeće polje.

Pažnja! Koju inačicu (verziju) programa imate? Ako

koristite englesku verziju programa, kombinacije

tipki podešene su engleskom jeziku. Izbornik

Datoteka (File) otvarate s Alt+F, F = File. Obratite pažnju na početno slovo

izbornika.

Slika 10. Pokretanje naredbe pomoću tipkovnice

B-8

PRO-MIL

Prepoznavanje ikona na radnoj površini (Desktopu)

Kada uključimo računalo, pojavi se radna površina (Desktop) na kojoj se nalaze ikone (sličice). Ikone predstavljaju programe instalirane na računalo, mape i datoteke koje se češće koriste. Svatko sam određuje koje će ikone imati na radnoj površini. Ikona je zapravo prečac (Shortcut) do programa, mape ili datoteke. Dvoklikom na ikonu pokrećemo izabrani program ili igricu, otvaramo mapu ili datoteku.

Kada instaliramo program ili igricu, najčešće se instalira i njena ikona ili nas program pita želimo li je na radnoj površini (desktopu). Ikone za mape i datoteke trebamo napraviti sami.

Slika 11. Ikone na radnoj površini

Bitno je razlikovati ikonu programa od ikone datoteke napravljene u tom programu. Ikona datoteke sadrži ikonu programa u kojem je napravljena i ispod nje list papira.

Slika 12. Ikona programa i datoteke

Dvoklik na ikonuDvoklikom na ikonu

otvaramo program, mapu ili datoteku koju ikona

predstavlja.

B-9

PRO-MIL

Promjena imena ikone

Ako želite ikoni promijeniti ime, najprije je označite.

Zatim kliknite na njeno ime da se ono označi, napišite novo

ime i pritisnite Enter.

Ozna�avanje (selektiranje) i pomicanje ikona

S vremenom će se na radnoj površini nalaziti sve više ikona pa ćeš ih poželjeti razmjestiti i složiti drugačijim redoslijedom. Kako ćeš to učiniti?

Najprije ikonu označimo (kliknemo na nju) tako da se ikona i njen naziv zatamne. želimo li je premjestiti, povlačimo je (držeći pritisnutu lijevu tipku miša) na željeno mjesto.

Slika 13. Premještanje ikone Windows Explorera

Možemo i više ikona pomicati odjednom. Označimo ih tako da pritisnutom lijevom tipkom miša povučemo preko ikona koje želimo označiti (slika 14) i premjestimo ih. Drugi način je da držimo pritisnutu tipku Ctrl i mišem kliknemo na svaku ikonu koju želimo označiti (slika 15).

Kliknemo li desnom tipkom miša na radnu površinu, možemo izabrati raspored ikona prema nazivu, veličini, vrsti ili da ih Windows posloži automatski. Poigrajte se i isprobajte sve načine.

Slika 14. Ikone označene povlačenjem miša

Slika 15. Ikone označene pojedinačno pomoću miša i tipke Ctrl

Slika 16. Biranje rasporeda ikona

Brisanje ikoneKliknite na ikonu desnom tipkom miša pa na Izbriši

(Delete).

B-10

PRO-MIL

Prepoznavanje razli�itih dijelova prozora

Za rad na računalu potrebno je pokrenuti program u kojem ćemo raditi ili igricu koju ćemo igrati. Već smo naučili da to možemo učiniti dvoklikom na ikonu programa ili igrice. Drugi način je pomoću izbornika Start u donjem lijevom uglu zaslona. Sada ćemo pokrenuti program WordPad klikom na Start → Svi programi (All Programs) → Pomagala (Accessories) → WordPad.

Slika 17. Pokretanje programa WordPad

Program WordPad koristimo za pisanje i uređivanje jednostavnijeg teksta. Program se otvara u prozoru na čijem vrhu (naslovnoj traci) piše „dokument – WordPad“.

Slika 18. Prozor programa WordPad

Zapamti! Program pokrećemo

klikom na Start → Svi programi (All Programs)

te u otvorenom popisu kliknemo na ime programa.

Dobro je znatiSvi programi, mape i dijaloški okviri otvaraju se u prozori-ma koji imaju iste osnovne

elemente i s njima se radi na isti način.

B-11

PRO-MIL

Dobro je znatiGumbi na alatnim trakama

koriste se za brzo pokretanje naredbi.

Dijelovi prozora

Pogledajmo što se sve nalazi u prozoru programa WordPad.Naslovna traka (Title bar) – plava traka na vrhu prozora na kojoj piše ime

dokumenta i ime programa. Na desnoj strani ima gumbe za minimiziranje (umanjivanje), maksimiziranje (povećanje preko cijelog zaslona) te zatvaranje programa.

Traka izbornika (Menu bar) – sadrži izbornike Datoteka (File), Uređivanje (Edit), Prikaz (View)… Izbornici sadrže naredbe. Kad se klikne na ime izbornika, otvara se popis naredbi na izbor, a mi biramo koju će naredbu računalo izvršiti. Povlačimo miš preko izbornika dok ne označimo (osvijetlimo) potrebnu naredbu. Tada kliknemo na nju.

Slika 19. Izbornik Datoteka i izabrana naredba Ispis…

Naredba koja iza imena ima tri točkice, npr. naredba Ispis… (Print…) znači da se po njenom pozivanju otvara dijaloški okvir (dialog box) u kojem računalu kažemo što želimo ispisati (cijelu priču ili samo određenu stranicu) i u koliko primjeraka. Računalo će kod mnogih naredbi tražiti dodatne upute pa će se pojaviti slični dijaloški okviri.

Slika 20. Dijaloški okvir Ispis u WordPadu

Alatne trake (Toolbars) sadrže gumbe (sličice) koji predstavljaju naredbe te se koriste za brzo pokretanje naredbi. Prozori najčešće sadrže Standardnu traku (Standard) i traku Oblikovanje (Formatting), a mogu imati i druge alatne trake koje ovise o izabranom programu (vidi sliku 18). Standardna traka sadrži uobičajene naredbe za rad s dokumentima (otvaranje, zatvaranje, ispis itd.). Dovoljno je kliknuti na gumb

Razlike u prozorimaRazlika između prozora

programa i prozora dijaloškog okvira: prozor

programa ima na naslovnoj traci ime programa i ime dokumenta na lijevoj, a

gumbe za minimiziranje, maksimiziranje i zatvaranje

prozora na desnoj strani (slika 18). Prozor dijaloškog

okvira ima ime izabrane naredbe na lijevoj te gumb

za pomoć i zatvaranje prozora na desnoj strani naslovne trake (slika 20).

B-12

PRO-MIL

naredbe Spremi (slika diskete) da bismo spremili dokument umjesto da otvaramo izbornik i biramo naredbu. Alatne trake su detaljnije objašnjene u poglavljima koja objašnjavaju rad s programima.

Radna površina – koristi se za rad u programu. Radnu površinu u WordPadu možeš zamisliti kao list papira na koji pišemo tekst, isto kao u Wordu.

Klizači – kada je dokument veći (ima više stranica) te ne stane u prozor programa, s desne strane i na dnu radne površine pojave se klizači (scroll bar). Klizači su trake čijim povlačenjem pomičemo dokument u željenom smjeru (gore-dolje, lijevo-desno).

Rad s prozoromProzorima možemo mijenjati veličinu: prikazati ih preko cijelog zaslona, smanjiti

ih na veličinu gumba na programskoj traci ili premjestiti na drugo mjesto radne površine. Idemo redom.

Prozorima mijenjamo veličinu tako da postavimo miš uz stranicu prozora. Kada pokazivač miša promijeni oblik u strelice , pritisnutom lijevom tipkom vučemo stranicu prozora prema unutra da bismo ga smanjili ili prema van da bismo ga povećali. Miš možemo postaviti na ugao prozora i istovremeno mu mijenjati visinu i širinu, kako prikazuje slika.

Slika 21. Promjena veličine prozora

Prozori programa imaju na desnoj strani naslovne trake gumbe za minimiziranje, maksimiziranje te za zatvaranje programa. Klikom na gumb Minimiziraj (Minimize) prozor programa smanji se na veličinu gumba na programskoj traci. Ponovnim klikom na gumb programa (njegovo ime) prozor se ponovno pojavi na zaslonu.

Klikom na gumb Maksimiziraj (Maximize) prozor programa raširi se preko cijelog zaslona. Tada se gumb Maksimiziraj promijeni u gumb Vrati smanjeno (Restore) pa klikom na njega možemo vratiti prozor na prethodnu veličinu, onu koja je bila prije povećanja na cijeli zaslon.

Slaganje prozoraImamo li više otvorenih prozora na zaslonu, kao na slici 23., poželjet ćemo

ih premjestiti i složiti na određeni način. Prozor premjestimo na drugo mjesto na zaslonu tako da držimo pritisnutu tipku miša na naslovnoj traci prozora i odvučemo ga na drugo mjesto.

Programska traka

Programska traka (Taskbar) je traka na

dnu zaslona na kojoj se nalaze gumbi otvorenih programa. Na lijevoj strani

je izbornik Start, a na desnoj vrijeme (sat i minute).

B-13

PRO-MIL

Slaganje prozoraProzore možemo slagati

i tako da desnom tipkom miša kliknemo na programsku traku te

izaberemo odgovarajuću naredbu, kaskadno

(stepenasto) slaganje prozora ili slaganje prozora

poput pločica.

Zatvaranje programa

Po završetku rada u programu potrebno je izaći

iz njega i zatvoriti njegov prozor. To ćemo učiniti

pomoću gumba Zatvori (Close) na naslovnoj traci

programa.Program možemo zatvoriti

i pomoću izbornika Datoteka (File) → Izlaz

(Exit).

Na ovaj način prozore možemo složiti jedan do drugog ili jedan preko drugog. Kada prozor koji se nalazi ispod drugog prozora želimo premjestiti na vrh, kliknemo na njega i on će se pojaviti u prvom planu, iznad svih ostalih prozora. Primjer na slici: prozor programa WordPad je ispod prozora Kalkulatora. Da bismo ga premjestili iznad, dovoljno je kliknuti na bilo koji njegov dio i on se pojavi na vrhu (vidi gdje je pokazivač miša na slici 23). Isto možemo postići i klikom na gumb prozora WordPad na programskoj traci.

Slika 22. Premještanje prozora Kalkulator

Vježba: otvori prozore WordPad, Kalkulator i Bojanje (Paint) – svi se nalaze u izborniku Start → Pomagala (Accessories). Ako trebaš pomoć, pogledaj sliku 17.

Mijenjaj prozorima veličinu, minimiziraj ih pa maksimiziraj. Složi prozore na zaslonu poput pločica, jedan povrh drugog itd. Vježbaj sve što smo u ovoj lekciji spomenuli.

Slika 24. Primjer slaganja prozora

Slika 23. Slaganje prozora na vrh

B-14

PRO-MIL

Podešavanje vlastitog korisni�kog ra�una (ime, slika, lozinka)

Windowsi XP omogućuju korisnicima (onima koji rade na računalu) da sami određuju svoje postavke. To znači da svaki korisnik određuje kako će izgledati njegova radna površina, kakva će biti pozadina, koje će se ikone na njoj nalaziti itd. Kada sljedeći put uključimo računalo, sve će biti onako kako smo sami postavili iako je u međuvremenu na računalu radio netko drugi sa svojim postavkama (brat, sestra, mama, tata ili prijatelj). Windows XP pamti postavke svakog korisnika te ih „učita“ prilikom prijave korisnika na računalo. Da bi računalo znalo koje postavke ima svaki pojedini korisnik, potrebno je podesiti korisnički račun.

Stvaranje vlastitog korisni�kog ra�unaKorisnički račun stvaramo tako da kliknemo na Start → Upravljačka ploča

(Control Panel) → Korisnički računi (User Accounts), a zatim na Stvaranje novog računa (Create a new account).

Slika 25. Stvaranje korisničkog računa

Otvara se dijaloški okvir u kojem upisujemo ime za svoj korisnički račun (u primjeru na slici 26. odabrano je ime e-kid) te kliknemo na Naprijed (Next).

Dobro je znatiKada na istom računalu radi više korisnika (npr.

više ukućana), poželjno je da svaki ima svoj korisnički

račun

AdministratorAdministrator može raditi

promjene računalnog sustava, instalirati

programe te pristupati svim datotekama na njemu.

B-15

PRO-MIL

U sljedećem koraku odabiremo vrstu računa (Ograničeni - Limited) i kliknemo na Stvori račun (Create Account). Odabrana je vrsta računa ispred kojeg se u krugu nalazi točkica.

Slika 27. Odabir vrste korisničkog računa

Otvara se prozor s korisničkim računima među kojima se nalazi ovaj koji smo upravo instalirali (slika 28.).

Slika 28. Prikaz instaliranog računa

Slika 26. Dodjeljivanje imena korisničkom računu Ograničeni

korisinikOgraničeni korisnik može

pristupati instaliranim programima, stvarati lozinke i mijenjati neke postavke sustava (npr.

sliku radne površine, čuvara zaslona ili izabrati klasični

izgled Windowsa).

GostGostov račun namijenjen

je nekom tko nema korisnički račun, a želi s vremena na vrijeme

koristiti programe instalirane na računalu

(npr. kada ti prijatelj dođe u posjetu i želi nešto nacrtati

na tvom računalu).

B-16

PRO-MIL

K o r i s n i č k o m računu možemo dodijeliti lozinku, promijeniti ime ili sliku tako da kliknemo na njega. Računalo nas pita što želimo promijeniti te nam ponudi mogućnosti prikazane na slici.

Slika 29. Mijenjanje korisničkog računa

Lozinka za korisni�ki ra�unželimo li svom računu dodijeliti lozinku, kliknemo na Stvaranje lozinke (Create

a password). Otvara se dijaloški okvir u kojem određujemo lozinku. U prvo polje upisujemo lozinku. Zbog zaštite lozinka je prikazana točkicama.

Slika 30. Unos lozinke za korisnički račun

U drugo polje ponovno unosimo lozinku, čime je zapravo potvrdimo. U treće polje unosimo podatak koji će nas podsjetiti na lozinku ukoliko je zaboravimo. Na kraju kliknemo na Napravi lozinku (Create Password).

Vraćamo se ponovno na prethodni dijaloški okvir (slika 29.) gdje određujemo što želimo promijeniti na korisničkom računu. Pazi!!! Sada ispod korisničkog računa piše „Zaštićeno lozinkom“. To znači da postavke korisnika može mijenjati samo onaj tko zna lozinku.

Odjava korisnika

Po završetku rada na računalu korisnik se mora

odjaviti klikom na Start → Odjavi (Log Off) →

Odjava. Windows zatvori sve datoteke i programe koje

je korisnik koristio.

Promjena korisnika

Na istom računalu može raditi više korisnika.

Za promjenu korisnika potrebno je kliknuti na Start → Odjava (Log

Off) → Promijeni korisnika te na ikonu

korisnika koji se prijavljuje. Pritom programi i datoteke

prethodnog korisnika ostaju otvorene i on može nastaviti s radom kada se

ponovo prijavi. Takav način rada usporava rad računala jer svaki prijavljeni korisnik

ima otvorene svoje programe. Zato je bolje da se jedan korisnik odjavi prije nego

što se drugi prijavi.

B-17

PRO-MIL

VažnoKod pisanja lozinke

obratite pažnju na velika i mala slova u riječi lozinke.

Lozinku možemo ponovno promijeniti ili ukloniti (slika 32.). Nakon što odredimo lozinku, zatvorimo prozor Korisnički računi pomoću gumba Zatvori na naslovnoj traci prozora.

Promjena slike korisni�kog ra�una Kada stvorimo korisnički račun, Windows mu dodijeli sliku. Ako nam se slika ne

sviđa, uvijek je možemo zamijeniti drugom. Imamo li otvoren prozor prikazan na slici 32., kliknemo na Promjena slike (Change the Picture). Ako ne, krećemo od izbornika Start → Upravljačka ploča (Control Panel)→ Korisnički računi (User Accounts) → Promjena računa (Change an account) pa na račun kojem želimo promijeniti sliku (slika 28.). Otvara se prozor prikazan na slici 32. u kojem kliknemo na Promjena slike (Change my picture).

Otvara se dodatni dijaloški okvir u kojem izaberemo novu sliku i kliknemo na Promijeni sliku (Change Picture). Sliku možemo promijeniti kad god to poželimo.

Dobro je znati Korisničkom računu

možete dodijeliti sliku koju ste nacrtali u

programu Bojanje (Paint) ili fotografiju snimljenu

digitalnom kamerom. Klikni na Traži više slika i potraži

svoju sliku.

Slika 32. Mijenjanje ili uklanjanje lozinke

Slika 33. Promjena slike korisničkom računu

Slika 31. Zaštita računa lozinkom

B-18

PRO-MIL

Rad s datotekama

Sve što radimo na računalu moramo spremiti želimo li to naknadno koristiti. Tekst koji napišemo spremamo na disk, disketu ili USB izmjenjivi disk. Tako spremljen tekst zove se datoteka (file). Datoteka nije samo napisan tekst. Datoteka je i nacrtan crtež, snimljen zvuk ili video, datoteka je i slika snimljena digitalnom kamerom. Programi koji pokreću računalo su skup datoteka. Računalo radi s datotekama i ima ih mnogo.

Datoteke moramo organizirati (slagati, razvrstati) određenim redom kako bismo ih lakše pronašli i koristili. Zamisli svoju sobu i što sve imaš u njoj. Zamisli da je svaki predmet jedna datoteka. Kao što je potrebno stvari slagati u ormare i ladice, tako datoteke u računalu slažemo u mape. Svakoj mapi (folder) dajemo ime koje govori kakve se datoteke u njoj nalaze. Isto tako svaka mapa može imati i podmapu (subfolder) ili više njih.

Slika 34. Organizacija datoteka

Windows ExplorerU radu s datotekama možemo koristiti više programa, no najčešće koristimo program

Windows Explorer koji je sastavni dio operacijskog sustava Windows. Windows Explorer prikazuje popis mapa i datoteka u računalu. Pomoću njega pretražujemo sadržaj diskova i mapa, kopiramo, brišemo, premještamo datoteke i mape te im mijenjamo imena. Windows Explorer pokrećemo pomoću izbornika Start → Svi programi (All Programs) → Pomagala (Accessories) → Windows Explorer, a izgleda ovako:

Dobro je znatiWindows Explorer mo-žemo pokrenuti i preko

njegove ikone.

B-19

PRO-MIL

Slika 35. Prozor Windows Explorera

Prozor ispod adresne trake podijeljen je na dva dijela. S lijeve strane prikazan je popis mapa, a s desne sadržaj izabrane mape. Pomoću popisa Mape (Folders) možemo pregledati disk i mape na disku (diskovima), disketu, CD-ROM, a odabirom Moja mrežna mjesta (My Network Places) i ostala računala ako je računalo umreženo (povezano s drugim računalima u mrežu).

Na slici je u popisu mapa izabrana (osvijetljena) mapa Moji dokumenti, a na desnoj strani je njen sadržaj – podmape (mape niže razine) i datoteke. Podmape Moja glazba, Moje slike, Moji izvori podataka, My eBooks stvaraju se instaliranjem Windowsa i na popisu mapa uvučene su udesno.

Organizacija mapa (mape i podmape – mape unutar mapa)

Datoteke spremamo u mape, a ime mape govori kakve se datoteke u njoj nalaze. Vratimo se na mapu Moji dokumenti (My Documents). U nju ćemo spremati svoje uratke, ali ćemo ih odlagati prema vrsti datoteke. Kad napišemo sastavak, spremit ćemo ga u Moje dokumente (My Documents), a kad nacrtamo sliku spremit ćemo je u podmapu Moje slike (My Pictures) koja se nalazi unutar mape Moji dokumenti. Ako snimimo pjesmu, spremit ćemo je u mapu Moja glazba (My Music). Tako ćemo ih kasnije lako pronaći.

Da bismo se lakše snalazili u računalnoj šumi mapa i podmapa, potrebno je još nešto objasniti.

Adresna trakaAdresna traka prikazuje adresu izabrane mape - mape čiji je sadržaj

prikazan na zaslonu (na slici 35. to je mapa Moji

dokumenti).

Popis mapaPopis mapa postavljamo i

uklanjamo klikom na gumb Mape (Folders) na alatnoj traci. Kada je popis mapa isključen, na njegovom mjestu nalazi se okno

zadataka. Ono omogućava obavljanje raznih radnji

vezanih uz izabranu mapu ili datoteku, npr. ispis slike, premještanje ili kopiranje

datoteke itd.

Dobro je znatiPreporučljivo je da svaki korisnik računala kreira

vlastite mape za spremanje datoteka kao zasebne mape na disku. Na taj će se način sačuvati datoteke u slučaju

reinstalacije (ponovne instalacije) Windowsa.

Reinstalacija briše sistemske mape, uključujući i mapu

Moji dokumenti (My Documents).

B-20

PRO-MIL

Slika 36. Mape i podmape

Mapa koja ispred imena ima kvadratić sa znakom + pored datoteka sadrži i podmape. Mapa koja ispred imena ima znak – ima otvoren popis podmapa odmah ispod svog imena. Popis podmapa uvučen je udesno u odnosu na glavnu mapu. Odabirom podmape vidimo njen sadržaj na desnoj strani prozora (vidi sliku 36., izabrana je mapa Moje slike koja se nalazi unutar mape Moji dokumenti). Klikom na znak – popis podmapa se sažme, ne vidi se te se ponovo ispred imena mape nalazi znak +.

Mapa koja ispred svog imena nema znak ne sadrži podmape, već samo datoteke ili je prazna.

Otvaranjem popisa Moje računalo (My Computer) imamo pristup do diskete, diskova, CD -a i DVD pogona čiji sadržaj možemo pregledati na isti način: označavanjem pogona koji želimo pretražiti, a zatim otvaranjem njegovih mapa i podmapa.

Premještanje datoteka i mapa (Premjesti / Move) Zašto bismo premjestili datoteku? Iz više razloga. Spremljena je u krivu mapu,

napravili smo novu mapu u koju ćemo spremati samo takvu vrstu datoteke (npr. samo crteže) ili, jednostavno, zato što to želimo. Datoteku možemo premjestiti na više načina.

Premještanje datoteke pokazat ćemo na primjeru premještanja crteža iz mape Moje slike u mapu Moji dokumenti. Zatim ćemo isti crtež na drugi način vratiti natrag.

Najprije otvorimo prozor Windows Explorera, prikažemo sadržaj mape i klikom označimo datoteku koju želimo premjestiti. Kada je datoteka označena, otvorimo izbornik Uređivanje (Edit) i izaberemo naredbu Premjesti u mapu… (Move to Folder…).

Dobro je znati Sadržaj mape možeš prika-zati na razne načine pomo-ću gumba Prikazi (Views)

na alatnoj traci. Isprobaj sve mogućnosti.

Slika 37. Dostupni načini prikaza sadržaja mape

Otvaranje datotekeDvoklikom na ikonu ili

ime datoteke u Windows Exploreru automatski se

pokreće program u kojem je datoteka napravljena i

otvara je.

Slika 38. Odabir naredbe za premještanje datoteke

B-21

PRO-MIL

Otvara se dijaloški okvir s popisom mapa. Označimo mapu u koju želimo premjestiti izabranu datoteku i kliknemo na Premjesti (Move). Datoteka se premjesti u izabranu mapu.

Slika 39. Odabir mape za premještanje datoteke

Premještanja datoteka i mapa (Izreži (Cut) / Zalijepi (Paste))

Datoteku možemo premjestiti i pomoću naredbi Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste). Korištenje ovih naredbi pokazat ćemo na primjeru premještanja crteža „bbc“ iz mape Moji dokumenti natrag u mapu Moje slike.

1. Prikažemo sadržaj mape Moji dokumenti i označimo datoteku. 2. U izborniku Uređivanje (Edit) izaberemo naredbu Izreži (Cut). Datoteka

nestane, „izreže“ se iz mape Moji dokumenti i privremeno smjesti u memoriju Međuspremnika (Clipboard).

Slika 40. Odabir naredbe Izreži

3. Označimo mapu Moje slike u koju želimo premjestiti crtež.4. Kliknemo na izbornik Uređivanje (Edit) → Zalijepi (Paste) ili na gumb

naredbe Zalijepi na alatnoj traci. Datoteka (crtež) iz Međuspremnika (Clipboarda) zalijepi se u izabranu mapu.

Premještanje više datotekaŽelite li premjestiti više

datoteka odjednom, morate ih označiti, a to možete

učiniti na dva načina:1. Držite pritisnutu tipku

Ctrl i kliknite na svaku datoteku koju želite označiti2. pritisnutom tipkom miša

povucite preko datoteka koje želite označiti.

Zatim ih premjestite na željeno mjesto.

Dobro je znatiAko želimo premjestiti dato-teku u mapu koja se nalazi na drugom disku ili disketi (drugom pogonu), Win-

dows Explorer će datoteku kopirati u izabranu mapu, a ne premjestiti. Premještanje

je moguće samo unutar istog pogona.

B-22

PRO-MIL

Premještanja datoteka i mapa pomo�u mišaDatoteku možemo premjestiti i tako da je mišem odvučemo u drugu mapu.

Najprije klikom označimo datoteku koju želimo premjestiti, a u popisu mapa s lijeve strane potražimo odredišnu mapu. Mapa u koju premještamo datoteku mora biti prikazana u popisu mapa. Pritisnutom lijevom tipkom miša odvučemo datoteku u mapu u popisu mapa. Tek kada se odredišna mapa osvijetli, otpustimo tipku miša. Učinimo li to prije, datoteka će se vratiti tamo odakle smo je povukli.

Izreži, kopiraj i zalijepi

Kombinacija naredbi Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) te kombinacija

Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) uvijek se koriste u paru. Naredbama Izreži

i Kopiraj datoteka se premješta (kopira) u

Međuspremnik. Nare-dbom Zalijepi sadržaj

Međuspremnika (ono što je izrezano ili kopirano) zalijepi se na označeno

mjesto.

Pazi!Prilikom povlačenja

datoteke u drugu mapu potreban je oprez.

Slučajno možemo označiti krivu mapu i „izgubiti“

datoteku, odnosno premjestiti je nekamo

drugamo.

Slika 41. Odabir odredišne mape i naredbe Zalijepi (Paste)

Slika 42. Premještanje datoteke povlačenjem miša

B-23

PRO-MIL

Kopiranje datoteka i mapa želimo li imati više primjeraka iste datoteke u istoj ili u različitim mapama, kopirat

ćemo datoteku ili cijelu mapu unutar druge mape.

Kopiranje datoteka i mapa moguće je na više načina. 1. Najprije označimo datoteku (ili više njih) koju želimo kopirati.2. U izborniku Uređivanje (Edit) izaberemo naredbu Kopiraj u mapu … (Copy to Folder).3. Otvara se dijaloški okvir Kopiranje stavke identičan onom kod premještanja

datoteke. Označimo mapu u koju želimo kopirati izabranu datoteku te kliknemo na Kopiraj (Copy).

Drugi način je korištenjem naredbi Kopiraj i Zalijepi. 1. Označimo datoteku (ili više njih) koju želimo kopirati.2. U izborniku Uređivanje (Edit) izaberemo naredbu Kopiraj (Copy) ili

kliknemo na gumb naredbe Kopiraj (Copy) na alatnoj traci.3. Označimo mapu u koju želimo kopirati izabranu datoteku.4. U izborniku Uređivanje (Edit) izaberemo naredbu Zalijepi (Paste) ili

kliknemo na gumb Zalijepi na alatnoj traci.

Kopiranje datoteke na disketuZa kopiranje datoteke na disketu najprije je potrebno disketu staviti u disketni

pogon. Pomoću gumba Prikazi (Views) na alatnoj traci Explorera izaberite Detalji (Details) te u stupcu Veličina (Size) provjerite veličinu datoteke koju želite kopirati.

Provjerite imate li na disketi dovoljno prostora za datoteku tako da u popisu mapa desnom tipkom miša kliknete na disketni pogon (3,5 disketa (A:)) pa na naredbu Svojstva (Properties). Ružičastom bojom prikazan je slobodni prostor.

Za kopiranje datoteke na disketu kliknemo na datoteku desnom tipkom miša pa na naredbu Pošalji (Send to) → 3,5 disketa (A:).

Pojavit će se dijaloški okvir Kopiranje (Copying) u kojem vidimo kako list papira leti iz jedne mape u drugu. Prikazan je naziv datoteke koja se kopira (kurs–Venera.bmp), iz koje mape (My Pictures) na disketu (A:\) te koliko je vremena preostalo.

Dobro je znatiŽelite li kopiju datoteke

u mapi u kojoj se već nalazi? Izaberite istu mapu

i Explorer će napraviti kopiju s nazivom „Kopija

od (ime datoteke)“

Slika 44. Tijek kopiranja na disketuSlika 43. Kopiranje na disketu

B-24

PRO-MIL

Razlikovanje pojmova disk, disketa, CD, DVD i USB izmjenjivi disk

Windows Explorer, osim popisa mapa i datoteka, prikazuje i popis pogona računala. Kad otvorimo popis Moje računalo (My Computer), vidimo koje sve pogone računalo ima. Prilikom spremanja datoteka potrebno je uz mapu izabrati i pogon (npr. disk, disketu ili izmjenjivi disk) na koji ćemo datoteku spremiti. Isto tako, prilikom otvaranja datoteke najprije biramo pogon pa mapu u kojoj se datoteka nalazi.

Sljedeća slika prikazuje popis pogona jednog računala.

Slika 45. Popis pogona računala

Kao što se vidi na slici 45., pogoni računala označavaju se velikim tiskanim slovom i nalaze se na vrhu organizacijske strukture. Unutar pogona nalaze se mape s podmapama i datotekama.

Oznake za pogone su sljedeće:- 3,5 disketa (A:) – disketni pogon s disketom veličine 3,5 incha (inča)- lokalni disk (C:) – sistemski disk, na njemu su instalirani Windowsi i većina programa,

na njemu se nalazi mapa Moji dokumenti (My Documents). Disk računala može biti podijeljen na više dijelova (particija). U tom slučaju svaki se dio tretira kao poseban disk i dobiva svoju oznaku – sljedeće slovo abecede. Na slici je prikazan disk pod slovom D.

- radni (D:) – druga particija tvrdog diska računala ili drugi disk- CD-RW pogon (E:) – čitač i snimač CD-a

Važno!Zapamti: veliko tiskano slovo s dvotočjem npr.

(C:) uvijek označava pogon računala.

B-25

PRO-MIL

- DVD pogon (F:) - izmjenjivi disk (G:) – USB memory stick.

Vaš će se popis Moje računalo neznatno razlikovati od prikazanog ovisno o tome koliko imate diskova te imate li disk podijeljen na particije ili ne. Isto tako možda imate samo CD ili DVD pogon. Bitno je znati razlikovati pogone i njihove oznake.

USB izmjenjivi disk prikazan je u popisu pogona samo onda kad je priključen na računalo. Tada mu Windows Explorer dodaje sljedeće slobodno slovo kao oznaku pogona. Kad ga isključite (izvadite iz priključka), nestat će s popisa pogona.

Što prikazuje adresna traka?

Adresna traka prikazuje adresu označene datoteke, odnosno prikazuje pogon i mapu unutar koje se datoteka nalazi. Pogon i mape odvajaju se međusobno kosom crtom (\). Npr.

C:\Mapa\Podmapa1\Podmapa2 ...

U ovom primjeru datoteka bi se nalazila na disku C u Podmapa2. Do nje bismo došli tako da prikažemo sadržaj diska C, otvorimo mapu „Mapa“, zatim „Podmapa1“ pa unutar nje Podmapa2.

Na sljedećoj slici prikazana je adresa datoteke koja se nalazi u podmapi na pogonu G:, na izmjenjivom disku.

Slika 46. Adresa označene datoteke na adresnoj traci

B-26

PRO-MIL

Dobro je znatiNeki programi mogu

spremati više vrsta datoteka. Npr. Microsoft

Word datotekama dodjeljuje nastavak .doc, ali može spremati i ostale formate kao što su .txt, .rtf,

.htm, .html itd.

Razlikovanje razli�itih vrsta datoteka i njihovo pokretanje

Radimo li u više programa, stvaramo i više različitih datoteka. Kod spremanja datoteka svaki program stvara svoju vrstu datoteke. Crtamo li u programu Bojanje (Paint), prilikom spremanja crteža stvorit ćemo .bmp (bitmap) datoteku, prilikom spremanja tablice u Excelu stvorit ćemo .xls datoteku. Snimamo li svoj glas na računalu, stvorit ćemo .wav datoteku.

Ime datoteke sastoji se od dva dijela: ime koje joj mi odredimo i proširenja (nastavka ili ekstenzije) koje joj dodijeli ili predloži program u kojem je datoteka napravljena.

Slika 47. Dijelovi naziva datoteke

Evo pregleda najčešćih vrsta datotekaVrsta datoteke Program u kojem nastaje.doc dokument u Microsoft Wordu.xls tablica u Microsoft Excelu.ppt prezentacija u Microsoft PowerPointu.mbd baza podataka u Microsoft Accessu.pub publikacija (letak, oglas i sl.) u Microsoft Publisheru.txt tekstualna datoteka, dokument u Notepadu .rtf tekstualna datoteka, dokument u WordPadu.bmp, .jpg, .tiff crtež u programu Bojanje (Paint).cdr slika u programu CorelDraw.htm, .html web stranice u Microsoft FrontPageu.wav, .mp3, .mid zvučne datoteke snimljene u Sound Recorderu.avi videozapis.zip komprimirane (zipane) datoteke

Windows Explorer, neovisno o izboru prikaza sadržaja mape, prikazuje popis datoteka s imenom datoteke i ikonom programa u kojem je napravljena. Ne prikazuje proširenje, ekstenziju datoteke.

B-27

PRO-MIL

želite li vidjeti proširenja, kliknite na Alati (Tools) → Odrednice mape (Folder Options). Otvorite karticu Prikaz (View) i isključite kvačicu ispred Sakrij proširenja za poznate vrste datoteka (Hide extensions for known file types) te kliknite na ok.

Slika 48. Prikaz proširenja za vrste datoteka

Sada uz ime datoteke i ikonu programa, vidite i vrstu datoteke.

Slika 49. Prikaz datoteka bez proširenja i s proširenjem

Spremanje datoteke u

drugom oblikuDatoteke možemo naknadno spremiti u drugom obliku (s

drugačijim proširenjem) pomoću naredbe Spremi kao (Save As). U dijaloškom

okviru u polju Oblik datoteke (Type of File)

izaberemo drugu vrstu datoteke.

B-28

PRO-MIL

Stvaranje mape

Što ćete duže raditi na računalu, imat ćete sve više datoteka. S vremenom će se pojaviti potreba za preslagivanjem (reorganizacijom) datoteka, a time i potreba za dodatnim mapama. Vjerojatno ćete odmah htjeti imati svoju mapu i sve svoje radove spremati u nju, što bi bilo najbolje.

Slika 50. Izrada vlastite mape

Mapu je lako napraviti. Najprije morate odlučiti gdje će se mapa nalaziti; hoće li se nalaziti na disku kao glavna mapa ili kao podmapa druge mape, npr. unutar mape Moji dokumenti (My Documents).

Napravit ćemo novu mapu s imenom „Ana“. Nalazit će se na disku C: kao samostalna mapa. Otvorimo program Windows Explorer i prikažemo popis pogona i mapa. Označimo disk C: kako bi se nova mapa napravila unutar njega. Otvorimo izbornik Datoteka (File) → Novo (New) → Mapa (Folder).

Slika 51. Stvaranje nove mape

Na desnoj strani prozora na dnu sadržaja diska C: pojavila se ikona nove mape s natpisom „Nova mapa“ (New Folder). Upišemo ime mape „Ana“ i pritisnemo tipku Enter. Istog trena u popisu mapa pojavi se nova mapa “Ana”, unutar izabranog diska C:.

Sada mapi Ana na isti način napravite dvije podmape s imenima „Rođendan“ i „Izlet“. Pazite, mapa „Ana“ mora biti označena prije kreiranja nove podmape.

Promijenimo mapi ime

Želite li mapi promijeniti ime, kliknite na ime

mape desnom tipkom miša i izaberite naredbu Preimenuj (Rename).

Upišite novo ime i pritisnite tipku Enter.

Slika 52. Prikaz kreiranih mapa

B-29

PRO-MIL

Spremanje datoteka

Spomenuli smo nekoliko puta da radove trebamo spremati kako bismo ih sačuvali za kasniju uporabu. Sada ćemo na primjeru spremanja dokumenta u WordPadu naučiti kako spremiti svoj rad.

Otvorite WordPad (sjećate se Start → Svi programi (All Programs) → Pomagala (Accessories) → WordPad). Napišite tekst „Ovo je moj prvi dokument u programu WordPad“. Ako želite, dodajte svoje podatke (ime, prezime, adresu).

Za spremanje dokumenta kliknemo na izbornik Datoteka (File) → Spremi (Save) ili na gumb Spremi na alatnoj traci.

Slika 53. Odabir naredbe Spremi u izborniku Datoteka

Otvara se dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem određujemo mjesto gdje ćemo datoteku spremiti (pogon i mapu), ime datoteke i vrstu, oblik datoteke (proširenje).

U polju Spremi u (Save In) određujemo mapu u koju spremamo datoteku. Kod prvog pozivanja naredbe ponuđena je mapa Moji dokumenti (My documents). Mapu mijenjamo tako da otvorimo popis klikom na strelicu na kraju polja i izaberemo odgovarajuću mapu. Diskove i mape otvaramo dvostrukim klikom na ime diska ili mape. Najprije dva puta kliknemo na disk, zatim na mapu koju želimo otvoriti pa na mapu unutar te mape (podmapu) itd. Mapa u koju želimo spremiti datoteku mora biti otvorena i prikazana u polju Spremi u (Save In). želimo li se vratiti na prethodnu mapu, kliknemo na gumb Jednu razinu gore (One Level Up) na alatnoj traci dijaloškog okvira.

Odabirom disketnog pogona (3.5 disketa (A:)) spremit ćemo dokument na disketu.

Dobro je znatiNaredbu Spremi

(Save) možemo aktivirati kombinacijom tipki Ctrl+S.

B-30

PRO-MIL

Dobro je znatiSvoje radove možete

spremiti i na USB memory stick. U popisu mapa

izaberite USB izmjenjivi disk (Removable Disk) te

datoteci dodijelite ime.

Slika 54. Spremanje dokumenta na disketu

U polju Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime datoteke. U polju Spremi u obliku (File Type) određujemo tip ili vrstu datoteke. Svaki program ponudi svoj oblik datoteke pa tako WordPad ponudi .rtf format. Trebamo li datoteku spremiti u drugom obliku (npr. .txt), otvorimo popis dostupnih formata klikom na strelicu na kraju polja i izaberemo odgovarajući oblik.

Na kraju kliknemo na Spremi (Save) kako bismo spremili datoteku.Svaku sljedeću promjenu spremamo jednostavno klikom na gumb Spremi na

alatnoj traci. Program će spremiti napravljene promjene pod istim imenom, u istu mapu i u istom obliku.

želimo li naknadne promjene (ili istu datoteku) spremiti u drugu mapu ili pod drugim imenom, pozivamo naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika Datoteka (File). Ona otvara dijaloški okvir Spremi kao (Save As) u kojem promijenimo ime, mapu ili oblik (format – vrstu) datoteke.

Naravno, datoteku možemo naknadno premjestiti ili kopirati u drugu mapu i promijeniti joj ime pomoću Windows Explorera.

Stvaranje nove mape tijekom spremanja datotekeOdlučimo li se tijekom spremanja datoteke spremiti je u novu mapu, napravit ćemo

novu mapu pomoću dijaloškog okvira Spremi kao (Save As). Najprije u polju Spremi u (Save In) prikažemo mapu (ili disk) unutar koje želimo napraviti novu. Kliknemo na

Slika 55. Rad spremljen na USB memory stick

Spremi odmah!

Svoj rad spremi odmah na početku. Kako

napreduješ s radom (kako dalje pišeš priču

ili crtaš crtež), promjene spremaj pomoću gumba Spremi (Save) na alatnoj traci. Radi to često. Nemoj

rad spremati tek kad ga u potpunosti završiš. Ako slučajno nestane struje, ostat ćeš bez svega što si napravio, a nisi spremio.

B-31

PRO-MIL

gumb Stvori novu mapu (Create New Folder) na alatnoj traci dijaloškog okvira. U popisu datoteka i mapa pojavi se nova mapa kojoj upišemo ime i pritisnemo tipku Enter. Novu mapu otvorimo dvostrukim klikom na nju (ili jednom kliknimo na mapu da je označimo pa na gumb Otvori (Open)) kako bi se pojavila u polju Spremi u (Save In).

Slika 56. Kreiranje nove mape u dijaloškom okviru Spremi kao (WordPad)

Zatim odredimo ime i oblik datoteke i spremimo je kako smo već naučili.

Zatvaranje datoteke

Datoteku zatvaramo pomoću izbornika Datoteka (File) → Zatvori (Close). Na taj način zatvorimo datoteku dok program u kojem radimo i dalje ostaje otvoren tako da možemo nastaviti s radom na novom dokumentu.

Ne želimo li više raditi u tom programu, možemo izaći iz njega (zatvoriti ga) čime ujedno zatvaramo i datoteku, odnosno sve datoteke otvorene u tom programu.

Dobro je znatiU nekim programima

klikom na gumb Stvori novu mapu (Create New Folder) otvara se dodatni

prozor u koji unosimo ime mape i kliknemo na U redu (OK). Tek tada nastaje nova mapa s dodijeljenim

imenom.

B-32

PRO-MIL

Otvaranje datoteke

želimo li napraviti sasvim novu datoteku (tekst, crtež, tablicu…), kliknemo na gumb Novo na alatnoj traci programa ili biramo izbornik Datoteka (File) → Novo (New).

Otvara se novi list papira (ili tablica) na kojem radimo što smo naumili.

Vrlo često otvarat ćemo radove koje smo prethodno spremili i zatvorili. Za otvaranje ranije spremljenih datoteka koristimo gumb Otvori na alatnoj traci ili izbornik Datoteka (File) → Otvori (Open). Pozivanje ove naredbe otvara dijaloški okvir prikazan na slici u kojem određujemo mapu i ime datoteke koju želimo otvoriti.

Slika 57. Otvaranje datoteke (WordPad)

U polju Pogledaj u: (Look in:) određujemo mapu unutar koje se tražena datoteka nalazi. Windows ponudi mapu Moji dokumenti (My Documents). Klikom na strelicu na kraju polja otvaramo popis pogona i mapa računala, a pogon ili mapu biramo dvostrukim klikom na nju. U prozoru ispod polja pojavi se popis datoteka izabrane mape. Datoteku otvaramo dvoklikom na njeno ime ili kliknemo na datoteku da je označimo pa na gumb Otvori (Otvori).

U polju Naziv datoteke: (File name:) možemo upisati ime datoteke koju želimo otvoriti te kliknemo na gumb Otvori (Open). Ovo možemo izbjeći tako da dva puta kliknemo na ime datoteke u popisu iznad polja.

U polju Vrste datoteka (Files of type:) određujemo vrstu (nastavak, proširenje) datoteka prikazanih u popisu.

Dobro je znati

Program u kojem pozivamo naredbu za otvaranje datoteka

ponudi vrstu datoteke karakterističnu za taj

program, npr. WordPad ponudi .rtf format. To znači

da su u popisu datoteka prikazane samo one koje

imaju tu izabrano proširenje (ekstenziju). Ako se

datoteka koju želite otvoriti ne nalazi u popisu a sigurni ste da se nalazi u izabranoj

mapi, pomoću strelice polja otvorite popis i izaberite

Svi dokumenti (All Documents (*.*)).

B-33

PRO-MIL

Oprez!

Brisanje datoteka

S vremenom će se u mapama nakupiti mnogo datoteka. Neke od njih nećemo više trebati pa ćemo ih izbrisati.

Datoteke brišemo u programu Windows Explorer ili My Computer. Otvorimo program i prikažemo sadržaj mape u kojoj želimo brisati datoteke. Označimo datoteku za brisanje i kliknemo na gumb Izbriši.

Slika 58. Brisanje datoteke i potvrda brisanja

Windows Explorer pita jesmo li sigurni da želimo označenu datoteku izbrisati, odnosno poslati u koš za smeće. Potvrdimo li brisanje, datoteka je izbrisana, ali ne zauvijek. Ona se nalazi u Smeću (Recycle Bin) i još je uvijek možemo vratiti.

Kako vratiti izbrisanu datoteku?U Windows Exploreru prikažite sadržaj mape Smeće (Recycle Bin) ili otvorite

Smeće (Recycle Bin) dvoklikom na ikonu . U popisu označite greškom izbrisanu datoteku, kliknite na nju desnom tipkom miša, pa na naredbu Vrati (Restore). Datoteka će se vratiti u mapu iz koje je izbrisana, kao da ste iz koša za smeće izvadili greškom bačeno pismo.

Slika 59. Vraćanje izbrisane datoteke

Dobro je znati

Datoteku možemo izbrisati i tako da kliknemo na nju

desnom tipkom miša i izaberemo naredbu Izbriši

(Delete). Naredba Izbriši (Delete) nalazi se i u izbor-

niku Datoteka (File).

Ako ispraznite Smeće, odnosno izbrišete

datoteke koje se nalaze u Smeću, izbrisat ćete ih zauvijek. Tada više nema

vraćanja.

B-34

PRO-MIL

Snimanje CD-a

Snimanje (popularno „prženje“) CD-a znači zapisivanje sadržaja na CD. Za to računalo mora imati ugrađen CD-RW pogon, tzv. „pržilicu“. Uz pržilicu dobiva se i program za snimanje CD-a. Najpoznatiji je Nero.

Operacijski sustav Windows XP opremljen je programom za snimanje CD-a kojim se jednostavno rukuje pa ćemo snimiti CD pomoću Windowsa.

Kad umetnemo prazni CD u CD-RW pogon, otvara se prozor poput ovog na slici.

Izabiremo prvu mogućnost – „Otvori mapu na presnimljivom CD-u koristeći Windows Explorer“ (Open writable CD folder using Windows Explorer) i kliknemo na U redu (OK) što otvara sljedeći prozor.

Slika prikazuje prozor praznog CD-a. U ovaj prozor moramo kopirati datoteke koje želimo snimiti na CD. Za tu potrebu otvaramo dodatni prozor Windows Explorera i u njemu potražimo potrebne datoteke. Prozore Windows Explorera i praznog CD za snimanje prikažemo paralelno na zaslonu (pogledaj lekciju o slaganju prozora!). Datoteke (mape) koje želimo snimiti na CD „prevučemo“ iz prozora Windows Explorera u prozor CD-a.

Dobro je znati

CD pogon koristi se samo za čitanje CD-a. On ne

može zapisivati sadržaj na CD. Za zapisivanje (snima-nje) i čitanje sadržaja CD-a

koristi se CD-RW pogon ili DVD/CD-RW pogon

(combo uređaj koji čita i snima CD te istovremeno

čita DVD).

Slika 60. Početni prozor za snimanje CD-a

Slika 61. Prozor s praznim CD-om

B-35

PRO-MIL

Slika 62. Kopiranje datoteka u prozor za snimanje CD-a

Kad prevučemo datoteke (mape) u prozor CD-a, pojavljuje se na zaslonu prozor Kopiranje (Copying) koji pokazuje tijek kopiranja.

Slika 63. Tijek kopiranja datoteka na CD

Datoteke (mape) kopirane u prozor CD-a snimamo klikom na Snimi ove datoteke na CD (Write these files to CD) u oknu zadataka s lijeve strane.

Slika 64. Snimanje CD-a

Snimanje CD-a obavlja Čarobnjak za zapisivanje CD-a (CD Writing Wizard) koji nam pomaže snimiti CD. On nam govori što trebamo uraditi ili što se trenutno događa. Sada dodjeljujemo naziv CD-u. Kad budemo koristili CD, ovaj naziv pojavljivat će se u popisu pored oznake CD-a.

Dobro je znatiNa CD možeš snimiti svoj uradak (pjesmu,

crtež, prezentaciju) te ga odnijeti u školu ili

igraonicu i pokazati učiteljici ili prijateljima.

B-36

PRO-MIL

Slika 65. Čarobnjak za snimanje CD-a

Nakon upisivanja naziva CD-a i klika na Next, započinje proces snimanja, odnosno zapisivanja datoteka na CD. Čarobnjak nas obavještava o tijeku procesa.

Slika 66. Snimanje datoteka na CD

Nakon što Čarobnjak završi s radom, otvara se ladica sa snimljenim CD-om te se istovremeno pojavljuje prozor s obavijesti o završetku rada.

Slika 67. Završetak snimanja CD-a

Ne kopiraj tuđe!

Vještinu snimanja CD-a nemoj koristiti za kopiranje tuđih

CD-a (igrica, programa, filmova i sličnog) jer to

nije dozvoljeno. Naprotiv, kažnjivo je zakonom.

B-37

PRO-MIL

Potvrđivanjem opcije „Da, zapiši datoteke na drugi CD“ možemo snimiti dodatne CD-e s istim sadržajem. Na kraju kliknemo na Finish i time je snimanje CD-a gotovo.

Zatvorimo li ladicu sa snimljenim CD-om, ponovo će se otvoriti prozor poput onog na početku lekcije s nazivom CD-a na naslovnoj traci. Sadržaj prozora je drugačiji, ponuđene su opcije za rad s datotekama kao što su ispis slika, prikaz slika poput slajdova ili otvaranje mapa i datoteka koristeći Windows Explorer (označena opcija).

Klikom na U redu (OK) otvara se prozor Windows Explorera s prikazom snimljenog sadržaja. Dvostrukim klikom na mapu otvaramo izabranu mapu, a dvoklikom na datoteku otvaramo izabranu datoteku u programu u kojem je napravljena. Pomoću gumba Mape (Folders) prikažemo popis svih pogona i mapa na računalu te pregledavamo njihov sadržaj na uobičajen način.

Slika 69. Otvaranje snimljenih datoteka

Slika 68. Snimanje više CD-a uzastopno

Čuvaj svoje radove na CD-u

Povremeno snimi svoje radove na CD kako bi

imao (imala) kopiju u slučaju brisanja datoteka s diska.

B-38

PRO-MIL

Isklju�ivanje ra�unala

Kad završimo s radom na računalu i zatvorimo sve prozore, moramo ga isključiti na propisan način. Kliknemo na gumb Start u donjem lijevom uglu ekrana pa na Isključi računala (Turn Off Computer).

Ekran se malo zatamni i pojavi se dodatni prozor u kojem kliknemo na Isključi računalo (Turn Off ). Nakon toga računalo se samo isključi.

Slika 70. Naredba za isključivanje računala

Slika 71. Isključivanje računala

Isključivanje računala pomoću

tipkovniceNove tipkovnice

sadrže tipku Power za isključivanje računala pa računalo možemo isključiti i pomoću nje

B-38

PRO-MIL

B-39

PRO-MIL

Računalo uključujemo pritiskom na tipku Power. Nakon uključivanja na zaslonu se pojavi radna površina. Na radnoj površini nalaze se ikone koje koristimo za pokretanje programa i otvaranje datoteka ili mapa. Program možemo pokrenuti i pomoću izbornika Start u lijevom kutu zaslona. Svi programi otvaraju se u prozorima, zato se operacijski sustav i zove Windows (prozori). Svaki prozor sadrži naslovnu traku s imenom programa, izbornike s naredbama, alatne trake s gumbima za brzo pokretanje naredbi i radnu površinu (list papira, tablicu) za rad u izabranom programu. Svoje uratke na računalu obično spremamo (snimamo) na disk, a možemo ih spremati i na disketu ili USB izmjenjivi disk. Na taj način stvaramo datoteke. Za rad s datotekama koristimo program Windows Explorer koji omogućava premještanje, kopiranje, brisanje i promjenu imena datotekama te stvaranje vlastitih mapa za njihovo odlaganje.

Svoje radove možemo snimiti na CD te ih tako trajno sačuvati.

Naučili smo da računalo može koristiti više osoba, korisnika. U tom slučaju dobro je da svaki korisnik ima svoj korisnički račun pomoću kojeg određuje kako će izgledati njegova radna površina. U popisu izbornika Start nalazit će se oni programi koje je prijavljeni korisnik zadnje koristio.

Na kraju rada računalo moramo isključiti na propisan način. Nakon rada na računalu poželjno je baviti se tjelesnom aktivnošću, prošetati ili poigrati se s prijateljima na igralištu.

Što smo nau�ili?

Neki bojaju bojicama, neki flomasterima, neki kistom, a mi ćemo ovdje bojati mišem. Pogledajmo kako se miš u tome snalazi.Na vašem se računalu sigurno nalazi jedan od programa za crtanje. Opisuje ga kantica s bojicama, a naziva se Bojanje (Paint).

CRTANjE I BOjANjE

Tamara SrnecLjiljana Zvonarek

C-1

PRO-MIL

Kako do programa? Pogledajmo gdje ga sve možemo pronaći.

Slika 1. Pokretanje programa za crtanje

Pokreće se: preko izbornika Start i to na 2 načina: Start → Bojanje (Paint)

Start → Svi programi (All Programs) → Pomagala (Accessories) → Bojanje (Paint)

pomoću ikone na radnoj površini otvaranjem crteža koji ste ranije kreirali i spremili u programu Bojanje

(Paint)

Zatvaranje programaAko je tako, jednostavno izađi iz programa. Pitaš se kako?Najčešće i najpraktičnije zatvaranje programa jest pomoću gumba Zatvori (Close)

na naslovnoj traci programa.

Pokretanje programa za crtanje

1a

1b

Može i ovakoBojanje je moguće

zatvoriti preko izbornika Datoteka (File) tako da se u izborniku izabere

naredba Izlaz (Exit) na dnu izbornika.

Na naslovnoj traci programa nalazi se

ikona koja predstavlja otvoreni program. Kada kliknemo na nju, otvori se kontrolni izbornik u

kojemizaberemo naredbu Zatvori (Close).

Iz programa možemo izaći i kombinacijom tipki

Alt+F4.

Slika 2. Kontrolni izbornik

C-2

PRO-MIL

Nešto mi nedostaje!

Ukoliko u prozoru ne vidite sve nabrojeno,

pomoći će vam izbornik Prikaz (View). Alat je uključen ako je ispred

njega kvačica.

Slika 4. Izbornik Prikaz

Novi crte�

Prilikom pokretanja program nudi površinu koju možemo zamisliti kao novi (prazan) list papira. Prozor u kojem si trenutno tvoja je crtanka i bojanka.

Od čega se prozor sastoji?

Slika 3. Opis prozora Bojanje

Programska (naslovna) traka (Title Bar) s lijeve strane sadrži ikone i ime programa te ime crteža koji radimo, a s desne strane gumbe za rad s prozorom.

Traka s izbornicima (Menu bar) sadrži izbornike koje otvaramo klikom miša ili pomoću tipkovnice. U izbornicima se kriju naredbe.

Okvir alata (Tool Box) sadrži tipke s ikonama alata za crtanje, označavanje i bri-sanje.

Okvir boja (Color Box) sadrži boju kojom crtamo i bojamo (ispunjavamo) objekte te početnu paletu mogućih boja.

Radna površina predstavlja papir za crtanje. Traka stanja (Status bar) na dnu prozora prikazuje položaj pokazivača miša te opis

pojedinog alata.Klizači (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne površine i njima pregleda-

vamo crtež ako cijeli ne stane u prozor.

C-3

PRO-MIL

Spremanje crte�a

Crtež spremamo pomoću izbornika Datoteka (File) → Spremi kao … (Save as …)

Slika 5. Spremanje datoteke

Odabirom ove naredbe otvara se dijaloški okvir Spremi kao (Save As).

Slika 6. Dijaloški okvir Spremi kao (Save As)

U ovom dijaloškom okviru:

1. u polju Spremi u (Save in) određujemo mapu u koju sprememo crtež2. u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo željeno ime crteža

(npr. crtajmo zajedno, kao što je na slici)3. na kraju kliknemo na gumb (Save).

S tim ste se već

susreli!Pogledaj spremanje

datoteka u poglavlju Računalo (str. B-31)

Da ti otkrijemo trik? Crtežu si dao ime. Naravno,

još ga uvijek možeš mijenjati i uljepšavati. Želiš li novi izgled crteža spremiti,

koristi:

naredbu Spremi (Save) u izborniku Datoteka (File) ili

tipke prečaca Ctrl+S.

Ukoliko si više puta dorađivao svoj crtež, a svaku promjenu želiš zasebno spremiti, koristi naredbu Spremi kao… (Save As) i svaki put odaberi novo ime.

C-4

PRO-MIL

Hoću više Broj piksela po jedinici

duljine predstavlja razlučivost ili rezoluciju slike. Svaki piksel neke slike u boji, opisan je u računalu s nekoliko bitova (niza nula

ili jedinica). Skup bitova neke slike predstavlja bitmapu. Slika 8. Kako nastaju žuta i

ljubičasta boja

Sliku (crtež) na zaslonu predstavlja niz kvadratića ili točkica u kvadratnoj mreži. Takvu točkicu nazivamo PIKSEL (zaslonska točkica). Svaki piksel određene je boje.

Svaka boja nastaje miješanjem triju osnovnih:

Slika 7. Od slike do piksela

Što i kako spremamo?

Kad u programu Bojanje spremaš svoj crtež ili sliku, računalo će ga spremiti kao .BMP datoteku (bitmapu). Slike spremljene u takvom obliku kvalitetne su što je važno kod njihova ispisa, ali zauzimaju mnogo prostora na disku. Mnoge neće stati na tvoju disketu!

Najmanje slikovne datoteke su one u .JPEG obliku. Moraš znati da, osim što je po broju bitova mali, ovaj format datoteke može znatno smanjiti kvalitetu slike koju sadrži. Kod spremanja svoje slikovne datoteke ili crteža, odabrat ćeš ovaj oblik kad ti kvaliteta nije bitna i želiš uštedjeti prostor na disku ili disketi, odnosno kad je želiš poslati putem e-maila. Zbog toga ćeš vrlo često susresti .JPEG oblik slikovnih datoteka na web-stranicama.

.TIF datoteke srednje su veličine i zadržavaju prilično visoku kvalitetu crteža.

Tip datoteke odabrat ćemo u polju Spremi u obliku (Save as type).

C-5

PRO-MIL

UPIŠI KLJUČNU RIJEČ (engleski)

Korištenje funkcija pomo�i

Roditelji, teta u vrtiću ili učiteljica često su vam pomagali pri radu s crtaćim/slikarskim priborom. Kako miješati boje, koji kist odabrati – deblji ili tanji, kad koristiti koju debljinu olovke i slično. I Paint vam može u tome pomoći. Postoji mali problem: pomoć je na engleskom jeziku. No vjerujemo da ćete se snaći.

Pomoć stiže:qklikom na izbornik Pomoć (Help) → Teme pomoći

(Help Topics) ili jednostavnijeqpritiskom na tipku F1 na tipkovnici

Prozor pomoći nudi tri kartice:1. Contents (sadržaj) – kao da čitaš knjigu: s lijeve strane je popis naslova

(tema), a s desne strane objašnjenja. Odaberi željenu temu!2. Index (ključne riječi) – upisuješ ili biraš pojam ili radnju koja te zanima

(PAZI! na engleskom)3. Search (pretraživanje) – tražiš po ključnoj riječi

Slika 10. Kartica Contents (sadržaj) unutar prozora Pomoć – bojanje površina

Slika 9. Odabrana kartica Contents (sadržaj) unutar prozora Pomoć – osnovne informacije o programu Bojanje

Slika 11. Kartica Index - objašnjava način upisa teksta Slika 12. Kartica Search – brisanje cijelog crteža

C-6

PRO-MIL

Zatvaranje datoteke sa crte�om

Izlaskom iz programa zatvaramo datoteku sa crtežom.

Slika 13. Zatvaranje datoteke i izlaz iz programa

PAZI!U programu Bojanje možeš imati otvoren samo jedan crtež. Čim otvaraš drugi,

zatvorit će se postojeći uz pitanje:

Slika 14. Upozorenje: Što s promjenama koje si napravio u crtežu

C-7

PRO-MIL

Korištenje linija i oblikaAko ti je prazan papir izazov, otvori program Bojanje (Paint) i prepusti se mašti. Alate za igru potraži u Okviru alata (Tool Box) (pogledaj sliku 3 na str. C-4). željeni

alat iz okvira aktiviraj klikom na njegovu ikonu. Prema odabranom alatu promijenit će se pokazivač miša.

Crta (Line)Krivulja (Curve)

Slika 15. Alati za crtanje crta i krivulja

Ulaskom u program Bojanje za crtanje je određena crna boja. Možemo je promijeniti klikom lijeve tipke miša na željenu boju iz Okvira boja (Color Box).

Slika 16. Okvir boja (Color Box)

Prije samog crtanja, uz odabir crte i krivulje, u donjem dijelu Okvira alata možemo odabrati i njihovu debljinu.

Slika 17. Primjeri crta i krivulja različitih debljina

Nakon što smo odabrali alat, boju i debljinu crte ili krivulje, pokazivač miša postavimo na radnu površinu.

Mišem kliknemo na početnu točku crte, držimo lijevu tipku, vučemo i otpustimo na kraju crte.

Ako smo odabrali krivulju, povlačenjem miša držeći lijevu tipku određujemo njen izgled.

Da ti otkrijemo trik?

Za vodoravnu, okomitu ili ovakvu kosu crtu

kod crtanja drži tipku SHIFT

C-8

PRO-MIL

Tijekom crtanja krivulju možemo zakriviti jednom s jedne i jednom s druge strane. Naknadne promjene na istoj krivulji nisu moguće. Krivulju moramo obrisati i crtati ponovo

Likovi ili obliciZa većinu crteža ravne crte i krivulje nisu dovoljne, a i mnogo toga lakše možeš

iscrtati slažući likove i oblike. Što trebaš učiniti?ü odaberi oblik iz Okvira alata, ü odredi mu svojstva (obrub lika, lik s obrubom i ispunom ili ispunjen lik bez

obruba u boji crtanja)ü izaberi boju ispune i obruba.

Slika 18. Alati za crtanje likova i oblika

Pokušajte sami

Pomoću crta i oblika pokušaj nešto nacrtati (npr. kuću s krovom i prozorima, prometne znakove ili ovakvu lokomotivu). Uz malo vježbe vjerojatno nećeš imati većih problema.

Da ti otkrijemo trik?

Trebaš li kvadrat ili kružnicu te pravilan

mnogokut, kod crtanja pravokutnika, elipse ili mnogokuta drži tipku

SHIFT.

Dobro je znatiObrub se iscrtava bojom crtanja. Biramo je klikom

lijeve tipke miša na Okviru boja. Boju ispune biramo iz istog okvira klikom DESNE

tipke miša.

C-9

PRO-MIL

Što ako pogriješiš?

Naredba Uređivanje (Edit) → Poništi (Undo) može poništiti do 3 posljednje izvedene radnje.

Ako poništavanje ne pomaže, odaberi alat : (Eraser/Color Eraser)

Debljinu gumice biramo u donjem dijelu Okvira alata.

Slika 19. Alati za brisanje

Uporaba olovkeUvijek možeš odabrati Olovku (Pencil) i nacrtati ono što želiš. Njome radiš kao

običnom olovkom, jedino je pomičeš mišem. Za željeni rezultat treba i malo vještine.

Hoću više!Želiš li u crtanju i brisanju

biti precizniji povećaj prikaz crteža da bolje vidiš.

To možeš pomoću izbornika Prikaz (View) → Zumiraj

(Zoom) ili alatne trake.

Slika 3.21. Izbornik zumiranje

Slika 3.22. Uvećani crtež kružnice

Crtež u normalnoj veličini

Običan prikaz crteža dobit ćemo preko izbornika

Prikaz (View) →Zumiraj (Zoom) →Obična

veličina (Normal size)Slika 20. Primjer crteža nacrtanog alatom Olovka

C-10

PRO-MIL

(Brush) (Airbrush)

Bojanje linija i oblika

Za bojanje već nacrtanih oblika koristimo alat Ispuna bojom (Fill With Color). Biramo boju iz okvira boja, alat iz Okvira alata te pokazivač miša u obliku kantice kliknemo unutar zatvorenog područja koje želimo obojati. Možemo bojati i crte!

Slika 23. Primjer korištenja alata za ispunu bojom

Već postojeću boju sa slike (i onu koje nema u ponuđenoj paleti boja) možemo “pokupiti” alatom Hvatač boje (Pick Color). Odaberemo ikonu alata i kliknemo mišem na željenoj boji s naše slike. Boja koju smo pokupili je boja koju ćemo koristiti u narednom crtanju ili bojanju.

Za dotjerivanje slike ili crteža mogu ti pomoći i kistovi, onaj običan ili zračni koji podsjeća na sprej za natpise na zidu ili prozorskom staklu. Jednom i drugom možemo odabrati vrstu i boju.

Pokušajte samiDocrtaj dim lokomotivi. Uporabi zračni kist.

Poigrali ste se u crtežu bojama. želite li ih sve odjednom promijeniti, može to učiniti i program sam. Kako? Pomoću izbornika Slika (Image) i naredbe Invertiraj boje (Invert Colors). Evo jednog primjera kako to izgleda.

Slika 25. Invertiranje boja

Pazi da se boja

ne razlije!

Slika 24. Biranje oblika i debljine kista

Invertiranje boja

Žuta boja prelazi u plavu i obrnuto, crvena u zelenu

i obrnuto, bijela u crnu i obrnuto itd.

C-11

PRO-MIL

Pisanje teksta

Bilo gdje unutar svog crteža možeš upisati i tekst. Odaberi alat za pisanje Tekst (Text), odaberi boju slova i premjesti pokazivač na radnu površinu. Povlačenjem lijevom tipkom miša odredi veličinu okvira za upis teksta.

Slika 26. Upis teksta u crtež

Pokušajte samiSvoj tekst kao i svaki drugi dio svog crteža možeš premještati ili brisati.Odaberi alat:

(Select) (Free Form Select)ili

C-12

PRO-MIL

Dio crteža možemo premjestiti s pozadinom ili bez nje. To ovisi o odabiru alata. Slika 28. prikazuje premještanje plavog kruga unutar žutog pravokutnika na 2 različita načina. Uoči razliku!

Koristeći odgovarajuće naredbe pokušaj odabrane objekte na sličan način povećati ili smanjiti!

Držeći lijevu tipku miša, napravimo pravokutnik.

Odabrani dijelovi za premještanje ili brisanje nalaze se u pravokutniku.

Slika 28. Premještanje objekta s pozadinom i bez nje

premještanje s pozadinom

premještanje bez pozadineoriginal

Slika 29. Smanjivanje dijela crteža

smanjeno

Kliknemo mišem unutar crteža.

Slika 27. Odabir (označavanje) i pomicanje dijela crteža

Odvučemo mišem odabrane dijelove na novo mjesto u crtežu.

C-13

PRO-MIL

Umetanje gotovih slikaNacrtali ste svoj crtež i želite u njega umetnuti neku sliku.

U izborniku Uređivanje (Edit) odaberete naredbu Lijepljenje iz... (Paste From ...).

Slika 30. Odabir naredbe Lijepljenje iz …

Otvorit će se sljedeći dijaloški okvir:

Unutar njega odaberite željenu sliku. Ukoliko se ona ne nalazi u mapi koju vam po-nudi program (u ovom slučaju Moje slike (My Pictures), otvo-rite mapu u kojoj se slika nalazi. Evo kako. Kliknete na gumb unutar polja Pogledaj u (Look in) te između ponuđenih mapa otvorite onu u kojoj se nalazi tražena slika.

Slika 31. Dijaloški okvir Lijepljenje iz

Slika 32. Odabir mape i datoteke u kojoj se nalazi željena slika

smanjeno

C-14

PRO-MIL

Kad ste sliku pronašli, označite je i klikom na gumb Otvori (Open) slika će biti u vašem crtežu.

Evo jednog primjera. Napravite okvir i smjestite u njega svoju sliku:

Slika 33. Slika u crtežu

Veličinu ubačene slike možeš mijenjati. Pokušaj!

Sliku možete unutar crteža hvataljkom smjestiti kamo želite. To vam pokazuje slika bijelog i crnog psića koji su zajedno krenuli u šetnju.

Slika 34. Premještanje slike unutar crteža

Da ti otkrijemo trik?Evo malog karatista koji prvi put zadaje udarac lijevom, a drugi put desnom rukom.

Kako karatista okrenuti u drugi položaj? Pomoću izbornika Slika (Image) i naredbe

Zrcaljenje/Rotiranje (Flip/Rotate). Odabirom naredbe

otvara se istoimeni dijaloški okvir pomoću kojeg možete sliku okretati kako želite. Um-etnite u Bojanje (Paint) neku

svoju sliku i otkrijte različite mogućnosti okretanja.

Slika 35. Crtež u ogledalu

C-15

PRO-MIL

Ispis crteža Vaš uradak je gotov i želite ga ispisati (iscrtati). Prije

ispisa najbolje je provjeriti kako će izgledati na papiru. U izborniku Datoteka (File) odaberite naredbu Pregled prije ispisa (Print Preview).

Slika 36. Naredba Pregled prije ispisa

U pregledu ispisa vidimo položaj crteža (slike) na papiru. U crtež se ponovo vraćate pritiskom na gumb Close.

Slika 37. Pregled prije ispisa

Ako ste zadovoljni onim što vidite, ispišite svoje remek-djelo na papir. Odaberite u izborniku Datoteka (File) naredbu Ispis (Print).

Slika 38. Naredba Ispis

Otvorit će se dijaloški okvir Ispis (Print). U tom dijaloškom okviru, unutar polja Odabir pisača (Select Printer) vidite naziv pisača koji će ispisati vaš crtež. želite li crtežom razveseliti svoje prijatelje, ispišite ga u više primjeraka. Dovoljno je u polje Broj primjeraka (Number of copies) upisati broj kopija i bit će dovoljno crteža za sve.

Slika 39. Odabir broja primjeraka u okviru za ispis

Pokušajte samiNapravi plakat sa svojim obiteljskim stablom. Iskoristi crte, linije i oblike. Koristi

više boja. Uključi fotografije članova svoje uže obitelji i naravno sebe. Napiši imena, a svoje ime pokušaj ispisati pisanim slovima pomoću alata Olovka. Spremi plakat na disk svog računala da ga možeš izmijeniti u slučaju ako u obitelj stignu prinove. Ispiši ga na papiru i zalijepi na vrata svoje sobe.

C-16

PRO-MIL

C-17

PRO-MIL

Zamara li te tekst na računalu, a voliš crtati i igrati se bojama, potražit ćeš program Bojanje (Paint). Jedan je od najjednostavnijih programa za crtanje i ima ga svako računalo s operacijskim sustavom Windows. Pojavljuje se na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Osnovni prozor sadrži izbornik s mogućim naredbama, okvir alata i boja te papir – radnu površinu za crtanje. Veličinu svoje radne površine možeš mijenjati, a klizačima uz prozor pregledavati veće crteže u prozoru.

Osnovni elementi u crtežu bit će crte i krivulje. Prema želji određujemo im debljinu i boju. Crtanje krivulja zahtijeva malo spretnosti i vježbe. Četiri zasebna alata crtaju pravokutnik (običan ili zaobljeni), mnogokut (npr. trokut ili peterokut) ili elipsu. Tipka Shift pomaže kod crtanja vodoravnih i okomitih linija te kvadrata, jednakostraničnog trokuta, nekog mnogokuta ili kružnice. Likovi i oblici mogu biti s rubom ili bez, po potrebi ispunjeni bojom. Svaki jednostavni crtež skup je crta, likova i oblika. Treba li ti tvoja slobodna ruka, odaberi mišem olovku iz Okviru alata i uz malo vježbe crtež će izgledati kao da umjesto miša zaista držiš olovku.

U bojanju većih površina i dodavanju “specijalnih efekata” koristit ćeš boju i kist, a zatrebaju li ti slova, upisat ćeš ih pomoću okvira za tekst. Alat je prilično siromašan, ali možeš odrediti vrstu, veličinu, oblik i boju slova.

Pogrešku u crtanju i pisanju lako ispravljaš brisalom s alatnog okvira, nacrtane dijelove crteža možeš premještati, kopirati ili povećavati/smanjivati. Dovoljno je odabrati dio koji zahtijeva promjene.

U crtež se može smjestiti i slika.

Nacrtano spremamo u datoteku standardnim Spremi naredbama (vodi računa o vrsti datoteke i kvaliteti crteža) ili prenosimo na papir naredbom Ispis.

Prepusti se mašti i oslobodi ruku!

Što smo nau�ili?

Riječima izražavamo misli, osjećaje, doživljaje, bilježimo podatke, označavamo objekte i pojave oko nas... Nalazimo ih u knjigama, na reklamama, na omotu omiljene čokolade i u bilježnicama – vlastitim i tuđim. Skrivaju se i u računalu. Kako su dospjele u bilježnicu, to vam je sigurno jasno, a želite li znati kako su stigle u računalo, slijedite nas i otkrit ćemo vam tajnu. U otkrivanju tajne pomoći će nam program za obradu teksta - Word.

UNOS I OBLIKOVANjE TEKSTA

Ljiljana Zvonarek Tamara Srnec

D-1

PRO-MIL

Odakle početi? Krenimo zajedno.

Slika 1. Pokretanje Worda

Program Word pokrećemo na različite načine:

preko izbornika Start i to na dva načina: Start → Microsoft Word Start → Svi programi (All Programs) → Microsoft Wordpomoću ikone na radnoj površini pomoću ikone na alatnoj traci za Brzo pokretanje (Quick Launch) otvaranjem datoteke koju ste ranije kreirali u Wordu

Zatvaranje programaNajčešće i najpraktičnije zatvaranje programa jest pomoću gumba Zatvori (Close)

na naslovnoj traci programa.

Pokretanje programa za obradu teksta

1a

1b

Može i ovako

Word je moguće zatvoriti preko izbornika Datoteka (File) tako da se u izborniku izabere naredba Izlaz (Exit) koja se nalazi na dnu

izbornika.

Na naslovnoj traci programa Word nalazi

se ikona koja predstavlja otvoreni program. Kada

kliknemo na nju, otvori se kontrolni izbornik u ko-jem je potrebno izabrati naredbu Zatvori (Close).

Slika 2. Kontrolni izbornik

Iz programa možemo izaći i kombinacijom tipki

Alt+F4.

D-2

PRO-MIL

Prilikom pokretanja Worda automatski se otvara prozor s novim (praznim) dokumentom. Zamisli da si okrenuo čisti list papira svoje bilježnice.

Zavirimo u prozor.

Slika 3. Opis ekrana

Evo objašnjenja:

Programska (naslovna) traka (Title Bar) s lijeve strane sadrži ikone i ime programa u kojem radimo te ime aktivnog dokumenta, a s desne strane gumbe za rad s prozorom.

Traka s izbornicima (Menu bar) sadrži izbornike koje otvaramo klikom miša ili pomoću tipkovnice. U izbornicima ćete naći naredbe.

Alatne trake (Toolbars) sadrže tipke s ikonama koje omogućuju jednostavan i brz odabir naredbi. Na slici se vide dvije najčešće korištene trake: Standardna alatna traka (Standard) i Oblikovanje (Formatting).

Ravnalo (Ruler) nalazi se iznad i s lijeve strane radne površine, a koristi se za razna podešavanja (npr. prostor od ruba stranice do teksta, namještanje oznaka za uvlačenje teksta...).

Radna površina koristi se za rad u izabranom dokumentu. U Wordu radna površina ima izgled praznog lista papira.

Gumbi za pogled (View) uz lijevi rub vodoravnog klizača omogućuju pet različitih prikaza dokumenta na zaslonu.

Izrada novog dokumenta

Dobro je znatiDokument u Wordu je tekstualna datoteka koja

ima nastavak .doc.

Gdje se skriva traka?

U Wordu ima mno-go alatnih traka koje

postavljamo i uklanjamo prema želji pomoću

naredbe Alatne trake (Toolbars) iz izbornika

Pogled (View).

D-3

PRO-MIL

Dobro je znati!

Trebamo li umetnuti novi tekst u postojeći,

postavimo točku unosa (kliknemo mišem) na ono mjesto u dokumentu gdje želimo upisati novi tekst i

pišemo.

Traka stanja (Status bar) nalazi se na dnu prozora, a prikazuje redni broj stranice, redak i stupac u koji trenutno pišete.

Klizači (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne površine i njima se krećemo po dokumentu.

Okno zadataka (Task Pane) uz desni rub prozora koristi se za dohvat raznih naredbi npr. otvaranje dokumenta, pretraživanje, oblikovanje itd. Ako ti smeta, zatvori ga “iksićem”.

želiš li započeti novu priču, otvori novi dokument na jedan od sljedećih načina: ü U Oknu zadataka (Task Pane) odaberi Stvaranje novog dokumenta ... (Create a new document ...).

ü Klikni na gumb Novi prazni dokument (New Blank Document). Gdje se gumb nalazi? Na Standardnoj alatnoj traci.

ü Izaberi u izborniku Datoteka (File) naredbu Nova... (New) te zatim Prazan dokument (Blank Document) u Oknu zadataka (Task Pane).

Priču pišeš na prazan list papira – radnu površinu. Pisanje započinješ u dokumentu na onom mjestu gdje se nalazi točka unosa.

Slika 6. Točka unosa

Sa svakim upisanim znakom i napravljenim razmakom točka unosa se pomiče za jedno mjesto udesno. Kad prilikom unosa teksta dođemo do desnog ruba dokumenta i nastavimo pisati, Word automatski prelomi tekst tako da točku unosa zajedno s riječi koju pišemo premjesti na početak sljedećeg retka.

Kad pritisnemo tipku Enter (Return) na tipkovnici, Word automatski stvara novi odlomak. Pritisnemo li Enter dva puta, dobit ćemo prazan redak među odlomcima. Pritiskom Shift+Enter dobit ćete novi red u istom odlomku.

Slika 4. Otvaranje dokumenta u oknu zadataka

Slika 5. Jedan od načina otvaranja novog dokumenta

Da ti otkrijemo trik?

Novi prazni dokument možeš otvoriti istovre-menim pritiskom na

tipke Ctrl+N.

D-4

PRO-MIL

Svaka priča ima kraj i svaki posao završetak. Svoj uradak u Wordu možeš ispisati na papir ili ga čuvati u računalu.

Za spremanje dokumenta koristi se naredba Spremi kao… (Save As) iz izbornika Datoteka (File).

Slika 7. Spremanje datoteke

Odabirom ove naredbe otvara se dijaloški okvir Spremi kao (Save As).

Slika 8. Dijaloški okvir Spremi kao

U tom dijaloškom okviru:

1. u polju Spremi u (Save in) izabiremo mapu u koju ćemo spremiti dokument2. u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime dokumenta3. na kraju kliknemo na gumb (Save).

Ne sviđa ti se ime tvoje datoteke? Trebaš je spremiti u drugu mapu? želiš li iz stare datoteke napraviti neku novu, malo drugačiju?

Koristi naredbu Spremi kao… (Save As)! U dijaloškom okviru Spremi kao (Save As) odredi novi pogon ili mapu i upiši novo

ime te odaberi Spremi (Save).

Spremanje dokumenta

Disketa? Za spremanje na disketu u polju Spremi u (Save in)

izaberemo disketni pogon Floppy (A:).

Da ti otkrijemo trik? Za spremanje dokumenta pod istim imenom i na isto mjesto na disku ili disketi

možeš koristi:

naredbu Spremi (Save) u izborniku Datoteka (File) ili

gumb Spremi na stan-dardnoj alatnoj traci ili

tipke prečaca Ctrl+S.

Korištenje funkcija pomo�i

D-5

PRO-MIL

Slika 10. Funkcija Ne možete pronaći? (Can’t Find It?)

želimo li koristiti pomoć tijekom rada s Wordom, možemo je aktivirati na nekoliko načina:

qklikom na izbornik Pomoć (Help)→ Microsoft Word Pomoć (Microsoft Word Help),

qklikom na gumb Microsoft Word Pomoć (Microsoft Word Help) qpritiskom na tipku F1

U polje Traži (Search for) upisujemo pojam ili radnju koja nam nije jasna te kliknemo na gumb Pokreni pretraživanje (Start Searching).

Program će ponuditi pripremljene teme koje vam mogu pomoći u radu s Wordom. Klikom miša odaberemo željenu temu i u okviru će se pojaviti objašnjenje.

Slika 9. Odabir teme u funkciji pomoći

Korištenje funkcija pomo�i

Ne možete pronaći?

D-6

PRO-MIL

U radu ti može pomoći i Office pomoćnik. Pokazat će se pomoću izbornika Pomoć (Help) → Pokaži Officeovog pomoćnika (Show the Office Assistant).

Pomoćnika možemo maknuti s ekrana tako da ga sakrijemo pomoću izbornika Pomoć (Help) → Sakrij Officeovog pomoćnika (Hide the Office Assistant) ili odabirom naredbe Hide iz objektnog izbornika koji dobijemo klikom na Pomoćnika (desni klik!).

Izgled pomoćnika možemo promijeniti odabirom naredbe Odaberi pomoćnika (Choose Assistant) iz objektnog izbornika.

Slika 12. Promjena izgleda Officeovog pomoćnika

Pomoćnik izvodi razne animacije (pokrete) ovisno o našem radu i izabranom pomoćniku. Animacije možemo vidjeti odabirom naredbe Animiraj (Animate!) iz objektnog izbornika pomoćnika.

Kako nam pomoćnik može pomoći? Kliknemo mišem na njega i upišemo pripremljeno pitanje.

Slika 13. Postavljanje pitanja pomoćniku

Slika 11. Primjer uporabe pomoći na dijaloškom okviru Font

Shift + F1 Brzu pomoć ponudit će ti

tipke Shift+F1. Ukoliko ih uporabimo

unutar upisanog teksta, otvori se okno zadataka

Otkrivanje oblikovanja (Reveal Formatting) i prikaže oblikovanje

primijenjeno na odlomak unutar kojeg smo kliknuli.

Uporabimo li ih unutar dijaloškog okvira, Word nam daje objašnjenje

elemenata okvira. Neka te ne zbuni ako ne dobiješ pomoć za svaki dijaloški

okvir. Ni računalo, a ni programi nisu svemogući

ni savršeni.

D-7

PRO-MIL

Što je font Font je oblik slova.

Evo nekoliko primjera različitih oblika slova:

volim volim

volim volim

Kod izrade dokumenta na tekst koji unosimo primjenjuje se unaprijed zadani font i veličina fonta.

Font oblikujemo gumbima na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting), pomoću dijaloškog okvira Font ili kombinacijama tipki prečaca.

želimo li oblikovanje primijeniti samo na jednu riječ (npr. ispisati je ukošeno), dovoljno je postaviti točku unosa unutar te riječi i izabrana naredba primijenit će se samo na tu riječ.

Ukoliko želimo oblikovati više riječi, rečenicu, odjeljak ili cijeli dokument, moramo željeni tekst prije oblikovanja označiti (“zacrniti”)!

Više riječi najlakše je označiti mišem: postavimo pokazivač miša na početak teksta, pritisnemo i držimo lijevu tipku miša te vučemo preko teksta koji želimo označiti.

Najbrži način promjene vrste fonta (pisma) i njegove veličine je preko gumba na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting).

Slika 14. Promjena vrste i veličine fonta pomoću alatne trake

Uporaba dijaloškog okvira Font

Dijaloški okvir Font pozivamo iz izbornika Oblikovanje (Format) → Font ili kombinacijom tipki Ctrl+D.

U polju Pretpregled (Preview) vidimo trenutni oblik teksta.

Slika 15. prikazuje da smo odabrali crvenu boju ukošenog teksta (kurziv) koji je podcrtan plavom dvostrukom linijom.

Tekst pomoću dijaloškog okvira uređujemo tako da promijenimo ono što nam je potrebno u pojedinom polju ili u svim poljima. Biramo vrstu, stil, veličinu i boju pisma, način i boju podcrtavanja te efekte.

!

Mijenjanje vrste i veli�ine slova

Slika 15. Dijaloški okvir i kartica Font

D-8

PRO-MIL

U polju …

Font biramo vrstu pismaStil fonta (Font Style) biramo stil pisma (naglašavanja) Veličina (Size) biramo veličinu slovaBoja fonta (Font color) biramo boju slovaStil podcrtavanja (Underline style) biramo način podcrtavanjaBoja podcrtavanja (Underline color) biramo boju podcrtavanja

Na dijelu Efekti postavimo kvačicu uz opciju koja nam treba.

Precrtano (Striketrough)Dvostruko precrtano (Double strikethrough)Eksponent (Superscript) X2

Indeks (Subscript) X2

Sjena (Shadow)

Kontura (Outline)

Reljefno (Emboss)

Ugravirano (Engrave)

Smanjena velika slova (Small caps)

Sve velikim slovima (All caps)

Skriveno (Hidden)

Tekst postoji, ali je skriven.

D-9

PRO-MIL

Označimo tekst koji želimo podebljati, ukositi ili podvući i odaberemo gumb

Podebljano (Bold) ,

Kurziv (Italic) ili

Podcrtano (Underline)

na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting).

želimo li poništiti oblikovanje, samo kliknemo ponovno na isti gumb alatne trake.

Izaberemo li podcrtavanje pomoću gumba na alatnoj traci, podcrtat će se sve označene riječi i razmaci među njima neprekinutom jednom crtom. želimo li promijeniti način podcrtavanja, koristit ćemo dijaloški okvir Font.

U polju Stil podcrtavanja odaberemo jednostruko, dvostruko ili neko drugo podcrtavanje ili možda podcrtavanje Samo riječi (Words only) ne i razmaka.

Slika 16. Odabir načina podcrtavanja

Pokušajte samiKoristeći program Word, u sljedećim rečenicama glagole podcrtaj žutom crtom, a

imenice dvostrukom plavom. Tekst najprije prepiši u program Word (isto vrijedi i za vježbe koje slijede).

Moj tata voli peći kolače. Naš pas ima gustu dlaku. Ponekad su miševi i mačke u crtićima prijatelji. U moru ima puno zanimljivih životinja. Put od kuće do škole uvijek je pun radosti.

- podebljan ispis - zakošenje- podvlačenje- podvlačenje rije-či (bez razmaka) - dvostruko pod-vlačenje teksta

Ctrl+Shift+D

Ctrl+BCtrl+I

Crtl+UCrtl+Shift+W

Primjena podebljanog, ukošenog i podcrtanog teksta

Da ti otkrijemo trik?Navedena oblikovanja na označenom tekstu možemo brzo izvesti

tipkama prečaca:

Kurziv???Riječ kurziv znači

ukošeno

D-10

PRO-MIL

Ukrasne rije�iDo sada ste naučili na koji način možete oblikovati slova tako da im promijenite

veličinu, stil ili ih npr. podebljate. Time ističete pojedine dijelove teksta u dokumentu. U Wordu postoji alat koji će omogućiti da se u vašem tekstu izmijenjuju riječi duginih boja, da se tekst prelijeva iz vala u val i slično. Kako to postići? Pokušajte pomoću alata koji se zove WordArt – ukrasne riječi.

WordArt umećemo u dokument na dva načina:rgumbom WordArt (nalazi se na alatnoj traci Crtanje (Drawing))

rpomoću izbornika Umetanje (Insert)→ Slika (Picture) →WordArt.

Slika 17. Umetanje ukrasnih riječi iz izbornika

Odabirom naredbe WordArt pojavi se prozor u okviru kojeg biramo stil, oblik ukrasne riječi. Odabiremo stil ukrasnih riječi iz ponuđene galerije (sl. 18.), a zatim upisujemo tekst (sl. 19.).

Što ako?Što ako alatne trake Crtanje (Drawing)

nema u vašem prozoru? Trebate je jednostavno

uključiti. Kako? Pogledajte na stranici D-4

poglavlje Izrada novog dokumenta tekst pod

nazivom „Gdje se skriva traka“ i otkrit ćete.

Slika 18. Stil ukrasnih riječi

D-11

PRO-MIL

Nakon potvrde unosa ukrasne riječi pojave se u dijelu dokumentu na mjestu pokazivača, a u prozoru dokumenta pojavi se i WordArt alatna traka (sl. 20.).

Slika 19. Unos teksta

Slika 20. Primjer ukrasnih riječi

WordArt možemo po dokumentu premještati i mijenjati njegovu veličinu. Pri tome koristimo miš. Ukrasnu riječ premještamo tako da riječ označimo i postavimo pokazivač miša na nju. Kada pokazivač poprimi ovakav oblik , držimo pritisnutu lijevu tipku miša i odvučemo ukrasnu riječ kamo želimo. Mijenjamo li veličinu, trebamo se postaviti na jedan od bijelih kružića i kada pokazivač poprimi oblik , vučemo mišem prema van ili unutra ovisno o tome povećavamo li ili smanjujemo ukrasnu riječ.

Kako doći do bijelih kružića, budući da je ukrasna riječ uokvirena crnim kvadratićima? Tako da na ukrasnu riječ primijenimo jedan od alata Prelamanje teksta (Text Wrapping) na alatnoj traci WordArt, ovako kako pokazuje slika 21. Prelamanje teksta je obabir načina kako će tekst obavijati sliku, u ovom slučaju ukrasnu riječ.

Što omogućuju žuti romb i zeleni kružić ? Kada se pokazivačem miša postavimo na žuti romb, pokazivač poprimi oblik trokutića. Pritisnutom tipkom miša i povlačenjem mijenjamo oblik ukrasne riječi. Zeleni kružić omogućuje okretanje ukrasne riječi. Pokazivačem miša postavimo se na zeleni kružić i on tada poprimi ovakav oblik . Držimo pritisnutu lijevu tipku i okrećemo miš. Kako pomičemo miš, tako se ukrasna riječ okreće.

Slika 23. Uloga i u označenoj ukrasnoj riječi

Najbolje će biti da se malo poigrate svim ovim naredbama - tako ćete ih najbolje upoznati!

Hoću više!WordArt možete dodatno

oblikovati. Alatna traka omogućuje uređivanje

ukrasnih riječi tako da mo-žete promijeniti stil, boju

ispune i obruba, promijeni-ti veličinu ili oblik, odrediti način prelamanja teksta i

slično.

Slika 22. Značenje gumbi na alatnoj traci WordArt

Slika 21. Prelamanje teksta

D-12

PRO-MIL

Umetanje slika

Ako je potrebno, ili da bi dokument izgledao što atraktivnije, možemo u njega umetnuti sliku. Za umetanje slika koristimo izbornik Umetanje (Insert). Otvorite taj izbornik i uočit ćete podizbornik Slika (Picture) koji vam to omogućuje. Možete umetnuti gotove crteže koje nudi ovaj program pomoću naredbe Isječak crteža (Clip Art) ili crteže koje ste sami nacrtali u Paintu ili fotografije na kojima ste zabilježili zanimljive događaje digitalnim fotoaparatom. Krenimo redom.

Kako umetnuti već gotov crtež koji nam nudi ovaj program? Razlikujemo dva načina:rotvorimo izbornik Umetanje (Insert) → Slika (Picture) → Isječak crteža (Clip Art) rklikom na gumb Umetni isječak crteža na alatnoj traci Crtanje (Drawing).

Odabirom bilo kojeg načina otvori se Okno zadataka (Task Pane) preko kojeg možemo pretraživati ponuđene zbirke. To su:

Pogledajte iz kojih sve područja možete odabrati crteže u Officeovoj zbirci. Sigurno ćete naći neko područje koje vam se sviđa.

Kako pronaći određeni crtež? Upisom pojma koji opisuje crtež koji vi tražite u polje Traži (Search for) u

Oknu zadataka (Task Pane) te klikom na gumb Idi (Go).

Hoću više!Kliknete li na gumb Orga-niziraj isječke (Organize

clips), otvori se dijaloški ok-vir Microsoftov organi-zator isječaka (Microsoft

Clip Organizer) gdje s lijeve strane odabirete mapu iz koje želite odabrati

određenu sliku, a s desne sliku. Sliku možete umet-

nuti tako da je mišem odvučete na određeno mjesto u dokumentu ili

pomoću naredbi Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste).

Slika 25. Način odabira crteža u Microsoftovom organizatoru isječaka

Slika 24. Odabir naredbe Isječak crteža iz izbornika te Isječak crteža u Oknu zadataka

D-13

PRO-MIL

Pokušajte sami

Upiši pojam “computer” u polje Traži (Search for) i klikni na gumb Idi (Go). U Oknu zadataka (Task Pane) pojavit će se svi crteži vezani uz upisani pojam. Crtež ćeš umetnuti u dokument tako da ga lijevom tipkom miša odvučeš na stranicu dokumenta.

Gdje još ima slika?

Sliku ili crtež možemo umetnuti i iz neke datoteke koja se nalazi na disku ili CD-u. To može biti neka vaša slika, crtež koji ste nacrtali u programu Paint, fotografija... Da bismo je umetnuli, krenimo opet od izbornika Umetanje (Insert) → Slika (Picture) → Iz datoteke (From File). Odabirom ove naredbe otvorit će se dijaloški okvir Umet-ni sliku (Insert Picture) u kojem odabiremo sliku koju želimo umetnuti u dokument. Umećemo je tako da dva puta kliknemo na sliku ili je označimo i kliknemo na gumb Umetni (Insert). Slika će biti umetnuta na mjesto gdje smo postavili točku unosa.

Slika 26. Umetanje slike iz datoteke

Pokušajte sami Izradi u Wordu pozivnicu za svoj rođendan u kojoj će se nalaziti i tvoja slika.

Iskoristi pri tome mogućnosti ukrasnih riječi te isječka crteža.

D-14

PRO-MIL

Izre�i, kopiraj i zalijepi

Alate Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) vrlo često ćete koristiti. Ovi “dečki” uvijek rade u paru. Alat Zalijepi (Paste) slaže se i s Izreži (Cut) i s Kopiraj (Copy). “Dečki” Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) premještaju označeni dio dokumenta, a Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) kopiraju. Spomenuti alati nalaze se na alatnoj traci Standard.

Napišite sljedeću rečenicu: “Lijepo je darivati, ali je još ljepše primati.” Čini ti se točno, ali neka ti životni moto bude: „Lijepo je primati, ali je još ljepše darivati.“ Koje smo riječi zamijenili? Koristeći alate Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste) premjesti riječi na pravo mjesto u rečenici.

Evo kako:1. Označimo tekst koji želimo premjestiti (riječ darivati).2. Odaberemo gumb Izreži (Cut) na alatnoj traci. 3. Postavimo pokazivač na mjesto gdje želimo premjestiti tekst (iza riječi ljepše). 4. Odaberemo gumb Zalijepi (Paste) na alatnoj traci.

Na isti način premjesti riječ “primati” na pravo mjesto.

Ponekad trebamo iste dijelove teksta koristiti na više mjesta. Da ih ne bismo mora-li prepisivati, možemo ih kopirati. Ako ti je jasno premještanje pomoću naredbi, tada s kopiranjem neće biti nikakvih problema. Kopiramo ovako:

1. Označimo tekst koji želimo kopirati.2. Odaberemo gumb Kopiraj (Copy) na alatnoj traci. 3. Premjestimo pokazivač na mjesto gdje želimo tekst kopirati. 4. Odaberemo gumb Zalijepi (Paste) na alatnoj traci.

Osim što se nalaze na alatnoj traci, alati Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) nalaze se i u izborniku Uređivanje (Edit). Hoćete li koristiti alate na alatnoj traci ili u izborniku ovisi samo o vama.

Gdje je tekst? Što ste primijetili kada ste

odabrali gumb Izreži (Cut)? Tekst je nestao. Nije nestao, samo se privremeno nalazi u memoriji računala koju zovemo međuspremnik.

Odabirom gumba Zalijepi (Paste) tekst će se ponovo pojaviti u dokumentu na mjestu gdje smo postavili

točku unosa.

Hoću više!Nakon što tekst kopi-ramo, pojavi se gumb

Mogućnosti lijepljenja kojim određujemo neke mogućnosti oblikovanja.

Slika 27. Mogućnosti lijepljenja

Slika 28. Odbir alata Izreži, Kopiraj i Zalijepi iz izbornika s prečacima

D-15

PRO-MIL

Pokušajte sami

Uredi ove zbrkane rečenice. Koristi alate Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste). Nemoj zaboraviti, kad pravilno poredaš riječi, rečenica mora započeti velikim slovom.

padaju vani pahuljice bijele.voli pas Rex moj slasne kosti.zimskim veselim uvijek se radostima.malog u miša kući uplašenog smo pronašli.

Slika 29. Objektni izbornik kod premještanja ili kopiranja desnom tipkom miša

Kopiranje pomoću lijeve tipke miša: 1. Označimo tekst koji ćemo kopirati.2. Držimo pritisnutu tipku Ctrl i mišem odvučemo označeni tekst tamo gdje ga

želimo kopirati.3. Otpustimo tipku miša, a zatim tipku Ctrl jer će se u protivnom tekst premjestiti,

a ne kopirati. Kada vučemo tekst, kvadratić sa znakom plus (+) označava da se tekst kopira, a ne premješta.

Premještanje i kopiranje pomoću desne tipke miša:1. Označimo tekst koji želimo premjestiti ili kopirati. 2. Kliknemo na označeni dio desnom tipkom i vučemo na mjesto gdje tekst želimo

premjestiti. 3. Kada otpustimo desnu tipku miša, pojavi se izbornik u kojem odaberemo

naredbu Premjesti ovdje (Move Here) ili Kopiraj ovdje (Copy Here) ovisno o tome kopiramo li ili premještamo tekst.

Premještati i kopirati možemo i na druge načine.

Premještanje pomoću lijeve tipke miša:1. Označimo tekst koji želimo premjestiti. Kliknemo na označeni dio teksta lijevom

tipkom miša i držimo je pritisnutom.2. Kada se na kraju strelice pojavi kvadratić, povučemo strelicu (miš) na mjesto

gdje želimo tekst premjestiti.3. Otpustimo tipku miša.

D-16

PRO-MIL

Brisanje teksta

Koliko ste do sada potrošili gumica za brisanje neipravno napisanih riječi ili ste prilikom pisanja nekog sastavka nakon sat vremena uočili da ste zapravo željeli napisati nešto sasvim drugo. Pogrešku ste obrisali, ali su ostali tragovi. U Wordu je brisanje čarobno kao i pisanje. Možete pisati, brisati, pisati, brisati …, a stranica je i dalje uredna.

Obrisati možete jedan znak, cijelu riječ, više riječi, redak, više redaka, odlomak ili cijeli tekst u dokumentu odjednom. Pri tome možete koristiti tipke na tipkovnici i naredbe. Važno je napomenuti da tekst koji brišemo treba označiti, osim ako se radi o jednom znaku (slovu, točki i sl.).

Tipke koje koristimo za brisanje su Backspace i Delete. Potražite ih na tipkovnici.

Brišemo li označeni tekst, a ne samo jedan znak, tada je svejedno koristimo li tipku Backspace ili Delete jer obje brišu označeni tekst.

Pokušajte samiNapiši u Wordu sljedeće rečenice: Danas je padao bijeli snijeg kamenje. Djeca trče plivaju po pijesku. Svaki nijedan cvijet je na svoj način lijep.

Uoči da nekim riječima nije mjesto u rečenici. Obriši ih. Isprobaj funkcije tipki Backspace i Delete.

Hoću više!Naredbe koje koristimo

za brisanje su Očisti (Clear) i Izreži (Cut) u izborniku Uređivanje

(Edit). Naredbom Očisti (Clear) možemo izbrisati

samo sadržaj ili samo oblikovanje označenog

teksta.

Slika 31. Naredba Očisti

Briše znak lijevo od točke unosa

Briše znak desno od točke unosa

Slika 30. Tipke Delete i Backspace na tipkovnici

D-17

PRO-MIL

Ispisivanje dokumenta

Kako �e dokument izgledati na papiru?

U Wordu uvijek možemo vidjeti kako će dokument izgledati na papiru prije nego ga ispišemo. To nam omogućava naredba Datoteka (File) → Pretpregled ispisa (Print Preview) ili gumb Pretpregled ispisa (Print Preview) . Zašto uopće koristiti tu naredbu? Zato da još jednom pogledamo kako smo rasporedili tekst, slike, vidimo ima li nekih pogrešaka i slično.

U pretpregledu ispisa pokazivač miša poprimi oblik povećala i omogućuje povećavanje ili smanjivanje dijela dokumenta radi bolje čitljivosti.

Pretpregled ispisa zatvaramo pomoću gumba Zatvori (Close) ili pritiskom na tipku Esc.

Slika 32. Izgled ekrana Pretpregleda ispisa

Ispis dokumenta

Stigli smo do ispisa dokumenta. Dokument možemo ispisati na 2 načina:rklikom na gumb Ispis (Print)

- u ovom slučaju dokument će se ispisati u jednom primjerkurnaredbom Datoteka (File) → Ispis (Print)

D-18

PRO-MIL

Odabirom naredbe Datoteka (File) → Ispis (Print) otvara se dijaloški okvir Ispis (Print) koji pruža dodatne mogućnosti ispisa. Najvažnije su:

Slika 33. Ispis dokumenta

1. U polju Pisač (Printer) određujemo pisač, u slučaju kada imamo više instaliranih.

2. U polju Raspon stranica (Page range) određujemo želimo li ispisati sve stranice dokumenta, stranicu na kojoj se trenutno nalazi pokazivač ili pojedine stranice. Mogućnosti odabiremo klikom miša unutar kružića.

Npr. ako želimo ispisati stranicu broj 5 i stranice od 7 do 9, tada ćemo izabrati mogućnost Stranice (Pages) i unutar pravokutnika upisati: 5, 7-9.

3. U polju Kopije (Copies) određujemo u koliko primjeraka želimo ispisati dokument tako da upišemo broj primjeraka.

Pokušajte samiNapiši kratku pjesmu ili priču o životinji koju voliš. Neka ima najviše 8 stihova

ili rečenica. Naslov pjesme ili priče prikaži ukrasnim riječima. Prvi red neka bude prikazan veličinom slova 8, a svaki sljedeći za 2 veći. Potraži među isječcima crteža neki crtež koji će odgovarati sadržaju tvoje pjesme ili priče. Umetni crtež u dokument. Ispiši dokument na papir u dva primjerka.

Važno!Ukoliko imate više pisača

uz računalo, pazite da odaberete onaj koji je

trenutno priključen na računalo.

D-19

PRO-MIL

Što smo nau�ili?

Na računalu možeš pisati, spremati svoje radove ili ih ispisivati na papir pomoću programa za upis i obradu teksta. Jedan od najpopularnijih takvih programa jest Word. Dio je paketa Microsoft Office i preveden je na hrvatski. Datoteka nastala u Wordu naziva se dokument. Prilikom pokretanja programa otvaramo nov prazan dokument te pomoću tipkovnice upisujemo tekst. Za pregled i promjene u tekstu služe nam naredbe u izborniku, alati s trake s alatima, tipke na tipkovnici s posebnom funkcijom. U prozoru pomoći će nam klizači i ravnalo. Tekstu mijenjamo vrstu, veličinu, boju i tip slova. Najlakše je pomoću trake s alatima, a sve mogućnosti mogu se vidjeti u dijaloškom okviru Font pozvanom iz izbornika. želiš li nešto posebno, odaberi ukrasne riječi. Nemoj pretjerivati!

Ako ti zatreba, u dokument možeš uključiti sliku ili crtež.

Sve upisano možeš premještati ili kopirati. Pomoći će ti označavanje i poznati trojac izreži – kopiraj – zalijepi. Nemoj se obeshrabriti ako odmah ne uspiješ. Za ove naredbe vrijedi se potruditi jer u svim programima rade jednako. Brisanje obavljaju tipke Delete i Backspace ili naredba Delete. Ako si pogriješio, odaberi naredbu Poništi, a ako imaš problema u radu, pozovi u pomoć čarobnjaka. Ne zaboravi spremiti na disk ono što si napravio. Možeš otvoriti već postojeći dokument i mijenjati ga ili spremiti pod novim imenom. Prije ispisa na papir pomoću pretpregleda pogledaj kako će tvoj dokument izgledati na papiru.

Malo spretnosti i vježbe na tipkovnici pretvorit će te u brzog, urednog i zadovoljnog pisca.

INTERNETInternet je svjetska mreža

međusobno spojenih računala. Nazivaju je i “mrežom svih mreža”.

Kako pristupiti internetu, koristiti preglednike, preuzimati i spremati pronađene podatke?

Čitajte ovo poglavlje dok vam je računalo uključeno i usput isprobavajte.

Toma Gvozdanović

E-1

PRO-MIL

Važno!U internetu postoje dvije

skupine računala: poslužitelji (serveri) i korisnici (klijenti).

Poslužitelji su vrlo jaka računala koja su stalno

priključena na internetu i omogućuju korisnicima da dođu

do željenih podataka.Korisnici su računala koja

se povremeno uključuju na internet, postavljaju upite poslužiteljima i traže od njih

podatke.

ProtokoliDa bi se koristile sve usluge interneta, potrebno je ostvariti

vezu između računala uz pomoć protokola. Protokol

je skup utvrđenih pravila koja omogućuju prijenos podataka među računalima ili mrežama

u kojima računala koriste različite operacijske sustave i

korisničke programe. Za različite internetske servise postoje i različiti protokoli, npr.: POP3,

HTTP, SMTP, TCP/IP itd.

želimo potražiti kakvu informaciju, razmijeniti s nekim poruke, slike, tekst, glazbu ili neki drugi sadržaj iz računala? No, sve što zbog svoje veličine ne stane na disketu nije pogodno za slanje. Osim toga, osoba kojoj želimo nešto poslati ili primiti od nje može biti jako udaljena pa nam udaljenost stvara probleme.

Zbog tih se razloga računala spajaju u mrežu pomoću posebnih uređaja. To su mrežne kartice, mrežni kabeli, modemi i još neki uređaji koji služe za usmjeravanje podataka s računala na računalo.

Što je internet?

Internet je skupina velikog broja računala međusobno povezanih u jednu veliku isprepletenu mrežu sličnu paukovoj. Odatle i naziv WWW što je kratica od World Wide Web, a znači paučina koja obavija svijet.

Slika 1. Računalna mreža

Na internetu možemo koristiti različite usluge – servise. To su usluge pomoć kojih možemo pretraživati informacije, postavljati svoje informacije, izmjenjivati poštu, čavrljati (chat), sudjelovati u diskusijskim grupama - mrežnim novinama (news – Usenet), pisati vlastiti dnevnik (blog) itd.

Slika 2. Svjetska mreža računala – internet (“Mreža svih mreža”)

E-2

PRO-MIL

Dobro je znatiPonekad u adresi umjesto

oznake http:// može pisati i nešto drugo, npr.: htps:// ili ftp://. Nama korisnicima to nije previše važno, no moramo napisati točnu

adresu. Te oznake više služe računalima u međusobnom

sporazumijevanju.

želiš pretraživati, naći na internetu neki sadržaj koji te zanima? želiš naći neku sliku koja ti se sviđa?

Sve ćeš naći na internetu, ali moraš znati ili adresu ili točno što tražiš. Slično radimo i u svakodnevnom životu. Kako idemo prijatelju? Znamo mu adresu! Adresa se sastoji od imena, prezimena, naziva ulice i kućnog broja. Takvu adresu ima i sadržaj ili stranica koju tražimo na internetu. Njezin oblik drugačiji je od obične adrese i zapisan je na sljedeći način: http://www.[ime_stranice].[nastavak]. Ako upišemo adresu: http://www.nonstick.com/sounds/, dobit ćemo glazbu iz crtanih filmova. Neke stranice nemaju znakove www., npr.: stranica s crtanim filmovima Looney Tunes. Nju možemo naći ako znamo adresu i točno je napišemo na sljedeći način: looneytunes.warnerbros.com

Što je to adresa?

Slika 3. Stranica kojoj znamo adresu

Ako je naš prijatelj promijenio adresu, nastaje problem jer ga moramo tražiti – raspitivati se o njemu, pobliže ga opisati. Moramo pretraživati određeno područje ne bismo li ga našli.

Kako ćemo upisivati poznate adrese te kako na nepoznatim stranicama pronalaziti sadržaje, naučit ćemo odmah.

http://www.nonstick.com Stranica kojoj znamo adresu

E-3

PRO-MIL

Web preglednik i web pretraživa�Web preglednik (browser) je program u našem računalu uz pomoć kojeg možemo

pregledavati sadržaj stranica na internetu. Najčešće korišteni program je Internet Explorer jer je već instaliran – ugrađen u naše računalo zajedno s operacijskim sustavom. Osim Internet Explorera često se koriste i preglednici Opera , Netscape

i Mozilla Firefox . Uz nazive programa prikazane su i sličice – ikone koje se nalaze na osnovnom ekranu računala kad su programi instalirani. Programe možemo pokrenuti dvostrukim klikom lijeve tipke miša na ikonu ili jednim klikom i pritiskanjem tipke Enter na tipkovnici.

Kad je preglednik pokrenut, možemo u traku za upis adresa unijeti točnu adresu i dobit ćemo traženu stranicu. Na sljedećim slikama prikazane su trake za upis adresa u Internet Exploreru i Mozilla Firefoxu.

Slika 5. Traka za upis adrese u Mozilla FirefoxuWeb pretraživač nije program koji je ugrađen u našem računalu, nego je to jedna

od usluga – servisa na internetu. Pretraživač sadrži podatke s različitih web stranica. Te podatke prikazuje prema potrebi - na naš zahtjev.

Najčešće korišteni pretraživač je Google. Njemu pristupamo tako da u traku za upis adresa upišemo adresu: www.google.com. Poslije svakog upisivanja adrese potrebno je pritisnuti tipku Enter na tipkovnici. Rezultat koji dobijemo prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 6. Web pretraživač Google pokrenut u pregledniku Internet Explorer

Slika 4. Traka za upis adrese u Internet Exploreru

Web pretraživači

Postoji više vrsta pretraživača:1. Web indeksi

(Web Indexes; Search Engines)2. Web imenici ili adresari (Web

directories)3. Nevidljivi Web

(Invisible Web)

E-4

PRO-MIL

Pokretanje i zatvaranje web preglednika

Web preglednik može se otvoriti na više načina. Mi ćemo naučiti dva načina, a ti ćeš koristiti onaj način koji ti se više dopada i smatraš ga lakšim.

Prvi na�in: Kliknemo na Start u donjem lijevom kutu

radne površine. Strelicu miša postavit ćemo na Svi programi

(All Programs). Otvorit će se izbor programa koji su instalirani u računalu.

Iz tog izbora, klikom na lijevu tipku miša, odabrat ćemo Internet Explorer. Ako imamo instaliran neki drugi preglednik, klikom ćemo odabrati njega.

Drugi na�in:Preglednike možemo pokrenuti dvostrukim klikom lijeve tipke miša na ikonu ili

jednim klikom i pritiskom na tipku Enter. Ovaj drugi način vrijedi samo ako je ikona preglednika postavljena na radnu površinu.

Prvi na�in: Kliknut ćemo na izbornik

Datoteka (File). Odabrat ćemo naredbu Zatvori

(Close).

Drugi na�in:Kliknut ćemo mišem na crveni

gumb koji se nalazi u desnom gornjem kutu prozora preglednika.

I za zatvaranje preglednika postoje dva načina:

Slika 7. Pokretanje preglednika

Slika 8. Ikone različitih preglednika koje se mogu nalaziti na radnoj površini

Slika 9. Zatvaranje preglednika (prvi način)

Slika 10. Zatvaranje preglednika (drugi način)

E-5

PRO-MIL

Pristupanje web stranicama na internetu

Saznali smo za neku stranicu i htjeli bismo je pogledati.

Znamo li točnu adresu, upišemo je u adresnoj traci našeg preglednika i kliknemo na tipku Idi (Go) s desne strane trake ili pritisnemo tipku Enter.

Ne znamo li adresu, ni to nije problem. Naučili smo kako pristupiti pretraživaču, kako ga pokrenuti. Ponovimo: u traku za upis adrese upišemo www.google.com i stisnemo tipku Enter. Dobit ćemo pretraživač prikazan na sljedećoj slici.

Slika 11. Upisivanje adresa u adresnu traku

Slika 12. Prozor pretraživača Google

U polje označeno strelicom upišemo ključnu riječ ili više riječi. Što je to ključna riječ?

Ključna riječ je riječ za koju znamo da se nalazi na stranici koju tražimo. U polje označeno strelicom upišemo npr. riječi crtani filmovi i pritisnemo tipku Enter.

Napredno pretraživanje

Klikom na hipervezu Napredno pretraživanje mogu se odabrati još

mnogi dodatni uvjeti kako bi se poboljšali rezultati pretraživanja

Ključne riječi

Podaci koji su pohranjeni u pretraživačima mogu biti ključne

riječi, posjećenost stranice i slično. Ključne riječi koristit

ćemo za pronalaženje sadržaja na internetu, a bit će opisane u

jednom od sljedećih poglavlja.

E-6

PRO-MIL

Sada pretraživač traži stranice po internetu umjesto nas. Rezultati pretraživanja prikazuju se u prozoru preglednika

Slika 13. Upisivanje ključnih riječiKljučne riječiŠto preciznije upišemo ključne riječi, dakle što bolje opišemo traženi pojam, to ćemo dobiti točnije rezultate pretraživanja.

Slika 14. Rezultati pretraživanja za ključne riječi “crtani filmovi”

E-7

PRO-MIL

Hiperveza i slikovna poveznica

Otvorili smo stranicu koja nas zanima. Stranica je puna teksta i slika. Pomičemo pokazivača miša preko teksta i slika. Strelica mijenja oblik u stisnutu šaku s ispruženim kažiprstom!

Slika 15. Promjena izgleda strelice nad tekstom

Slika 16. Hiperveza u obliku teksta

Ispruženi kažiprst pokazuje nam da je tekst veza na neki drugi sadržaj. Što to znači? To znači da ćemo klikom miša na tu vezu pokrenuti:

• otvaranje drugog teksta• preuzimanje podataka (slike, glazbe i drugih datoteka) s interneta• izvršavanje programa, npr. slušanje glazbe ili gledanje video sadržaja

Ovakva veza zove se hiperveza.

Hiperveza može biti i obična riječ ili rečenica u tekstu. Takva je riječ najčešće podcrtana. Podcrtana hiperveza prikazana je na sljedećoj slici.

Dobro je znatiKada strelica promijeni oblik u

šaku s ispruženim kažiprstom, u donjem lijevom kutu prozora na

traci stanja možemo očitati adresu označene hiperveze

E-8

PRO-MIL

Dobro je znatiKlikom miša na hipervezu

mijenjamo postojeći sadržaj na zaslonu preglednika novim.

Želimo li zadržati postojeći sadržaj, a da se novi sadržaj otvori u drugom prozoru, pritisnut ćemo

tipku Shift (tipka sa strelicom za upis velikih slova), zadržati

je pritisnutom te kliknuti na hipervezu.

Slika 18. Otvaranje novog sadržaja u drugom prozoru (tipkom Shift+klik)

I slikovna poveznica je hiperveza. Postavimo li strelicu na sličicu Zekoslava na prethodnoj slici, strelica će se promijeniti u stisnutu šaku s ispruženim kažiprstom. Klikom miša na slikovnu poveznicu moći ćemo s interneta preuzeti sliku Zekoslava na naše računalo.

Slika 17. Slikovna poveznica

E-9

PRO-MIL

Kretanje naprijed i natrag po web stranicama

Posjetili smo nekoliko stranica za redom i sjetili se nečega što smo vidjeli na prethodno posjećenoj stranici. željeli bismo to vidjeti ponovno, a ne znamo koja je bila adresa te stranice.

Na alatnoj traci preglednika postoje dva gumba Back (Natrag) i Forward (Naprijed) . Njima se možemo pomicati naprijed i natrag, ali samo po stranicama koje smo već posjetili.

Važno je znati da se pomicanje po stranicama može obavljati samo ako su strelice Back (Natrag) i Forward (Naprijed) obojane zelenom bojom. To znači da je preglednik zabilježio više posjećenih stranica. Ako su strelice obojane sivom bojom ( ), to znači da se ne možemo pomicati jer nismo posjetili više stranica.

Dobro je znati Želimo li preskočiti neke od

posjećenih stranica, kliknut ćemo na mali crni trokut uz strelicu. Otvorit će se popis posjećenih stranica s kojeg ćemo klikom miša odabrati onu koju

želimo ponovno posjetiti

Postavljanje polazne web stranice

Naučili smo kako se pokreće preglednik (str. E-4). Pri pokretanju preglednika otvori se prozor u kojem se vidi sadržaj neke stranice ili je prozor prazan. Način na koji će se otvoriti osnovni prozor i što će se pokazati u njemu možemo sami podesiti – postaviti.

Ta prva prikazana stranica zove se polazna web stranica.

Kako postaviti polaznu web stranicu?

U otvorenom prozoru Internet Explorera kliknemo na izbornik Tools (Alati) i odaberemo naredbu Internet Options (Internet Opcije).

Slika 21. Naredba Internet Opcije (Internet Options)

Slika 19. Gumb Naprijed (Forward)

Slika 20. Gumb Natrag (Back)

E-10

PRO-MIL

Otvorit će se dijaloški prozor prikazan na sljedećoj slici.

Slika 22. Dijaloški prozor Internet Opcije (Internet Options)

Upisivanjem željene adrese u traku – polje adrese (prikazano zelenim okvirom) svaki put kad otvorimo preglednik pojavit će se zadana stranica kao polazna.

želimo li da polazna stranica bude prazna, kliknut ćemo na gumb Koristi praznu (Use Blank). Ako želimo da polazna stranica bude trenutno posjećena stranica, kliknut ćemo na Koristi trenutnu (Use Current). Ako kliknemo na Koristi zadanu (Use Default), polazna stranica bit će stranica s Microsoftovog web sjedišta.

Slika 23. Odabir polazne stranice

E-11

PRO-MIL

Spremanje adrese web stranice u web favorite

Za vrijeme pretraživanja na internetu našli smo stranicu koju bismo željeli ponovno posjetiti. To može biti stranica čiji se sadržaj često mijenja, npr. stranica vremenske prognoze, novina ili stranica na kojoj možemo izmjenjivati različite tipove poruka. Tu ćemo stranicu spremiti u favorite. To su poveznice - linkovi (links) kojima pristupamo željenim stranicama, a bez da svaki put upisujemo adresu.

Kako?

Slika 24. Dodavanje stranice u favorite

• upisat ćemo adresu web stranice u adresnu traku preglednika i otvoriti je pritiskom na tipku Enter

• kliknut ćemo na izbornik Favoriti (Favorites) i odabrati naredbu Dodaj u Favorite... (Add to Favorites...)

• potvrdit ćemo ime stranice koje je ponudio preglednik ili ćemo odabrati ime koje mi želimo

Dobro je znati, ali nije obvezno:

Za spremanje favorita možemo napraviti novu mapu klikom

na gumb Nova mapa... (New folder...). Ime mapi dajemo na isti

način koji smo naučili u radu s Windows Explorerom.

E-12

PRO-MIL

Pregledavajući stranice na internetu, možemo naići na stranicu čiji bismo sadržaj pogledali još koji put, ali nismo sigurni hoće li sadržaj ostati nepromijenjen. U kojem se to slučaju može dogoditi? Ako pregledavamo stranice dnevnih novina, vijesti na portalu i sl.

Na primjer: na adresi h t t p : / / w w w. t p o r t a l . h r /klinci/fset.html, otvorila se stranica prikazana na slici 26.

Slika 26. http://www.tportal.hr/klinci/fset

Otvaranje stranice iz web favorita

Stranicu spremljenu u Favorite pokrećemo – pozivamo klikom na izbornik Favorites (Favoriti) i iz popisa klikom miša odaberemo željenu spremljenu stranicu.

Slika 25. Pokretanje stranice iz web favorita

Spremanje stranice

E-13

PRO-MIL

Slika 27. Traženi sadržaj koji želimo sačuvati

Otvorili smo članak o kazalištu Trešnja i želimo ga spremiti jer za nekoliko dana možda neće više biti dostupan na web stranici. Kliknuli smo na hipervezu “TKO IDE U TREŠNJU”, a zatim na izbornik Datoteka (File) i odabrati naredbu Spremi kao... (Save As...). Otvorit će se dijaloški prozor Spremi web stranicu (Save Web Page).

Slika 28. Dijaloški prozor Spremi web stranicu (Save Web Page)

Možemo spremiti čitavu web stranicu sa svim sadržajima (slikama, tekstom i hiperlinkovima) ili samo tekst s web stranice.

E-14

PRO-MIL

Preuzimanje i spremanje podataka s interneta (download)

Naučili smo kako se kretati po web stanicama te kako ih spremati u favorite i na disk. Pogledajmo sad kako ćemo spremati dijelove sadržaja stranice – slike, tekst, glazbu i sl.

Kada naiđemo na sliku koju bismo željeli imati, preuzet ćemo je tako da kliknemo desnom tipkom miša na nju. Otvorit će se izbornik, prikazan na slici 29., u kojem ćemo odabrati naredbu Spremi sliku kao... (Save Picture As...)

Slika 29. Preuzimanje (download) slike

U dijaloškom okviru Spremi (Save) odabrat ćemo mjesto i ime pod kojim ćemo spremiti sliku.

Kada nađemo neku datoteku (glazbu, tekst, sliku ili neku drugu datoteku) koju želimo preuzeti, kliknut ćemo na hipervezu i otvorit će se sljedeći dijaloški okvir (slika 30.) u kojem možemo odabrati hoćemo li pokrenuti ili spremiti odabranu datoteku.

Ako odaberemo spremanje – Spremi (Save), otvorit će se novi dijaloški okvir u kojem ćemo odabrati ime i mjesto spremanja datoteke.

Slika 30. Preuzimanje datoteke

Umetanje slike u

dokumentAko preuzetu sliku želimo samo postaviti u neki dokument, tad ćemo u izborniku na prikazanoj slici kliknuti na naredbu Kopiraj

(Copy). Slika se pohranjuje u međuspremniku. Klikom u

dokument i izborom naredbe Zalijepi (Paste) slika se pojavljuje u dokumentu.

E-15

PRO-MIL

Ispisivanje web stranice

Možemo odabrati različite postavke za ispis kao što su: sve stranice, određene stranice, označeni dio teksta i broj kopija.

Ako želimo napraviti ispis stranice bez većih podešavanja, kliknut ćemo na ikonu u alatnoj traci Ispis (Print). Imamo li određene zahtjeve, tada ćemo iz izbornika Datoteka (File) odabrati naredbu Ispis... (Print...).

U otvorenom dijaloškom okviru koji ima dvije kartice: Općenito (General) i Odrednik (Options) u kartici Općenito (General) možemo odabrati pisač (ako ih je više instalirano na računalu), raspon i broj stranica te broj primjeraka (kopija).

Slika 31. Dijaloški okvir Ispis... (Print...)

U kartici Odrednik (Options) možemo podesiti ispis okvira, ako web stranica ima više okvira i to:

- Kako je prikazano na zaslonu (As laid out on screen)- Samo označeni okvir (Only the selected frame)- Svaki okvir posebno (All frames individually)

Slika 32. Kartica Odrednik (Options) u dijaloškom okviru Ispis... (Print...)

E-16

PRO-MIL

Ispis ozna�enog teksta s web stranice

Ako želimo ispisati samo dio teksta s web stranice, najprije ćemo označiti tekst držeći pritisnutu lijevu tipku miša i prelazeći preko teksta dok se željeni dio teksta ne označi drukčijom bojom.

Iz izbornika Datoteka (File) klikom miša odabrati naredbu Ispis... (Print...).

Slika 33. Postavljanje raspona stranice za ispis

U dijelu Raspon stranica (Print Range) klikom miša u kružić aktivirati mogućnost Odabir (Selection)

Uvjet za ispisDa bi nam se uopće ponudila

mogućnost ispisa, trebamo imati prijavljen (instaliran) bilo koji pisač

na našem računalu.

E-17

PRO-MIL

Što smo nau�iliInternet se razvio zbog potrebe razmjene podataka među korisnicima računala.

Spajanjem velikog broja računala širom svijeta stvorena je svjetska mreža – internet. Na internetu se mogu koristiti različiti servisi – usluge, npr. pretraživanje, slanje i primanje pošte, „brbljanje“ (chat) i sl.

Spajanjem našeg računala (korisnika) s udaljenim računalom (poslužiteljem) u mogućnosti smo preuzimati različite vrste podataka.

Programi koje koristimo za pregledavanje stranica na internetu zovu se preglednici. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Netscape. Najpopularniji od navedenih jest Internet Explorer jer je sastavni dio operacijskog sustava Windows.

Uz pomoć Internet Explorera možemo pristupati stranicama kojima znamo adresu, čitati podatke, kretati se sa stranice na stranicu koristeći hiperveze, preuzimati, spremati i ispisivati podatke. Također možemo pohraniti adrese posjećenih stranica u Favorite. Za stranice kojima ne znamo adresu u pregledniku ćemo pokrenuti pretraživač te upisati jednu ili više ključnih riječi. Iz prikazanih rezultata odabrat ćemo stranicu koja po sadržaju najviše odgovara ključnim riječima. Najpopularniji pretraživač je Google. Preveden je na hrvatski jezik tako da sva osnovna i dodatna podešenja možemo s lakoćom primijeniti. Od domaćih pretraživača možemo spomenuti Pogodak (www.pogodak.hr).

ELEKTRONIČKA POŠTA (E-MAIL)

E-mail je način slanja i primanja pošte u kojem je računalo spojeno na internet zamijenilo poštara.

Zoran Ikica

F-1

PRO-MIL

Što je elektroni�ka pošta (e-mail)?

Kad napišemo “obično” pismo, stavimo ga u omotnicu i na nju napišemo adresu onoga kome pismo šaljemo. Na pismo nalijepimo poštansku marku (tako pošti i poštarima plaćamo njihov rad) i ubacimo ga u poštanski sandučić. Iz sandučića pismo preuzimaju poštari i dalje se brinu da (vlakom, autobusom, zrakoplovom ili brodom) ono stigne do primatelja čija je adresa napisana na omotnici.

Elektronička pošta (e-mail) je način pisanja i slanja pošte (pisama) pomoću računala povezanog na internet. Ovdje posao slanja pisma koje smo napisali na našem računalu ne vrše poštari, nego posebni programi (nazivaju se protokoli) za slanje i primanje elektroničke pošte. Pismo ovdje ne putuje kao “obično” pismo (vlakom, autobusom, zrakoplovom ili brodom), već telefonskim linijama kojima je naše računalo spojeno na internet.

Jednako kao i kod “obične” pošte i kod e-maila na poruci (pismu) koje šaljemo moramo navesti adresu primatelja.

Slika 2. Usporedba obične i e-mail adrese

Znak “@” naziva se et i obvezan je u svakoj e-mail adresi. Ispisujemo ga istovremenim pristiskom na tipku Alt Gr i tipku V.

Bitnoe-mail adresa zoran.ikica@poljud.

pomsk.hr znači: korisnik Zoran Ikica (zoran.ikica) ima svoj poštanski sandučić na računalu poslužitelju čije

ime je poljud, a nalazi se u mreži računala koja se zove pomsk i nalazi

se u Hrvatskoj (hr).

Korisničko ime i zaporka

Potpuno je svejedno odakle i s kojeg računala se spajamo s našim

poštanskim sandučićem. Važno je da imamo “ključ”, a to su korisničko

ime (user name) i lozinka ili zaporka (password) kojom

sandučić možemo otvoriti.

Slika 1. e-mail je zamjena za običnu poštu

Slika 3. Kako do znaka @

F-2

PRO-MIL

Da bismo mogli primati elektroničku poštu (e-mail), moramo na nekom računalu na internetu imati svoj poštanski sandučić u koji će ona stizati (jednako kao što nam stiže i obična pošta u poštanski sandučić).

želimo li pročitati pristigla pisma, moramo “doći” do našeg poštanskog sandučića, “otključati” ga i preuzeti ih. To znači da se za preuzimanje elektroničke pošte preko interneta moramo povezati s računalom na kojem se nalazi naš poštanski sandučić (takvo računalo naziva se poslužitelj ili server) te koristeći svoje korisničko ime i lozinku, “otključati” sandučić. Kao što je poštanski sandučić ispred našeg stana zaključan ključem koji samo mi imamo, tako je i naš poštanski sandučić na internetu zaključan našim korisničkim imenom i lozinkom i samo ga mi možemo otvoriti, odnosno može ga otvoriti i osoba koja zna korisničko ime i lozinku.

Kako dobiti svoju e-mail adresu?

Hrvatska akademska istraživačka mreža CARNet preuzela je obvezu otvaranja korisničkih računa (e-mail

adresa) za sve učenike osnovnih i srednjih škola. Tako će uskoro svi učenici moći koristiti CARNetove e-mail adrese (pitaj svog učitelja

informatike). Ovo ne isključuje mogućnost korištenja i drugih e-mail

adresa koje nude poduzeća koja omogućavaju spajanje računala na

internet (T-com, Iskon itd.).

Prednosti e-maila

Osim jednostavnosti slanja te brzine putovanja i isporuke, e-mail ima još i drugih prednosti u odnosu na “običnu” poštu. Pogledajmo neke:

• e-mail je jeftiniji • e-mail putuje jako brzo (za nekoliko minuta poruka stiže na odredište)• e-mail možemo slati i primati s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje imamo

računalo povezano na internet • e-mail možemo slati i primati u bilo koje doba dana i noći, čak i blagdanima

i nedjeljom, dakle nismo vezani radnim vremenom ni pošte ni bilo koga drugog

• u e-mailu uz pismo možemo, slati privitke (attachments) (crteže, fotografije, glazbu, video...)

Ništa nije besplatnoSamo korištenje e-maila

besplatno je, ali korištenje interneta se plaća (vrijeme

provedeno na internetu ili količina podataka koje primaš ili šalješ).

Cijena tih usluga razlikuje se ovisno o davatelju usluge.

Korištenje e-mailaKako šaljemo i primamo elektroničku poštu (e-mail)? Jednostavno. To možemo

činiti na dva načina :1. pomoću web maila2. pomoću programa za slanje i primanje e-maila (mail klijenti)

Web mail jednostavniji je način i obično ga koristimo kad smo negdje van kuće, npr. u školi, na putu, kod prijatelja itd. Sve što je potrebno jest web preglednik (npr. Internet Explorer ili Mozilla Firefox) i naša e-mail adresa - korisničko ime (user name) i lozinka (password).

Ako nemamo e-mail adresu, možemo je vrlo jednostavno i besplatno otvoriti.

Webmail

F-3

PRO-MIL

Kako otvoriti (dobiti) e-mail adresu

U web pregledniku (Internet Explorer) otvori web stranicu neke tvrtke koja nudi otvaranje besplatnih e-mail adresa i korištenja web maila npr. http://www.iskon.hr

PreporukaAko želiš dobiti svoju e-mail adresu

i koristiti e-mail, to trebaju znati i odobriti tvoji roditelji!

Gdje otvoriti e-mail adresu?

Besplatnu e-mail adresu možeš otvoriti i na:

http://www.yahoo.com , http://www.hotmail.com , http://www.t-com.hr itd.

Otvara se novi prozor.

Za korištenje be-splatnog e-maila

KLIKNI na “free mail”!!!

Slika 4. Iskonova stranica

Ako još nemaš e-mail adresu, KLIKNI na “otvorite besplatnu e-mail adresu”.

Ovdje ćeš se prijaviti kad dobiješ e-mail adresu!

Slika 5. Početni prozor za otvaranje besplatne e-mail adrese

F-4

PRO-MIL

Unesi korisničko ime koje želiš dobiti i klikni na PROVJERI!

Moraš smisliti lozinku i unijeti je 2 puta!

Ime mosor koje si odabrao već postoji.

Odaberi neko drugo ime, npr. pmosor i to je u redu!

Ako zaboraviš lozinku, program će te pitati ono što ovdje upišeš, a ti ćeš morati dati odgovor koji si unio u donje polje!

Ovdje trebaš upisati ono što vidiš u gornjem polju (D88TG)!

Slike 6., 7., 8. Upisivanje podataka za otvaranje e-mail adrese

Gotovo – sad imaš (otvoren je) e-mail i ovdje su svi tvoji podaci!

Slika 9. Obavijest o uspješnom otvaranju e-mail adrese

Velika i mala slovaKod pisanja korisničkog imena i

lozinke treba voditi računa o velikim i malim slovima.

F-5

PRO-MIL

Prijava na webmail i otvaranje poruke

Za korištenje web maila moramo, koristeći web preglednik, otvoriti web stranicu onoga pružatelja usluga kod kojeg smo “otvorili” odnosno dobili e-mail adresu. U našem slučaju to je tvrtka Iskon, odnosno web stranica http://www.iskon.hr

Slika 10. Prijava na web mail

Moraš se prijaviti! Korisničko ime i lozinku unesi ovdje te klikni na “ulaz”.

Nakon uspješne prijave otvara se prozor u kojem je, ako je stigla, prikazana tvoja pošta.

Otvorio se prozor “Pristigla pošta”! Ako se uz naslov nalazi znak “spajalice” to znači da imaš privitak ! Ako ti je stiglo neko pismo, otvoriš ga KLIKOM na njegov naslov! Pismo je otvoreno i možeš ga čitati!

Slika 11. Prozor “Pristigla pošta”

F-6

PRO-MIL

Važno je znatiVirusi se najčešće šire putem e-maila i to preko privitaka

(attachment). Naročito vodite računa da ne otvarate privitke koji vam dolaze od nepoznatih pošiljtelja. Datoteke koje imaju nastavak (sufiks) exe, scr, com ili

pif, a dolaze od nepoznatog pošiljatelja najčešće sadrže viruse!

Izrada nove poruke

želiš li napisati i poslati nekome poruku, kliknemo na gumb “nova poruka”. Klikom na “nova poruka” otvara se prozor za pisanje nove poruke!

Slika 12. Provjera nove pošte

Ovdje provjeravaš ima li nove pošte!

Slika 13. Gumb “Nova poruka”

Pazi!

Ako klikneš na “završi”, odjavljuješ se s web maila!

F-7

PRO-MIL

Č,Ć, Đ, Š, ŽU e-mail adresama ne koriste se

hrvatska slova (č, ć, đ, š i ž) i razmaci.

Ovo je prozor za pisanje i slanje nove poruke! Kod “običnog” pisma adresu primatelja upisivali smo na omotnicu, dok ovdje e-mail adresu primatelja upisujemo u polje Prima (To).

Ovdje upisuješ adresu primatelja.

Slika 15. Prozor za upis nove poruke

Umetanje e-mail adrese u polje “Prima” (“To”)

U polje Prima (To) upisuješ

e-mail adresu onoga kome šalješ poruku (mail). Ako šalješ na više adresa, sve ćeš ih napisati jednu za drugom, ali pazi moraš ih razdvojiti znakom “;” (točka sa zarezom).

Ovdje upisuješ tekst poruke.

Klikom na pošalji, šalješ poruku primatelju.

Slika 14. Polje Prima (To)

Pazi!

e-mail adresu primatelja moraš točno napisati, inače poruka neće stići kamo želiš!

F-8

PRO-MIL

Umetanje e-mail adrese u polja Kopija (“Cc”) i (“Bcc”)

E-mail nam omogućuje slanje kopija poruke na više adresa (ne samo onoj osobi čiju smo adresu unijeli u polje Prima (To)). Za to koristimo polja Kopija: (Cc) i Kopija (na znanje) (Bcc).

Slika 16. Polje Kopija (Cc, Bcc)

Ako kopiju poruke želiš poslati još nekome, njegovu e-mail adresu (ili više adresa razdvojenih točka zarezom) upisuješ u polje Kopija (Cc).

Ako nekome hoćeš poslati poruku tako da to ne znaju ostali čije si adrese upisao u prethodna polja (To i Cc), onda tu adresu upiši u polje Kopija (na znanje) (Bcc)!

F-9

PRO-MIL

Umetanje naslova u polje “Naslov” (“Subject”)

Naslov poruke (Subject) nije obvezno ispuniti, ali se preporuča radi onih koji će je primiti jer prikladno odabrani naslov upućuje na sam sadržaj poruke.

Slika 17. Polje Naslov

Dodavanje privitka ili priloga (Attachment) e-mail poruci

Važno svojstvo elektroničke pošte je mogućnost slanja i primanja privitaka ili priloga (Attachments) uz poruku.

Uz e-mail poruku možeš slati crteže, fotografije, glazbu, video… Šalješ ih kao privitke ili priloge (attachments)… To znači da u prilogu poruke možeš poslati bilo koju datoteku. Moraš samo voditi računa o njenoj veličini jer onaj kome šalješ poruku možda ne želi ili ne može primati velike privitke. Pravila lijepog ponašanja na internetu kažu da poruke (privici) ne bi smjele biti velike. Trebalo bi ih najaviti!

F-10

PRO-MIL

Dodavanje privitaka (priloga) e-mail poruci:

Slika 18. Dodavanje Privitka (Attachment)

U novoj poruci (ili u odgovoru) klikneš na Dodaj/Briši prilog .

Otvara se prozor Prilozi uz e-mail. Klikneš na Browse da nađeš datoteku koju želiš poslati.

Označiš pronađenu datoteku i klikneš na Open.

Slika 20. Povratak na poruku

To te vraća na prethodni prozor.

Klikneš na dodaj prilog,zatim na povratak na poruku.

Slika 19. Odabir Privitka

F-11

PRO-MIL

Ponovno se otvara poruka uz koju smo sada dodali i privitak (prilog).

Slika 21. Prozor “Nova poruka”

Datoteka koju si odabrao bit će poslana uz poruku, preostalo je samo ispuniti obrazac za slanje pošte i kliknuti na pošalji!

Time je poslana e-mail

poruka s odabranom datotekom u prilogu (privitku)!

Odgovaranje (Reply), slanje i proslje�ivanje (Forward) e-mail poruka

Na poruku koju smo primili možemo odgovoriti na nekoliko načina:- odgovoriti onome tko ju je poslao- odgovoriti svima koji su primili tu istu poruku- proslijediti poruku kome želiš

Slika 22. Odgovori na poruku (Reply)

1. Odgovori na poruku (Reply)

F-12

PRO-MIL

2. Odgovori svima kojima je poruka bila poslana (Reply All)

Slika 23. Slanje odgovora

Kad klikneš na odgovori (Reply), otvara se obrazac s već upisanom adresom onoga kome odgovaraš.

Na mjestu gdje trebaš unijeti poruku piše i poruka koju si primio, tako da se onaj koji primi odgovor podsjeti što ti je pisao.

Ispod ovoga teksta upišeš svoj odgovor i poruku pošalješ klikom na pošalji.

Slika 24. Odgovor svima

Ako želiš odgovoriti svima kojima je bila upućena ova poruka, klikneš na odgovori svima.

F-13

PRO-MIL

Otvara se obrazac s već upisanim adresama svih onih kojima je poruka bila upućena. Na mjestu gdje trebaš unijeti poruku piše i poruka koju si primio, tako da se onaj koji primi odgovor može podsjetiti što je pisalo. Ispod ovoga teksta upišeš svoj odgovor i poruku šalješ klikom na pošalji.

Slika 25. Slanje odgovora svima

3. Proslijedi poruku drugoj osobi / osobama (Forward)

želiš li poruku koju si primio sa svim prilozima (privicima) poslati (proslijediti) nekom drugom, klikneš na proslijedi.

Slika 26. Gumb “Proslijedi”

F-14

PRO-MIL

Otvara se novi prozor. Sada u polje Prima (To) moraš unijeti adresu onoga kome prosljeđuješ poruku. Ako želiš, možeš nešto i napisati (dodati) u poruku koju prosljeđuješ. Poruku ćeš poslati klikom na pošalji.

Ispisivanje poruke

Svaku poruku koju želimo možemo ispisati na pisaču. Za ispisivanje određene poruke moramo je najprije otvoriti.

Klikneš na izbornik File, a zatim na naredbu Print.

Ispis poruke možeš izvršiti i klikom na gumb Print na alatnoj traci.

Kod proslje-đivanja poruke vrijedi sve što je ranije rečeno za način unosa u polja kome (To), kopija (Cc) ili kopija (Bcc).

Slika 27. Prosljeđivanje poruke

Slika 28. Ispis poruke

F-15

PRO-MIL

U prozoru Print moraš odabrati pisač. Ako želiš ispisati više kopija, moraš označiti koliko.

Klikneš na gumb Print i poruka je ispisana!

Slika 29. Odabir pisača i ispis

Slika 30. Ispisivanje elektroničke pošte

F-16

PRO-MIL

Završetak rada i odjava s web maila

Web mail možemo koristiti na bilo kojem računalu koje ima pristup internetu. Ako takvo računalo koristi više osoba, treba se odjaviti na kraju rada.

Mail Klijenti (Outlook express)

Pored web maila za slanje i primanje e-maila postoje i posebni programi - nazivaju se mail klijentski programi. To su npr. Outlook Express, Eudora, Mozilla Thunderbird i mnogi drugi. Prednost ovih programa pred web mailom je u tome što za njihovo korištenje ne moramo biti stalno spojeni na internet. Ovi programi zahtijevaju neka podešavanja i unos imena računala poslužitelja koji se koriste za primanje i slanje poruka.

Najčešće korišteni program (od spomenutih) je Outlook Express.Sve ranije rečeno za web mail o slanju i primanju poruka vrijedi i ovdje. Outlook Express pokrećemo klikom na:Start Programs Outlook Express

Podešavanje Outlook Expressa

O podešavanju Outlook Expressa više možeš pronaći na

www.pro-mil.hr/e-kids

Kad završiš rad s web mailom, odjavljuješ se (klikneš na završi) tako da nitko drugi ne može nastaviti rad koristeći tvoje podatke ili pregledavati tvoju poštu.

Nadam se da ćete, ako ste pažljivo proučili ove upute, moći sada sami uspješno koristiti e-mail!

Slika 31. Završetak rada s Free mailom

F-17

PRO-MIL

Otvara se prozor Outlook Expressa.

Klikom na Stvori poštu (Create Mail) otvara nam se prozor za pisanje nove poruke.

Slika 32. Prozor Outlook Expressa

Klikom na Šalji/Pri... (Send/Recv) šaljemo i preuzimamo poštu. Ispred pristigle pošte pojavljuje se sličica zatvorene omotnice . Klikom na nju možemo pročitati poštu.

Kad otvorimo poštu, pojavljuju se novi gumbi:

1. Stvori novu poruku (Create Mail)2. Odgovori (Reply)3. Odgovori svima (Reply All)4. Proslijedi poruku (Forward)

Kao što vidiš postupak je sličan kao kod webmaila.

Kod odgovaranja na poštu ili kod pisanja nove poruke polja za unos adresa su ista kao i kod webmaila.

Slika 33. Čitanje poruke

F-18

PRO-MIL

Elektronička pošta ili e-mail jedna je od najkorištenijih mogućnosti koje pruža internet. To je način slanja i primanja poruka (pisama) preko interneta. Uz poruke možemo slati (i primati) razne dodatke (priloge ili privitke) kao što su fotografije (grafičke datoteke), pjesme (zvučne datoteke), razne tekstove (tekstne datoteke), programe (izvršne datoteke) itd. Uz e-mail poruku možemo poslati bilo koju datoteku, pod uvjetom da nije prevelika jer to može predstavljati problem kod primanja poruke. E-mail nam omogućava primanje i slanje poruke bez potrebe da izlazimo iz kuće. To možemo obavljati u bilo koje doba dana ili noći, a naše poruke stižu na odredište u roku od samo nekoliko minuta. Za korištenje e-maila potrebno je imati otvoren tzv. korisnički račun, odnosno e-mail adresu, te računalo koje ima pristup internetu.

Dva su osnovna načina korištenja e-maila; jedan je korištenjem web maila, a drugi korištenjem programa za e-mail (tzv. klijentski programi). Za korištenje web maila potrebno je znati samo web adresu (URL ili internetska adresa) određenog web maila te svoje korisničko ime i lozinku (zaporka ili password). Kod korištenja e-mail (klijentskih) programa potrebnu je, uz korisničko ime i lozinku, imati instaliran takav program na računalu te ga podesiti za prijam i slanje pošte. Jedan od najčešće korištenih programa te vrste jest MS Outlook Express koji je sastavni dio operacijskog sustava Windows. Ovaj program preveden je na hrvatski jezik. Osim njega postoji čitav niz programa ove vrste, npr. Mozilla Thunderbird, Eudora itd.

Što smo nau�ili?

PREZENTACIjEUz slike, zvuk i animaciju sve izgleda ljepše i dinamičnije. Pokazat ćemo vam to u programu Microsoft PowerPoint 2003.

Nina Lipljin

G-1

PRO-MIL

Što je prezentacija?

Prezentacija (Presentation) je predstavljanje (izlaganje) neke teme uz pomoć pomagala kao što su grafoskop, dijaprojektor ili računalo.

PowerPoint je program za izradu prezentacija koji omogućuje oblikovanje slajdova (Slide - stranica prezentacije) koji prate usmeno izlaganje ili se samostalno prikazuju i izmjenjuju u zadanim vremenskim razmacima.

Učenici jako vole izrađivati i prikazivati prezentacije. To nije teško naučiti. Zapamti: kad jedanput usvojiš osnovne pojmove, rezultat će biti očaravajući.

Zamisli prezentaciju o svom boravku na moru za vrijeme školskih praznika: redaju se slike – svojim prijateljima iz razreda možeš pokazati i opisati kako si putovao, kupao se, kakvu si ribu ulovio, što si sve vidio…

Slika 1. Slajdovi na temu more

G-2

PRO-MIL

Pokretanje PowerPointa

Slika 2. Početni zaslon

Ako na svojoj Radnoj površini (Desktop) nemaš ikonu Microsoft PowerPointa, pronaći ćeš ga na sljedeći način:

1. Klikni na Start u donjem lijevom kutu zaslona. Otvorit će se izbornik Start.

2. Klikni na Svi programi (All Programs). Pokazat će se popis svih programa koji se nalaze na tvom računalu.

3. Klikni na Microsoft Office i vidjet ćeš popis svih njegovih dijelova.4. Klikni na Microsoft Office PowerPoint 2003

G-3

PRO-MIL

Izrada nove prezentacije

Kad se otvori, PowerPointov prozor izgleda ovako:

Slika 3. Izgled PowerPoint prozora

S desne strane zaslona možeš vidjeti tri načina za oblikovanje nove prezentacije:

Na početku odaberi Prazna prezentacija (Blank Presentation), za koju kažemo da je zadana (default) jer se prilikom otvaranja PowerPointa pojavljuje automatski (sama od sebe).

Samo hrabro! Slijedi upute:1. Klikni u okvir na kojem piše Kliknite da biste dodali naslov (Click to add

title) i upiši tekst npr. “Dobro došli!”2. Klikni u okvir na kojem piše Kliknite da biste dodali podnaslov (Click to add subtitle) i upiši npr. tekst male pjesmice: Čiri-bari, čiri-bari, evo nekih novih stvari! Nisu stvari, nego slajd, pa ti radi

sada, hajd!

Slika 4. Načini oblikovanja nove prezentacije

G-4

PRO-MIL

To ćemo učiniti kasnije, čim naučiš osnovne postupke. Napokon, niti tvoj prvi slajd uopće ne izgleda loše, slažeš li se?

Rado bismo ti odmah pokazali kako ćeš moći uljepšati prezentaciju slovima u boji ili možda slikom svog psa ili mačke.

Slika 5. Izgled prvog slajda

Slika 6. Izgled slajdova

PowerPoint nudi 24 izgleda slajdova pogodnih za naslove, tekst, crteže, grafikone, tablice, stupce i druge objekte. Ovdje je i prazni slajd koji možete oblikovati po želji.

G-5

PRO-MIL

Spremanje prezentacije

Kad započneš rad na prezentaciji, valja je spremiti u Mapu (Folder) na disku, na disketu (Floppy) ili USB izmjenjivi disk (Removable Disk).

Ako prezentacija ima puno slajdova, slika ili grafičkih elemenata, trebat će ti veći broj disketa. To baš nije praktično. Zato je bolje koristiti USB izmjenjivi disk.

Evo kako ćeš spremiti novu prezentaciju na disketu:

1. umetni disketu

2. klikni na izbornik Datoteka (File) i odaberi naredbu Spremi (Save). Kod spremanja nove prezentacije, otvorit će se dijaloški okvir Spremi kao...

(Save As...)

3. u polju Naziv datoteke (File name) upiši ime svoje prezentacije, npr. Prva

4. klikni na padajuću strelicu desno od natpisa Spremi u (Save in)

5. u padajućem izborniku, koji će se otvoriti, klikni na (ne zaboravi umetnuti disketu)

6. klikni na gumb Spremi (Save) i prezentacija će biti spremljena.

Dobro je znatiZa vrijeme rada prezentaciju treba

češće spremati. Tako ćeš uvijek imati kopiju koju možeš pregledavati,

izmijeniti, ispisati bilješke (Handouts) ili izvoditi projekciju (Slide Show).

Slika 6. Izgled slajdova

Slika 7. USB izmjenjivi disk

PreporukaZa spremanje kopije prezentacije

dobro je koristiti USB izmjenjivi disk: jednostavan je za prijenos i rukovanje, a ovisno o kapacitetu, može spremiti i

veću količinu podataka.

G-6

PRO-MIL

Slika 8. Dijaloški okvir Spremi kao

Prezentacija je spremljena na disketu, a njezino ime (Prva) pojavit će se na naslovnoj traci programa.

Slika 9. Izgled našeg prvog slajda

Savjeti i preporuke:

Možeš nastaviti s radom na prezentaciji. Kad poželiš

spremiti promjene, klikni na gumb Spremi

(Save)

Naći ćeš ga na Standardnoj alatnoj traci. Dobro je

ponoviti operaciju spremanja svakih desetak minuta.

Naredbu Spremi kao (Save As) koristi samo kad spremaš

novu prezentaciju. Nakon toga tvoja će se prezentacija

spremati uvijek na isto mjesto, pod istim imenom koje je dobila na početku.

G-7

PRO-MIL

Izgled prozora PowerPointa

Slika 10. Opis PowerPointovog prozora

Pogledajmo kako izgleda i od čega se sastoji prozor PowerPointa na primjeru naše prve prezentacije:

G-8

PRO-MIL

Ako za vrijeme rada na prezentaciji zatrebaš pomoć, možeš je tražiti i dobiti preko Microsoft Office pomoćnika (Microsoft Office Assistant), preko gumba u dijaloškom okviru i odabirom izbornika Pomoć (Help).

Prvi način: Microsoft Office pomoćnik (Microsoft Office Assistant) simpatično je malo animirano stvorenje koje se pojavljuje na zaslonu, prati tvoj rad, daje preporuke i odgovara na pitanja. Pomoćnik se na zaslonu pojavljuje sam od sebe, standardno:

Ako je skriven, možeš ga pokrenuti ovako:

1. Klikni na izbornik Pomoć (Help), odaberi Pokaži Officeovog pomoćnoka (Show the Office Assistant) i on će se pojaviti. Obično je u obliku spajalice kao ovaj na slici.

2. Ako ga želiš sakriti, klikni na njega desnom tipkom miša i potom, nakon što se ispiše izbornik, lijevom tipkom na opciju Sakrij (Hide)

3. Možeš odabrati i neki drugi lik tako da na pomoćnika klikneš desnom tipkom miša i klikneš na naredbu Odaberi pomoćnika (Choose Assistant).

Napomena!

Iz nepoznatih razloga uz lik pomoćnika pojavljuje se tekst na

slovenskom jeziku (?!). Prijevod: “Što vas zanima?” i “Ovdje unesite svoje

pitanje i klikinite Pretraživanje”

Slika 11. Officeov pomoćnik

Slika 12. Skrivanje Office pomoćnika

Korištenje funkcija pomo�i

.

G-9

PRO-MIL

PsićRocky

LopticaDot

RobotF1

OfficeLogo

ČarobnjakMerlin

Majkapriroda

MačkicaVeze

Drugi način: Gumb za dobivanje pomoći nalazi se i u gornjem desnom kutu većine dijaloških okvira, na primjer:

Klikni na i potom na mjesto na dijaloškom okviru koje ne razumiješ.

Treći način dobivanja pomoći: Odabirom izbornika Pomoć (Help) na alatnoj traci s izbornicima i klikom na naredbu Microsoft Office PowerPoint pomoć (Microsoft Office PowerPoint Help). Nakon što se pojavi okno zadataka, potrebno je:

1. U okvir Traži (Search) upiši pojam ili pitanje i klikni na .

2. Ukoliko ne znaš točno što bi upisao, klikni na Tablica sadržaja (Table of contents) i odaberi poglavlje koje ti se čini najbliže rješenju problema.

3. Pomoć možeš potražiti i na internetu.

Slika 13. Ponuđeni Officeovi pomoćnici

Slika 14. Okno zadatka

Evo ponuđenih pomoćnika:

G-10

PRO-MIL

Sada ćemo naslovnom slajdu dodati slajd na kojem će se nalaziti rođendanski jelovnik. U tu svrhu izabrat ćemo naredbu umetanja novog slajda.

1. Klikni na izbornik Umetanje (Insert) i odaberi naredbu Novi slajd (New Slide). Pojavit će se novi slajd i Okno zadataka (Task pane) s izgledom slajdova:

Slika 15. Novi slajd i Okno zadataka

2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upiši “Rođendanski jelovnik”.

3. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upiši redom: Za početak, Grickalice, Glavno jelo, Mamini sendviči, Rajčice narezane na kriške, posoljene, Kiseli krastavci, Piće, Na kraju i Bakina torta sa svjećicama. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

Oblikovanje teksta u prezentaciji

Grafi�ke oznake

Oblikovanje teksta objasnit ćemo na primjeru izrade prigodne prezentacije za rođendan.

G-11

PRO-MIL

Uvlake

Na slajdovima s grafičkim oznakama (Bullets) redci se mogu grupirati prema značenju jer čemu je korisno vidjeti što čemu pripada. To se postiže smanjivanjem ili povećavanjem uvlaka (Indents).

Pokušajmo ponovo oblikovati rođendanski jelovnik na novom slajdu, tako da slajd izgledao ovako:

Evo postupka:

1. Klikni na izbornik Umetanje i odaberi naredbu Novi slajd (New Slide)

2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upiši “Rođendanski jelovnik”

3. U okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upiši redom: Za početak, Grickalice, Glavno jelo, Mamini sendviči, Rajčice narezane na kriške, posoljene, Kiseli krastavci, Piće, Na kraju i Bakina torta sa svjećicama. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

Slajd još nije gotov. Sad izgleda ovako:

Slika 16. Slajd - Rođendanski jelovnik

4. Zatim klikni na gumb Spremi (Save).

G-12

PRO-MIL

4. Odaberi redom tekstove: Grickalice, Mamini sendviči, Rajčice narezane na kriške, posoljene, Kiseli krastavci, Čaj i voćni sokovi te Bakina torta sa svjećicama. Za svaki redak posebno pritisni gumb koji označava naredbu Povećaj uvlaku (Increase Indent) i nalazi se na alatnoj traci za oblikovanje.

5. Uvlaka označenih redaka će se povećati, a veličina slova smanjiti:

6. Spremi prezentaciju!

Slika 17. Uporaba tipkovnice

Dobro je znatiZa povećanje uvlake možeš

koristiti i tipku Tab, a za smanjivanje kombinaciju tipki Tab + Shift.

Tab

Shift

G-13

PRO-MIL

Pisanje u više stupacaSlajd možeš oblikovati i tako da tekst bude upisan u više stupaca. Pritom možeš

odabrati različite oblike i veličine slova:

Sad ćemo na novoj prezentaciji naučiti kako se piše u dva stupca:

1. Klikni na izbornik Umetanje (Insert) i odaberi naredbu Novi slajd (New slide)

ili

klikni na gumb Novi slajd (New slide) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje

ili

pritisni tipke Ctrl + M.

• Bez obzira što je od ovoga odabrano, rezultat će biti isti – pojavljuje se novi slajd i Okno zadataka s izgledom slajdova.

2. Klikni na Naslov i dvostupčani tekst (Title and 2-Column Text) i na slajdu će se pojaviti dva stupca.

3. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upiši “Nešto volim, a nešto ne”.

• Klikni u lijevi okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upiši redom: Volim učiteljicu, ići na more, gledati televiziju, igrati igrice. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

4. Odaberi povlačenjem miša cijeli tekst, osim prvog reda u kojem piše “Volim” i pritisni gumb (Povećaj uvlaku) (Increase Indent).

Slika 18. Prikaz različitih oblika i veličina slova

G-14

PRO-MIL

• Klikni u desni okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upiši redom: Ne volim susjedu, kišu, zabrane, ići rano spavati. Nakon svakog retka pritisni tipku Enter.

5. Odaberi povlačenjem miša cijeli tekst osim prvog retka u kojem piše “Ne volim” i pritisni gumb Povećaj uvlaku (Increase Indent). Tvoj slajd sad ima dva stupca.

6. Odaberi povlačenjem miša cijeli sadržaj lijevog okvira i klikni na gumb (ukošena slova) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje.

7. Odaberi povlačenjem miša cijeli sadržaj desnog okvira i klikni dva puta na gumb

- Povećaj veličinu slova (Increase Font Size) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje: slova u desnom okviru povećat će se pa će tvoj slajd sada izgledati ovako:

8. Vježbaj oblikovanje: mijenjaj uvlake, veličinu i izgled slova po volji

9. Kad završiš, ne zaboravi spremiti prezentaciju.

Slika 19. Promjena vrste, oblika i veličine fonta

Dobro je znatiZa veći izbor mogućnosti odaberi

tekst koji želiš oblikovati i u izborniku Oblikovanje (Format)

odaberi Font. Tu ćeš naći veliki broj mogućnosti za promjenu vrste,

veličine, stila, efekata i boje slova.

G-15

PRO-MIL

Napravimo novu prezentaciju. Na prvom slajdu crtež ćemo umetnuti na sljedeći način:

1. U Oknu zadataka (Task pane) klikni na

Naslov, isječak crteža i tekst (Title, content and text):

2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upiši “Kako izgleda miš?”

• Klikni u desni okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upiši “Ovo je pravi miš. Onaj na računalu samo se tako zove.”

3. Klikni u lijevi okvir Dvokliknite da biste dodali isječak crteža

4. U tražilicu “Traži tekst” upiši “miš”.

5. Klikni na gumb Idi (Go).

• prikazuju se crteži miševa

6. Nađi crtež koji ti se najviše sviđa, odaberi ga i pritisni gumb (OK).

Slika 20. Odabir crteža

Umetanje crteža

Sigurno želiš poboljšati izgled svoje prezentacije. U tom slučaju valja naučiti vještinu umetanja crteža, slika, animacije i zvuka. Oni će prezentaciju učiniti razumljivijom, zanimljivijom i ljepšom za gledanje. Ali nemoj pretjerivati da ne odvratiš pažnju gledatelja od teme prezentacije.

Umetanje crteža, slike, animacije i zvuka

G-16

PRO-MIL

Umetanje slikeOvo je alatna traka Slika (Picture):

Ako na prozoru nema alatne trake Slika, možeš je dobiti tako da klikneš na izbornik Pogled (View), zatim na Alatne trake (Toolbars) i onda na Slika (Picture).

Zamijenit ćemo ilustraciju na slajdu “Kako izgleda miš?”. Umjesto crteža umetnut ćemo sliku.

Pretpostavimo da na računalu već imaš spremljenu sliku miša. Evo kako ćeš je umetnuti:

1. Klikni na gumb Umetni sliku (Insert picture) koji se nalazi na alatnoj traci za crtanje na dnu zaslona: . Otvorit će se odgovarajući prozor:

Dobro je znatiDa bi premjestio sliku, pomakni kursor na njezin vrh. Kad se oko kursora pojave strelice ,klikni i povuci sliku na željeno mjesto.

Da bi slici promijenio veličinu, postavi kursor na jednu od hvataljki (bijeli

kružić oko odabrane slike). Pojavit će se ovakva dvostrana strelica .Klikni i povuci prema unutra (smanjivanje) ili

prema van (povećavanje slike).

Slika 21. Alatna traka Slike

G-17

PRO-MIL

2. Klikni na željenu sliku, a zatim na gumb (Insert). Slika će se pojaviti na slajdu.

Pokušajte samipoznato je da miševi vole sir; oblikuj slajd na kojem će se to vidjeti; ako ti se dopada ova slika pogledaj na adresi: www.animationfactory.com

Slika 22. Umetanje slike

G-18

PRO-MIL

Umetanje animacije

Prezentacija se može animirati dodavanjem posebnih efekata.

1. Klikni na izbornik Dijaprojekcija (Slide Show) i odaberi Sheme animacija (Animation Shemes).

2. Pojavljuje se Okno zadataka u kojem ćeš odabrati jednu od predloženih shema animacije slajdova.

Ako želiš animirati samo neke dijelove slajda (tekst, grafike, crteže i sl.) odabrat ćeš malo drugačiji postupak:

1. Označi ono što želiš animirati, klikni na izbornik Dijaprojekcija (Slide Show) i potom na Prilagođena animacija (Custom animation) (Slide Show g Custom Animation). Pojavit će se dijaloški okvir za animacije:

2. Objekt se može animirati prilikom Ulaza (Entrance) i Izlaza (Exit), odnosno isticati za vrijeme boravka na slajdu (Emphasis).

3. Za uklanjanje već postavljene animacije odaberi gumb

4. Ako odabereš (Play), rezultat možeš pogledati odmah, a ako pak želiš vidjeti projekciju, izaberi (Slide Show). Oba gumba nalaze se na dnu okvira.

Dodatne mogućnosti usvojit ćeš postupno dodatnim učenjem i vježbom. Ako zatrebaš, koristi i datoteku Pomoć.

izradi animiranu prezentaciju pod naslovom “Tko je to?” u kojoj ćeš prikazati žirafu kako prolazi ispred prozora; pogledaj predložak i pokušaj napraviti isto tako ili još bolje:

• Pronađi na internetu veliku sliku žirafe

(pokušaj na http://www.jpbutler.com/tanzania/travelogue-06100.html

• Kopiraj (klikni na sliku desnom tipkom miša i odaberi naredbu Kopiraj (Copy)) te zalijepi sliku na slajd.

• Povećaj sliku na 478% (označi sliku g Oblikovanje (Format) g Slika (Picture) g Veličina (Size) g 478% g U redu (OK)) i smjesti je uz lijevi rub slajda:

Pokušajte sami

G-19

PRO-MIL

• Na slajdu nacrtaj prozor - Vodoravni pravokutnici: 0,6x25,4 cm - Okomiti pravokutnici: 0,6x19,06 cm - Ispuna: Oblikuj samooblik... (Format AutoShape...) g Boja ispune

(Fill) g Efekti ispune (Fill Effects)g Tekstura (Texture)g Orahovina (Walnut)

• Animiraj žirafu - Označi sliku - Odaberi: Dijaprojekcija (Slideshow) g Prilagođena animacija (Custom animation)

g Dodaj efekt (Add effect) g Ulaz (Entrance) g Let prema unutra (Fly In) - Početak: poslije prethodnog - Smjer: Zdesna - Brzina: 10,0 s

• Gotovo! Možeš pogledati projekciju!

Slika 23. Slika uz slajd

Slika 24. Dodavanje efekta animacije

G-20

PRO-MIL

Umetanje zvuka

Za dodavanje zvučnih efekata odaberi Umetni g Filmovi i zvukovi (Insert g Movies and Sounds) i, ovisno o tome kakav zvuk želiš umetnuti, odaberi jedan od predloženih načina:

• Zvuk iz datoteke (Sound from File)

• Zvuk iz organizatora isječaka (Sound from Gallery)

• Sviraj audio zapis sa CD-a (Play sound from CD) ili

• Snimi zvuk (Record Sound)

Nakon odabira klikni U redu (OK).

Ozvuči animiranu prezentaciju pod naslovom “Tko je to?”. Poznato je da žirafe žive u Africi. Zato, da bi tvoja prezentacija dobila pravu zvučnu kulisu, potraži na internetu originalne zvukove Kenije, Tanzanije i sl.

Dobro je znatiDodatne animacijske i

zvukovne mogućnosti usvojit ćeš postupno nadogradnjom i vježbom.

Koristi datoteku Pomoć.

Slika 25. Umetanje filmova i zvukova

Pokušajte sami

G-21

PRO-MIL

Svi slajdovi koje smo vidjeli imali su bijelu pozadinu. želiš li uljepšati prezentaciju, primijeni jedan od gotovih predložaka:

1. Klikni na izbornik Oblikovanje (Format) i odaberi

• u Oknu zadataka pojavljuje se Dizajn slajda (Slide Design)

2. Označi klikom miša dizajn koji ti se najviše sviđa i tvoja će prezentacija promijeniti izgled:

Ovako će izgledati Okno zadatka s predlošcima dizajna.

Dobro je znatiNovosti o korištenju programa

PowerPoint naći ćeš ovdje: http://office.microsoft.com/hr-hr/

FX010857971050.aspx

Slika 26. Dizajn slajda

Slika 27. Slajd prije primjene predloška dizajna

Slika 28. Slajd poslije primjene predloška dizajna

Predložak dizajna

G-22

PRO-MIL

Naredba Pokaži projekciju (Slide Show) omogućuje ti da je vidiš onako kako će je vidjeti gledatelji.

1. Klikni na izbornik Pogled (View) i odaberi naredbu (View Show) ili klikni na gumb koji se nalazi lijevo pri dnu prozora

• slajd će ispuniti cijeli zaslon

2. Za napredovanje do sljedećeg slajda primijeni: klik miša , tipke Page Down, Strelica prema dolje ili Enter. Za povratak na prethodni slajd rabimo tipke Page up ili Strelica prema gore.

3. Za prekid projekcije pritisni tipku Esc. PowerPoint će se automatski prebaciti na Običan pogled (Normal View).

Dobro je znatiDa bi se za vrijeme projekcije

otvorio izornik koji omogućava pristup do alata s olovkama i

pokazivačima, klikni desnom tipkom miša.

Slika 29. Izgled slajdaDobro je znatiKako pokrenuti projekciju od

početka, ako nisam na prvom slajdu? Klikni na izbornik Dijaprojekcija i

odaberi Pokaži prijekciju

Projekcija prezentacije

G-23

PRO-MIL

Kad završiš s oblikovanjem prezentacije, vjerojatno ćeš je poželjeti ispisati. Možeš izabrati

• ispis svih slajdova, samo nekih slajdova ili trenutnog slajda • ispis bilješki s dva, tri ili šest slajdova na stranici • ispis strukture (samo naslovi i tekst) • ispis brošure s po tri slajda na stranici za potrebe gledatelja, ukoliko

za vrijeme projekcije žele zapisati primjedbe

Za postavljanje navedenih odredbi ispisa treba kliknuti na izbornik Datoteka (File) i odabrati naredbu (Print). Pazi: gumb Ispis (Print) na standardnoj alatnoj traci odmah ispisuje sve slajdove pa ga odaberi samo kad nemaš dodatnih zahtjeva.

Ispiši brošuru prezentacije “Moja prva prezentacija” tako da po stranici ispišeš tri slajda.

Postupak:1. klikni na izbornik Datoteka (File)i potom

na Ispis (Print) • otvara se dijaloški okvir Ispis2. u polju Ispiši (Print what:): odaberi Brošure

(Handouts)3. u polju Broj slajdova (Slides per page) po

stranici odaberi 34. provjeri je li uključen pisač i ima li papira5. klikni na gumb U redu (OK) • pisač započinje s ispisom.

Slika 30. Ispis prezentacije

Ispisivanje prezentacije

Pokušajte sami

G-24

PRO-MIL

Naučili smo izraditi i spremiti prezentaciju. Pretpostavimo da smo poslije toga završili s radom i isključili računalo. Što sada? Kako je ponovo naći?

Evo postupaka koje treba slijediti da bismo otvorili spremljenu prezentaciju.

1. Klikni na izbornik Datoteka (File) i odaberi naredbu Otvori (Open).

• otvara se dijaloški okvir Otvori (Open)2. Klikni na strelicu desno od okvira

Pogledaj u: (Look in:),4. Klikni na (ubaci disketu

na koju je spremljena prva prezentacija)5. Klikni na prezentaciju koju želiš otvoriti

(npr. Moja prva prezentacija).6. Klikni na gumb koji se nalazi

desno pri dnu dijaloškog okvira. • prezentacija će se otvoriti

Slika 32. Otvaranje spremljene prezentacije s diskete

Dobro je znatiAko si nedavno koristio prezentaciju koju želiš otvoriti, naći ćeš je na dnu

dijaloškog okvira Otvori (Open). Klikni!”

Slika 31. Otvaranje prezentacije

Otvaranje spremljene prezentacije

G-25

PRO-MIL

Slika 31. Otvaranje prezentacije

Što smo nau�ili?

Najpopularniji i najkorišteniji program za izradu prezentacija je Microsoft PowerPoint. Preveden je na hrvatski jezik, a omogućuje izradu i oblikovanje prezentacija koje će pratiti usmeno izlaganje ili će se samostalno prikazivati.

Novu prezentaciju možete oblikovati sami od početka ili je izraditi uz pomoć predloška dizajna ili čarobnjaka za automatski sadržaj. Prezentacija se sprema u mapu na disku, na disketu ili USB izmjenjivi disk. Za pomoć se koristi Microsoft Office pomoćnik. Da bi tekst bio pregledan, na slajdovima se mogu koristiti grafičke oznake, uvlake, slova različite veličine, boje i dizajna… Omogućeno je pisanje u dva ili više stupaca kao i umetanje crteža, slika i ukrasnih naslova. Sve se to može animirati i popratiti glazbom i/ili zvukovnim efektima sve sa ciljem priređivanja atraktivne projekcije.

TABLIÈNE KALKULACIjE

Tablične kalkulacije su program pomoću kojeg možemo mnogo toga izračunati, npr. koliko je 5+2 ili 5*2 kao na kalkulatoru. Možemo izračunati koliko bi koštalo da svoje prijatelje počastimo s 2 ili 3 kuglice sladoleda, koliko će koštati školski izlet i još puno, puno toga. Možemo čak i sami pisati formule. Sve to radimo u tablicama pa se zato program i zove – tablične kalkulacije ili proračunske tablice. Ovdje ćemo učiti program Microsoft Excel 2003 – dalje ćemo koristiti naziv Excel.

Ljiljana Milijaš

H-1

PRO-MIL

Program Excel pokrećemo tako da dva puta kliknemo na njegovu ikonu koja izgleda ovako . Ako na ekranu nema ikone Excela, kliknemo na Start Microsoft Office Excel 2003 ili na Start Svi programi (All Programs) Microsoft Office Microsoft Office Excel 2003).

Slika 2. Pokretanje Excela – duži put

Slika 1. Pokretanje Excela

Dobro je znatiIspred imena programa Excel uvijek se nalazi njegova ikona po kojoj

ga prepoznajemo.

Otvaranje i zatvaranje Excela

H-2

PRO-MIL

Kako izgleda prozor ExcelaPozivanjem programa otvorit će se prozor koji izgleda kao ovaj na slici.

Slika 3. Prozor Excela

U prozoru se nalazi tablica s poljima koja su poredana u stupce (A, B, C…) i redove (1, 2, 3…). Ta polja zovu se ćelije (Cells) i u njih se upisuju podaci – tekst, brojevi i formule.

Iznad tablice i naziva stupaca nalazi se traka Formula za pisanje formula, a iznad nje dvije alatne trake (Toolbars) s gumbima (sličicama) za naredbe. Kada se klikne mišem na gumb (sličicu), izvrši se određena naredba. Njih ćemo objasniti kasnije.

Iznad sličica nalazi se Traka s izbornicima (Menu Bar). Izbornik znači da se otvara popis naredbi na izbor, a mi biramo koju naredbu će računalo izvršiti. Puno naredbi iz izbornika prikazano je gumbima na alatnoj traci. Na vrhu prozora nalazi se naslovna traka na kojoj je ikona programa i ime programa. Na desnoj strani su gumbi za rad s prozorom.

Sada možemo raditi tablice, upisivati brojeve u ćelije (redove i stupce), izračunati što trebamo i tablici crtati okvire.

Zatvaranje Excela

Kad smo gotovi s radom, spremimo što smo napravili i zatvorimo program: 1. kliknemo na crveni gumb Zatvori (Close)

Slika 4. Zatvaranje Excela

Dobro je znatiZa zatvaranje programa možemo istovremeno pritisnuti tipke Alt i F4.

2. kliknemo na izbornik Datoteka (File) izlaz (Exit)

H-3

PRO-MIL

Izrada nove prora�unske tablice

Izraditi novu proračunsku tablicu znači upisati podatke – brojeve u ćelije (stupce i redove tablice) i s njima računati.

Kao što s brojevima računamo u matematičkoj bilježnici, u Excelu računamo u radnoj knjizi.

Kad pokrenemo Excel, automatski se otvori nova radna knjiga pod nazivom Knjiga1 (Book1) koja ima tri lista. Na dnu prozora vidi se bijelo polje i natpis List1 (Sheet1). To je list koji vidimo na ekranu i na kojem radimo tablicu - kao list u matematičkoj bilježnici samo što podatke unosimo pomoću tipkovnice i miša. Kada želimo napraviti novu tablicu na novom listu, kliknemo na List2 i imat ćemo novi list za drugu tablicu.

Dobro je znatiKad pokrenemo Excel, odmah

možemo raditi novu tablicu.

Slika 5. Upis podatka u tablicu

Ako želimo napraviti novu tablicu u novoj radnoj knjizi, kliknemo na gumb Novo (New) na alatnoj traci (slika 6.).

Pomoću ove naredbe otvara se nova radna knjiga – Knjiga2 (Book2) s tri nova lista.

Ako želimo, možemo koristiti izbornik Datoteka (File) Nova (New) ili tipke Ctrl+N (zajedno pritisnuti tipke Ctrl i N) (slika 7.).

Slika 6. Gumb za otvaranje nove radne knjige

H-4

PRO-MIL

Slika 7. Otvaranje nove knjige pomoću izbornika i okna zadataka

Spremanje prora�unske tablice

Tablicu koju radimo moramo spremiti ili snimiti na disk kako bismo je mogli kasnije ponovo koristiti. Možemo je snimiti na nekoliko načina. Najlakše je da kliknemo na gumb s disketom kao što prikazuje slika 8.

Nakon toga otvara se dijaloški okvir (slika 9.) u kojem moramo tablici odrediti ime i mjesto gdje će se spremiti. Slika 8. Gumb za spremanje tablice

Dobro je znatiTablice napravljene u Excelu imaju iza svog imena nastavak .xls npr. Prva

tablica.xls.

Slika 9. Dijaloški okvir za spremanje tablice

Već smo naučili da se sve na računalu sprema u mape. Dakle, potrebno je odrediti mapu u koju ćemo tablicu spremiti te kako će se tablica zvati (npr. Ocjene, Vježba1 ili tvoje ime). Na kraju je potrebno potvrditi naredbu klikom na gumb Spremi (Save) kao što prikazuje slika 9 pod 3.

H-5

PRO-MIL

Dobro je znatiTablicu možemo spremiti kombinacijom tipki Ctrl+S.

Sada je tablica spremljena i možemo je ponovo koristiti kad god je zatrebamo ili želimo nešto u njoj promijeniti.

Naredbu Spremi (Save) možemo pozvati pomoću izbornika Datoteka (File) Spremi (Save). Ispred naredbe nalazi se slika diskete (slika 10.).

Slika 10. Spremanje tablice pomoću izbornika

Ako želimo tablicu spremiti pod drugim imenom, npr. Druga tablica, izaberemo naredbu Spremi kao (Save As) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) odmah ispod slike diskete. Ona će otvoriti dijaloški okvir prikazan na slici u kojem promijenimo ime tablici (na slici pod 2) i ponovo kliknemo na gumb Spremi (Save) (na slici 9. pod 3).

Za spremanje tablice u drugu mapu, kliknemo na strelicu s desne strane polja da otvorimo popis mapa i onda na mapu koju želimo.

Spremanje tablice pod drugim imenom i u drugu mapu

Slika 11. Odabir druge mape

H-6

PRO-MIL

Izrada vlastite mape

Ako želimo svoju mapu, kliknemo na gumb mape sa zvjezdicom i otvorimo novi prozor. Napišemo ime mape i kliknemo na U redu (OK). Sada je izabrana mapa koju smo upravo napravili. Ponovo kliknemo na Spremi (Save) kako bismo tablicu spremili u ovu mapu. Ako želimo, prije spremanja možemo tablici promijeniti i ime.

Slika 12. Izrada vlastite mape

Zatvaranje tablice

Za zatvaranje tablice klikni na gumb Zatvori prozor ispod gumba za zatvaranje Excela. Ako tablicu želite sačuvati, morate je spremiti prije zatvaranja

Slika 13. Zatvaranje tablice

Otvaranje spremljene tablice

želimo li ponovo koristiti tablicu koju smo spremili na disk, moramo je otvoriti kako bi se prikazala na ekranu. Za to koristimo naredbu Otvori (Open). Ona se nalazi na alatnoj traci i u izborniku Datoteka (File), a prikazana je mapom koja se otvara. Slika 14. Otvaranje spremljene tablice

Sjeti seMapu u koju ćete spremati svoje

tablice možete napraviti u programu Windows Explorer. Pogledajte

lekciju “Stvaranje mape” u poglavlju “Računalo”.

H-7

PRO-MIL

Otvaranje spremljene tablice

Otvori se dijaloški okvir u kojem najprije biramo mapu u kojoj je tablica spremljena. Zatim kliknemo na ime tablice da se označi (zaplavi) i na gumb Otvori (Open). Naša se tablica pojavi na ekranu.

Slika 15. Dijaloški prozor Otvori (Open)

Korištenje funkcija pomo�i

Program Excel sadrži upute za rad sa samim programom. Kada želimo nešto napraviti, a ne znamo kako, potražimo pomoć klikom na gumb ili pritisnemo tipku F1.

Otvara se okno zadataka Pomoć (Help) u koje upisujemo ključnu riječ za naš problem, npr. „unos“. Zatim kliknemo na gumb sa zelenom strelicom.

Slika 16. Traženje teme u pomoći

Sustav pomoći daje popis tema koje sadrže zadanu riječ, a mi dalje biramo onu koja nas zanima. Kada kliknemo na naslov teme, njen sadržaj pojavi se u oknu zadataka.

Slika 17. Izabrana tema (lijevo) i njen sadržaj (desno).

Pitaj Officeovog pomoćnika

Pozivanjem funkcije pomoći vjerojatno će se pojaviti Microsoft Office pomoćnik (ako je uključen)

te vas pitati Što vas zanima. U odgovarajuće polje upišite ključnu riječ za problem koji imate i kliknite

na “Pretraživanje”. Ponudi se popis tema iz kojeg

birajte onu koja vas zanima.

H-8

PRO-MIL

Tablica sadržaja u funkciji pomo�i

Pomoć možemo potražiti i pomoću tablice sadržaja.

Kada kliknemo na nju, pojavi se popis tema sadržaja. Teme su predstavljene sklopljenom knjigom. Kada izaberemo naslov teme (1), otvori se knjiga ispred izabrane teme i ponudi popis podnaslova (2). Zatim biramo podnaslov koji je najbliži onome što tražimo (3).

Slika 18. Pozivanje tablice sadržaja

Slika 19. Biranje tema pomoći

Tako idemo dalje dok ne dođemo do konačnog teksta, kako prikazuje slika. Tekst podnaslova ispisan je plavom bojom, a sadržaj crnom bojom.

Slika 20. Izabrani naslov i sadržaj

Uključi / Isključi Officeovog pomoćnika

Officeovog pomoćnika uključujemo i isključujemo u

izborniku Pomoć (Help) naredbama Pokaži Officeovog pomočnika

(Show Office Assistant) i Sakrij Officeovog pomočnika (Hide Office

Assistant). Pomoćnik izvodi razne animacije koje možete pogledati tako

da kliknete na pomoćnika desnom tipkom miša pa na Animiraj

(Animate).

H-9

PRO-MIL

Unošenje brojeva i teksta u �elije

Na početku poglavlja rekli smo da se podaci (brojevi i tekst) unose u ćelije (polja) poredane u stupce i redove. Podaci se unose redom od prve ćelije nadalje. Kliknemo na ćeliju u koju želimo upisati podatak (A1) tako da se oko nje pojavi crni okvir. Tako smo ćeliju označili.

Adresa ćelijeAdresa ćelije

Svaka ćelija u tablici ima svoju adresu – slovo stupca i broj reda u

kojem se nalazi. Adrese ćelija bitne su kod

pisanja formula.

Slika 22. Adresa ćelije

Zatim unosimo podatak, npr. napišemo „Izračunaj:“. To još nije sve. Tekst je napisan, ali ga treba unijeti u ćeliju tako da kliknemo na gumb Unos (Enter) na traci Formula. Sada je tekst upisan u ćeliju.

Za unos možemo pritisnuti tipku Enter na tipkovnici – unijet će se napisan tekst i premjestiti nas u ćeliju ispod. Tipke sa strelicama također unose napisan tekst i pomiču nas u susjednu ćeliju u smjeru strelice (dolje, gore, desno ili lijevo).

Slika 21. Unos podatka u ćeliju

Dobro je znatiGumbi Unos i Odustani pojave se na traci Formula samo

kada unosimo podatak u ćeliju ili ga mijenjamo.

Ako tekst koji smo napisali ne želimo unijeti u ćeliju, kliknemo na gumb Odustani (Cancel) ili pritisnemo tipku Esc. Podatak se neće unijeti u ćeliju.

želimo li izbrisati sadržaj upisan u ćeliju, označimo ćeliju (kliknemo na nju da dobije crni okvir) i pritisnemo tipku Delete.

Promjena ili ispravak sadržaja �elije

Sadržaj ćelije mijenjamo tako da kliknemo na ćeliju, napišemo novi sadržaj i potvrdimo unos klikom na gumb Unos ili pritiskom na tipku Enter. Novi sadržaj zamijeni stari.

Za ispravljanje sadržaja ćelije potrebno je dva puta kliknuti na ćeliju. Ona se označi i u njoj se pojavi točka unosa. Zatim promijenimo što želimo, izbrišemo dio sadržaja ili dodamo novi. Za pomicanje po sadržaju ćelije koristimo tipke sa strelicama. Za brisanje sadržaja ćelije koristimo tipke Backspace (briše znak lijevo od točke unosa) i Delete (briše znak desno od točke unosa).

H-10

PRO-MIL

Izgled sadržaja �elijePrilikom pisanja tekst se

poravna (smjesti) od lijevog ruba ćelije prema desnom, ali to možemo naknadno promijeniti. Ponekad neće sav tekst stati u ćeliju, nego će prelaziti preko ruba u sljedeću ćeliju. Tada je potrebno proširiti stupac kako bi se vidjelo sve što je objašnjeno na str. H-15.

Slika 23. Podaci u ćelijama

Brojeve unosimo pomoću tipki na desnoj strani tipkovnice i pri unosu se poravnavaju od desnog ruba prema lijevom.

Kod datuma, npr. 15. listopada 2005. unosimo dan, pa mjesec i godinu a razdvajamo ih crticom (–) ili kosom crtom (/) npr. 15-10-05. Kasnije ćemo odrediti kako će datum izgledati.

Za vježbu napravi tablicu prikazanu na slici 24. i spremi je pod nazivom Prva tablica.xls. Pomoću nje vježbat ćemo pisanje formula za jednostavne računske operacije (zbrajanja, množenja i dijeljenja).

Slika 24. Prva tablica.xls

Uređivanje sadržajaSadržaj ćelija uređujemo mijenjajući poravnanje sadržaja, veličinu i oblik

slova (str. H-16).

Tekst ćelije u više redaka

Tekst unutar jedne ćelije možemo pisati u više redaka kao što prikazuje

slika.

Kada želimo prijeći u novi redak, pritisnemo istovremeno tipke Alt

i Enter te nastavimo pisati tekst. Kasnije moramo prilagoditi širinu

stupca ili visinu retka kako bi se vidio sav sadržaj.

Tekst ćelije u više redaka

H-11

PRO-MIL

Pisanje jednostavne formule

Rekli smo na početku poglavlja da je Excel program za tablične kalkulacije pomoću kojeg možemo mnogo toga izračunati. U Excelu računamo pomoću formula koje sami pišemo i funkcija koje ima Excel.

Sada ćemo naučiti pisati jednostavne formule.

Formule započinjemo znakom jednakosti (=). Tako Excelu kažemo da u ćeliju upisujemo formulu. Zatim upišemo formulu po kojoj želimo računati.

Pokazat ćemo pisanje formula na primjeru naše tablice. Otvorimo tablicu Prva tablica.xls i kliknemo na ćeliju B3 (označena je). U nju upišemo: =B2+5 da bismo broju „a“ koji se nalazi u ćeliji B2 (broj 10) pribrojili broj 5. Potvrdimo unos klikom na i Excel izračuna rezultat.

Dobro je znatiU formulama koristimo adrese ćelija u kojima se nalaze brojevi s kojima

računamo.

Slika 25. Prva formula

A može i ovako: upiši = pa klikni na ćeliju B2 (njena adresa unese se u ćeliju). Zatim upiši +5 i potvrdi unos.

Pazi: u ćeliji se vidi samo rezultat računa, dok se formula vidi na traci Formula iznad tablice.

Slika 26. Rezultat i formula

IsprobajPromijeni broj u ćeliji B2 i pogledaj

što će se dogoditi. Kad promijenimo broj u ćeliji koja je uključena u

formulu, Excel automatski nanovo izračuna rezultat.

H-12

PRO-MIL

Brzo ra�unanje

želiš li brzo izračunati rezultate u cijelom redu? Slijedi upute sa slike.

Slika 27. Automatska ispuna

Odlično, zar ne? Excel kopira formulu i izračuna rezultate u svim poljima u istom redu. To se zove automatska ispuna (AutoFill).

Napiši formule i izračunaj rezultate za ostala polja u tablici (Prva tablica.xls) koristeći sljedeće znakove:

Oznaka Matematička operacija+ zbrajanje- oduzimanje* množenje (•)/ dijeljenje (:)^ potenciranje (23)

Slika 28. Pisanje formula može biti zabavno

Automatska ispuna za brzi unos podataka

Automatska ispuna unosi u ćelije podatke s unaprijed pripremljenog

popisa. Upiši u bilo koju ćeliju „Ponedjeljak“ i potvrdi unos. Povuci

automatsku ispunu udesno ili prema dolje. Primijetit ćeš da Excel popunjava ćelije ostalim danima u

tjednu. Isto radi i s mjesecima.

H-13

PRO-MIL

Zbrajanje uz pomo� funkcijeVratimo se našoj tablici. želimo zbrojiti sve brojeve u jednom redu – sve brojeve

„a“. Pisanje formule = B2+C2+D2… do G2 oduzelo bi previše vremena. Zato koristimo funkciju Automatski zbroj (AutoSum) čiji gumb izgleda ovako .

Kliknemo u ćeliju H2 , na gumb i na gumb Unos . I rezultat je tu.

Slika 29. Automatski zbroj

Klikom na gumb Automatski zbroj (AutoSum) pojave se oko ćelija isprekidane crtice. Ovako omeđene ćelije izabrane su za zbrajanje. Excel automatski izabere ćelije lijevo ili iznad one u kojoj se računa automatski zbroj. Tako je Excel na slici 29 automatski izabrao ćelije lijevo od ćelije H2. Kad potvrdimo unos, zbrojit će se izabrane ćelije.

Da to promijenimo, pritisnutom tipkom miša povučemo po ćelijama koje želimo zbrojiti, npr. ćelije B2 do D2. Na taj način biramo ćelije za automatski zbroj. Zatim kliknemo na gumb Unos i Excel zbroji izabrane ćelije.

Raspon ćelijaRaspon ćelija B2:G2

to su ćelije od početne B2 do zadnje ćelije G2, dakle ćelije u

drugom redu od stupca B do stupca G.

Funkcija=SUM(B2:G2) znači da će Excel zbrojiti

sve ćelije od B2 do G2.

Slika 30. Odabir vlastitog raspona za zbrajanje

H-14

PRO-MIL

Ozna�avanje više �elija u nizu (raspon �elija)

Važno!Označena ćelija je ona koja ima

crni okvir.

Slika 31. Označena ćelija

Ozna�avanje �elija, redaka i stupaca

Što znači označiti ćeliju? Moramo li označiti ćeliju?

Ćelije su polja u tablici poredana u stupce i redove i ima ih jako puno. Kad želimo nešto zapisati u tablicu, moramo izabrati ćeliju (polje) u koju ćemo to zapisati. To radimo tako da mišem kliknemo na ćeliju i oko nje se pojavi crni okvir. Tako smo ćeliju označili i na taj način rekli Excelu da ćemo nešto upisati baš u tu ćeliju.

Sadržaj ćelija možemo urediti na različite načine, kosim slovima, debljim slovima ili slovima u boji. Kad želimo podebljati sadržaj više ćelija, označimo sve ćelije i izaberemo naredbu koja će to napraviti u svim označenim ćelijama odjednom. Tako ne moramo isti posao raditi više puta.

Označavanje ćelija pomoću tipki

Kliknemo u ćeliju A1.Držimo pritisnutu tipku Shift i istovremeno pritišćemo tipke sa

strelicama prema dolje i desno dok ne označimo ćelije koje želimo.

Kliknemo u prvu ćeliju i vučemo pritisnutu lijevu tipku miša do zadnje ćelije koju želimo označiti. Npr. ćelije od A1 do C5. Ovako označene ćelije zovu se raspon ćelija. Oko njih je crni okvir. Prva ćelija A1 je bijela – ona je aktivna. Ako nešto napišemo, to će se unijeti u tu ćeliju.

Slika 32. Označavanje raspona pomoću miša

Ozna�avanje odvojenih raspona

Označimo prvi raspon, držimo pritisnutu tipku Ctrl, a mišem označavamo ostale raspone. Kad smo gotovi, pustimo tipku Ctrl.

Slika 33. Više označenih raspona

H-15

PRO-MIL

Ozna�avanje retkaJednostavno. Kliknemo na

broj retka koji želimo označiti. Tako označimo sve ćelije koje mu pripadaju.

Slika 34. Označavanje redakaViše redaka označimo tako da pritisnutu tipku miša vučemo prema dolje od prvog

do posljednjeg retka koji želimo označiti. Ili kliknemo na broj prvog retka, držimo tipku Shift, a pomoću tipki sa strelicama označavamo redak po redak prema dolje ili gore.

Tekst prelazi preko ruba ćelije – moramo

proširiti stupac

Postavimo miš na desni rub polja sa slovom stupca i vučemo pritisnutu tipku miša udesno dok ne podesimo širinu. Isprekidana

crta pokazuje novu širinu stupca.

Slika 37. Proširenje stupca

Ozna�avanje odvojenih redaka

Ozna�avanje stupaca

Označimo prvi redak klikom na njegov broj. Držimo pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo na svaki sljedeći broj retka koji želimo označiti.

Slika 35. Označavanje više odvojenih redova

Stupac označimo tako da kliknemo na slovo stupca. Više stupaca označimo tako da vučemo pritisnutu tipku miša po slovima stupaca koje želimo označiti.

Više razdvojenih stupaca označimo tako da držimo tipku Ctrl i kliknemo na slovo svakog stupca koji želimo označiti.

Za vježbu pokušaj označiti ćelije, stupce i retke u tablici Prva tablica.xls.

Podešavanje širine stupca

Kada dva puta kliknemo na desni rub polja sa slovom stupca, širina

stupca podesi se prema najdužem sadržaju u tom stupcu.

Slika 36. Označeni stupci

H-16

PRO-MIL

Oblikovanje sadržaja �elije

Vratimo se našoj tablici Prva tablica.xls. Izgleda nepregledno, hrpa brojeva u kojima se treba snaći. Sada ćemo oblikovati sadržaj ćelija i uljepšati tablicu. Ispisat ćemo sadržaj podebljanim i ukošenim slovima, mijenjati veličinu i boju slova. Na kraju promijenit ćemo i oblik slova.

Označimo ćeliju A1 i kliknemo na gumb za ispis podebljanim slovima, pa na gumb za ukošeni ispis.

Označimo ćelije A2:G2 (od A2 do G2) i izaberemo podebljan ispis. Ćelijama A3:A5 dodijelimo podebljan ispis.

Ispis sadržaja podebljanim i ukošenim slovima

Promjena veli�ine slova

Označimo ćeliju A1. Kliknemo na strelicu gumba za promjenu veličine slova , otvorimo popis i izaberemo veličinu slova 12.

Označimo ćelije A2:G2 i izaberemo veličinu slova 11.

Sada smo promijenili stil slova – podebljali ga i ukosili te mu promijenili veličinu. Idemo dalje.

Slika 38. Oblikovanje slova u ćeliji

Promjena boje slova

Označimo ćelije A3:G3 i kliknemo na strelicu gumba te izaberemo crvenu boju slova.

Ćelijama A4:G4 izaberemo plavu boju slova.

Slika 39. Promjena boje slova

Spajanje ćelijaKada naslov tablice želiš lijepo ispisati duž cijele tablice (preko svih stupaca), označi sve ćelije

(stupce) u retku u kojem je naslov i klikni na gumb Spoji

i centriraj (Merge and Center). Označene ćelije spojit će se u

jednu i sadržaj će se poravnati po sredini.

Spojene ćelije

H-17

PRO-MIL

Poravnanje sadržaja �elije

Označimo ćelije od A2:G5 i izaberemo ispis sadržaja po sredini ćelije

Slika 40. Promjena poravnanja sadržaja ćelije

Promjena fonta (oblika slova)

Označimo ćelije A1:A5 (stupac A). Promijenimo oblik slova tako da kliknemo na strelicu gumba

i izaberemo slova Comic Sans MS.

Sada poništimo promjenu oblika slova klikom na gumb . Kada nismo zadovoljni promjenom oblikovanja, kliknemo na gumb Poništi (Undo) . Tako poništimo zadnju promjenu.

Sada naša Prva tablica.xls izgleda ovako:

Slika 41. Promjena oblika slova u ćeliji

Slika 42. Uređena tablica

Slika 43. Uređivanje tablice

Prenositelj oblikovanja

Oblikovanje jedne ćelije možemo prenijeti (preslikati)

na druge ćelije.Označimo ćeliju s oblikovanjem i

kliknemo na gumb Prenositelj oblikovanja (Format

Painter).Pokazivač poprimi izgled kista.

Mišem prevučemo po ćelijama na koje želimo preslikati oblikovanje.

H-18

PRO-MIL

Obrubljivanje i bojanje tablice

Dobro je znatiPoigrajte se izgledom tablice

mijenjajući veličinu i boju fonta te vrstu obruba i boju ćelije.

Tablica na ekranu izgleda kao da ima nacrtana polja. To je samo na ekranu. Ako takvu tablicu ispišemo, na papiru će biti samo slova i brojke bez obruba. želimo li na papiru imati nacrtana polja, moramo ćelijama dodati okvire (obrube) koji mogu biti različite debljine. Tablicu možemo dodatno urediti dodajući ćelijama boje.

Označimo ćelije A2:G5. Kliknemo na strelicu gumba i izaberemo crtanje obruba svim ćelijama.

Označimo ćelije A5:G5 i izaberemo ćelijama debeli donji obrub (na slici 44. iznad izabranog gumba „Svi obrubi“).

Slika 44. Biranje obruba

Označimo ćelije A2:G2 i pomoću gumba izaberemo ispunu (bojanje) ćelija sivom

bojom.

Slika 45. Biranje boje ispune

Slika 46. Uređena tablica 2

Spremi promjene koje su napravljene pomoću gumba Spremi (Save) .

Gotov oblik tabliceTablicu možeš brzo urediti tako

da joj dodijeliš gotov oblik. Označi bilo koju ćeliju u tablici te pomoću izbornika Oblikovanje (Format) g Samooblikovanje (AutoFormat) otvori dijaloški okvir

s pripremljenim oblikovanjima. Izaberi gotov oblik tablice koji ti

se najviše sviđa. Sada je naša tablica puno ljepša i izgleda ovako:

H-19

PRO-MIL

Promjena oblikovanja �elije

Kad nam se ne sviđa oblikovanje u ćeliji, možemo ga promijeniti ili ukloniti na više načina.

Označimo li ćeliju (ili više ćelija s istim oblikovanjem), na traci Oblikovanje možemo vidjeti koja su oblikovanja primijenjena. Promotri sliku 38. na kojoj se vidi da je u označenoj ćeliji podebljan i nakošen font. Ako je ćelija ispunjena bojom, na paleti boja označena je ona boja kojom je obojana ćelija. Isto tako označena je i boja fonta.

Ako želimo promijeniti oblikovanje u ćeliji, označimo ćeliju i izaberemo novo oblikovanje, npr. drugu boju ćelije, drugačiji obrub ili drugi font.

Brisanje oblikovanja �elije

Ćeliji možemo ukloniti svako oblikovanje posebno ili sva oblikovanja odjednom.

Podebljan ispis, ispis kurzivom (ukošeno) i podcrtavanje uklanjamo tako da ponovo kliknemo na gumb naredbe koja je prethodno korištena. Primjer: prvi klik na gumb aktivira naredbu, podeblja font u označenoj ćeliji. Gumb ostaje uključen, ima drugačiju (narančastu) podlogu. Drugi klik na gumb isključi podebljanje u toj ćeliji.

Boju ispune, boju fonta i okvire uklanjamo tako da pomoću strelice gumba otvorimo paletu boja i izaberemo „Bez ispune“ ili automatsku boju fonta. Kod obruba biramo „Bez obruba“.

Slika 47. Brisanje oblikovanjaSlika 48. Uklanjanje svih oblikovanja odjednom

Brisanje oblikovanjaKad želimo odjednom izbrisati

sva oblikovanja u ćeliji (font, veličinu fonta, podebljanje, obrube

i ispunu), kliknemo na izbornik Uređivanje (Edit) g Očisti (Clear) g

Oblikovanja (Formats).

H-20

PRO-MIL

Premještanje i kopiranje sadržaja �elije

Sadržaj ćelije možemo premjesti i kopirati u drugu ćeliju ili na drugi radni list. Za kopiranje i premještanje sadržaja koristimo miš i naredbe Izreži, Kopiraj i Zalijepi.

Premještanje sadržaja �elije pomo�u miša

Označimo ćeliju ili ćelije čiji sadržaj želimo premjestiti. Zatim postavimo miš uz rub označenih ćelija da promijeni oblik u strelicu. Pritisnutom tipkom miša odvučemo sadržaj označenih ćelija na drugo mjesto i otpustimo tipku miša.

Premještanje i kopiranje sadržaja

desnom tipkom miša

Sadržaj ćelija odvučemo na drugo mjesto desnom tipkom

miša. Kada je otpustimo, pojavi se izbornik u kojem izaberemo

naredbu Premjesti ovdje (Move Here) ili Kopiraj ovdje (Copy Here)

Slika 49. Kopiranje desnom tipkom miša

Kopiranje sadržaja �elije pomo�u miša

Sadržaj ćelija kopiramo pomoću miša na isti način kao što ga i premještamo samo za vrijeme povlačenja miša držimo pritisnutu tipku Ctrl. Pored miša mora se nalaziti znak + (plus) što znači da se sadržaj kopira, a ne premješta. Kad sadržaj dovučemo na željeno mjesto, otpustimo tipku miša pa tek onda tipku Ctrl.

Slika 50. Premještanje i kopiranje sadržaja ćelije pomoću miša

H-21

PRO-MIL

Premještanje sadržaja �elije pomo�u miša

Premještanje sadržaja �elije pomo�u naredbi Izreži i Zalijepi

Sadržaj ćelije (ili više ćelija) možemo premjestiti na drugo mjesto na istom radnom listu ili na drugi list radne knjige. Za to koristimo naredbe Izreži (Cut) i Zalijepi (Paste).

Postupak premještanja sadržaja ćelija je sljedeći: 1. označimo ćelije čiji sadržaj želimo premjestiti2. kliknemo na gumb naredbe Izreži (Cut) ili na izbornik Uređivanje (Edit) g

Izreži (Cut) – oko označenih ćelija pojavi se isprekidani okvir3. kliknemo na ćeliju gdje želimo sadržaj premjestiti4. kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste) ili na izbornik Uređivanje

(Edit) g Zalijepi (Paste).

Sadržaj označenih ćelija se premjesti – „izreže“ se na početnom mjestu i „zalijepi“ na drugo mjesto.

Slika 51. Premještanje sadržaja ćelija pomoću naredbi

Slika 52. Izbornik Uređivanje (Edit) i naredbe za premještanje i kopiranje sadržaja ćelija

Premještanje sadržaja na drugi radni list

Nakon drugog koraka premjestimo se na radni list na koji

želimo premjestiti sadržaj klikom na njegovo ime. Označimo ćeliju i

kliknemo nanaredbu Zalijepi (Paste).

H-22

PRO-MIL

Kopiranje sadržaja �elije pomo�u naredbi Kopiraj i Zalijepi

Sadržaj ćelije (ili više ćelija) možemo kopirati na istom radnom listu ili na drugi list radne knjige na sljedeći način:

1. označimo ćelije čiji sadržaj želimo kopirati

2. kliknemo na gumb naredbe Kopiraj (Copy) ili na izbornikUređivanje (Edit) g Kopiraj (Copy) – oko označenihćelija pojavi se isprekidani okvir

3. kliknemo na ćeliju u koju želimo sadržaj kopirati

4. kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste) ili na izbornik Uređivanje (Edit) g Zalijepi (Paste).

Sadržaj izabranih ćelija kopira se na označeno mjesto.

Slika 53. Kopiranje sadržaja

Kratice za naredbe

Ctrl+X – Izreži(istovremeno pritisnuti

tipku Ctrl i X)Ctrl+C – KopirajCtrl+V – Zalijepi

želimo li sadržaj kopirati na drugi radni list, u trećem koraku premjestimo se na drugi radni list klikom na njegovo ime, označimo početnu ćeliju i kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste).

H-23

PRO-MIL

Brisanje sadržaja �elija

Sadržaj ćelije izbrišemo tako da označimo ćeliju i pritisnemo tipku DELETE. želimo li izbrisati sadržaj više ćelija, prije pritiska na tipku Delete označimo sve ćelije čiji sadržaj želimo izbrisati.

Sadržaj ćelije možemo izbrisati i pomoću tipke Backspace (strelica ulijevo). Ona briše sadržaj ćelije, a točka unosa ostaje u ćeliji.

Razlika izme�u tipke Backspace i DeleteKada je označeno više ćelija, tipka Backspace briše samo sadržaj aktivne (bijele)

ćelije, a ne i sadržaje ostalih zatamnjenih ćelija. Tipka Delete briše sadržaj svih označenih ćelija.

Dobro je znatiTipka Delete

briše samo sadržaj ćelije - ne i ćeliju

Pokušajte samiOtvori tablicu Prva tablica.xls. Označi ćelije B3:G5 i izbriši njihov sadržaj

pritiskom na tipku Backspace. Izbrisan je sadržaj ćelije B3 i točka unosa se nalazi u njoj. Pritisni tipku Esc da poništiš brisanje.

Ćelije su i dalje označene. Sada pritisni tipku Delete. Poništi brisanje pomoću gumba Poništi (Undo) .

Ispisivanje tablice

Za ispis tablice na papir koristimo naredbu Ispis (Print). Nju pozivamo klikom na gumb .

Tablica koju vidimo na ekranu ispiše se u jednom primjerku.

Za ispis tablice u više primjeraka koristimo izbornik Datoteka (File) naredbu Ispis (Print) – ispred naredbe je slika pisača. Ona otvara dijaloški okvir u kojem određujemo Excelu što želimo ispisati i u koliko primjeraka. Slika 54. Ispis tablice

Dobro je znatiIspis tablice možemo pozvati i

kombinacijom tipki Ctrl+P

H-24

PRO-MIL

Obično ispisujemo aktivni radni list (onaj koji je prikazan na ekranu). Kad je tablica velika, možemo izabrati ispis određenih stranica, npr. 3-5 pa ćemo te podatke upisati u polja „Od:“ i „Do:“. Kad je tablica mala kao naša Prva tablica.xls, u polju Raspon ispisa (Print Range) izaberemo Sve (All) kao na slici 54. Odredimo broj kopija ispisa (u primjeru na slici 3 kopije) i kliknemo na U redu (OK).

Izgled tablice na papiruKod ispisa tablice možemo doživjeti iznenađenje, npr. da se svi stupci tablice ne vide

jer je tablica šira od papira. Tablica se ispisuje na papir po širini ili na uspravno položenoj stranici – Portret (Portrait). Ima li tablica puno stupaca, trebat ćemo je ispisati po dužoj stranici papira ili vodoravno položenoj stranici – Pejzaž (Landscape).

Da bismo vidjeli kako će tablica izgledati na papiru, koristimo Pretpregled ispisa (Print Preview) pomoću gumba .

Pretpregled ispisa (Print Preview)Klikom na gumb

Pretpregled ispisa (Print Preview) otvara se prozor poput ovog na slici.

Slika 55. Pretpregled ispisa

Slika 56. Određivanje usmjerenja stranice

Vidi se list papira i kako je tablica na njemu smještena.

Pomoću gumba Margine (Margins) možemo vidjeti margine (udaljenost od ruba papira) i širinu stupaca. Pomoću gumba Postava… (Page Setup) možemo podešavati usmjerenje stranice (slika 56.) i tablicu centrirati (smjestiti na sredinu) okomito i vodoravno na papiru (slika 57.).

H-25

PRO-MIL

Izgled tablice na papiru

Da bismo bolje vidjeli je li sav tekst stao u ćelije, koristimo gumb Zumiraj (Zoom) za povećanje tablice.

Slika 57. Centriranje stranice

Kada sve provjerimo i podesimo, kliknemo na gumb Zatvori (Close) i zatvorimo pretpregled ispisa. Zatim ispišemo tablicu.

Slika 58. Zumirana tablica

Za kraj

Nadam se da vam Excel ne izgleda zamršeno, već da imate

nove ideje za tablice. Npr. izradite tablicu i izračunajte uplate učenika

za izlet na kraju školske godine ili roditeljima troškove tjedne nabave

namirnica.Želim vam puno uspjeha u radu s

tablicama.

H-26

PRO-MIL

Što smo nau�ili?

Tablične kalkulacije su program pomoću kojeg možemo računati pišući formule i koristeći gotove funkcije programa. Najpoznatiji program za tablične kalkulacije je Microsoft Excel. Naučili smo da prozor Excela ima traku Formula na kojoj pišemo formule za izračunavanje rezultata i da radna površina izgleda poput tablice – polja poredanih u stupce i redove. Takvo polje zove se ćelija. U ćeliju se unose podaci: tekst, brojevi i formule. Položaj ili mjesto ćelije u tablici označava se slovom stupca i brojem retka u kojem se ćelija nalazi i naziva se adresa ćelije.

Pisanje formule započinjemo znakom jednakosti (=) nakon kojeg navodimo adrese ćelija s brojevima i oznaku matematičke operacije. Promijenimo li broj u ćeliji koja je u formuli, Excel će ponovo izračunati rezultat. Za zbrajanje raspona ćelija možemo koristiti i funkciju SUM koja zbraja brojeve u izabranim ćelijama. Raspon ćelija je više susjednih ćelija u nizu – stupcu i/ili retku. Funkcija SUM može zbrajati više odvojenih raspona koje označimo tako da držimo pritisnutu tipku Ctrl i mišem označimo raspone (ćelije u više odvojenih redaka i stupaca).

Tablice možemo urediti mijenjajući oblik, veličinu i boju slova (fonta) te ih ispisati podebljano ili ukošeno. Brojevima možemo dodavati decimalna mjesta i oznaku novčanice (valute). Ćelije možemo ispuniti bojom i uokviriti obrubom različite boje i debljine ili im jednostavno dodijeliti gotov oblik (izgled) koji nudi Excel. Tablice možemo ispisati na papir.

Ako vam je Excel na početku izgledao zamršeno, nadam se da ste do kraja poglavlja promijenili mišljenje. Excel je zanimljiv program gdje se uz ozbiljno računanje možete i zabaviti izgledom tablice mijenjajući boje ćelijama i okvirima. Sretno!

IndeksA

Adresa E-2Adresa ćelije H-9adresna traka B-25Alatna traka D-2alat za pisanje C-11antivirusni programi A-14Attachment F-9automatska ispuna H-12

B

backup A-17bajt A-4bar code A-12bežično povezivanje A-8binarni brojevi A-4bit A-4Boja C-10Bojanje C-1brisanje teksta D-16browser E-3

C

CD A-7ćelije H-2crtanje B-41Crtanje olovkom C-9crte C-7, C-8, C-10, C-16crtični kod A-12

D

datoteka B-18 brisanje datoteka B-33 kopiranje datoteke B-23 kopiranje datoteke na disketu B-23 premještanje datoteka B-20 spremanje datoteke B-29 vraćanje izbrisane datoteke B-33 vrste datoteka B-26

desna tipka miša B-3Dijaloški okvir B-6dijelovi prozora B-11 alatne trake B-11 klizači B-12 naslovna traka B-11 radna površina B-12 traka izbornika B-11disketa A-7Dokument D-2download E-14DVD A-7dvoklik B-3

E

e-mail A-9, F-1 Korištenje e-maila F-2 Prednosti e-maila F-2Efekti D-8ekran A-13Elektronička pošta A-9, F-1Excel H-1

F

Font D-7formula H-11

G

Google E-3

H

hard disk A-7hiperveza E-7

I

ikona (prečac) B-8 ikona - označavanje B-9 ikona - premještanje B-9informacija E-1Internet A-9, E-1Internet Explorer E-3

Invertiranje boja C-10Isječak crteža D-12isključivanje računala B-38ispis C-15, C-16izreži, kopiraj i zalijepi D-14

J

joystick A-11

K

kapacitet memorije A-6kist C-5, C-10klik B-3Klizači D-3Ključne riječi E-6kod A-4korisnički račun B-14 lozinka za račun B-16 stvaranje računa B-14kotačić B-3krivulje C-7, C-8kursor A-11

L

LAN A-8laptop A-2laserski pisači A-13LCD A-13lokalna mreža A-8lozinka A-17

M

Mail Klijenti F-16mape kreiranje mape B-28 organizacija mapa B-19memorija A-5, A-6memorijski ključići A-7mikroprocesor A-6miš A-11, B-3modem A-8monitor A-13

Mozilla Firefox E-3mreža A-5

N

notebook A-2, A-15

O

oblici C-8obrada podataka A-5Okno zadataka D-3Okvir alata C-2Okvir boja C-2Opera E-3optički diskovi A-7osobna računala A-1Outlook Express F-16

P

Paint C-1PC A-1pisač A-13 pisači s mlazom tinte A-13podaci A-5pogoni računala (diskovi) B-24pokazivači miša B-4polazna web stranica E-9pomična palica A-11Pomoć D-5povlačenje mišem B-3PowerPoint F-19prečac (ikona) B-8Prelamanje teksta D-11premještanje C-11pretpregled ispisa D-17Prezentacija G-1prijenosna računala A-2prijenos podataka A-5printer A-13privitak F-9procesor A-6program A-10programer A-10Programska (naslovna) traka D-2

proračunska tablica H-3prozori programa B-10 dijelovi prozora B-11 promjena veličine prozora B-12 slaganje prozora B-12

R

radna knjiga H-3radna memorija A-6Radna površina B-1,C-2, D-2RAM A-6raspon ćelija H-14Ravnalo D-2računalna mreža A-8računalna snaga A-5resetiranje računala B-2ručna računala A-2

S

sažimanje A-5Shift+F1 D-6šifriranje A-5skener A-12slajd G-1slika C-13, C-14slikovna poveznica E-8Spremanje crteža C-3spremanje dokumenta D-4stolna računala A-2

T

Tablične kalkulacije G-27takt A-6tipkovnica A-11 kombinacije tipki B-7 korištenje tipkovnice B-5 značenje tipki B-6točka unosa D-3toner A-13Traka stanja D-3Traka s izbornicima C-2, D-2tvrdi disk A-7

U

ukrasne riječi D-10Uređivanje C-9, C-13uređaji za raspoznavanje govora A-12uvlaka G-11

V

virus A-14

W

Web A-9webcam A-12web favoriti E-12Webmail F-2Web preglednik E-3Windows Explorer B-18Word C-19WWW stranica A-9

Z

zaslon A-13Zatvaranje crteža C-6zatvaranje programa C-1