Emma Goldman

Hipokrizija puritanstva

1917.

2Govorei o puritanstvu u odnosu na ameriku umjetnost, Gutzon Borglum je rekao:Puritanstvo nas je uinilo tako egocentrinima i licemjernima, da su iskrenost i potovanjeprema onome to je prirodno u naim porivima posve istisnuti iz nas, to ima za rezultatda u naoj umjetnosti ne moe biti ni istine ni individualnosti.

Gospodin Borglum mogao je dodati da je puritanstvo sam ivot uinilo nemoguim.Vie od umjetnosti, vie od estetike, ivot predstavlja ljepotu u tisuu inaica; on je, uistinu,divovska panorama vjene mijene. Puritanstvo, s druge strane, poiva na ksiranom inepokretnom poimanju ivota; ono je utemeljeno na kalvinistikoj ideji da je ivot proklet-stvo, koje je ovjeku nametnuo boji gnjev. Da bi se iskupio, ovjek mora stalno provoditipokoru, mora odbijati svaki prirodan i zdrav poriv i okrenuti lea srei i ljepoti.

Puritanstvo je slavilo svoje carstvo straha u Engleskoj tijekom esnaestoga i sedamna-estoga stoljea, unitavalo je i naruavalo svako oitovanje umjetnosti i kulture. Upravoje puritanski duh oduzeo Shellyju njegovu djecu, jer se nije htio pokloniti vjerskim dikta-tima. Isti je uskogrudni duh otuio Byrona od njegove rodne zemlje, jer se veliki genijepobunio protiv monotonije, mrtvila i sitniavosti svoje zemlje. Puritanstvo je prisililo nekeod engleskih najslobodnijih ena na konvencionalan brani ivot: Mary Wollstonecraft ikasnije, George Eliot. A nedavno je puritanstvo zatrailo jo jedan danak ivot OscaraWildea. Zapravo, puritanstvo nikad nije prestalo biti najopasniji imbenik u vlasti JohnaBulla, koji je cenzurirao umjetniki izraz i odobravao samo mrtvilo srednje klase.

Zato je isti britanski ovinizam pokazivati na Ameriku kao na zemlju puritanskogaprovincijalizma. Posve je tono da je na ivot zakrljao zbog puritanstva i da on ubijaono prirodno i zdravo u naim porivima. Ali je isto tako tono da Engleskoj dugujemoza presaivanje toga duha na ameriko tlo. Namrli su nam to oci hodoasnici. Bjeeiod progona i tlaenja, hodoasnici s broda Mayower uspostavili su u novome svijetupuritansku tiraniju i zloin. Povijest Nove Engleske, a posebice Massachusettsa, prepuna jestrahota koje su pretvorile ivot u sumornost, ushit u oaj, prirodnost u bolest, iskrenost iistinu u odvratan ivot i licemjerje. Stolac na kojem su zavezanoga ovjeka potapali u vodui sramni stup, kao i mnoga druga sredstva za muenje, bili su omiljene engleske metode zaameriko proienje.

Boston, grad kulture, zaveden je u puritanskim analima kao krvavi grad. Bio je suparnikSalemu, u njegovu okrutnom progonu nepriznatih vjerskih miljenja. Na danas slavnomeCommonu, napola golu enu, s djetetom u rukama, javno su izbievali jer je traila slobodugovora: a na istome mjestu, objesili su 1659. Mary Dyer, jo jednu kvekericu. Zapravo,Boston je bio pozornica za mnoge obijesne zloine puritanstva. U Salemu su, u ljeto 1692.,ubili osamnaest ena optuenih da su vjetice. A ni Massachusetts nije bio usamljen uistjerivanju vraga ognjem i sumporom. Kao to je Canning ispravno rekao: Hodoasnikisu oci preplavili novi svijet da bi ponovno uspostavili ravnoteu staroga svijeta. Uasitoga razdoblja najbolje su prikazani u amerikom klasinom djelu, Grimizno slovo.

Puritanstvo vie ne rabi vijak za muenje palaca i vigalo; ali jo je pogubno po umi osjeaje amerikoga naroda. Bezvrijedno je i objanjavati Comstockovu mo. PoputTorquemad prije rata, Anthony Comstock autokrat je amerikoga morala; on diktirastandarde dobra i zla, istoe i zloina. Poput lopova nou se uuljava u privatne ivote ljudi,u njihove najintimnije odnose. Sustav pijunae koji je uspostavio taj ovjek, Comstock,posve posramljuje Trei odjel ruske tajne policije. Zato javnost podnosi takav napad nasvoje slobode? Jednostavno zato to je Comstock samo glasan izraz puritanstva usaenogau anglosaksonsku krv, i ijeg se ropstva nisu ak ni liberali uspjeli posve osloboditi. Lienivizije, olovni elementi starih Kranskih udruga za uzdrljivost mladih mueva i ena,

3Amerikih subotara i Stranke za prohibiciju, zajedno s Anthonyjem Comstockom kaosvojim svecem zatitnikom, grobari su amerike umjetnosti i kulture.

Europa se moe barem hvaliti odvanom umjetnou i knjievnou koja duboko preka-pa po drutvenim i spolnim problemima naega doba te izraava otru kritiku svih naihlai. Kao kirurkim skalpelom svako je puritansko truplo secirano i otvoren je put ovjeko-vu osloboenju od ubojitoga tereta prolosti. Ali s puritanstvom kao stalnim nadzornikomamerikoga ivota, ni istina ni iskrenost nisu mogue. Nema niega osim mraka i medi-okritetstva koji diktiraju ljudsko ponaanje, ograniavaju prirodno izraavanje i gue naenajbolje porive. Puritanstvo je u ovom dvadesetom stoljeu jednako neprijatelj slobode iljepote kao to je bilo i onda kad se iskrcalo na Plymouth Rocku. Ono odbacuje kao netoopako i greno nae najdublje osjeaje; ali budui da je potpuno neupueno u stvarnuulogu ljudskih osjeaja, samo puritanstvo poinja najneizrecivije zloine.

Cijela povijest asketizma samo to potvruje. Crkva je, ba kao i puritanstvo, smatralatijelo neim zlim; moralo ga se pokoriti i skriti pod svaku cijenu. Ishod tog opakogastajalita tek sada poinju razaznavati moderni mislioci i pedagozi. Shvaaju da golotinjaima higijensku vrijednost ba kao i duhovno znaenje, daleko ponad svojega utjecaja uzatomljivanju prirodne znatielje mladih ili djelujui kao zatita od nezdravih osjeaja.Ona je nadahnue odraslima koji su odavno nadrasli mladenaku radoznalost. Pogled naesencijalni i vjeni ljudski oblik, neto to nam je najblie na cijelom svijetu, na njegovukrepost, ljepotu i draest, jedno je od prvih sredstava za jaanje ivota.1 Ali duh istunstvatako je izopaio ljudski um da je posve izgubio mo da cijeni ljepotu golotinje, tjerajuinas da skrivamo prirodni oblik pod izgovorom kreposti. A ipak je krepost po sebi umjetannamet prirodi, izraz lanoga srama ljudskoga tijela. ena je najvea rtva moderne ideje okreposti ulnoga preuveliavanja naih prirodnih poriva. Krepost varira prema koliiniodjee, te otuda krani i istunci zauvijek pouruju prekriti poganina prnjama i takoga preobratiti u dobrotu i krepost.

Puritanstvo je, svojim izopaivanjem znaenja i uloge ljudskoga tijela, posebice kad jerije o eni, osudilo enu na celibat, ili na nekritino raanje bolesne rase, ili na prostituciju.Strahota toga zloina protiv ovjeanstva oita je ako razmotrimo rezultate. Potpuna sespolna suzdrljivost namee neudanoj eni, pod prijetnjom da e je smatrati nemoralnomi palom, a to ima za ishod neurasteniju, nemo, depresiju i raznolike nervne bolesti uklju-ujui pad radne snage, ogranieno uivanje u ivotu, besanicu i zaokupljenost spolnimeljama i matarijama. Proizvoljan i opasan diktat potpune suzdrljivosti vjerojatno obja-njava i mentalnu nejednakost spolova. Tako Freud vjeruje da je intelektualna inferirornosttolikih ena ishod inhibicije miljenja koja im je nametnuta zbog spolnog potiskivanja.Potisnuvi prirodne spolne elje neudanih ena, puritanstvo, s druge strane, velia njezinuudanu sestru nesuzdranom plodnou u braku. Dapae, ne samo samo da je velia, negosili enu, opsjednutu seksom zbog prijanjega potiskivanja, da raa djecu, bez obzira naslabo tjelesno stanje ili ekonomsku nemogunost da podigne veliku obitelj. Zatita, ak iznanstveno sigurnim metodama, posve je zabranjena; samo spominjanje teme smatra sezloinom.

Zahvaljujui puritanskoj tiraniji, veina se ena uskoro nala na rubu zike snage.Bolesne i istroene, posve su nesposobne osigurati svojoj djeci i osnovnu skrb. To, uzekonomski pritisak, prisiljava mnoge ene da se prije izloe najveoj opasnosti nego to ena svijet donijeti dijete. Pobaaji su dosegli takve razmjere u Americi da je u njihov brojgotovo nemogue povjerovati. Prema najnovijim istraivanjima, sedamnaest je pobaaja na

1 Havelock Ellis, Psihologija seksa.

4svakih stotinu trudnoa. Taj zastraujui postotak predstavlja samo one sluajeve za kojelijenici znaju. Imajui u vidu tajnost kojom se ta praksa nuno zaodijeva, a i posljedinustrunu nesposobnost i nehaj, puritanstvo kontinuirano iznuuje tisue rtava vlastitomglupou i licemjerjem.

Prostitutke, premda proganjane, zatvarane i u lancima drane, ipak su najvea pobjedapuritanstva. Prostitucija je njegovo najnjegovanije dijete, unato svoj licemjernoj pobo-nosti. Prostitutka je furija naega doba, to huji civiliziranim zemljama poput olujnogavjetra i ostavlja iza sebe trag bolesti i propasti. Jedini lijek koji puritanstvo nudi za to, ubolesti zaeto dijete, jo je vea represija i jo bespotedniji progon. Posljednji je ispadPageov zakon, koji namee dravi New York straan europski grijeh i zloin, naime, re-gistraciju i identikaciju nesretnih rtava puritanstva. Na jednako glup nain istunstvonastoji nadgledati stranu pokoru koju je samo stvorilo spolne bolesti. Najvie obeshra-bruje da je taj duh tupe uskogrudnosti zatrovao ak i takozvane liberale i tako ih prevarioda se ukljue u kriarski rat protiv onoga to je upravo plod puritanskoga licemjerstva prostitucije i njezinih posljedica. U tvrdoglavom je sljepilu puritanstvo odbilo vidjeti daje prava metoda zatite ona koja jasno svima daje do znanja da spolne bolesti nisu netomisteriozno i strano, kazna zbog tjelesnoga grijeha, neka vrsta sramotnoga zla kojim igo-e puritansko prokletstvo, nego obina bolest koja se moe lijeiti. Svojim mranjakimmetodama, prikrivanjem i zatajivanjem, puritanstvo je osiguralo povoljne uvjete za rast iirenje tih bolesti. Njegovo licemjerje najupadljivije se pokazalo u bezosjeajnom odnosuprema velikom otkriu profesora Ehricha, u licemjernom zabaurivanju vanoga lijeka zasilis neodreenim aluzijama na lijek za odreeni otrov.

Gotovo neograniena sposobnost puritanstva da ini zlo ishod je toga to se ono krijeiza drave i zakona. Pravei se da uva ljude od nemorala, natopilo je vladinu mainerijui dodalo svojoj uzurpaciji moralnoga skrbnitva zakonsko skrbnitvo nad naim gleditima,osjeajima pa ak i nad naim ponaanjem.

Umjetnost, knjievnost, drama, privatnost pote, zapravo, nai najintimniji ukusi, namilosti su i nemilosti neumoljiva tiranina. Anthony Comstock, ili neki drugi jednako neukipolicajac, dobio je mo da oskvrne duh, blati i unakazuje najuzvieniju kreaciju prirode ljudsko tijelo. Knjige koje se bave najvitalnijim pitanjima naega ivota i tee baciti svjetlona opasno zamagljene probleme, zakonski se tretiraju kao kanjiv prijestup te njihovebespomone autore bacaju u zatvor ili su na putu u propast i smrt.

ak ni u doba ruskoga cara nije osobna sloboda toliko svakodnevno naruavana umjeri u kojoj je naruavana u Americi, u apama puritanskih eunuha. Jedini dan u tjednuostavljen masama za odmor, nedjelja, ovdje je straan i gotovo nemogu. Svi se pisci kojipiu o primitivnim obiajima i drevnim civilizacijama slau da je sabat bio dan svetkovina,osloboen briga i dunosti, dan opeg uitka i veselja. U svakoj europskoj zemlji ta tradicijanastavlja donositi stanovito olakanje od jednolinosti i tupoglavosti naeg kranskogadoba. Posvuda su koncertne dvorane, kazalita, muzeji i vrtovi puni mukaraca, ena idjece, posebice radnika i njihovih obitelji, prepunih ivota i radosti, koji su na as zaboraviliuobiajena pravila i konvencije svakodnevnoga ivota. Upravo na taj dan ljudi pokazujukako bi ivot mogao doista izgledati u zdravome drutvu, kad bi rad bio lien svrhe dastvori dobit, a uniti duu.

Puritanstvo je ukralo ljudima ak i taj jedan dan. Prirodno, samo su radnici time pogo-eni: nai milijunui imaju luksuzne kue i dotjerane klubove. Sirotinja je, pak, osuenana monotoniju i dosadu amerike nedjelje. Drueljubivost i zabava europskoga ivota vani,izvan kue, ovdje je zamijenjena mrakom crkve, zaguljivim, bacilima zaguenim lokalimaili neovjenim ugoajem toionice. U dravama s prohibicijom nema ak ni toionica,

5osim ako ne mogu uloiti svoju oskudnu zaradu u patvoreni alkohol. Jer svi znamo kak-va je farsa zapravo prohibicija. Poput svih drugih postignua puritanstva, ona je samojo dublje zakopala vraga u ljudski sustav. Nigdje ovjek ne vidi toliko pijanaca kao ugradovima s prohibicijom. Ali sve dok ovjek moe miriljivim bombonom ukloniti lozadah licemjerja, puritanstvo pobjeuje. Prividno se prohibicija protivila alkoholu zbogzdravstvenih i ekonomskih razloga, ali pravi je duh prohibicije po sebi bio nenormalan, jeruspio je proizvesti samo nenormalan ivot.

Svaki stimulans koji potie matu i podie duh, nuan je u naem ivotu kao i zrak. Onkrijepi tijelo i produbljuje nae vienje blinjih nam. Bez poticaja, u ovom ili onom obliku,kreativni bi rad bio nemogu, a isto tako i duh ljubaznosti i velikodunosti. injenica dasu neki veliki geniji odve esto ogledali svoj odraz u peharu, ne opravdava puritanstvou njegovu pokuaju da sputa cijeli opseg ljudskih osjeaja. Byron i Poe uzdrmali su o-vjeanstvo dublje nego to se to svi puritanci svijeta mogu nadati. Oni su ivotu podariliznaenje i boju; puritanci su pretvorili crvenu krv u vodu, ljepotu u runou, raznolikost uuniformnost i propast. Puritanstvo je, ma u kom obliku, otrovna klica. Na povrini se svemoe initi vrstim i snanim; ali otrov truje uporno, sve dok ne prome cijelo tkivo. S Hip-polyteom Taineom, svaki je istinski slobodan duh shvatio da je puritanstvo smrt kulture,lozoje, duhovitosti i drugarstva; njegove su osobine mrtvilo, jednolinost i tjeskobnost.

Anarhistika bibliotekaAnti-Copyright

31. 05. 2012.

Emma GoldmanHipokrizija puritanstva

1917.

Prevela Biljana Romi. Preuzeto iz Emma Goldman, Anarhizam i drugi ogledi, DAF, Zagreb 2001.The Hypocrisy of Puritanism, Emma Goldman, Anarchism and Other Essays, Mother Earth 1917 (1910).

http://anarhisticka-biblioteka.net