SVEUILITE U SPLITUPOMORSKI FAKULTET SPLIT

OPTOELEKTRONIKI ELEMENTIVJEBA 4ELEKTROMAGNETSKA MJERENJA

PROFESOR: Darko Kovaevi STUDENT: Jure Vrsalovi DATUM: 5.5.2015

SPLIT, 2015

UVOD:U ovoj vjebi emo se baviti elektromagnetskim mjerenjima. Vjeba se sastoji od dva djela, u prvom djelu vjebe vrimo mjerenja na elektromotoru upotrebom raznih instrumenata i to brzinu vrtnje motora, temperaturu remenice motora te napon na izlazu pomou voltmetra i osciloskopa. Ta mjerenja emo ponoviti u nekoliko navrata i to za odreene vrijednosti frekvencije.U drugom djelu vjebe pomou detektora metala emo traiti oblik i veliinu predmeta skrivenih u ladici.(Ureaj se koristi za traenje instalacija prilikom bilokakvih radova, buenja, kopanja i sl.)

ZADATAK:1. Spojiti sklop prema shemi, na izlaz sklopa spojiti voltmetar i osciloskop te pratiti promjenu vrijednosti napona nastalu usljed promjene frekvencije, takoer potrebno je napraviti tablicu i u nju upisati vrijednosti temperature remenice, broja okretaja motora te napona sklopa pri vrijednosti frekvencije od 5, 10, 15, 20, 25 i 30 Hz. Nakon izvrenih mjerenja podesiti frekvenciju na 20 Hz te izmjeriti jakost EM polja na nekoliko pozicija oko motora.2. Upotrebom detektora instalacija detektirati oblik i veliinu predmeta skrivenih u kutiji.

SHEMA: Slika 1. Shema spajanja

RJEENJE:1.Tablica 1. Rezultati mjerenja na elektro motoruf (Hz)Br. okretaja (rpm)Temp. remenice ()Napon (V)

544,327,10,35

1094,730,11,91

15138,631,62,82

2019233,24,03

25232,2365,21

30278,438,16,95

Tablica 2. Jakost EM poljaPozicijaJakost EM polja (T)

Ispred motora7,07

Ispred generatora0,76

Iznad motora58,9

Iznad generatora7,1

Pored motora8,1

Pored generatora3,1

Izmeu motora i generatora20,8

OPIS RADA:Spojili smo sklop prema shemi 1. te spojili na napajanje gradske mree i pokrenuli motor pomou regulatora frekvencije. frekvenciju smo podesili na 5 Hz i to nam je bila poetna vrijednost. Pustili smo motor da radi nekoliko minuta te izvrili potrebna mjerenja, brzinu vrtnje i napon smo mogli odmah odrediti no za mjerenje temperature remenice trebalo je pustiti motor da radi nekoliko minuta da bi se temperatura malo podigla i to je bilo jako bitno kod kasnijih mjerenja temperature pri viim frekvencijama jer je potrebno malo saekati da temperatura poraste proporcionalno porastu broja okretaja motora i frekvencije. Kad smo obavili sva mjerenja podesili smo frekvenciju elektro motora na nekakvu optimalnu vrijednost a to je 20 Hz. Tada smo uzeli instrument za mjerenje jakosti elektromagnetskog polja te smo na nekoliko pozicija oko motora mjerili polje.

2.

a) b)

Slika 2. Raspored predmeta unutar ladice

OPIS RADA:Profesor je prethodno unutar ladice ubacio nepoznati broj predmeta te je na zadatak bio odrediti oblik, veliinu, raspored i broj predmeta unutar ladice bez zavirivanja ve samo uz upotrebu detektora instalacija. U prvom sluaju otkrili smo samo jedan predmet unutar ladice, a u drugom sluaju nakon to je profesor napravio novi raspored i koliinu predmeta otkrili smo 3 predmeta. Detektirane predmete smo skicirali unutar pravokutnika koji je predstavljao ladicu.

ZAKLJUAK:U prvom djelu vjebe gdje smo vrili mjerenja na elektromotoru doli smo do niza zakljuaka i spoznaja. Uoili smo kako se promjenom frekvencije mijenja i brzina vrtnje motora, napon te temperatura remenice. Promjena brzine vrtnje i napona je trenutna i nju moemo odmah mjeriti, no promjena temperature remenice nije trenutna ve je potrebno odreeno vremensko razdoblje nakon kojeg je ta promjena temperature vidljiva. Moemo rei da smo danas vie-manje svi upoznati sa opasnostima elektromagnetskog zraenja koje je uzrok mnogih tekih oboljenja no do sada nismo imali predobu koliko je zapravo to zraenje veliko i opasno, mi smo radili mjerenja na relativno malom elektro motoru i dobili smo poprilino znaajne rezultate jakosti elektromahnetskog polja tako da moemo samo zamisliti kolike bi te vrijednosti bile da je u pitanje neka trafostanica ili nekakav vei ureaj.U drugom djelu vjebe uvidjeli smo korisnost ureaja za detektiranje metala i instalacija. Taj ureaj je jako koristan u sluaju kad moramo buiti kroz neki zid u kojemu postoje strujne instalacije a neznamo tono njihovu poziciju tako da nju najprije odredimo sa detektorom jer u protivnom moe doi do strujnog udara i fatalnih posljedica