elaborat o studijskom programu - data.fesb.unist.hr · preddiplomski sveučilišni studij...

S V E U Č I L I Š T E U S P L I T U

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ

ELEKTROTEHNIKA I INFORMACIJSKA

TEHNOLOGIJA

SPLIT, srpanj 2017.

1 Preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija

SADRŽAJ

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU ............................................................................. 3

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU .......................................................................... 3

1. UVOD ................................................................................................................................ 4

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija ................................................................................. 4

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...) .......... 4

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja ................................................................... 5

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava ................................................................................... 5

1.5. Način financiranja .................................................................................................................... 5

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i

Europskoj uniji ................................................................................................................................... 5

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i

međunarodnoj) .................................................................................................................................. 6

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom

mreže visokih učilišta ......................................................................................................................... 6

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa .................................... 7

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA ........................................................................................... 8

2.1. Opći dio .................................................................................................................................... 8

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja) ...................................... 8

2.3. Mogućnost zapošljavanja ....................................................................................................... 11

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini ........................................................................... 11

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi

studij ............................................................................................................................................... 11

2.6. Uvjeti i način studiranja ......................................................................................................... 11

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij .............................................................................. 12

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija ................................................ 12

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ...................................................... 12

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova .................................................................................. 12

2.11. Završetak studija .................................................................................................................... 12

2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta ...................................................................................... 13

2.13. Opis predmeta ....................................................................................................................... 22


3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA ................................................................... 201

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa ................................................................................ 201

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima ...................................................................... 201

3.3. Podaci o nastavnicima ......................................................................................................... 205

3.4. Optimalan broj studenata .................................................................................................... 313

3.5. Procjena troškova studija po studentu ................................................................................ 313

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa .................................. 313


OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE

Adresa Ulica Ruđera Boškovića 32

Telefon 021 305 777

Fax 021 305 776

E.mail adresa [email protected]

Web stranica htpp://www.fesb@hr

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga programa ELEKTROTEHNIKA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

Nositelj studijskoga programa FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Sunositelj studijskoga programa

Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program ☒

Razina studijskoga programa

Preddiplomski ☒ Diplomski ☐ Integrirani ☐

Poslijediplomski

sveučilišni ☐

Poslijediplomski

specijalistički ☐

Diplomski

specijalistički ☐

Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija

Sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica inženjer/inženjerka elektrotehnike i informacijske tehnologije; univ. bacc. ing. el.


1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

Elektrotehnika je znanstveno i tehničko polje koje obuhvaća izučavanje i korištenje električnih pojava. Kao i druge tehničke struke, elektrotehnika povezuje matematiku, fiziku i druge prirodne znanosti s jedne strane i praktična ostvarenja s druge strane. Vrlo razgranati pojavni oblici praktičnih primjena elektrotehnike mogu se najopćenitije podijeliti u dvije osnovne skupine: primjene povezane s električnom energijom te primjene povezane s informacijom. Područje elektrotehnike i informacijske tehnologije toliko je široko i interdisciplinarno, da praktički nema ljudske djelatnosti u koju nije prodrlo i značajno pridonijelo njegovom razvoju. Jedna od značajki elektrotehnike i informacijske tehnologije jest njihov izuzetno brz razvitak. Potrebe razvijenog društva za električnom energijom neprekidno rastu što uvjetuje stalni razvoj uređaja za pretvorbu energije te pronalaženje novih i ekološki prihvatljivih izvora uz poboljšanje sustava za raspodjelu električne energije. Eksplozivan razvoj tehnike elektroničkih računala omogućio je njihovu primjenu u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti. Razvoj mikroelektronike i računalne tehnologije omogućio je razvitak područja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija u jednu od gospodarskih najperspektivnijih djelatnosti. Prijenos informacija putem slike, glasa ili podataka predstavlja jedno od najvažnijih preduvjeta za razvoj suvremenog društva. Najnovija računalna tehnologija omogućava veliki skok u kvaliteti automatskog vođenja u procesnoj industriji, pri upravljanju brodom, zrakoplovom, složenim robotima kao i u suvremenim medicinskim uređajima. Kontinuiran i brz razvoj kao i neprestano unapređenje novim saznanjima i dostignućima nužno traži i odgovarajući proces naobrazbe. Osnovni preduvjet bržeg razvoja, te držanja koraka s razvijenim svijetom upravo su kvalitetno obrazovani stručnjaci. Predloženi sveučilišni preddiplomski studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije ima za cilj obrazovanje kadrova na području elektrotehnike i informacijske tehnologije za potrebe gospodarstva, visokoškolskih ustanova te državnih i drugih javnih institucija.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Jedna od temeljnih zadaća Fakulteta obrazovanje je mladih stručnjaka, koji će svojim znanjima, vještinama i sposobnostima biti nositelji prvenstveno gospodarskog, a potom i svekolikog razvitka lokalne i šire zajednice. Obrazujući visokokvalitetne stručnjake preko 50 godina, Fakultet je uspješno obavljao svoju zadaću te je na taj način osigurao nužne kadrove za razvitak gospodarskih grana temeljenih na različitim tehničkim disciplinama. Fakultet je obrazovao stručnjake koji su dali značajan doprinos razvoju gospodarstva u regiji te je omogućio regiji da svojim vlastitim kadrovskim potencijalom pokrene i uspješno razvija proizvodne djelatnosti temeljene na visokim


tehnologijama. Uspješan razvitak elektroenergetskog sustava Dalmacije svojim su djelovanjem omogućili stručnjaci s područja elektroenergetike obrazovani na FESB-u. Posebice je značajan utjecaj FESB-a na razvitak informatičke djelatnosti u regiji. Počeci toga sežu u godinu 1966. kad je uz pomoć splitskog gospodarstva nabavljeno prvo računalo i osnovan Računski centar na FESB-u. To je bilo prvo računalo u gradu i ujedno prvo na jednoj visokoškolskoj ustanovi u Hrvatskoj. Bio je to veliki iskorak koji je omogućio stjecanje važnih iskustava ne samo u nastavnom i istraživačkom radu na Fakultetu nego i u informatičkom obrazovanju te se može smatrati začetkom razvitka informatike u regiji. Upravo su stručnjaci obrazovani na FESB-u pokretači čitavog niza tvrtki temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama na području Županije splitsko-dalmatinske i Grada Splita.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Studijski program je usklađen sa zahtjevima Hrvatske komore inženjera elektrotehnike.

1.4. Partneri izvan visokoškolskoga sustava

FESB ima potpisane Sporazume o suradnji na promicanju znanstvenih i edukacijskih aktivnosti s nizom organizacija iz gospodarskog i javnog sektora kao što su: Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska elektroprivreda, Splitsko-dalmatinska županija, Ministarstvo obrane, Energetski institut "Hrvoje Požar", Hrvatski telekom, Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet, Tehnološki centar Split, Brodosplit, Siemens, VIPnet, Microsoft Hrvatska itd. Treba posebno spomenuti interes Hrvatske vojske budući da se za njihove potrebe na Fakultetu obrazuju budući časnici.

1.5. Način financiranja

Financiranje od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

1.6. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji

Tijekom izvođenja nastave na sveučilišnom preddiplomskom studiju Elektrotehnike i informacijske tehnologije aktivno se prati i razvoj visokog obrazovanja u svijetu, a posebice u Europi. Tako se i pri izradi novog nastavnog plana i programa posebno vodilo računa o usklađivanju nastavnih programa i kolegija s drugim uglednim inozemnim učilištima. Sustav obrazovanja na području elektrotehnike i informacijske tehnologije u svijetu i Europi vrlo je raznolik te ne postoje dvije zemlje u kojima bi sustav obrazovanja bio potpuno isti. To se odnosi na gotovo sve sastavnice obrazovanja: vrsta i organizacija studija po strukama, trajanje studija, stručno zvanje i diplome što se stječu na pojedinim ustanovama, nazive visokoškolskih ustanova, itd. U pravilu se najprije izučavaju matematika i temeljne prirodne znanosti, a potom temeljni elektrotehnički i informatički kolegiji te određeni specijalistički kolegiji vezani uz određene grane elektrotehnike. Uz ova tri segmenta zastupljen je i određeni broj netehničkih kolegija. Prijedlog studijskog programa usklađen je s preporukama u okviru ERASMUS projekta THEIERE (Towards the Harmonisation of


Electrical and Information Engineering Education in Europe, http://www.eaeeie.org/theiere/). Temeljem analize studija Elektrotehnike i informacijske tehnologije na 87 europskih sveučilišta dan je prijedlog ustroja studija Elektrotehnike i informacijske tehnologije te omjer zastupljenosti pojedinih od navedenih segmenata. Prijedlog programa sukladan je preporukama udruga SEFI (European Society for Engineering Education) i CESAER (Conference of European Schools for Advanced Engineering Education and Research). Ustroj predloženog studijskog programa usporediv je sa srodnim studijima na renomiranim europskim sveučilištima kao što su:

Techniche Univerzität Wien, Austrija http://www.tuwien.ac.at/informationen_fuer/studierende

Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) Zürich, Švicarska https://www.ethz.ch/de/studium.html

1.7. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije omogućava vertikalnu i horizontalnu pokretljivost studenata. U smislu vertikalne pokretljivosti preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije otvoren je primarno prema sveučilišnim diplomskim studijima Automatike i sustava, Elektronike i računalnog inženjerstva, Elektrotehnike te Komunikacijske i informacijske tehnologije. Za studente koji nakon sveučilišnog preddiplomskog studija upišu jedan od navedenih sveučilišnih diplomskih studija ova dva stupnja predstavljaju integralno petogodišnje obrazovanje kojim se u potpunosti profilira kvalitetno obrazovan stručnjak na području elektrotehničke i informacijske tehnologije. Vertikalna pokretljivost moguća je i prema drugim diplomskim studijima. U smislu horizontalne pokretljivosti preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije otvoren je prema pokretljivosti studenata među srodnim studijima svih sveučilišta u Hrvatskoj, uključujući Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci te Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Osijeku. Studentima će se omogućiti da dio studijskog programa završe na nekoj od sličnih institucija u Hrvatskoj ili inozemstvu. Usklađenost studijskog programa sa sličnim studijima omogućava studentima da dio svojih obveza odrade na drugim visokoškolskim institucijama u zemlji i inozemstvu.

1.8. Usklađenost s misijom i strategijom Sveučilišta i predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija u skladu je sa Strategijom Sveučilišta u Splitu 2015. - 2020. (Misija, vizija i strateške smjernice). Uz misiju i viziju Sveučilišta u Splitu pri postavljanju strateških ciljeva kao smjernice uzeti su sljedeći strateški dokumenti: • Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast EUROPA 2020, • Strateški dokumenti Europskog istraživačkog prostora (European Research

Area, ERA),

http://www.tuwien.ac.at/informationen_fuer/studierende

https://www.ethz.ch/de/studium.html


• Strateški dokumenti Europskog prostora visokog obrazovanja (European Higher Education Area, EHEA)

• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Izrada ovog studijskog smjera u skladu je s misijom, vizijom i ciljevima koji se dijelom naslanjaju na Znanstvenu strategiju Sveučilišta u Splitu 2009. – 2014. koja potiče svoje sastavnice na stvaranje svojih internih planova razvoja. Preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija u skladu je sa smjernicama razvoja FESB-a kao i s misijom, vizijom i strateškim ciljevima prihvaćenima u Strategiji razvoja Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, za razdoblje 2012. – 2016. jedini je takav na Sveučilištu u Splitu i široj regiji. Predloženi studijski program usklađen je i sa strateškim dokumentom Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj prema kojoj se potiče otvaranje studijskih programa u STEM području, u koje spada i predloženi studijski program.

1.9. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

FESB ima dugogodišnje iskustvo u provođenju nastave na sličnim programima. Elektrotehnički fakultet u Split osnovan je 1960. godine kada je utvrđen program studija Elektrotehnike drugog stupnja u trajanju od 8 semestara. Objedinjavanjem studija elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje od 1971. godine djeluje Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - FESB, koji je od 1974. godine u sastavu Sveučilišta u Splitu. Kontinuirani rad na razvitku nastavnih programa rezultirao je ustrojem niza studijskih programa na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima. Na dodiplomskom studiju Elektrotehnike nastava se odvija na smjerovima Elektroenergetike i Elektronike. Prva tri semestra studija jednaka su za oba smjera, a u višim se semestrima izučavaju specijalistički predmeti s dodatnim izborom odgovarajućih usmjerenja. Usmjerenja na smjeru Elektroenergetike su Električni pogoni i postrojenja te Elektroenergetski sustavi, a na smjeru Elektronike su: Automatika i sustavi, Elektrokomunikacije, Primijenjena elektronika i Računarska tehnika. Od 1979. godine na Fakultetu se uspostavlja studij VI. stupnja (stručni studij) koji se s prekidom od 1998. do 2001. godine izvode do danas. Na Fakultetu se izvodio i poslijediplomski znanstveni studij Elektrotehnike s mogućnošću usmjeravanja na područja telekomunikacije i informatike, elektronike, elektroenergetike i elektrostrojarstva, automatike te računarstva.


2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Tehničke znanosti

Trajanje studijskoga programa 3 godine

Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

180

Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Završena četverogodišnja srednja škola i položena državna matura. Rang lista se formira na temelju općeg uspjeha u srednjoj školi i postignutog uspjeha na ispitu državne mature iz matematike i fizike.

Na studij se mogu upisati i studenti srodnih preddiplomskih sveučilišnih studija kojima se može priznati najmanje 30 ECTS bodova.

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15 - 30 ishoda učenja)

Ishodi učenja studijskog programa povezani su izravno s ishodima učenja pojedinog

kolegija i predstavljaju ishode učenja koje će postići svaki student koji završi

preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Ishodi

učenja usklađeni sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i navedeni su kao

zajednički ishodi učenja za sve smjerove te dodatni ishodi učenja ovisno o odabranom

smjeru, kroz znanja, vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

ZNANJA

1. Primijeniti odgovarajuća matematička, fizikalna i znanstvena načela za rješavanje složenih problema iz područja elektrotehnike i informacijske tehnologije.

2. Primijeniti temeljna tehnička načela u području elektrotehnike i informacijske tehnologije.

3. Objediniti teorijska znanja i praktične vještine u rješavanju problema u području elektrotehnike i informacijske tehnologije

4. Analizirati različite pretpostavke, pristupe i procedure vezane uz praktične probleme iz područja elektrotehnike i informacijske tehnologije.

5. Odabrati odgovarajuće analitičke metode, postupke modeliranja i računalnu opremu pri analizi sustava kod kojih se očekuje samostalno djelovanje sa svrhom, s posebnim naglaskom na elektrotehničke sustave.

6. Osmisliti eksperimente primjenjujući znanstvena načela u području elektrotehnike i informacijske tehnologije.

7. Prepoznati mogućnosti primijenjenih tehnika i metoda te njihovih ograničenja.


VJEŠTINE

8. Primijeniti tehnike, vještine i napredne inženjerske alate nužne u inženjerskoj praksi.

9. Osmisliti eksperimente primjenjujući znanstvena načela u području elektrotehnike i informacijske tehnologije.

10. Provoditi eksperimente i mjerenja te analizirati i interpretirati prikupljene podatke i rezultate mjerenja.

11. Primijeniti tehnička znanja i vještine učinkovitog rješavanja inženjerskih problema samostalno i kao dio tima.

12. Pripremiti projektnu dokumentaciju i tehnička izvješća rabeći suvremene tehnologije.

13. Koristiti se literaturom, bazama podataka i drugim izvorima informacija. 14. Izvesti javnu usmenu prezentaciju, pripremiti pismeno izvješće i prezentirati

rezultate projekta na hrvatskom i engleskom jeziku.

SAMOSTALNOST

15. Aktivno sudjelovati i voditi projekte u području elektrotehnike i informacijske tehnologije od pripreme do realizacije.

16. Kontinuirano usvajati znanja o novim tehnikama i tehnologijama.

ODGOVORNOST

17. Pokazati svijest o utjecajima inženjerske prakse na pojedinca, društvo i okoliš. 18. Pokazati profesionalnu i etičku odgovornost pri nepredvidivim uvjetima. 19. Pokazati svijest o zdravstvenim, sigurnosnim i zakonskim pitanjima

pojedinaca i društvenih skupina. 20. Prepoznati potrebu za uključenjem u cjeloživotno učenje i usvajanje novih

tehnologija.

DODATNI ISHODI UČENJA ZA SMJER AUTOMATIKA I SUSTAVI 1. Osmisliti kreativna rješenja u razvoju, projektiranju, izvedbi i analizi

automatiziranih sustava. 2. Planirati razvoj, izradu, ispitivanje, zaštitu, održavanje i nadzor različitih

automatiziranih sustava općenito, kao i pripadne mjerne opreme i izvršnih sprava.

3. Primijeniti odgovarajuće programske alate u analizi i projektiranju i kontinuiranih i diskretnih automatiziranih sustava i primijeniti programske alate koji koriste Internet okruženje pomoću kojih se proširuju mogućnosti rješavanja zadataka.

4. Proračunati temeljne informacije o vladanju automatiziranih sustava u vremenskoj i frekvencijskoj domeni, kao i procjenu stabilnog rada.

5. Voditi projekte iz područja automatizacije jednostavnih sustava od pripreme do realizacije.


DODATNI ISHODI UČENJA ZA SMJER ELEKTRONIKA I RAČUNALNO INŽENJERSTVO

1. Osmisliti kreativna rješenja u razvoju, projektiranju i izvedbi programskih rješenja i umreženih sustava temeljenih na računalu.

2. Odabrati odgovarajuće analitičke metode, postupke modeliranja i računalnu opremu pri analizi analognih i digitalnih elektroničkih sklopova.

3. Planirati razvoj, izradu, zaštitu, održavanje i nadzor računalnih mreža i umreženih sustava temeljenih na računalu.

4. Primijeniti odgovarajuća sklopovska rješenja i programske alate za razvoj računalnih sustava i programske potpore.

5. Projektirati jednostavni mikroračunalni sustav za mjerenje i obradu fizikalnih veličina.

6. Voditi projekte razvoja jednostavnih računalnih sustava, od pripreme do realizacije.

DODATNI ISHODI UČENJA ZA SMJER ELEKTROTEHNIKA

1. Osmisliti kreativna rješenja u razvoju, projektiranju, izvedbi i analizi elektroenergetskih elemenata, električnih strojeva i uređaja energetske elektronike.

2. Planirati razvoj, izradu, ispitivanje, zaštitu, održavanje i nadzor elektroenergetskih sustava, električnih strojeva i uređaja energetske elektronike.

3. Primijeniti odgovarajuće programske alate u analizi i projektiranju elektroenergetskih elemenata, električnih strojeva i uređaja energetske elektronike.

4. Proračunati energetske odnose u sustavima s klasičnim i obnovljivim izvorima energije.

5. Odabrati električne strojeve za elektromehaničku pretvorbu energije. 6. Odabrati transformatore, nadzemne vodove i sklopne aparate za prijenos i

distribuciju električne energije DODATNI ISHODI UČENJA ZA SMJER KOMUNIKACIJSKA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

1. Osmisliti kreativna rješenja u razvoju, projektiranju, izvedbi i analizi informacijskih i komunikacijskih sustava, informacijskih i komunikacijskih mreža te mrežnih usluga.

2. Planirati razvoj, izradu, ispitivanje, zaštitu, održavanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava, informacijskih i komunikacijskih mreža te mrežnih usluga

3. Sudjelovati u razvoju i održavanju softverskih i sklopovskih komponenata informacijskih i komunikacijskih sustava, informacijskih i komunikacijskih mreža, uključujući bežične i optičke komunikacijske mreža, te Internet.

4. Sudjelovati u razvoju i održavanju programskih rješenja za usluge temeljene na informacijskim i komunikacijskim sustavima, informacijskim i komunikacijskim mrežama, uključujući bežične i optičke komunikacijske mreže, te Internet.

5. Primijeniti matematičke metode za analizu i sintezu informacijskih i komunikacijskih sustava u vremenskom i frekvencijskom području.


6. Voditi projekte razvoja jednostavnih informacijskih i komunikacijskih sustava, informacijskih i komunikacijskih mreža te mrežnih usluga od pripreme do realizacije.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Po završetku studija sa stečenim znanjem studenti se mogu zaposliti u industriji, elektroprivredi, računalnim i komunikacijskim tvrtkama, obrazovanju, uslužnim djelatnostima itd. Gotovo da nema sredine gdje stručnjak koji završi preddiplomski sveučilišni studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije ne bi mogao s uspjehom raditi, tako da su potrebe tržišta rada za ovakvim profilom stručnjaka vrlo velike. To je posebno značajno u sadašnjem trenutku, kad društvene i gospodarske promjene zahtijevaju razvoj novih, malih ili srednjih, tehnološki naprednih poduzeća, koja će biti novi oslonac razvoja gospodarstva. Na preddiplomskom sveučilišnom studiju Elektrotehnike i informacijske tehnologije studenti se osposobljavaju za rad u različitim područjima od elektroenergetike, elektrostrojarstva, automatizacije, računarstva do informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Završetkom studija studenti su osposobljeni za ispitivanje, održavanje, nadzor te primjenu sklopova i uređaja u proizvodnim, automatskim, elektroenergetskim, informacijskim i komunikacijskim sustavima te uporabu pripadnih programskih alata i opreme za njihov rad. Posebno važnu ulogu ovaj studij ima u odnosu na tržište rada kao prvi stupanj u okviru cjelovitog dvostupanjskog obrazovanja kojim se formira cjelovito obrazovan stručnjak sposoban za rješavanje najsloženijih inženjerskih zadataka i sudjelovanje u znanstvenoistraživačkom radu. Potrebe za stručnjacima s navedenim kompetencijama znatno su veće od broja obrazovanih stručnjaka, kako u regiji, tako i u čitavoj Hrvatskoj, a i cijelom svijetu.

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Završetkom preddiplomskog sveučilišnog studija, ovisno o završenom smjeru moguće je nastaviti odgovarajući sveučilišni diplomski studij: Automatike i sustava, Elektronike i računalnog inženjerstva, Elektrotehnike, Komunikacijske i informacijske tehnologije ili neki drugi srodni studij u skladu s uvjetima upisa pojedinog diplomskog studija.

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi studij

2.6. Uvjeti i način studiranja

Studij je organiziran po semestrima i traje 6 semestara, dva semestra po akademskoj godini. Svaki semestar ima 30 ECTS bodova. Prve dvije godine studija, u kojima se izučavaju temeljna znanja matematike i prirodnih znanosti te temeljna znanja elektrotehnike i informacijske tehnologije, iste su za sve studente koji upišu ovaj preddiplomski sveučilišni studij. Upisom treće godine bira se jedan od sljedećih smjerova:


Automatika i sustavi,

Elektronika i računalno inženjerstvo,

Elektrotehnika,

Komunikacijska i informacijska tehnologija. U trećoj godini studija, uz obvezne predmete, studenti biraju i dva izborna predmeta. Studijski program završava izradom i obranom Završnog rada. Uvjeti upisa predmeta navedeni su u tablici svakog pojedinog predmeta. Predavanja se izvode u grupama do 100 studenata, auditorne vježbe i seminari u grupama od 30 studenata, a laboratorijske vježbe u grupama od 10 studenata.

2.7. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij

Tijekom studija studentima su na raspolaganju sve službe Fakulteta. U cilju pravovremenog i učinkovitog informiranja studentima se šalju obavijesti i informacije putem e-learning portala.

2.8. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih studija

Studenti mogu upisati predmete s drugih studija isključivo kao fakultativne predmete koji ne ulaze u redovito opterećenje od 30 ECTS bodova po semestru.

2.9. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

U tablici svakog pojedinog predmeta navedena je mogućnost izvođenja na stranom jeziku.

2.10. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Prijenos odnosno priznavanje ECTS bodova može se provesti između srodnih preddiplomskih sveučilišnih studija. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja na Sveučilištu u Splitu.

2.11. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad ☒

Diplomski rad ☐

Završni ispit ☐

Diplomski ispit ☐

Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Uvjet za upis Završnog rada ostvaruje se postizanjem 120 ECTS bodova.

Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Završni rad vrednuje mentor, a obrana Završnog rada je usmena pred mentorom i studentima koji brane Završni rad kod tog mentora.


2.12. Popis obveznih i izbornih predmeta

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: I.

STATUS KOD PREDMET SATI U SEMESTRU

ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FEMX01 Matematika 1 45 0 45 0 0 7

FENA01 Osnove elektrotehnike 1 45 0 30 0 0 7

FELA01 Računala i programiranje 30 0 0 30 0 6

FELA08 Inženjerska grafika i prezentacija 15 0 0 30 0 4

FEOA03 Komunikacijske vještine 0 30 0 0 0 3

FEOA04 Engleski jezik 1 0 30 0 0 0 3

Ukupno obvezni 135 60 75 60 0 30

P = predavanja, S = seminar, AV = auditorne vježbe, LV = laboratorijske vježbe, KV = konstrukcije vježbe

Nema izbornih predmeta

POPIS PREDMETA

Godina studija: 1.

Semestar: II.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni


FEMA01 Fizika 1 45 0 30 15 0 7

FENA02 Osnove elektrotehnike 2 30 0 30 15 0 6

FELA04 Programiranje 30 0 0 30 0 6


Ukupno obvezni 150 30 105 60 0 30




POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: III.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni


FEMA02 Fizika 2 45 0 30 15 0 7

FELA03 Elektronički elementi i sklopovi 30 0 30 15 0 6

FENA03 Električna mjerenja 45 0 0 30 0 6

FETA01 Ekonomika i organizacija proizvodnje 30 0 0 0 0 3





POPIS PREDMETA

Godina studija: 2.

Semestar: IV.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FEMX04 Vjerojatnost i statistika 30 0 30 0 0 5

FELA05 Digitalna elektronika 45 0 15 15 0 6

FELA09 Teorija sustava 45 0 0 15 0 5

FELA07 Informacije i komunikacije 45 0 15 0 0 5

FENA04 Osnove elektroenergetike 45 0 0 15 0 5

FELA02 Elektrotehnički materijali i tehnologije 30 0 0 15 0 4





Smjer: Automatika i sustavi

POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: V.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FELA19 Automatska regulacija 1 45 0 0 15 0 5

FELA10 Elektronički sklopovi 30 0 15 15 0 5

FELA11 Analiza mreža 30 0 15 15 0 5

FELA12 Simulacijsko modeliranje 45 0 0 15 0 5

FELA13 Objektno orijentirano programiranje 30 0 0 30 0 5

Izborni predmet 1.


Izborni*

FELA14 Programiranje za Internet 30 0 0 30 0 5

FELA15 Numeričke metode u elektronici 30 0 15 15 0 5

FELA60 Računarske metode u biomehanici 15 0 0 45 0 5

FELA17 Arhitektura računala 30 0 0 30 0 5

FESA01 Tehnička mehanika 30 0 15 0 0 5

FELA40 Sigurnost računala i sustava 30 0 0 30 0 5

FELA30 Komunikacijski sustavi i protokoli 30 0 0 30 0 5


* Izborni se predmeti mogu birati s predložene liste izbornih predmeta ovog smjera

studija. Bira se jedan predmet.


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: VI


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FELA18 Impulsni i digitalni sklopovi 30 0 15 15 0 4


FELA20 Digitalna instrumentacija 1 30 0 0 15 0 5

Izborni predmet 1.

FEXX01 Završni rad 12


Izborni*

FELA24 Mjerni pretvornici i izvršne sprave 30 0 0 15 0 4

FELA23 Elementi automatizacije industrijskih procesa 30 0 0 30 0 5

FELA29 Digitalna obradba signala 30 0 15 15 0 5

FELA43 Bežične senzorske mreže 30 0 0 30 0 5

FELB08 Baze podataka 30 0 0 30 0 6

FEXX06 Stručna praksa 0 0 0 0 0 5


* Izborni se predmeti mogu birati s predložene liste izbornih predmeta ovog smjera

studija. Bira se jedan predmet.


Smjer: Elektronika i računalno inženjerstvo

POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: V.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FELA28 Računalne mreže 45 0 0 15 0 5





Izborni predmet 1.


Izborni*






* Izborni se predmeti mogu birati s predložene liste ili s lista obveznih i izbornih

predmeta zimskog semestra smjerova AIS i KIT ovog studija te preddiplomskog

studija Računarstva. Obvezni predmeti preddiplomskog studija Računarstva koji se

sadržajno bitno preklapaju sa sadržajem obveznih predmeta diplomskog studija

Elektronika i računalno inženjerstvo ne mogu se upisati kao izborni predmeti. Ukupni

broj ECTS bodova po semestru mora biti najmanje 30. Bira se jedan predmet.


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: VI.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni


FELA27 Operacijski sustavi 45 0 0 15 0 5

FELA20 Digitalna instrumentacija 1 30 0 0 15 0 5

Izborni predmet 1.



Izborni*


FELA26 Baze podataka 30 0 0 30 0 5




predmeta ljetnog semestra smjerova AIS i KIT ovog studija te preddiplomskog studija

Računarstva. Obvezni predmeti preddiplomskog studija Računarstva koji se

sadržajno bitno preklapaju sa sadržajem obveznih predmeta diplomskog studija

Elektronika i računalno inženjerstvo ne mogu se upisati kao izborni predmeti. Ukupni

broj ECTS bodova po semestru mora biti najmanje 30. Bira se jedan predmet.


Smjer: Elektrotehnika

POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: V.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FENA06 Električne mreže 45 0 0 15 0 6

FENA07 Električni strojevi 45 0 15 15 0 7

FENA08 Elementi električnih postrojenja 45 0 0 15 0 6

FENA09 Energetska elektronika 30 0 0 30 0 6

FENA10 Regulacijska tehnika 45 0 0 15 0 5




POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: VI.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FENA11 Elektromotorni pogoni 30 0 15 15 0 5

FELA23 Elementi automatizacije industrijskih procesa 30 0 0 30 0 5

Izborni predmet 1.

Izborni predmet 2.



Izborni*

FENA13 Električne instalacije i rasvjeta 30 0 0 15 0 4

FENA14 Elektrotehnička sigurnost 30 0 0 15 0 4

FENA15 Distribucija električne energije 30 0 0 15 0 4

FENA16 Upravljanje sustavima energetske elektronike 30 0 0 15 0 4

FENA17 Elektronički pretvarači za napajanje 30 0 0 15 0 4

FENA18 Održavanje i ispitivanje električne opreme 30 0 0 15 0 4

FENA20 Brodska elektrotehnika 30 0 0 15 0 4

FENA22 Instrumentacija i ispitivanje radnog okoliša 30 0 0 15 0 4

FENA23 Instrumentacija za napredne elektroenergetske mreže

30 0 0 15 0 4



* Izborni se predmeti mogu birati s predložene liste izbornih predmeta ovog smjera studija. Biraju se dva predmeta.


Smjer: Komunikacijska i informacijska tehnolija

POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: V.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FELA33 Teorija informacija 30 0 0 30 0 5





Izborni predmet 1.


Izborni*

FELA40 Sigurnost računala i sustava 30 0 0 30 0 5


FELA34 Poluvodički elektronički elementi 30 0 0 30 0 5

FELA15 Numeričke metode u elektronici 30 0 15 15 0 5






predmeta zimskog semestra smjera ERI (112) ovog studija te preddiplomskog studija

Računarstva (120). Ukupni broj ECTS bodova po semestru mora biti najmanje 30. Bira

se jedan predmet.


POPIS PREDMETA

Godina studija: 3.

Semestar: VI.


ECTS P S AV LV KV

Obvezni

FELA32 Elektromagnetska polja 30 0 15 15 0 5



Izborni predmet 1.



Izborni*

FELA43 Bežične senzorske mreže 30 0 0 30 0 5

FELA26 Baze podataka 30 0 0 30 0 5

FELA46 Uvod u bežične komunikacije 30 0 0 30 0 5

FELA47 Analiza mreža i linija primjenom računala 30 0 15 15 0 5




predmeta ljetnog semestra smjera ERI (112) ovog studija te preddiplomskog studija

Računarstva (120). Ukupni broj ECTS bodova po semestru mora biti najmanje 30. Bira

se jedan predmet.


2.13. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA ANALIZA MREŽA

Kod FELA11 Godina studija 3.

Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Matko Šarić Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici mag. ing. Matea Božić-Kudrić

Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 15 15

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za:

analizu električnih mreža u stacionarnom i prijelaznom stanju

primjenu Laplaceove transformacije

usvajanje i produbljivanje znanja iz područja elektrotehnike.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Kompetencije i vještine koje se stječu položenim ispitom iz predmeta Osnove

elektrotehnike 1, 2. Kompetencije i vještine koje se stječu završenom prvom

godinom preddiplomskog/diplomskog studija.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati i primijeniti metode za analizu linearnih električnih mreža u

stacionarnom stanju, 2. definirati i primijeniti metode za analizu linearnih električnih mreža u prijelaznom

stanju 3. definirati i primijeniti Laplaceovu transformaciju za analizu linearnih električnih

mreža u prijelaznom stanju 4. definirati parametre četveropola 5. definirati osnovne pojmove vezane uz mreže s raspodijeljenim elementima

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Sadržaj Sati P Sati AV

Uvod u analizu električnih mreža. Elementi mreže, odnos napona i struje, ekvivalentni krugovi.

2 1

Teoremi mreža 2 1

Analiza mreža u stacionarnom stanju. Metode analize mreža. Jednadžbe mreža u frekvencijskom području.

2 1

Anliza mreža sa sinusoidalnim izvorima različite frekvencije i izvorima nesinusoidalne periodičke aktivnosti.

2 1

Analiza mreža u prijelaznom stanju. Jednadžbe mreža u vremenskom području. Linearne diferencijalne jednadžbe s konstantnim koeficijentima. Početni i konačni uvjeti.

2 1

Krugovi složenosti prvog, drugog i višeg reda. 2 1

Jednadžbe stanja. Primjena Laplaceove transformacija u analizi prijelaznih stanj

2 1

Jedinične funkcije u električnim mrežama. Primjena Laplaceovog teorema realnog pomaka i teorema integrala superpozicije..

2 1

Četvoropoli. Primarni i sekundarni parametri. 2 1

Povezivanje četvoropola. 2 1

Mreže s raspodijeljenim elementima. Klasični komunikacijski vodovi. Poduljni parametri.

2 1

Diferencijane jednadžbe homogenog voda,karakteristična impedancija i funkcija prostiranja.

2 1

Fazna i grupna brzina. Izobličenja na vodu. Vod malih gubitaka 2 1

Popis laboratorijskih vježbi Sati LV


Operacijsko pojacalo 2

Analiza mreže s operacijskim pojacalom 2

Prijelazne pojave u elektricnim krugovima 2

Parametri cetveropola 2

Vlastito gušenje cetveropola 2

Kašnjenje na vodu 2

Vrste izvođenja nastave:

☒ predavanja

☐ seminari i radionice

☒ vježbe

☐on line u cijelosti

☐ mješovito e-učenje

☐ terenska nastava

☐ samostalni zadaci

☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Samostalni rad 2,2

Esej Seminarski rad

Laboratorijske vježbe 0,5

Kolokviji 0,2 Usmeni ispit Pripreme za

laboratorijske vježbe 0,5

Pisani ispit 0,1 Projekt (Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7

tjedana nastave, a drugi nakon 14 tjedana nastave. Svaki kolokvij sadrži pitanja iz

teorije i zadatke. Uvjet za pozitvnu ocjenu iz kolokvija je najmanje 50% bodova iz

svakog od djelova (teorija i zadaci) kolokvija. Uvjet za izlazak na kolokvije je 70%

prisustva nastavi. Na završnom ispitu studenti polažu djelove gradiva koje nisu

položili na međuispitima. Laboratorijske vježbe se izvode po dvije i moraju biti sve

obavljene. Na kraju laboratorijskih vježbi se održava kolovij.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz međuispita i položen kolokvij iz

laboratorijskih vježbi.

Ocjena(%)=0,25*L + 0,75*(0,5*M1 + 0,5*M2)

L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima,

M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.

Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

Postotak Ocjena

50% do 63% dovoljan (2)

64% do 77% dobar (3)

78% do 91% vrlo dobar (4)

92% do 100% izvrstan (5)

Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji se sastoji iz dva

dijela; dio koji sadrži pitanja iz teorije iz svakog poglavlj po najmanje tri pitanja i

drugi dio koji sadrži 4 zadataka, po jedan iz svakog poglavlja. Uvjet za pozitivnu

ocjenu je najmanje 50% bodova iz zadataka i 50% iz teorijskog dijela ispita, s time

da svako poglavlje (zadaci + teorija) bude ocjenjeno s najmanje 50%).

Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Biličić L.: Analiza mreža, FESB. Split, 2008. e-learning

portal

Biličić L.: Analiza mreža-zbirka zadataka, FESB.

Split, 2008. 5

Dopunska literatura

Wai-Kai Chen: The Circuits And Filters Handbook, IEEE Press, USA, 1995. Matick R.E.:Transmission Lines For Digital And Communication Network, IEEE Press, 1995. Gilat A.: MATLAB An Introduction With Applications, John Wiley and Sons, Inc.,2005.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja

Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi

Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita

Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika

Samoevaluacija nastavnika

Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta

Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


NAZIV PREDMETA ANALIZA MREŽA I LINIJA PRIMJENOM RAČUNALA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Dragan Poljak Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Doc. dr.sc. Vicko Dorić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 15 15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela i zakona strujnih krugova i prijenosnih linija,

rješavanje strujnih krugova numeričkim metodama,

rješavanje prijenosnih linija numeričkim metodama,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja strujnih krugova i prijenosnih linija.


Osnove elektrotehnike I i II


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. izračunati frekvencijski odziv električnih mreža primjenom numeričkih metoda 2. izračunati tranzijentni odziv električnih mreža primjenom numeričkih metoda 3. izračunati frekvencijski odziv prijenosnih linija primjenom numeričkih metoda 4. izračunati tranzijentni odziv prijenosnih linija primjenom numeričkih metoda 5. primijeniti numeričke modele mreža i linija kod elektroničkih elemenata, sklopova

i u telekomunikacijama 6. koristiti komercijalne softverske pakete za analizu i sintezu praktičnih problema

koji se tiču električnih mreža i prijenosnih linija



Osnove matrične analize mreža. 2 1

Metoda petlji i metoda čvorova. 2 1

Osnove analize mreža primjenom linearnih integralnih transformacija i superpozicijskih integrala.

2 1

Osnove matrične analize mreža i analize primjenom varijabli stanja.

2 1

Osnovni postupci analize nelinearnih mreža. 2 1

Analiza prijelaznih pojava primjenom numeričkih metoda. 2 1

Primjena Runge-Kutta i linearnih višekoračnih postupaka. 2 1

Osnove teorije prijenosnih linija. 2 1

Analiza prijenosnih linija primjenom numeričkih metoda u frekvencijskom i vremenskom području.

2 1

Tranzijentna analiza prijenosnih linija primjenom numeričkih metoda.

2 1

Analiza sprege elektromagnetskog polja s prijenosnim linijama primjenom numeričkih metoda.

2 1

Primjena metode konačnih diferencija i metode konačnih elemenata.

2 1

Primjene numeričkih modela mreža i linija kod elektroničkih elemenata, sklopova, u telekomunikacijama i elektromagnetskoj kompatibilnosti. Analiza električnih vodova i uzemljivača.

2 1



Određivanje tranzijentnog odziva RL-kruga primjenom metode konačnih diferencija.

2

Određivanje tranzijentnog odziva RC-kruga primjenom metode konačnih elemenata.

2

Određivanje tranzijentnog odziva RLC-kruga primjenom metode konačnih elemenata.

3

Analiza jednostavnih strujnih krugova primjenom metode konačnih elemenata.

2

Određivanje frekvencijskog odziva jednožičane prijenosne linije primjenom metode konačnih diferencija.

2

Određivanje frekvencijskog odziva jednožičane prijenosne linije primjenom metode konačnih elemenata.

2

Određivanje tranzijentnog odziva jednožičane prijenosne linije primjenom metode konačnih diferencija.

2


☒ predavanja

☒ seminari i radionice

☒ vježbe

☐ on line u cijelosti




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad


Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (međuispita). Prvi kolokvij održava se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Svaki se kolokvij provodi kao pisani ispit u trajanju od 75 minuta i sastoji se od ukupno 4 pitanja/zadataka. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su odrađene laboratorijske vježbe te minimalno 50% bodova na oba kolokvija, a konačna se ocjena formira na način:

Ocjena(%) = 0,5 (K1 + K2) gdje su K1 i K2 – ocjene ostvarene na kolokvijima. Konačna se ocjena utvrđuje u skladu s ostvarenim postocima na način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji nisu ispit položili preko kolokvija pristupaju ispitu u zimskom/jesenskom roku. Ukoliko je student položio jedan od kolokvija, na ispitu polaže gradivo iz onog kolokvija na kojem nije ostvario zadovoljavajući broj bodova. Ispit se provodi u pisanoj formi u trajanju od 90 minuta i sastoji se od ukupno 6 pitanja/zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova ostvarenih na ispitu. Ukupna ocjena utvrđuje se u skladu s ostvarenim postocima na opisani način.



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

S. Turk, L. Budin: Analiza i projektiranje računalom, Šk. knjiga, Zagreb, 1989.

5

D.Poljak, Teorija elektromagnetskih polja s primjenama u inženjerstvu, Šk. knjiga Zagreb, 2014.

5

Dopunska literatura

1. D. Poljak, Advanced Modeling in Computational Electromagnetic compatibility, Wiley Interscience, New York 2007.

2. Dorf R. C., Svoboda J. A.: Introduction to Electric Circuits, 7th Edition, Wiley 2006.

3. F.M. tesche, M.V. Ianoz, T.Karlsson: EMC Analysis Methods and Computational Models, John Wiley and Sons, 1997.







NAZIV PREDMETA ARHITEKTURA RAČUNALA

Kod FELA17 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Sven Gotovac Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Crnjac Ivica Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 30 0

Status predmeta Redovan Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata da:

1. Razumiju kako su građena digitalna računala.

2. Prepoznaju razlike između različitih računalnih arhitektura na razini skupa

naredbi.

3. Razumiju građu računala na razini logičkih sklopova.

4. Odabrati i primjeniti odgovarajuću arhitekturu u ovisnosti o problemu primjene.


Digitalna elektronika

Programski jezik C


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Razlučiti arhitekture sa stajališta skupa naredbi (ISA) 2. Razlučiti mogućnosti i razlike različitih arhitektura na razini logičkih sklopova 3. Odabrati i primjeniti odgovarajuću arhitekturu za problem koji se rješava. 4. Procijeniti utjecaj arhitekture na programsko rješenje (prednosti i nedostatci) .


Sadržaj Sati P

Uvod. Različita gledišta na računalo. 2

Podjela računala i naredbi. CISC. RISC. Skup naredbi. Formati naredbi. Modovi adresiranja.

2

Projektiranje procesora. Definiranje programerske arhitekture računala.

2

AL naredbe. Naredbe za prijenos podataka. 2

Naredbe za upravljanje programskim tokom. Prevođenje iz viših programskih jezika u simbolički jezik odnosno strojni kod.

2

Jedno-sabirnička arhitektura računala. 2

Implementacija segmenata jednosabirničke arhitekture. Upravljačka jedinica.

2

Više-sabirnički mikroarhitektura. Kvantitativna usporedba rješenja. 2

Cjevovod. 2

Problemi kod cjevovoda. 2

Projektiranje memorijskog sustava. Tehnologije implementacije memorijskih modula. Dvorazinska hijerarhijska struktura memorije.

2

Organizacija brze memorije. Asocijativna brza memorija. Direktno mapirana brza memorija. Kombinacija asocijatinog i direktno mapiranog preslikavanja.

2

Ulazno/izlazni podsustav. 2


Osnovna arhitektura mikroprocesora 80x86. 2

Programski model mikroprocesora 80x86. Organizacija memorije. Stog.

2

Modovi adresiranja. Prevođenje i povezivanje programa. 2

Osnovni tipovi varijabli. 2


Skokovi. 2

Procedura. 2

Makro. 2

Naredbe za manipuliranje podacima. 2

Upravljanje blokovima podataka. 2

Uvjetne petlje. 2

Logičke operacije – AND, OR , XOR, NOT. 2

Pomak bitova, Rotiranje bitova. 2

Usporedba i testiranje stringova. 2


☒ predavanja


☐ vježbe




☒ samostalni zadaci

☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata



Eksperimentalni rad Referat (Laboratorijske vježbe) 2

Esej Seminarski rad Samostalni rad 0,5

Kolokviji 0,4 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0,1 Projekt (Ostalo upisati)


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana

nastave, drugi nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu studenti polažu

dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao

pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet

za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na

svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih

aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,33 LV + 0,33 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:

- LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,

- M1, M2 - bodovi na međuispitima.

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni

ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja

Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine:

15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih

35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina studenata

koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je

značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju samo dva

ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika

nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te

laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete,

student neće moći pristupiti ispitu

Obvezna literatura (dostupna u

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


knjižnici i putem ostalih medija)

Heuring, V.P., Joredan, H.F.: Computer Systems

Design and Architecture, 2rd edition,

AddisonWesley, 2003.

2 e izdanje na e-

learning

S.Gotovac Autorizirana predavanja iz Arhitekture

digitalnih računala e-learning

Dopunska literatura

Hennesy & Patterson, "Computer Architecture: A Quantitative Approach", 5rd

edition, Morgan Kaufmann, 2011.


1. Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi 2. Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita 3. Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika 4. Samoevaluacija nastavnika 5. Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti

sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA AUTOMATSKA REGULACIJA 1

Kod FELA19 Godina studija 3. godina

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Mojmil Cecić Bodovna vrijednost (ECTS)

5 ECTS

Suradnici Marija Jukić, mag. ing. Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

45 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela i zakona automatskog upravljanja,

provođenje analize sustava automatskog upravljanja u vremenskom i frekvencijskom području,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja automatike.


Položen ispit iz kolegija Teorija sustava (2. godina)


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne pojmove analize sustava u vremenskom i frekvencijskom

području, 2. provesti analizu sustava u vremenskom i frekvencijskom području, 3. opisati sustav diferencijalnom jednadžbom, prijenosnom funkcijom i varijablama

stanja, 4. provesti analizu stabilnosti sustava, 5. izračunati parametre regulatora, 6. provesti sintezu u prostoru stanja.


NASTAVNE JEDINICE ZA PREDAVANJA BROJ SATI

Uvod u sustave sa povratnom vezom 3

Matematičko modeliranje prijenosnom funkcijom 3

Matematičko modeliranje varijablama stanja 5

Svojstva sustava sa povratnom vezom - simulacija 5

Vrednovanje u vremenskom i frekvencijskom području 4

Stabilnost 4

Geometrijsko mjesto korijena 5

Regulatori i kompenzatori 5

Sinteza 5

NASTAVNE JEDINICE ZA LAB. VJEŽBE BROJ SATI

Sinteza kompenzatora pomoću MATLAB-a 2

Sinteza regulatora pomoću MATLAB-a 2

Utvrđivanje stabilnosti sustava pomoću MATLAB- 2

Geometrijsko mjesto korijena - MATLAB 1

Osnove LabVIEW-a 4

Modeliranje i simulacija pomoću LabVIEW-a 2

Frekvencijska analiza sustava pomoću LabVIEW-a 2


☒ predavanja


☐ vježbe




☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


☐ terenska nastava ☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.

Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave

2,0 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad 2,5

Esej Seminarski rad 0,2 (Ostalo upisati)




Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit je

nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 13 tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti

polažu cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet

za pozitivnu ocjenu je 50% bodova ostvarenih na međuispitima i pozitivna ocjena iz

laboratorijskih vježbi. Konačna ocjena se formira na slijedeći način:

Konačna ocjena(%)= 0,25L+ 0,375(M1 + M2)

gdje su M1, M2 bodovi na međuispitima izraženi u postotcima, a L ocjena

laboratorijskih vježbi u postotcima. Vrijedi:

- 50% do 62.5% dovoljan (2)

- 62.5% do 75% dobar (3)

- 75% do 87.5% vrlo dobar (4)

- 87.5% do 100% izvrstan (5)



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Zanchi, V.: Automatika I, FESB-Split, 1989. 5

R.C.Dorf, R.H.Bishop, Moderna teorija vođenja,

Addison-Wesley Publishing Company, Inc., New

York, USA, 1995.

1

The Math Works: Control System Toolbox: Getting

Started, Version 5, The MathWorks Inc., Natick,

2000

1

Dopunska literatura

1. John Van de Vegte: Feedback Control System, Prentice Hall Inc., 1986.

2. J.Travis, J. Kring: LabVIEW for everyone: Graphical programming made easy

and fun, Prentice Hall, 2007

3. V. Zanchi: Simulacija, FESB-Split, 1996









NAZIV PREDMETA AUTOMATSKA REGULACIJA 2


Nositelj/i predmeta Prof.dr.Darko Stipaničev Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Doc.dr.sc.Josip Musić Dr.sc.Ivo Stančić


P S AV LV KV

30 0 15 15

Status predmeta Trajni Postotak primjene e-učenja

80

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Usvajanje osnovnih znanja o postupcima analize i projektiranja sustava digitalnog

vođenja.


Upisani i odslušani osnovni kolegiji automatske regulacije (Automatska regulacija I).


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Prepoznati razliku između kontinuiranih i diskretnih signala i sustava. 2. Objasniti postupak uzorkovanja i A/D pretvarač, kao i postupak obnavljanja i

D/A pretvarač. 3. Modelirati diskretne sustave koristeći: jednadžbe diferencija, Z-transformaciju i

impulsnu prijenosnu funkciju. 4. Analizirati diskretni sustav i to: Stabilnost. Analizu tranzientnog odziva. Točnost

i pogreške ustaljenog stanja. 5. Projektirati diskretni regulator postupkom diskretizacije kontinuiranih regulatora. 6. Projektirati diskretnog regulatora Dahlinovim (DDC) postupkom. 7. Realizirati impulsne prijenosnu funkciju diskretnog regulatora.


Sadržaj Sati P Sati LV

Uvod u digitalno vođenja, Kontinuirani i diskretni signali i sustavi, Uzorkovanje i obnavljanje, A/D i D/A

4 0

Modeliranje diskretnih sustava - jednadžbe diferencija, Z transformacija

4 4

Impulsna prijenosna funkcija i ekvivalentna impulsna prijenosna funkcija

2 2

Analiza diskretnih regulacijskih sustava u vremenskoj domeni – prijelazne pojave.

2 4

Analiza diskretnih regulacijskih sustava – pogreške ustaljenog stanja. Analiza diskretnih regulacijskih sustava – stabilnost.

4 4

Projektiranje diskretnog regulatora - diskretizacija kontinuiranog regulatora

4 4

Diskretni PID regulator 2 4

Projektirati diskretnog regulatora Dahlinovim (DDC) postupkom 2 4

Realizacija digitalnog vođenja- pretvaranje impulsne prijenosne funkcije u jednadžbu diferencija.

2 0


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i vjećžbana u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.




Eksperimentalni rad Referat Samostalni rad

Esej Seminarski rad


Kolokviji Usmeni ispit Pripreme za

laboratorijske vježbe

Pisani ispit 3 Projekt (Ostalo upisati)


Ispit se sastoji od pismenog dijela i ukoliko je potrebno dodatne usmene provjere. Tijekom semestra biti će dva kolokvija. Prvi kolokvij je u 8 tjedanu nastave, drugi u 18 tjednu. Student može putem kolokvija položiti gradivo kolegija. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju, studenti koji nisu sakupili prolazan broj bodova na kolokvijima polažu cjelokupno gradivo obuhvaćeno sa dva kolokvija. Uvjet za izlazak na završni ispit je uspješno odrađen praktični dio laboratorijskih vježbi, te predani svi izvještaji. Ispit je cjelovit te uključuje i teorijski dio gradiva i zadatke s auditornih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima ukupno najmanje 50 % bodova na ispitu ali pri tome mora imati minimalno 25% položenog teorijskog dijela gradiva i 25% položenih zadataka. Ukoliko student ima manje od 25% bodova na zadacima i/ili manje od 25% bodova iz teorijskog dijela gradiva ponovo polaže cijeli ispit. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u jesenskim rokovima. Sva ispitna pitanja studentima će biti poznata prije ispita. Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Na prvom kolokviju će se polagati gradivo prema nastavnim jedinicama do sedmog tjedna uključivo, a na drugom ostatak gradiva tjedna uključivo. Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu i dobiti potpis, te će ispit morati ponovo upisati.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line,

on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt,

2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje

e-learning

portal

Dopunska literatura

- Kuljača, Lj.; Vukić, Z.: Automatsko upravljanje sistemima, Školska knjiga, Zagreb, 1985. 2004. - J.A.Borrie, Modern Control Systems – A Manual of Design Methods, Prentice Hall Int., 2000 - D.Ibrahim, Microcontroller Based Applied Digital Control, J.Willey & S.2006.

Načini praćenja kvalitete koji



http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje


osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja






NAZIV PREDMETA BAZE PODATAKA

Kod FELB08 Godina studija 3.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Vladan Papić Bodovna vrijednost (ECTS)

6

Suradnici Dr. sc. Tea Marasović Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje načina rada tipične baze podataka,

modeliranje, normalizaciju i kreiranje manjih baza podataka,

dohvat, unos, brisanje i ažuriranje podataka korištenjem jednostavnih i složenih SQL upita.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. objasniti osnovne pojmove baza podataka, tipove i strukture te metodologiju i

životni ciklus, 2. koristiti standardne sustave za upravljanje bazama podataka, 3. osmisliti upite za kreiranje i dohvat podataka iz tablica, 4. prevesti zadani E-R dijagram u relacijski oblik, 5. analizirati stupanj normalnosti formi relacija u zadanoj bazi podataka, 6. modelirati jednostavnije baze podataka temeljem dane specifikacije 7. objasniti osnovne probleme rada baze podataka u višekorisničkom okruženju.



Osnovni pojmovi o bazama podataka. Problem klasične obrade podataka (File model). Baza podataka i sustav za upravljanje bazama podataka. Fizička i logička nezavisnost podataka. Metodologija projektiranja baza podataka

2

Modeli baza podataka. Tipovi i strukture baza podataka. Životni ciklus baze podataka

2

Modeliranje podataka. Koraci u projektiranju baze podataka. Entiteti i atributi. Veze i skupovi veza. Funkcionalnost veza. Članstvo entiteta u vezama

2

Prikaz ER-modela pomoću dijagrama. Složeni oblici u ER-dijagramima. Konceptualni dizajn baze podataka primjenom ER-modela. Kako najjednostavnije do modela podataka?

2

Relacijski model baze podataka. Struktura relacijskog modela. Pretvaranje ER-modela u relacijski model. Usporedba relacijskog modela s mrežnim i hijerarhijskim modelima

2

Postupak normalizacije i normalne forme. Prva normalna forma (1NF). Funkcionalne zavisnosti - osnovne definicije i terminologija. Druga normalna forma (2NF). Treća normalna forma (3NF)

2

Boyce-Codd-ova normalna forma (BCNF). Višeznačne zavisnosti i Četvrta normalna forma (4NF). Zavisnosti spajanja i Peta normalna forma (5NF). Normalna forma ključeva i domena. Razlozi zbog kojih se može odustati od normalizacije.

2

Operacije relacijskog modela. Relacijska algebra. Relacijski račun.

2


SQL (Structured Query Language). Obrada SQL naredbe. Definiranje baze podataka primjenom SQL (DDL). Izmjena postojeće tablice. Brisanje tablice. Indeksi. Unos podataka u tablice.

2

Upiti u bazu podataka. Jednostavni upiti nad jednom relacijom. Uvjetni izraz (search condition). Oblikovanje izlaznih rezultata.

1

Upiti nad više relacija. Upit koji se kreira nova tablica. Upiti sa naredbama za dodavanje. izmjenu i brisanje podataka. Alias-i

1

Agregatne funkcije. Grupni upiti. Ugniježđeni upiti – podupiti. Unija. Optimizacija SQL upita.

1

Problemi višekorisničkog okruženja. Pogledi (VIEW) 1

Zaštita od neovlaštenog korištenja . Dodjeljivanje privilegija (prava): pojedinačno i kaskadno. Opoziv privilegija. Grupiranje korisnika. Integritet i sigurnost podataka. Vremenski žigovi.

2

Spremanje i obnova stanja baze podataka. Rezervna kopija baze podataka. Transakcijski log. Oporavak baze podataka. Kriteriji za ocjenu relacijskih sustava za upravljenje bazama podataka.

2


Osnove rada s DBMS-om. 2

Izrada ER-dijagrama 2

Prevođenje ER-dijagrama u relacijski model baze podataka 2

Modeliranje podataka: entiteti i veze 2

Kreiranje i punjenje baze podataka. 2

Filtriranje, sortiranje i pretraga podataka. 2

Jednostavni upiti u bazu podataka. 2

Složeni upiti u bazu podataka. 2

Forme za unos podataka. 2

Pogledi i izvještaji. 6

Makro naredbe. 2


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe. Seminarski rad.



Eksperimentalni rad Referat Samostalni rad 2

Esej Seminarski rad

1,2 Laboratorijske vježbe 0,5





Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 90 minuta i sastoji se od ukupno 4 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te barem 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,2 LV + 0,4 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:


LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,

M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te napravljen seminarski rad. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je 50% ukupnog broja bodova. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova. Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Ukoliko je student iz nekog međuispita imao 40% i više bodova, na završnom ispitu

pitanja iz tog područja nije nužno odgovarati. Konačnu ocjenu se i u ovom slučaju

izračunava kao suma postignutih postotaka ispita (maksimalno 80%) i

laboratorijskih vježbi (maksimalno 20%).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Papić, V. Baze podataka, predavanja. Interna skripta. e-learning

portal

Dopunska literatura

An Introduction to Database Systems, Eighth Edition by C.J. Date, Addison Wesley 2003. Hector Garcia-Molina, Jeffrey D. Ullman, Jennifer D. Widom: Database Systems: The Complete Book, Prentice-Hall 2002. Clare Churcher, Beginning Database Design From Novice to Professional, Apress, 2007.









NAZIV PREDMETA BAZE PODATAKA


Nositelj/i predmeta Dr.sc. Ivan Zoraja, docent Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Mag.ing. Marko Žarković Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 30

Status predmeta izborni Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje načina rada tipične baze podataka,

modeliranje, normalizaciju i kreiranje manjih baza podataka,

dohvat, unos, brisanje i ažuriranje podataka korištenjem jednostavnih i složenih SQL upita.


Osnove programiranja u C++, C# ili Javi.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. objasniti osnovne pojmove baza podataka, tipove i strukture te metodologiju i

životni ciklus, 2. koristiti standardne sustave za upravljanje bazama podataka, 3. osmisliti upite za kreiranje, dohvat i modifikaciju podataka iz tablica, 4. analizirati stupanj normalnosti formi relacija (do BCNF) u zadanoj bazi

podataka, 5. modelirati baze podataka temeljem dane specifikacije. 6. mapirati objektne modele u relacijske (ORM) 7. programski pristupiti bazama podataka



Arhitektura sustava za upravljanje bazama podataka. Tipovi i strukture baza podataka.

2

Osnove baza podataka: entiteti, atributi i kardinalitet atributa u entitetu. Viševrijednosni atributi, opisni atributi i identifikatori, dijagram entiteta.

2

Složeni atributi, kardinalitet složenih atributa. Relacije, kardinalitet entiteta u relaciji. Dijagram entiteti-veze.

3

Vrste relacija: jedan prema više, više prema više, jedan prema jedan. Transformacijska pravila za formiranje relacijskog modela podataka.

2

Relacijska pravila, primarni i strani ključ. Dekompizicija atributa, integritet podataka.

2

Normalizacija baze podataka: funkcijska zavisnost, 1NF, 2 NF, 3NF, BCNF, 4NF.

2

Relacijska algebra: unija, presjek, razlika, produkt, projekcija, selekcija. Operacije spajanja.

2

Dijeljenje, prioritet logičkih operatora, logičke operacije, međuzavisnost prirodnih relacijskih operacija.

2

Indeksiranje baze podataka: clustered indeks, jedinstveni indeks.

1

SQL jezik baza podataka. Tipovi podataka. 2

Formiranje i rad s tablicama, indeksi. 2

Unos podataka, selekcija podataka, uvjetni izrazi. Oblikovanje izlaznih rezultata, sortiranje izlaznih rezultata, ograničavanje ispisa rezultata.

2


Ažuriranje i brisanje podataka u tablici. Alias-i, agregatne funkcije

2

Grupni upiti, 'having' uvjetni izraz. Ugnježdeni upiti - podupiti: podupiti liste, podupiti sa predikatom usporedbe, podupiti sa predikatom postojanja.

2


Arhitektura sustava za upravljanje bazama podataka. Uvod u DBMS. 2

Dijagram entiteti-veze. 6

Normalizacija baze podataka. 3

Unos podataka, selekcija podataka, uvjetni izrazi. 4

Formiranje tablice, promjene strukture tablice. Brisanje postojećih kolona, promjena svojstava postojećih kolona, indeksi.

3

SQL upiti. 3

Složeni SQL upiti. 2

Izrada obrazaca (formi). 3

Forme za unos podataka. 4


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe. Seminarski rad.




Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 90 minuta i sastoji se od ukupno 4 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te barem 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:



M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu, pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te napravljen seminarski rad. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je 50% ukupnog broja bodova. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5)


Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova. Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Ukoliko je student iz nekog međuispita imao 40% i više bodova, na završnom ispitu





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Zoraja, Ivan. Baze podataka, predavanja. Interna

skripta. e-learning

portal

Dopunska literatura

An Introduction to Database Systems, Eighth Edition by C.J. Date, Addison Wesley 2003. Hector Garcia-Molina, Jeffrey D. Ullman, Jennifer D. Widom: Database Systems: The Complete Book, Prentice-Hall 2002. Clare Churcher, Beginning Database Design From Novice to Professional, Apress, 2007.









NAZIV PREDMETA BEŽIČNE SENZORSKE MREŽE


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Mario Čagalj

Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni ciljevi predmeta su:

pružiti studentima uvid u osnovne aspekte dizajna i implementacije bežičnih

senzorskih/osjetilnih mreža

osposobiti studenate za uspostavu jednostavnih bežičnih senzorskih mreža


Nema


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći:

navesti osnovna obilježja bežičnih senzorskih mreža

objasniti najvažnije mehanizme uštede energije u bežičnim senzorskim

mrežama

preispitivati energetsku učinkovitost komunikacijakih algoritama u bežičnim

senzorskim mrežama

uspostaviti jednostavne bežične senzorske mreže

o postaviti razna osjetila na senzorski čvor

o uspostaviti radio komunikacijski kanal između dva senzorska čvora

o povezati senzorski čvor na internet

planirati složenije senzorske mreže


Nastavne jedinice Broj sati

Uvod u senzorske mreže 2

Arhitektura bežičnog senzorskog čvora 2

Osnovne mrežne arhitekture 2

Fizička razina: bežični (radio) komunikacijski kanal 4

Podatkovna razina: MAC protokoli za pristup zajedničkom/djeljenom

kanalu 4

1. kolokvij 2

Podatkovna razina: upravljanje kanalom, kodiranje i kontrola greške 4

Mrežna razina: protokoli usmjeravanja podataka 4

Protokoli za kontrolu topologije mreže 2

Aplikacije: e-health, praćenje objekata, daljinska mjerenja 2

2. kolokvij 2

Laboratorijske vježbe

Uvod u (senzorske) platforme Arduino, Xbee, Nordic nRF24L01+ 6

Rad na projektu 20

Prezentacije projekata 4

☒ predavanja ☐ samostalni zadaci




☒ vježbe




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Prisustsvo na predavanjima – najmanje 70% predviđene satnice. Izvršene sve

laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave

0.7 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Samostalan rad 2

Esej Seminarski rad Laboratorijske vježbe 0.1

Kolokviji 0.2 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 0.1 Projekt 1.9 (Ostalo upisati)


Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (nakon 7. odnosno 13. tjedna

neposredne nastave). U okviru laboratorijskih vježbi student je dužan realizirati

praktičan projekt. Predviđen je rad u grupama od 2 do 3 studenta. Po realizaciji

projekta student će pripremiti izvještaj, praktičnu demonstraciju realiziranog

projekta, te odgovarajuću prezentaciju.

Ocjenjivanje:

P - Prisustvo na predavanjima i rad u laboratoriju

PR - Projekt

K1 - 1. kolokvij

K2 - 2. kolokvij (cijelo gradivo)

Ocjena = zaokruži [ 0.05 P + 0.35 PR + 0.25 K1 + 0.35 K2 ]

(NAPOMENA: Ukoliko student ne zadovolji pojedinu aktivnost, ista se postavlja na 0

pri izračunu konačne ocjene. Projekt (PR) mora biti pozitivno ocjenjen.)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Prezentacije s predavanja e-learning

portal

Holger K., Andreas W.: Protocols and Architectures

for Wireless Sensor Networks, Willey, 2005. Amazon

Dopunska literatura

L. Buttyan, J.-P. Hubaux, Security and Cooperation in Wireless Networks

(Thwarting Malicious and Selfish Behavior in the Age of Ubiquitous Computing),

Cambridge University Press, 2007.


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa


Redovito usklađivanje sadržaja predavanja sa sličnim kolegijima na prestižnim

svjetskim institucijama



NAZIV PREDMETA BRODSKA ELEKTROTEHNIKA

Kod FENA20 Godina studija 3.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Slavko Vujević Bodovna vrijednost (ECTS)

4


P S AV LV KV

30 0 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu specijalističkih znanja o:

brodskim elektroenergetskim sustavima,

brodskim električnim uređajima,

brodskim električnim instalacijama.


Nema preduvjeta.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. opisati osnovne principe proizvodnje električne energije na brodovima, 2. opisati osnovne principe prijenosa i razdiobe električne energije na brodovima, 3. opisati osnovne principe potrošnje električne energije na brodovima, 4. skicirati visokonaponski brodski elektroenergetski sustav, 5. definirati zaštitne mjere pri radu s električnim uređajima na brodovima, 6. usporediti značajke brodskih elektroenergetskih sustava i kopnenih elektroenergetskih sustava, 7. koristiti normativne dokumente iz područja brodske elektrotehnike, 8. primijeniti zahtjeve klasifikacijskih zavoda i zahtjeve državnih pomorskih administracija.


Sadržaj Sati P

Specifičnosti brodskog elektroenergetskog sustava. Izvori električne energije na brodu.

2

Električna propulzija broda. 4

Prijenos i razdioba električne energije na brodu. 6

Potrošnja električne energije na brodu. 4

Brodska instrumentacija. 2

Visokonaponski elektroenergetski sustav broda. 4

Opasnosti od električne struje. Zaštita uređaja i zaštitne mjere pri radu s električnim uređajima. Sigurnost i zaštitne mjere na brodu.

2

Normizacija brodske elektrotehnike kroz IEC i ISO. Zahtjevi klasifikacijskih zavoda i zahtjevi državnih pomorskih administracija.

2


Izvori električne energije na brodu. 3

Električna propulzija broda. 3

Prijenos i razdioba električne energije na brodu. 3

Potrošnja električne energije na brodu. 3

Sigurnost i zaštitne mjere na brodu. 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad



Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70 % predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.




Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest da student ostvari najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokvijima ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,1*LV + 0,45*(G1 + G2) gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih vježbi, G1 bodovi iz prvog dijela gradiva obrađenog na predavanjima, G2 bodovi iz drugog dijela gradiva obrađenog na predavanjima. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na popravnom i komisijskom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu jest da student ostvari najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,1*LV + 0,9*G gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih vježbi, G bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

50 % do 61 % ocjena dovoljan (2)

62 % do 74 % ocjena dobar (3)

75 % do 87 % ocjena vrlo dobar (4)

88 % do 100 % ocjena izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 10 teorijskih pitanja. Na završnim ispitima, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 20 teorijskih pitanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vujević, S., "Predavanja iz predmeta Brodska

elektrotehnika (113)", Sveučilište u Splitu, FESB,

Split, 2014. (interna skripta u elektroničkom obliku)

e-learning

portal

Milković, M.,"Brodski električni strojevi i uređaji",

Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005. 5

Dopunska literatura

Hall, D.T., "Practical Marine Electrical Knowledge - Second Revised Edition", Witherby & Co Ltd, 1999.

McGeorge, H.D., "Marine Electrical Engineering and Practise - Second Edition", Butterworth-Heinemann, 1993.

Skalicki, B. i Grilec, J., "Brodski električni uređaji", FSB Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju





stjecanje utvrđenih ishoda učenja





NAZIV PREDMETA DIGITALNA ELEKTRONIKA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Julije Ožegović, Doc. dr. sc. Josip Musić


6

Suradnici dr. sc. Vesna Pekić dr. sc. Ante Kristić


P S AV LV KV

45 0 15 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Kolegij pruža temeljna znanja Booleove algebre i teorije automata kao osnovu

digitalne elektronike, uz praktična znanja sinteze kombinacijskih i sekvencijalnih

digitalnih sklopova, te programabilnih struktura


nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Dizajnirati kombinacijske i sekvencijalne digitalne sklopove 2. Odlučiti o izboru optimalne metode sinteze 3. Komentirati primjenu postulata i teorema Booleove algebre 4. Modelirati digitalne sustave automatima s konačnim brojem stanja 5. Argumentirati primjenu digitalnih sklopova nižeg, srednjeg i visokog stupnja integracije 6. Odrediti informacijsku strukturu sustava 7. Vrjednovati postignute rezultate sinteze i modeliranja digitalnih sustava.



1.Digitalni i analogni signali. Informacija. Kodiranje. 3 0

2. Brojevni sustavi. Binarni brojevni sustav. 3 0

3. Zbrajanje po modulu. 2 0

4. Elementarni logički sklopovi. 1 0

5. Booleova algebra i algebra logike. 2 0

6. Booleove funkcije. Rastavljanje na parcijalne funkcije. 3 0

7. Potpuni sustavi algebre logike 1 0

8. Minimizacija Booleove funkcije i realizacija sklopova

logičkim vratima. 6 3

9. Realizacija sklopova korištenjem multipleksera i

demultipleksera. 3 2

10. Multipleksersko demultiplekserske strukture (ROM).

Programabilne logičke strukture. 3 2

11. Vremenski odnosi. Bistabili. Sinteza općih bistabila.

Registri, pomačni registri i brojila. Memorije (RAM). 3 2

12. Diskretni konačni digitalni automati. Zadavanje i

minimizacija 6 2

13. Programabilni automati. Wilkiesov model. Koncept

mikroprogramiranja. Algoritmi. 3 2

14. Taksonomija automata, gramatika i jezika. 3 0

15. Algebra događaja. Zadavanje automata regularnim

izrazom. 3 2



1. Elementarni logički sklopovi 2

2. Minimizacija Booleovih funkcija i realizacija logičkim vratima 2

3. Sinteza sklopova primjenom multiplekse 2

4. Sinteza programabilnih logičkih struktura (EPROM, GAL) 2

5. Sinteza bistabila 2

6. Sinteza digitalnih automata logičkim vratima i bistabilima 2

7. Sinteza digitalnih automata programabilnim logičkim strukturama

(EPROM, GAL), Simulacija Turingovog stroja. 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave

1,5 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad

Referat Auditorne vježbe 0,5


Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera pripreme laboratorijskih vježbi, ulazni testovi predavanja, međuispit zadataka, međuispit teorije. Ispit: pismeni i usmeni kao cjelina.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska

tehnika, Veleučilište u Splitu, 2002. da

2. Župan-Tkalić-Kunštić: Logičko projektiranje

digitalnih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1984,

1995.

Dopunska literatura

1. Ožegović, J. Digitalna i mikroprocesorska tehnika, upute za laboratorijske vježbe,

interna skripta, FESB Split 1995..


• Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi • Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita • Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika • Samoevaluacija nastavnika • Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti

sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA DIGITALNA INSTRUMENTACIJA 1


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Tihomir Betti Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Dr. sc. Ivan Marasović, v. asist.


P S AV LV KV

30 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje osnovnih koncepata digitalne instrumentacije, korištenje

mikroračunala u mjerenju, preuzimanju i obradi signala. Konačni cilj je osposobiti

studente za samostalno projektiranje i izradu jednostavnog mjernog sustava

primjenom mikroračunala AVR serije (ATmega16).


Nema.



1. objasniti princip rada mikroračunala,

2. proračunati osnovne elemente potrebne za rad mikroračunala,

3. programirati mikroračunalo u programskom okruženju ATMEL Studio u

assembleru i C-u,

4. analizirati mogućnost primjene mikroračunala u mjerenju i prikupljanju fizikalnih

veličina,

5. obraditi izmjerenu fizikalnu veličinu na mikroračunalu,

6. poslati izmjerene i obrađene podatke serijskom komunikacijom na osobno

računalo,

7. upravljati radom alfanumeričkog zaslona.


Sadržaj Sati P

Uvod. Razlika između mikroračunala i mikroprocesora. Prednosti

korištenja mikroračunala u instrumentaciji. 2

Arhitektura mikroračunala ATmega16. Organizacija memorije. 2

Registri i memorija mikroračunala. Upravljanje ulazno izlaznim linijama

mikroračunala. 2

Set naredbi mikroračunala, načini adresiranja. Prekidni vektori

mikroračunala. 2

Moduli mikroračunala. Vremenski moduli i brojači. GeneriranjePWM

signala. Modul za nadzor rada mikroračunala (watch-dog timer) 2

Moduli mikroračunala. Analogni komparator. Analogno digitalni

pretvarač. Modul za serijsku komunikaciju (USART) 2

Načini programiranja mikroračunala. Program punilac (bootloader). 2

Okružje mikroračunala. Napajanje i resetiranje. Generator takta (clock). 2

Serijski prijenos podataka. Sklopovska struktura serijskog prijenosa.

Brzina prijenosa. Serijski komunikacijski standardi. 2

Standardni komunikacijski protokoli i sučelja u ugradbenim sustavima:

USART RS232/485, SPI, TWI, CAN, 4-20ma. 2

Povezivanje LCD zaslona i mikroračunala. Alfanumerički LCD zaslon

16x2. Grafički zaslon. 2

Mjerni proces, preuzimanje i zaštita signala. Šumovi i smetnje. Oklapanje 2


Sklopovi analogne obrade signala. Pojačala. Filtri. Analogno-digitalni

pretvarač. 2


Uvod u arhitekturu i programiranje mikrokontrolera ATmega16.

Upoznavanje rada u razvojnom okruženju Atmel Studio i korištenje

razvojnog sustava STK500.

1

Rad s ulazno-izlaznim linijama mikrokontrolera ATmega16 u asembleru. 2

Korištenje vremenskih modula - brojača (timer/counter) i prekida

generiranih radom brojača. Nadzor izvođenja programa mikrokontrolera

(watchdog timer).

2

Upravljanje programskom i podatkovnom memorijom mikrokontrolera.

Povezivanje mikrokontrolera s osobnim računalom korištenjem RS232

protokola. Rad s A/D pretvaračem mikrokontrolera.

2

Programiranje mikrokontrolera korištenjem programskog jezika više

razine (C). 2

Upravljanje ulazno-izlaznim linijama, memorijom i modulom za serijsku

komunikaciju USART u programskom jeziku C. 2

Rad s analognim komparatorom i A/D pretvaračem u programskom

jeziku C. 2

Povezivanje alfanumeričkog zaslona (LCD 16x2) i mikrokontrolera

ATmega16. Mjerenje temperature pomoću senzora LM35 i prikaz

podataka na alfanumeričkom zaslonu.

2


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad 2

Esej Seminarski rad Laboratorijske vježbe 0,5



Pismeni ispit 0,1 Projekt 0,75


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 90 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,15(M1+M2)+0,4L+0,3P gdje su:

M1, M2 – bodovi na međuispitima izraženi u postocima,

L – bodovi iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima,

P – bodovi iz projekta izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: 50% - 60% - dovoljan (2)


61% - 74% - dobar (3) 75% - 87% - vrlo dobar (4) 88% - 100% - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 15 pitanja i traje ukupno 135 minuta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Beroš, S.: Digitalna instrumentacija I, Bilješke za

pripremu predavanja, Split, 1999;

E-learning

portal

A. Šantić: Elektronička instrumentacija, 3. izdanje,

Školska knjiga, Zagreb, 1993.

Ivo Mateljan: Virtualna instrumentacija – skripta,

FESB, 2008.

Marasović, I: Digitalna instrumentacija I - Upute za

laboratorijske vježbe, Skripta za internu upotrebu,

E-learning

portal

M. Ali Mazidi, Sa. Naimi, Se. Naimi, The AVR

microcontrollers and embedded systems, Using

assembly and C, Prentice Hall, 2011.

Dopunska literatura

P. Horowitz, W. Hill: The Art of Electronics, Cambridge University Press, 2015.

M. Balch: Complete digital design: A comprenhensive guide to digital electronics

and computer system architecture, McGRAW-HILL, 2003.









NAZIV PREDMETA DIGITALNA OBRADBA SIGNALA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Dinko Begušić Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Doc. dr. sc. Maja Stella Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 15 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela i metoda digitalne obradbe signala,

primjenu metoda za analizu i sintezu diskretnih signala i sustava,

primjenu i projektiranje digitalnih filtara,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja metoda digitalne obradbe signala.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: - definirati osnovne pojmove i metode za analizu diskretnih sustava i signala, - primijenjivati metode frekvencijske analize signala i sustava definiranih u

diskretnom vremenskom području, - primjeniti linearne integralne transformacije u analizi i sintezi diskretnih signala i

sustava, - primjenjivati i projektirati digitalne FIR i IIR filtre, - primjenjivati osnovne metode adaptivne obrade digitalnog signala, - primjenjivati metode analize i sinteze diskretnih signala i sustava primjenom

standardne programske okoline (MATLAB)



osnovni pojmovi diskretnih signala i sustava 2 1

analiza linearnih vremenski nepromjenljivih sustava 2 1

z-transformacija 2 1

primjena z-transformacije u analizi signala i sustava 2 1

frekvencijska analiza diskretnih signala i sustava 2 1

Diskretna Fourierova transformacija DFT 2 1

Brza Fourierova transformacija FFT 2 1

svojstva diskretnih sustava u frekvencijskom području 2 1

strukture diskretnih sustava 2 1

sinteza digitalnih FIR filtara 2 1

sinteza digitalnih IIR filtara 2 1

osnovni pojmovi adaptivne obradbe signala 2 1

primjena digitalne i adaptivne obradbe signala 2 1


Generiranje i prikaz signala u diskretnom vremenskom području 2

Linearni vremenski nepromjenljivi sustavi u vremenskom području 2

Analiza linearnog vremenski nepromjenljivog sustava primjenom z-transformacije

2


Primjena DFT u linearnom filtriranju 2

Linearno filtriranje dugih nizova podataka metodom prekrij-pohrani 2

Projektiranje digitalnog FIR filtra 2

Projektiranje digitalnog IIR filtra 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je dva školska sata. Prvi međuispit se održava nakon prvih šest tjedna nastave, a drugi nakon trinaest tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih auditornih i laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja formira se u skladu s izrazom:

Ocjena (%) = 0,4 (M1 + M2) + 0,15 L+0.05 NP L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima NP – nazočnost na predavanjima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima

Ocjena (%) Ocjena 91%-100% izvrstan (5) 88%-90% - izvrstan (-5) 85%-87% + vrlo dobar (+4) 78%-84% vrlo dobar (4) 75%-77% - vrlo dobar (-4) 72%-74% + dobar (+3) 65%-71% dobar (3) 62%-64% - dobar (-3) 59%-61% + dovoljan (+2) 50%-58% dovoljan (2)

Konačna ocjena utvrđuje se temeljem ocjene kontinuirane provjere znanja i usmenog dijela završnog ispita. Studenti čija ocjena se može utvrditi bez usmenog dijela završnog ispita mogu biti oslobođeni obveze pristupanju usmenom dijelu završnog ispita. Studenti s ocjenom s predznakom mogu pristupiti usmenom ispitu za višu ocjenu. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali.


Studenti koji ne polože ispit putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Popravnom ispitu student može pristupiti najviše dva puta i to na ispitnim rokovima u razdoblju od završetka predavanja u ljetnom semestru do kraja akademske godine u skladu s kalendarom nastave. Na popravnom ispitu student polaže cjelovito gradivo. Popravni ispit sadrži deset pitanja i traje dva školska sata. Studenti koji ne polože ispit do kraja akademske godine u kojoj su upisali predmet ponovno upisuju predmet u sljedećoj akademskoj godini.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D.Begušić: Digitalna obradba signala, interni nastavni tekst, FESB, 2013.

e-learning

portal

Dopunska literatura Proakis, J.G., Manolakis, D.G.: Digital Signal Processing: Principles, Algorithms, and Applications, Prentice Hall, 1996. Haykin,S.: Adaptive Filter Theory, Prentice Hall, 1996..









NAZIV PREDMETA DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Kod FENA15 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Damir Jakus Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Suradnici Dr. sc. Jakov Krstulović Dr. sc. Josip Vasilj


P S AV LV KV

30 15


30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


Razumijevanje specifičnosti vezanih uz strukture, način vođenja i upravljanja te konstrukciju elemenata distribucijske mreže

Izradu modela za analizu stacioniranih prilika u distribucijskoj mreži

Razumijevanje specifičnosti vezanih uz načine uzemljenje zvjezdišta transformatora

Proračune struja kratkih spojeva u distribucijskim mrežama

Samostalni odabir elemenata mreže poštujući tehničke zahtjeve, prijedlog mjera za sanaciju prilika u postojećoj mreži

Razumijevanje utjecaja priključka distribuiranih izvora na prilike u mreži

Produbljivanje temeljnih znanja iz područja prijenosa i distribucije električne energije


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći:

- Prepoznati tipične strukture distribucijskih mreža i njihovih sastavnih dijelova sa

svim njihovim specifičnostima

- Definirati klasične jednopolne sheme i dispozicije trafostanica u distribucijskoj

mreži

- Odrediti nadomjesne sheme elemenata mreže za potrebe različitih proračuna

- Primjenom programskih paketa izvršiti analize tokova snaga i naponskih prilika

u distribucijskoj mreži

- Simulirati utjecaj priključka distribuiranih izvora na prilike u distribucijskoj mreži

- Samostalno odabrati parametre distribucijske mreže za osiguranje normalnog

pogona mreže

- Odabrati način štićenja niskonaponske mreže te dimenzionirati uzemljivač TS

10/0.4 kV

- Izvršiti tehno-ekonomsku analizu prekomjerne potrošnje jalove snage te

predložiti mjere za popravak faktora snage

- Simulirati pogon distribucijske mreže te izvršiti proračun gubitaka energije


Sadržaj Sati P

POLOŽAJ DISTRIBUCIJSKE MREŽE U EES-u: - Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije - Osnovne značajke i razlike prijenosne i distribucijske mreže

2

STRUKTURA I KONFUGURACIJA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA - Struktura srednjenaponskih distribucijskih mreža - Struktura niskonaponskih distribucijskih mreža

2

DISTRIBUCIJSKE TRAFOSTANICE - Distribucijske trafostanice - Primjeri realnih distribucijskih trafostanica 110/35 V, 35/10 kV I 10/0.4 kV

2


ELEKTRIČNI PARAMETRI ELEMENATA DISTRIBUCIJSKIH MREŽA I NADOMJESNE SHEME - Sustav simetričnih komponenata - Fizikalna interpretacija direktne, inverzne i nulte impedancije - Proračun impedancija - Nadomjesne sheme

2

PRORAČUN KVAROVA U MREŽI - Tropolni kratki spoj - Dvopolni kratki spoj - Jednopolni kvarovi - jednopolni kratki spoj u NN mreži

3

PRORAČUN KVAROVA U MREŽI (nastavak) - Uzemljenje neutralne točke srednjenaponskih distribucijskih mreža - Jednopolni kvarovi - jednopolni kratki spoj u SN mreži uzemljenoj preko malog otpora - zemljospoj u SN mreži - Primjena proračuna struja i snaga kratkog spoja

2

PRORAČUN STACIONARNIH STANJA - Aproksimativni proračun raspodjele snaga i struja - Aproksimativni proračun padova napona - Dimenzioniranje presjeka vodova i snaga transformatora na osnovu strujnog opterećenja i padova napona - Numerički proračuni tokova snaga i naponskih prilika

2

NUMERIČKI PRORAČUN TOKOVA SNAGA KORIŠTENJEM BACKWARD-FORWARD METODE - Formiranje matrica incidencije: BIBC, BCBV, DLF - Proračun tokova snaga u radijalnoj mreži - Proračun tokova snaga u slabo upetljanoj mreži

3

NISKONAPONSKE DISTRIBUCIJSKE MREŽE - Specifičnosti niskonaponske distribucijske mreže - Tipovi niskonaponskih mreža s obzirom na način uzemljenja - Modeliranje potrošnje i proračun opterećenja u mreži - Proračun tokova snaga, struja i padova napona

2

NISKONAPONSKE DISTRIBUCIJSKE MREŽE (nastavak) - Planiranje i projektiranje izgradnje niskonaponske mreže - Odabir zaštite i provjera kriterija prorade i selektivnosti osigurača - Proračun uzemljenja u niskonaponskim distribucijskim mrežama

2

PRORAČUN GUBITAKA SNAGE I ENERGIJE - Klasifikacija gubitaka snage i energije - Proračun gubitaka snage u transformatorima i vodovima - Proračun gubitaka energije - proračun pomoću aproksimativnih izraza - proračun pomoću poznate krivulje trajanja opterećenja

2

KOMPENZACIJA JALOVE ENERGIJE - Pojedinačna i grupna kompenzacija - Učinci kompenzacije jalove energije - Odabir snage kondenzatorskih baterija

2

UTJECAJ DISTRIBUIRANIH IZVORA ELEKTRIČNE ENERGIJE - Naponske prilike i regulacija napona u mreži - Gubici energije - Zaštita distribucijske mreže - Viši harmonici, nesimetrije struja i napona, fluktuacije napona

2

POGON I VOĐENJE DISTRIBUCIJSKE MREŽE - Pouzdanost napajanja, neisporučena električna energija - Nadzor, upravljanje, SCADA - Sustav MTU

2



Priprema za lab. vježbe i demonstracija načina rada s programskim alatima koji se koriste na vježbama

2

Proračun tokova snaga, naponskih prilika, gubitaka i kompenzacije jalove energije u distribucijskoj mreži

3

Pripremna vježba za proračune niskonaponske distribucijskoj mreži 3

Proračun niskonaponske distribucijske mreže: proračun opterećenja, tokova snaga, naponskih prilika, odabir i dimenzioniranje vodova i transformatora, izračun kratkog spoja, odabir i provjera osigurača, izračun otpora uzemljenja i dimenzioniranje uzemljivača TS 10/0.4 kV (1. dio)

2

Proračun niskonaponske distribucijske mreže: proračun opterećenja, tokova snaga, naponskih prilika, odabir i dimenzioniranje vodova i transformatora, izračun kratkog spoja, odabir i provjera osigurača, izračun otpora uzemljenja i dimenzioniranje uzemljivača TS 10/0.4 kV (2. dio)

2

Analiza utjecaja distribuiranih izvora električne energije na prilike u distribucijskoj mreži

3


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata

- Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70%

predviđene satnice.

- Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.

- Odrađen i pozitivno ocjenjen seminarski rad.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad 0.5 Laboratorijske vježbe) 0.5

Kolokviji 0.5 Usmeni ispit

Pismeni ispit 0.5 Projekt


Tijekom semestra bit će dva kolokvija koji pokrivaju predavanja. Prvi kolokvij je u osmom tjednu nastave, a drugi u zadnjem tjednu nastave. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će dobiti na izradu seminarski rad. Student može putem dva kolokvija i seminarskog rada položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u lipnju i srpnju, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Studenti koji nisu položili kolegij nakon dva završna ispita, ispit položiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jesenskog ispitnog roka. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva, te pozitivno ocijenjen seminarski rad. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50% bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnim ispitima (odnosno 50% bodova iz cjelokupnog ispita na popravnom i komisijskom ispitu), te pozitivno ocijenjeni seminarski rad. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:


Ocjena (%) = 0,3xG1+0,3xG2+0,3xS+0.1xP Ocjena (%) = 0,6xG+0,3xS+0.1xP (za popravni i komisijski ispit) gdje su aktivnosti izražene u postocima:

G1, G2 - bodovi iz prvog i drugog kolokvija

G - bodovi iz cjelokupnog gradiva na popravnom i komisijskom ispitu

S – bodovi iz seminarskog rada

P – prisutnost na predavanjima Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prvi i drugi završni ispit: lipanj/srpanj Popravni i komisijski ispit: kolovoz/rujan Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Goić R., Jakus D., Penović I.: Distribucija električne energije - interna skripta, FESB, 2014.

e-learning

Goić, R. - Upute za energetske proračune u niskonaponskoj distributivnoj mreži (2009), Split, FESB

e-learning

Dopunska literatura

- E. Lakaervi, E.J. Holmes: Electricity Distribution Network Design, Peter Peregrinus Lt, 1989.

- Abdelhay A. Sallam, Om P. Malik:Electric Distribution Systems, Wiley-IEEE Press, 2011.

- Dale R. Patrick, Stephen W. Fardo: Electrical Distribution Systems, The Fairmont Press, 2009.

- E. Lakaervi, E.J. Holmes: Electricity Distribution Network Design, Peter Peregrinus Lt, 1989.

- William H. Kersting: Distribution System Modeling and Analysis, CRC Press, 2002.

- Programski paket PowerCAD, upute za rad (2009), Split, FRACTAL d.o.o.

- Programski paket WINdis, upute za rad (2009), Split, FRACTAL d.o.o.


- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi

- Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita

- Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika

- Samoevaluacija nastavnika

- Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA EKONOMIKA I ORGANIZACIJA PROIZVODNJE

Kod FETA01 Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ivica Veža Bodovna vrijednost (ECTS)

3


P S AV LV KV

30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je:

naučiti studente osnovna znanja iz područja teorija organizacije proizvodnje, te suvremenih organizacijskih struktura

omogućiti studentima da odrede točku rentabilosti (na temelju prihoda i troškova) i točku ekvilibrija (ponuda i potražnja)


Nema


Nakon završenog kolegija, studenti će biti sposobni (studenti će moći): 1. Objasniti razliku između klasičnih i neoklasičnih organizacijskih teorija 2. Nabrojiti osnovne moderne teorije organizacije 3. Predstaviti vanjske i unutarnje faktore koji utječu na izbor organizacijske

strukture 4. Proračunati fiksne i varijabilne troškove 5. Izračunati točku ravnoteže



Uvod. Osnove organizacije. 2

Teorije organizacije (klasične, neoklasične, suvremene teorije organizacija). Oblikovanje organizacijske strukture.

2

Vrste organizacijskih struktura. 2

Suvremeni trendovi u oblikovanju organizacije. 2

Lean Management (VS,5S, kaizen) 2

Toyota Production System. 2

Paralelni inženjering, fraktalna tvornica. 2

Umrežena tvornica (virtualna tvornica), reinženjering poslovnog procesa, agilna proizvodnja.

2

Organizacija materijalnih faktora. Organizacija ljudskih resursa. 2

Organizacija upravljanja i managementa. Organizacijska dinamika.

2

Poduzeće, poduzetništvo, poduzetnik. Pravni oblici poduzeća. Oblici integracije poduzeća.

2

Organizacija poslovnih funkcija. Prikazivanje organizacije poduzeća.

2

Teorija proizvodnje i troškova. Teorija proizvodnja. Optimalna kombinacija proizvodnih faktora. Troškovi proizvodnje

2



☒ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij





☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad


Kolokviji 0 Usmeni ispit Pripreme za


Pisani ispit Projekt (Ostalo upisati)


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 45 minuta i sastoji se od ukupno 5 pitanja. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,5 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:

M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Konačna se ocjena utvrđuje nakon drugog završnog ispita primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri podskupine: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan, 35% slijedećih vrlo dobar, sljedećih 35% ocjenu dobar i posljednjih 15% ocjenu dovoljan. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku na kojem mogu dobiti ocjenu dovoljan. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 10 pitanja i zadataka i traje ukupno 45 minuta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dulčić, Ž.; Pavić, I.; Rovan, M.; Veža, I.: Proizvodni

menedžment. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje – Ekonomski fakultet, Split, 1996.

5

Sikavica P.; Novak, M.: Poslovna organizacija,

informator, Zagreb, 2011. 5

Dopunska literatura Schroeder, R.G.: Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 2000









NAZIV PREDMETA ELEKTRIČNA MJERENJA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Tomislav Kilić Bodovna vrijednost (ECTS)

6

Suradnici Doc. dr. sc. Tonko Garma Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

45 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela mjeriteljstva,

razumijevanje svojstava i primjene električnih mjernih instrumenata,

izbor mjernog instrumenta i mjerne metode,

samostalno obavljanje mjerenja električnih veličina,

iskazivanje rezultata i pogrešaka mjerenja.


Osnove elektrotehnike 1



Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati jedinice međunarodnog sustava jedinica, 2. objasniti temeljne pojmove mjeriteljstva, 3. opisati pogreške mjerenja, 4. izraziti mjerne rezultate i izračunati pogreške mjerenja, 5. objasniti načelo rada instrumenata s neposrednim djelovanjem, elektroničkih i

digitalnih instrumenata, 6. opisati temeljne metode za mjerenje električnih veličina, 7. odabrati odgovarajući mjerni instrument i odgovarajuću mjernu metodu, 8. izmjeriti istosmjernu i izmjeničnu struju, napon i snagu te električni otpor i

frekvenciju.


Sadržaj Sati P

UVOD: Definicija mjerenja i mjeriteljstva. Zakonsko mjeriteljstvo. Sljedivost. Međunarodne i državne mjeriteljske organizacije i ustanove. VELIČINE I JEDINICE: Povijest međunarodnog sustava (SI) jedinica. Definicije temeljnih jedinica SI-sustava. Normirana pravila označavanja i pisanja veličina i jedinica.

3

ETALONI ELEKTRIČNIH VELIČINA: Apsolutna mjerenja temeljnih veličina elektrotehnike. Strujna vaga. Thomson-Lampardov križni kondenzator. Apsolutno mjerenje otpora. Hijerarhija etalona. Etaloni napona: Westonova normala. Elektronička normala. Josephosnov kvantni efekt. Etaloni otpora, kapaciteta i induktiviteta.

3

POGREŠKE MJERENJA. Apsolutna i relativna pogreška. Točnost i preciznost. Razredi točnosti i granice pogrešaka instrumenata. Slučajne pogreške i srednja kvadratna pogreška. Pouzdanost, statistička sigurnost i mjerna nesigurnost. Posredna mjerenja i regresije.

3

Iskaz mjerne nesigurnosti. Pogreška neizravno mjerenih veličina. Složena srednja kvadratna pogreška. Račun izjednačenja pogrešaka

3

ANALOGNI ELEKTROMEHANIČKI INSTRUMENTI. Kazaljke i ljestvice. Aktivni moment, direkcioni moment, tromost i prigušenje. Statički i dinamički odziv. Instrument s pomičnim svitkom.

3

Instrument s pomičnim željezom. Elektrodinamički instrument. ELEKTRIČNA BROJILA: Indukcijska (Ferarisova) brojila. Elektronička brojila. Obračunska mjerenja električne energije.

3


MJERNI TRANSFORMATORI. Naponski mjerni transformatori. Strujni mjerni transformatori. Naponska djelila.

3

NULMETEODE. Mostovi i kompenzatori. Wheatstoneov most. Osjetljivost nulinstrumenta. Thomsonov most. Izmjenični mostovi: smetnje i oklapanje. Kompenzatori: ampermetarski i potenciometarski princip. Neuravnoteženi mostovi.

3

ELEKTRONIČKI INSTRUMENTI. Značajke operacijskog pojačala; operatori zbrajanja (odbijanja), integriranje, diferenciranje. Instrumentacijska pojačala. Širokopojasni i selektivni elektronički voltmetri.

3

DIGITALNI INSTRUMENTI. Opća blok shema digitalnog instrumenta; vrste pokaznika; digitalno mjerenje vremena i frekvencije. Naponsko-vremenski integracijski pretvarači s jednostrukom, dvostrukom i

višestrukom integracijom. - A/D pretvarači. A/D pretvornici s uzastopnim približavanjem.

3

OSCILOSKOP. Katodna cijev i analogni osciloskopi: građa osciloskopske katodne cijevi; vremenska baza i sinkronizacija; statičke i dinamičke značajke osciloskopa.

3

Analogni osciloskopi s pamćenjem. Digitalni osciloskop. MJERENJE ELEKTRIČNIH VELIČINA. Mjerenje struje. Mjerenje napona.

3

Mjerenje snage. Mjerenje otpora. Mjerenje frekvencije. 3


Mjerenje otpora i statistička obrada rezultata mjerenja 2

Procjena mjerne nesigurnosti pri mjerenju otpora UI metodom 2

Kontrola točnosti instrumenata metodom uspoređivanja 2

Proširenje mjernog opsega instrumenta s pomičnim svitkom 2

Mjerenje osciloskopom 2

Pogreška uslijed izobličenog valnog oblika 2

Mjerni transformatori 2

Snimanje petlje histereze 2

Wheatstoneov most 2

Mjerenje snage trofazne struje 2

Samostalan rad u laboratoriju i provjera praktičnih vještina 6


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.




Esej Seminarski rad

Laboratorijske vježbe 1





Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te 45% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,05 NP + 0,25 LV + 0,35 (M1 + M2)


gdje su aktivnosti izražene u postocima:

NP - nazočnost na predavanjima,


M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Konačna se ocjena utvrđuje nakon drugog završnog ispita primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri podskupine: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan, 35% slijedećih vrlo dobar, sljedećih 35% ocjenu dobar i posljednjih 15% ocjenu dovoljan. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku na kojem mogu dobiti ocjenu dovoljan. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 20 pitanja i zadataka i traje ukupno 100 minuta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

T. Kilić: Autorizirana predavanja, FESB e-learning

portal

S. Milun: Električna mjerenja – skripta s predavanja,

FESB

e-learning

portal

Dopunska literatura

V. Bego: Mjerenja u elektrotehnici, 9. dopunjeno izdanje, Graphis, Zagreb, 2003.

D. Vujević, B. Ferković: Osnove elektrotehničkih mjerenja – I. i II. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1994.









NAZIV PREDMETA ELEKTRIČNE INSTALACIJE I RASVJETA


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Tonći Modrić Prof. dr. sc. Matislav Majstrović


4


P S AV LV KV

30 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja iz područja električnih instalacija i rasvjete,

izbor rasvjetnih tijela i proračun sustava rasvjete,

projektiranje električnih instalacija i rasvjete korištenjem suvremenih računalnih alata.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. navesti osnovne pojmove i veličine iz područja električnih instalacija i rasvjete, 2. opisati osnovne elemente iz područja električnih instalacija i rasvjete, 3. primijeniti tehničke propise i norme iz područja električnih instalacija i rasvjete, 4. izračunati i izabrati osnovne elemente u projektu električnih instalacija i rasvjete, 5. primijeniti odgovarajuće programske alate (Schneider Ecodial, Relux, DIALux)

za proračun i projektiranje električnih instalacija i rasvjete, 6. izraditi projekt električne instalacije i rasvjete zadanog objekta.


Sadržaj Sati P

Općenito o niskonaponskim električnim instalacijama. 2

Osnovni elementi niskonaponskih električnih instalacija. 2

Tehnički propisi za projektiranje niskonaponskih električnih instalacija. 2

Sadržaj projekta niskonaponskih električnih instalacija (projektni zadatak, tehnički opis, proračuni).

2

Snaga trošila. Vršno opterećenje. Proračun električnih prilika u električnoj instalaciji u normalnom pogonu i u slučaju kvara.

2

Zaštita od kratkog spoja i prenapona. Zaštita od previsokog napona dodira. Uzemljenje.

2

Projektiranje niskonaponskih električnih instalacija. Ispitivanje i održavanje niskonaponskih električnih instalacija.

2

Fizikalne osnove svjetlosti i boja. Fotometrija. Svjetlosne veličine i jedinice.

2

Električni svjetlosni izvori. Svjetiljke za unutarnju i vanjsku rasvjetu. 2

Osnovne metode i standardi za projektiranje rasvjete. Proračun rasvjete. 2

Zakonska regulativa i očuvanje okoliša. 2

Unutarnja rasvjeta. 2

Vanjska rasvjeta. Rasvjeta prometnica. Reklamna rasvjeta. Svjetlotehnička mjerenja.

2


Upoznavanje s programskim paketom za projektiranje niskonaponskih električnih instalacija (Schneider Ecodial).

2

Odabir i proračun osnovnih elemenata električnih instalacija. 2

Upoznavanje s programskim paketom za projektiranje električne rasvjete (Relux).

2


Projekt unutarnje rasvjete (Relux). 2

Projekt vanjske rasvjete i rasvjete prometnica (Relux). 2

Upoznavanje s programskim paketom za projektiranje električne rasvjete (DIALux).

2

Projekt rasvjete (DIALux). 3


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe te napisan i predan seminarski rad.




Esej Seminarski rad


Kolokviji 0,2 Usmeni ispit Pripreme za laboratorijske vježbe

0,1



Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu jest da student ostvari najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokvijima ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,05∙NP + 0,15∙LV + 0,40∙(G1 + G2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:


LV - bodovi iz laboratorijskih vježbi,

G1 - bodovi iz prvog dijela gradiva obrađenog na predavanjima,

G2 - bodovi iz drugog dijela gradiva obrađenog na predavanjima. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na popravnom i komisijskom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu jest da student ostvari najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1∙LV + 0,9∙G gdje su aktivnosti izražene u postocima:

LV - bodovi iz laboratorijskih vježbi,

G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

50 - 61 % dovoljan (2)

62 - 74 % dobar (3)

75 - 87 % vrlo dobar (4)

88 - 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit će po 5 teorijskih pitanja. Na završnim ispitima, popravnom i komisijskom ispitu bit će ukupno 10 teorijskih pitanja.


Naslov Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

T. Modrić, M. Majstrović: "Predavanja iz predmeta

Električne instalacije i rasvjeta (113)", Sveučilište u

Splitu, FESB, Split, 2017.

e-learning

portal


(interna skripta u elektroničkom obliku)

Dopunska literatura

V. Srb: Električne instalacije i niskonaponske mreže, Tehnička knjiga, Zagreb, 1991.

E. Mileusnić, B. Jinek: Ispitivanje električnih instalacija niskog napona, ZIRS, Zagreb, 2013.

A. Halep: Električne instalacije i osvjetljenje, Planjax, Sarajevo, 2005.

E. Širola: Cestovna rasvjeta, Esing, Zagreb, 1997.

B. Atkinson, R. Lovegrove, G. Gundry: Electrical Installation Designs, 4th edition, Wiley, 2013.


Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi.

Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita.

Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika.

Samoevaluacija nastavnika.

Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.



NAZIV PREDMETA ELEKTRIČNE MREŽE

Kod FENA06 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Damir Jakus Bodovna vrijednost (ECTS)

6

Suradnici Dr.sc. Jakov Krstulović Dr.sc. Josip Vasilj


P S AV LV KV

45 0 0 15


30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


Razumijevanje osnovnih cjelina elektroenergetskog sustava i njihovih uloga

Formiranje nadomjesnih modela za različite komponente elektroenergetskog sustava

Primjenu postupka redukcije parametara mreže na odgovarajući naponski nivo te prebacivanja u sustav jediničnih vrijednosti u analizi mreža

Razumijevanje i primjenu osnovnih metoda u analizi električnih mreža

Formiranje nadomjesnih modela elemenata mreže korištenjem teorije četveropola

Određivanje prilika na prijenosnom vodu i utvrđivanje njegovih električnih parametara

Primjenu matričnog računa u analizi elektroenergetskih mreža

Razumijevanje sustava simetričnih komponenti

Produbljivanje temeljnih znanja iz područja prijenosa i distribucije električne energije


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: - Objasniti značaj, ulogu i odnose između pojedinih osnovnih cjelina u

elektroenergetskom sustava

- Objasniti ulogu pojedinog elementa u elektroenergetskom sustavu te navesti i

prepoznati njegove različite izvedbe

- Formirati te izračunati iznose električnih komponenti nadomjesnih shema

različitih elemenata elektroenergetskog sustava

- Primijeniti osnovne teoreme za analizu električnih mreža na realne primjere

- Primijeniti teoriju četveropola za određivanje ekvivalentnih modela pojedinih

elementa ili dijelova sustava

- Izračunati strujno-naponske prilike na realnom prijenosnom vodu

- Odrediti električne parametre nadzemnih i kabelskih vodova

- Simulirati prilike u trofaznim i jednofaznim mrežama

- Primijeniti matrični račun u analizi elektroenergetskih mreža

- Odrediti matrice impedancija/admitancija čvorova za realnu elektroenergetsku

mrežu


Sadržaj Sati P

Struktura i osnovne karakteristike elektroenergetskog sustava, vrste elektroenergetskih mreža i njihova uloga u sustavu. Elektroenergetski vodovi (dalekovodi, kabeli) izvedbe, vrste, sastavni djelovi.

3

Ekvivalentne sheme i izračun električnih parametara elemenata

elektroenergetske mreže. 3


Proračun struja i napona u simetričnoj elektroenergetskoj mreži: metoda otpora.

3

Proračun struja i napona u simetričnoj elektroenergetskoj mreži: metoda

jediničnih vrijednosti. 3

Analitičke tehnike u analizi električnih mreža: Princip linearnosti, Princip superpozicije, Teorem kompenzacije, Teorem reciprociteta, Theveninov teorem, Nortonov teorem, Millmanov teorem.

3

Četveropoli. Konstante četveropola. Povezivanje četveropola. 4

Teorija prijenosa – model prijenosnog voda. Prijenosne jednadžbe. 4

Idealni vod. Realni vod. Refleksija. Ferrantijev efekt. 3

Matrice uzdužnih impedancija dalekovoda. Preplet i ekvivalentiranje. 4

Matrice poprečnih admitancija dalekovoda. Trofazna mreža u proračunu. 4

Matrična analiza električnih mreža. Topologija. Grafovi. Matrice

incidencija. Izračun matrica impedancija čvorova. 4

Izračun matrica admitancija čvorova. Primjena matrične analize električne mreže.

4

Sustav simetričnih komponenata. Transformacijske matrice. Fizikalno

značenje. Impedancije u sustavu simetričnih komponenata. Primjena

sustava simetričnih komponenata.

3


Priprema za lab. vježbe i demonstracija načina rada s programskim alatima koji se koriste na vježbama

2

Prijenosne jednadžbe – proračun u MATLAB-u 2

Jednofazna električna mreža – proračun u MATLAB-u 3

Trofazna električna mreža – proračun u MATLAB-u 2

Formiranje matrica admitancija čvorova - proračun u MATLAB-u 3

Obilazak i upoznavanje s VN trafostanicom i priključnim vodovima (posjet TS 400/220/110 kV Konjsko )

3


☒ predavanja


☒ vježbe



☒ terenska nastava


☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata - Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.

- Obavljene i pozitivno ocijenjene sve predviđene laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad 1 Laboratorijske vježbe) 1

Kolokviji 0.5 Usmeni ispit

Pismeni ispit 0.5 Projekt


Tijekom semestra bit će dva kolokvija koji pokrivaju predavanja. Prvi kolokvij je u osmom tjednu nastave, a drugi u zadnjem tjednu nastave. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će dobiti vlastite zadatke koji će po završetku laboratorijskih vježbi biti ocjenjeni. Student može putem dva kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita u veljači i ožujku, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija.


Studenti koji nisu položili kolegij nakon dva završna ispita, ispit mogu položiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jesenskog ispitnog roka. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit koji će biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva, te pozitivno ocijenjene laboratorijske vježbe. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50% bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnim ispitima (odnosno 50% bodova iz cjelokupnog ispita na popravnom i komisijskom ispitu), te pozitivno ocijenjene laboratorijske vježbe. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,35xG1+0,35xG2+0,2xLV+0.1xP Ocjena (%) = 0,7xG+0,2xS+0.1xP (za popravni i komisijski ispit) gdje su aktivnosti izražene u postocima:

G1, G2 - bodovi iz prvog i drugog kolokvija (dijela gradiva)

G - bodovi iz cjelokupnog gradiva na popravnom i komisijskom ispitu

S – bodovi iz laboratorijskih vježbi

P – prisutnost na predavanjima Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 61% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispitni rokovi: Prvi i drugi završni ispit: veljača/ožujak Popravni i komisijski ispit: kolovoz/rujan Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Goić R., Jakus D., Penović I.: Električne mreže - interna skripta, FESB, 2014.

e-learning

Ožegović, M.; Ožegović, K.: Električne energetske

mreže I-III, FESB Split, Computing d.o.o. Split

Goić, R., Jakus, D., Krstulović, J., Mučić, D. – Električne mreže – upute za laboratorijske vježbe -, Split, FESB

e-learning

Dopunska literatura

- D. P. Kothari, I. J. Nagrath: Modern Power System Analysis, McGraw-Hill Education, 2003.

- J. Grainger , W. Stevenson Jr.: Power System Analysis, McGraw-Hill, 1994 - Stag, G. W.; El-Abiad, A., H.: Computer Methods in Power System Anylysis,

McGraw-Hill, New York, 1968

- Venikov, V.,A.: Electrical Network Performance Calculations and Analysis, Mir Publishers, Moscow, 1985


- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi

- Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita

- Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika


- Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA ELEKTRIČNI STROJEVI


Nositelj/i predmeta

Doc. dr. sc. Marin Despalatović Doc. dr. sc. Ivica Jurić-Grgić


7

Suradnici Dr. sc. Goran Majić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

45 15 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Osposobljavanje studenata za razumijevanje s mogućnošću analize rada osnovnih vrsta električnih strojeva (sinkronih, kompenzatora, reluktantnih, asinkronih, istosmjernih i izmjeničnih kolektorskih, s permanentnim magnetima, koračnih)


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Objasniti princip rada osnovnih vrsta električnih strojeva. 2. Opisati sve konstrukcijske dijelove i izvedbe osnovnih vrsta električnih strojeva. 3. Usporediti različite električne strojeve na temelju teorijskih spoznaja i provedenih

karakterističnih mjerenja u laboratoriju (eksperimenata). 4. Primijeniti švedski dijagram, kružni dijagram i I-liniju za analizu karakteristika

sinkronih, asinkronih i istosmjernih strojeva. 5. Proračunati parametre namota i nadomjesne sheme električnog stroja. 6. Izračunati bilancu snage i elektromagnetski moment električnog stroja. 7. Skicirati izvedbu namota i vektorske dijagrame za izmjenične električne strojeve. 8. Upotrijebiti metodu simetričnih komponenata kod analize rada nesimetrično ili

jednofazno napajanog trofaznog električnog stroja. 9. Koristiti alat za računalno modeliranje i simulaciju električnih strojeva. 10. Provjeriti računalno dobivene odzive i karakteristične veličine stroja usporedbom

s odgovarajućim mjerenjima dobivenim u laboratoriju.


Sadržaj Sati P

Sati

AV

Sinkroni strojevi: namjena i sastav sinkronog stroja, okrugli rotor, rotor s izraženim polovima, nazivne veličine, krivulja strujnog obloga.

3 1

Polje i reaktancije uzbudnog namota turbogeneratora, krivulja MMS, krivulja jakosti polja, krivulja indukcije, međuinduktivitet uzbudnog i armaturnog namota.

3 1

Inducirana EMS rotora, karakteristika praznog hoda, polje i reaktancije uzbudnog namota hidrogeneratora, principi gradnje armaturnog namota.

3 1

Ind. EMS skraćenog namota, faktori namota, jednoslojni i dvoslojni namot, faktori namota za više harmonike, MMS armaturnog namota.

3 1

Tokovi i reaktancije armaturnog namota, induktiviteti i reaktancije na glavnom i rasipnim magnetskim krugovima, dvoosna teorija sinkronog stroja. Redukcija armaturnog namota na uzbudni namot, vektorska slika i režimi rada sinkronog stroja. Sinkroni kompenzator i reluktantni motor.

3 1

Elektromagnetski moment i kutna karakteristika. Prigušni kavez i njegova uloga. Trajni tropolni kratki spoj. Određivanje sinkrone reaktancije mjerenjem. Određivanje uzbude, švedski dijagram, pogonska karta, udarni tropolni kratki spoj.

3 1


Asinkroni strojevi: konstrukcijska izvedba, okretno polje, rezultirajući vektori trofaznih varijabli, induktiviteti i ulančeni tokovi, vektorske naponske jednadžbe u originalnim koordinatama.

3 1

Transformacija rotorskih varijabli, redukcija rotorskih veličina, naponske jednadžbe i nadomjesna shema za stacionarna stanja, stacionarne karakteristike - bilanca snage i elektromagnetski moment, strujna karakteristika, pojednostavljeni kružni dijagram.

3 1

Bilanca snage i moment u kružnom dijagramu, utjecaj statorskog otpora na strujnu karakteristiku, pojednostavljena momentna karakteristika, analiza poteznog momenta, utjecaj statorskog otpora - točna momentna karakteristika. Strojevi s kaveznim rotorom: svođenje na teoriju kolutnog stroja, dvokavezni motori, motori s visokim rotorskim štapovima.

3 1

Podešavanje brzine vrtnje: dodavanje otpora u rotorski krug, promjena napona, promjena frekvencije. Nesimetrično napajanje: primjena metode simetričnih komponenata, jednofazni asinkroni motor.

3 1

Kolektorski strojevi: konstrukcijska izvedba i princip djelovanja istosmjernih strojeva, inducirani napon i naponske jednadžbe, elektromagnetski moment, reakcija armature - pojava i posljedice, smanjivanje utjecaja reakcije armature. Stacionarne karakteristike, način uzbuđivanja, vrste istosmjernih strojeva.

3 1

Karakteristika praznog hoda, vanjske karakteristike generatora, vanjske karakteristike motora. Jednofazni serijski kolektorski motor. Elektronički komutirani motori: pregled karakteristika i materijala za izradu permanentnih magneta, petlja histereze, pravac demagnetiziranja, konstrukcijske izvedbe rotora s permanentnim magnetima.

3 1

Motori s pravokutnim i sinusnim oblikom polja - struktura, inducirani napon, napajanje, elektromagnetski moment, vanjska karakteristika. Koračni motori: konstrukcijska izvedba i princip djelovanja. Stacionarne karakteristike, elektromagnetski moment.

3 1


1. Određivanje karakteristika praznog hoda, kratkog spoja i krivulje regulacije sinkronog generatora

3

2. Određivanje parametara i radne točke stacionarnog stanja sinkronog generatora - sinkrone reaktancije u uzdužnoj i poprečnoj osi, kut opterećenja, moment na vratilu

3

3. Pokus praznog hoda i kratkog spoja trofaznog asinkronog motora - određivanje parametara nadomjesne sheme i kružnog dijagrama

2

4. Snimanje momentne i strujne karakteristike trofaznog asinkronog motora 2

5. Osnovna ispitivanja na istosmjernom stroju – određivanje: krajeva namota i stezaljki stroja, neutralne osi, krivulje praznog hoda, smjera vrtnje

3

6. Mjerenja valnih oblika napona i struja elektronički komutiranog motora 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Pravo polaganja kolokvija, odnosno ispita (završnog, popravnog i komisijskog) student stječe ako je bio nazočan na najmanje 70% prethodnih predavanja i auditornih vježbi. Preduvjet za pristup ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) jest nazočnost na svim laboratorijskim vježbama te pozitivna ocjena (minimalno 50% bodova) svih laboratorijskih vježbi.





Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (međuispita). Prvi kolokvij polaže se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Putem kolokvija studenti mogu položiti cjelokupan ispit. Na ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) studenti polažu one dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima ili prethodnim ispitima. Pod zasebnim dijelom gradiva podrazumijeva se gradivo pojedinog kolokvija. Sve provjere znanja izvode se u pisanom obliku. Trajanje kolokvija je 60 minuta, a ispita 2x60 minuta. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvarenih minimalno 50% bodova na svakom od kolokvija, odnosno na svakom od dva dijela gradiva na ispitu, te pozitivna ocjena (minimalno 50% bodova) svih laboratorijskih vježbi. Ocjena(%) = 0,4•(K1 + K2) + 0,2•LV K1, K2 - bodovi na kolokvijima, odnosno bodovi iz pojedinog dijela gradiva na ispitu, izraženi u postocima LV - srednja ocjena svih laboratorijskih vježbi izražena u postocima Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitna grupa: 12 Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

M. Kurtović: “ Sinkroni strojevi”, Interna skripta,

FESB, Split, 2007.

e-learning

portal

M. Jadrić: “Asinkroni strojevi; Kolektorski strojevi;

Elektronički komutirani motori”, Interna skripta,

FESB, Split, 2007.

e-learning

portal

Dopunska literatura

Z. Sirotić, Z. Maljković: “Sinkroni strojevi”, Element, Zagreb, 1996. M. Jadrić, B. Frančić: “Dinamika električnih strojeva”, Graphis, Zagreb, 2004. B. Jurković, Z. Smolčić: “Kolektorski strojevi”, Školska knjiga, Zagreb, 1986. R. Wolf: “Osnove električnih strojeva”, Školska knjiga, Zagreb, 1995.








NAZIV PREDMETA ELEKTROMAGNETSKA POLJA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Dragan Poljak Bodovna vrijednost (ECTS)

5


P S AV LV KV

30 0 15 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela i zakona elektromagnetizma,

postavljanje i rješavanje jednostavnih problema statičkih, kvazistatičkih i dinamičkih polja,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja elektromagnetizma.

primjenu analitičkih i numeričkih metoda na rješavanje inženjerskih problema elektromagnetskih valova i elektromagnetskog zračenja


Matematika 3, Fizika 2


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne pojave, veličine i zakone elektromagnetskih polja, 2. primijeniti temeljne zakone elektromagnetske teorije za proračun osnovnih

veličina elektromagnetskog polja 3. primijeniti metode i tehnike primjerene rješavanju problema propagacije

elektromagnetskih valova i zračenja električki kratkih antena, 4. matematički formulirati jednostavne slučajeve propagacije ravnih valova i

zračenja električki kratkih antene, 5. analizirati jednostavne prijenosne linije, uzemljivače, antene 6. izračunati veličine jednostavnih prijenosnih linija, uzemljivača, antena, 7. razviti jednostavnije programske sustave te koristiti komercijalne softverske

pakete za rješavanje problema propagacije i zračenja



Uvod. Zakoni klasične elektrodinamike. 2 1

Električka svojstva materijala: izotropnost, linearnost, homogenost.

2 1

Maxwellove jednadžbe u diferencijalnom obliku. Maxwellove jednadžbe u integralnom obliku.

2 1

Maxwellove jednadžbe za posebne slučajeve. Klasifikacija medija i primjena aproksimacija ovisno o frekvencijskom području.

2 1

Granični uvjeti. 2 1

Poyntingov vektor. Poyntingov teorem. Kompleksni Poyntingov vektor za harmonijski promjenjljiva polja.

2 1

Elektromagnetski potencijali. Valne jednadžbe i partikularno rješenje za potencijale.

2 1

Elektrostatsko polje. Greenovi teoremi. Opće rješenje Poissonove jednadžbe. Polje točkastog naboja.

2 1

Magnetostatsko polje. Stacionarne i quazistacionarne struje. Magnetski skalarni i vektorski potencijali. Biot-Savartov zakon. Samoinduktivitet i međuinduktivitet

2 1

Metode rješavanja elektromagnetskih problema. Analitičke metode.

2 1


Metoda preslikavanja. Ogledni primjeri. Metoda separacije varijabli. Ogledni primjeri.

2 1

Numeričke metode: Metoda konačnih diferencija. Metoda momenata. Metoda konačnih elemenata. Ogledni primjeri.

2 1

Ravni val. Širenje ravnog vala u sredini bez gubitaka i konačno vodljivoj sredini. Elektromagnetsko zračenje. Hertzov dipol.

2 1


Polje i potencijal unutar kondenzatora. (pločasti, cilindrični i sferni kondenzator)

3

Prostorna raspodjela naboja – Poissonova jednadžba. 2

Polje i potencijal točkastog naboja. 2

Magnetsko polje beskonačno dugog vodiča i oklopljenog kabela. 2

Propagacija EM vala u dielektriku. 2

Propagacija EM vala u sredstvu s gubicima. 2

Zračeno elektromagnetsko polje kratkog dipola. 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (međuispita). Prvi kolokvij održava se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Svaki se kolokvij provodi kao pisani ispit u trajanju od 120 minuta i sastoji se od ukupno 3 pitanja (svako pitanje ima teorijski dio i kraći zadatak) i 2 zadatka. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su; odrađene laboratorijske vježbe te minimalno 50% bodova na oba kolokvija, a konačna se ocjena formira na način:

Ocjena(%) = 0,5 (K1 + K2) gdje su K1 i K2 – ocjene ostvarene na kolokvijima. Konačna se ocjena utvrđuje u skladu s ostvarenim postocima na način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji nisu ispit položili preko kolokvija pristupaju ispitu u zimskom/jesenskom roku. Ukoliko je student položio jedan od kolokvija, na ispitu polaže gradivo iz onog kolokvija na kojem nije ostvario zadovoljavajući broj bodova. Ispit se provodi u pisanoj


formi u trajanju od 150 minuta i sastoji se od ukupno 4 pitanja (svako pitanje ima teorijski dio i kraći zadatak) i 2 zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova ostvarenih na ispitu. Ukupna ocjena utvrđuje se u skladu s ostvarenim postocima na opisani način.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D.Poljak, Teorija elektromagnetskih polja s

primjenama u inženjerstvu, Šk. knjiga Zagreb, 2014. 5

D.Poljak i dr., Modeliranje žičanih antena primjenom računala, Kigen Zagreb 2009.

5

Dopunska literatura


2. Z. Haznadar, Ž. Štih: Elektromagnetizam, Školska knjiga, Zagreb 1997. 3. S. Ratnajeevan, H. Hoole, P. Ratnamahilan, P. Hoole: A Modern Short Course in

Engineering Electromagnetics, Oxford University Press, 1996. 4. S.M.Wentworth: Fundamentals of Electromagnetics with Engineering

Applications, Wiley, 2005







NAZIV PREDMETA ELEKTROMOTORNI POGONI


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Božo Terzić Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Doc. dr. sc. Marin Despalatović Dr. sc. Goran Majić


P S AV LV KV

30 0 15 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje stacionarnih i dinamičkih karakteristika nereguliranih i reguliranih elektromotornih pogona,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja elektromotornih pogona

rad u stvarnom pogonu


Ulazne kompetencije:

Temeljna znanja iz kolegija Osnove elektrotehnike 1 i 2

Temeljna znanja iz kolegija Energetska elektronika

Temeljna znanja iz kolegija Električni strojevi


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Proračunati i izmjeriti stacionarne karakteristike radnih i kočnih režima

nereguliranih elektromotornih pogona 2. Pustiti u rad neregulirani elektromotorni pogon, kao i jednostavni regulirani

pogon s odgovarajućim poluvodičkim pretvaračem, 3. Odabrati vrstu, te nazivnu brzinu i snagu motora za definirane stacionarne i

dinamičke režime radnog mehanizma 4. Izmjeriti i analizirati strujne i naponske valne oblike motora kod nereguliranih i

reguliranih pogona, 5. Definirati osnovne parametre (parametrizirati) poluvodičkih pretvarača kod

jednostavnih reguliranih pogona i pogona s mekim pokretanjem 6. Proračunati i odabrati uređaje za pokretanje nereguliranih motora 7. Proračunati gubitke i zagrijavanje motora u dinamičkim i stacionarnim režimima 8. Detektirati i riješiti jednostavnije probleme i kvarna stanja u pogonima



Osnovni pojmovi i definicije elektromotornog pogona (EMP). Osnovna stanja EMP-a. Radni i kočni režimi EMP-a. Mehaničke karakteristike radnih mehanizama.

2 1

Stacionarna stanja EMP-a s istosmjernim motorima - Nezavisni motor: mehaničke karakteristike, način upravljanja brzinom vrtnje, kočni režimi rada - Serijski motor: Mehaničke karakteristike, kočni režimi rada.

2 1

Stacionarna stanja EMP-a s asinkronim motorima - Napajanje iz naponskog izvora: mehaničke karakteristike, način upravljanja brzinom vrtnje - Napajanje iz strujnog izvora: mehaničke karakteristike pri konstantnoj statorskoj struji i konstantnom glavnom magnetskom toku.

2 1

Kočna stanja EMP-a s asinkronim motorima: generatorsko kočenje, protustrujno kočenje, elektrodinamičko kočenje istosmjernom strujom. Stacionarna stanja EMP-a sa sinkronim motorima.

2 1

Osnove dinamike EMP-a: stabilnost radne točke, elektromehanička vremenska konstanta, zalet i udarno opterećenje nezavisnog istosmjernog motora, nelinearni zalet asinkronog motora, dinamički gubici energije kod EMP s asinkronim i istosmjernim motorom

2 1


Pokretanje EMP-a: Pokretači za istosmjerne motore - osnovni pojmovi i parametri, određivanje otpora pokretača. Pokretači za asinkrone kolutne motore - fizikalni uvjeti pokretanja, određivanje otpora pokretača

2 1

Pokretanje EMP-a: Ograničenje struje pokretanja kod asinkronih kaveznih motora - pokretanje zvijezda trokut, pokretanje pomoću autotransformatora, tiristorsko meko pokretanje. Problem zagrijavanja pri zaletu teških elektromotornih pogona. Pokretanje sinkronih motora.

2 1

Zagrijavanje i odabir motora za elektromotorni pogon: Teorija zagrijavanja električnih strojeva - toplinska jednadžba homogenog tijela, načini prijelaza topline, toplinska vremenska konstanta.

2 1

Zagrijavanje i odabir motora za elektromotorni pogon: Metoda srednje vrijednosti gubitaka. Vrste opterećenja u elektromotornim pogonima.

2 1

Napajanje reguliranih EMP-a istosmjernim nezavisnim motorom: Leonardov agregat. Motor napajan iz tiristorskih usmjerivača - idealni režim rad, utjecaj induktiviteta u armaturnom krugu, utjecaj impedancije mreže.

2 1

Harmonici u struji iz mreže kod istosmjernog EMP-a napajanog iz trofaznog tiristorskog usmjerivača. Istosmjerni motor s čoperom za servopogone.

2 1

Napajanje reguliranih EMP-a s asinkronim motorima: Princip upravljanja izmjeničnim EMP. Osnovne vrste pretvarača frekvencije. Asinkroni motor napajan iz pretvarača frekvencije - utisnuti napon šestpulsni izmjenjivač, utisnuti napon pulsnoširinski izmjenjivač, utisnuta struja.

2 1

Elektronički komutirani motor i sinkroni motor s permanentnim magnetima. Princip vektorskog upravljanja sinkronog motora s permanentnim magnetima.

2 1


Stacionarne karakteristike istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 2

Elektrodinamičko kočenje istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 2

Stacionarne karakteristike asinkronog motora 2

Dinamičke karakteristike EMP-a s asinkronim kaveznim motorom 2

Pokretanje asinkronog kaveznog motora 2

Istosmjerni motor napajan tiristorskim usmjerivačem 2

Asinkroni motor napajan frekventnim pretvaračem 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad










M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Konačna se ocjena utvrđuje prema slijedećim kriteriju koristeći postotnu ocjenu:

50-62% - dovoljan (2)

63-75% - dobar (3)

76-88% - vrlodobar (4)

89-100% - izvrstan (5)

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u

jesenskom roku na kojem se polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 10 pitanja i

zadataka i traje ukupno 90 minuta. Postotna ocjena se određuje prema formuli:

Ocjena(%) = 0,2 LV + 0,8 PI gdje je PI postotna ocjena popravnog ispita. Konačna ocjena se određuje prema istim kriterijima kao i kod dva završna ispita.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

M. Jadrić, B. Terzić: Autorizirana predavanja, FESB

e-learning

portal

Dopunska literatura

B. Jurković: Elektromotorni pogoni, Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Bose, B.K.: Power Electronics and Variable Drives, IEEE Press, New York,

1997.









NAZIV PREDMETA ELEKTRONIČKI ELEMENTI I SKLOPOVI



6

Suradnici

Prof. dr. sc. Ivan Zulim Dr. sc. Ivan Marasović, v. asist. Mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred.


P S AV LV KV

30 0 30 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje osnovnih svojstava poluvodičkih materijala i principa rada osnovnih

elektroničkih komponenata. Sposobnost analize elektroničkih sklopova s bipolarnim

i unipolarnim tranzistorima u statičkim i dinamičkim uvjetima. Analiza osnovnih

sklopova s operacijskim pojačalima.


Položen kolegij Osnove elektrotehnike 1.



1. navesti osnovna svojstva poluvodičkih materijala,

2. objasniti princip rada osnovnih elektroničkih elemenata,

3. proračunati osnovne parametre poluvodičkih materijala i elektroničkih

elemenata,

4. primijeniti osnovne modele elektroničkih elemenata za proračun elementarnih

izvedbi pojačala s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima,

5. opisati utjecaj frekvencije na rad pojačala s bipolarnim i unipolarnim

tranzistorom,

6. objasniti rad osnovnih sklopova s operacijskim pojačalom.



Uvod. Povijesni pregled razvoja elektronike. Podjela čvrste

tvari. Intrinsični i ekstrinsični poluvodič. Degenerirani

poluvodič.

2 2

Gibanje slobodnih nosilaca naboja: difuzijsko i driftno gibanje.

Pokretljivost nosilaca. Einsteinova relacija. Generacija i

rekombinacija nosilaca. Jednadžba kontinuiteta.

2 2

Skokoviti PN spoj. PN spoj s priključenim naponom. Odnos

struje i napona PN spoja. 2 2

Pojam uske i široke strane diode. Akumulirani naboj

manjinskih nosilaca. Ovisnost struje i napona diode o

temperaturi.

2 2

Bipolarni tranzistor: definicija i tehnološka izvedba. Struje

normalno polariziranog tranzistora. Earlyjev efekt. 2 2

Ebers-Mollov model tranzistora. Područja rada tranzistora. 2 2

Unipolarni tranzistor (FET). Tipovi unipolarnih tranzistora.

JFET i MOSFET: dinamički parametri, statičke karakteristike. 2 2

Osnovni pojmovi o pojačalima. Računanje pojačanja u

decibelima. 2 2


Bipolarni i unipolarni tranzistor u statičkim uvjetima rada.

Stabilizacija statičke radne točke. 2 2

Dinamička svojstva pojačala s bipolarnim tranzistorom.

Hibridni nadomjesni model bipolarnog tranzistora. Pojačalo u

spoju zajedničkog emitera, baze i kolektora.

2 2

Dinamička svojstva pojačala s unipolarnim tranzistorom.

Nadomjesni model unipolarnog tranzistora. Pojačalo u spoju

zajedničkog uvoda, odvoda i vrata.

2 2

Frekvencijska karakteristika elektroničkih sklopova:

nadomjesni sklopovi tranzistora u području niskih i visokih

frekvencija. Bodeov prikaz frekvencijske karakteristike

2 2

Operacijsko pojačalo: definicija i osnovna svojstva. Primjeri

primjene operacijskog pojačala. 2 2


Poluvodička dioda. Svjetleća dioda (LED). 2

Zener dioda. 1

Bipolarni tranzistor. 2

Unipolarni tranzistor (JFET). 2

Pojačalo u spoju zajedničkog emitera. 2

Pojačalo u spoju zajedničkog kolektora. 2

Pojačalo u spoju zajedničkog uvoda. 2

Operacijsko pojačalo. 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70%

predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad





Pismeni ispit 0,1 Projekt


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 105 minuta i sastoji se od ukupno 4 teorijska pitanja i 3 zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te po 50% bodova iz teorije i zadataka na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,2(T1+T2)+0,2(Z1+Z2)+0,2L gdje su:

T1, T2 – bodovi iz teorijskog dijela na međuispitima izraženi u postocima,

Z1, Z2 – bodovi iz zadataka na međuispitima izraženi u postocima,

L – bodovi iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:


50% - 60% - dovoljan (2) 61% - 74% - dobar (3) 75% - 87% - vrlo dobar (4) 88% - 100% - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 8 teorijskih pitanja i 6 zadataka i traje ukupno 165 minuta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

I. Zulim: Elektronika – autorizirana predavanja,

FESB

E-learning

portal

I. Zulim, S. Gotovac: Osnovni poluvodički

elektronički elementi, FESB, Split, 1998.

P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga,

Zagreb, 2005.

I. Zulim, P. Biljanović: Elektronički sklopovi – zbirka

zadataka, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

S. Bovan, I. Marasović: Elektronički elementi i

sklopovi – Upute za laboratorijske vježbe, FESB,

Split, autorizirana skripta

Dopunska literatura

P. Biljanović: Poluvodički elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

B. Juzbašić: Elektronički elementi, Školska knjiga, Zagreb, 1984.

A.S. Sedra, K.C. Smith: Microelectronic Circuits, 6th edition, Oxford University

Press, 2009.

S.M. Sze, K.K. Ng: Physics of Semiconductor Devices, Wiley, 2006.

J. Millman, A. Grabel: Microelectronics, 2nd edition, McGraw-Hill, 1987.










NAZIV PREDMETA ELEKTRONIČKI PRETVARAČI ZA NAPAJANJE


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Dinko Vukadinović


4

Suradnici Doc. dr. sc. Mateo Bašić Miljenko Polić, asistent


P S AV LV KV

30 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje načela rada elektroničkih pretvarača za napajanje

izbor komponenti elektroničkih pretvarača za napajanje


Energetska elektronika

Očekiv Aktivna korekcija faktora snage.ani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Objasniti načela rada elektroničkih pretvarača koji rade u linearnom i sklopnom

načinu rada. 2. Karakterizirati realne komponente elektroničkih pretvarača. 3. Analizirati jednofazni poluvalni jednopulsni neupravljivi ispravljač opterećen

kondenzatorom i otporom. 4. Analizirati utjecaj rasipnog induktiviteta mrežnog transformatora na komutaciju

struje kod jednofaznog mosnog ispravljača 5. Izračunati minimalni iznos induktiviteta kod istosmjernih pretvarača bez

galvanske izolacije kojim se osigurava kontinuitet struje kroz njega. 6. Komentirati valne oblike struja i napona istosmjernih pretvarača s galvanskom

izolacijom 7. Izvesti faktore naponske pretvorbe istosmjernih pretvarača s galvanskom

izolacijom 8. Objasniti aktivnu korekciju faktora snage. 9. Usporediti sustave za besprekidno napajanje koji rade u redovnom načinu rada,

radu pohrane energije i obilaznom načinu rada.


Sadržaj Sati P

Uvod. Blokovske sheme elektroničkih pretvarača za napajanje istosmjernim naponom.

1

Komponente elektroničkih pretvarača za napajanje. 1

Neupravljivi ispravljači. 3

Visokofrekvencijski istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja (silazni, uzlazni i silazno-uzlazni pretvarači, Ćukov i mosni spoj).

3

Visokofrekvencijski istosmjerni pretvarači s galvanskim odvajanjem (propusni, zaporni, protutaktni, polumosni i mosni).

6

Jednofazni i trofazni izmjenjivači. 4

Pretvarači frekvencije. 2

Aktivna i pasivna korekcija faktora snage. 2

Sustavi za besprekidno napajanje. 2

Primjeri primjene elektroničkih pretvarača u elektromotornim pogonima i proizvodnji električne energije.

2


Istosmjerni izvor za napajanje realiziran jednofaznim jednopulsnim neupravljivim pretvaračem

4

Istosmjerni izvor za napajanje realiziran dvopulsnim neupravljivim pretvaračem u mosnom spoju

4

Istosmjerni uzlazni pretvarač bez galvanskog odvajanja 4

Istosmjerni silazno-uzlazni pretvarač bez galvanskog odvajanja 3



predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)





Esej Seminarski rad



0,5



Tijekom semestra odžat će se dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave a drugi nakon 13 tjedana nastave. Svaki kolokvij sadrži 4 pitanja. Pitanja mogu biti teorijskog ili računskog tipa. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi i 50% bodova na svakom kolokviju. Ocjena(%)=0,25L + 0,375(M1 + M2) L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na kolokvijima izraženi u postocima. Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži 4 pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji na ispitu polažu samo gradivo pojedinog kolokvija kojeg nisu položili, na ispitu dobivaju 4 pitanja iz gradiva pripadajućeg kolokvija. Konačna ocjena za studente koji polažu cjeloviti ispit utvrđuje se na sljedeći način: Ocjena(%)=0,25L + 0,75I L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, I - bodovi na cjelovitom ispitu. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ispitni rokovi održavaju se u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Vukadinović, D.: Predavanja iz kolegija Elektronički pretvarači za napajanje, šk. god. 2014/15.

e-learning

portal

Dopunska literatura

Hase, Y..: Handbook of power systems engineering with power electronics applications, John Wiley, 2013.

Emadi A., Nasiri A., Bekiarov S. B.: Uninterruptable Power Supplies and Active Filters, CRC Press, New York, 2005.






NAZIV PREDMETA ELEKTRONIČKI SKLOPOVI

Kod FELA10 Godina studija 3. (V)

Nositelj/i predmeta Izv. Prof. Dr. Sc. Ivan Marinović


5

Suradnici Dr. Sc. Duje Čoko, zn. novak


P S AV LV KV

30 15 15


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta 1. Sposobnost analize osnovnih elektroničkih analognih sklopova

2. Izvođenje mjerenja na elektroničkim sklopovima korištenjem osciloskopa


Položen kolegij Elektronički elementi i osnovni sklopovi


Student će nakon uspješno položenog kolegija:

1. objasniti funkcioniranje osnovnih analognih elektroničkih sklopova

2. analizirati ponašanje sklopova u istosmjernom režimu rada

3. analizirati ponašanje sklopova u izmjeničnom režimu rada

4. sprovesti analizu sklopova u frekvencijskoj domeni

5. provesti mjerenja osnovnih parametara navedenih sklopova


Sadržaj: P AV

Kaskadni spojevi pojačala 1 0.5

Frekvencijske karakteristike elektroničkih sklopova i Bodeov prikaz 1 0.5

Karakteristike pojačala s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima kod

niskih i visokih frekvencija 4 2

Utjecaj frekvencijskih karakteristika na prijenos impulsa 1 0.5

Šum, vrste šuma, šum kod BT, FET-a i MOSFET-a 1 0.5

Pojačala s povratnom vezom 6 3

Pojačala snage, A klasa s transformatorom, AB klasa 8 4

Diferencijalno pojačalo 2 1

Operacijsko pojačalo 6 3

Laboratorijske vježbe: LV

Frekvencijska svojstva pojačala s bipolarnim tranzistorom 2

Frekvencijska svojstva pojačala s unipolarnim tranzistorom 2

Frekvencijska svojstva dvostupanjskog pojačala 2

Pojačalo s povratnom vezom 2

Pojačalo snage u klasi AB 2

Diferencijalno pojačalo 2

Operacijsko pojačalo 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Auditorne i lab. vježbe 1

Esej Seminarski rad Samostalan rad 2




Studenti kolegij mogu položiti preko dva kolokvija ili ispitom koji se satoji od

pismenog i usmenog dijela. Primjenjuje se apsolutni način ocjenjivanja.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

P. Biljanović: Elektronički sklopovi, Školska knjiga,

Zagreb 5

I. Zulim, P. Biljanović: Elektronički sklopovi - zbirka

zadataka, Školska knjiga, Zagreb 5

Dopunska literatura








NAZIV PREDMETA ELEKTROTEHNIČKA SIGURNOST


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Rino Lucić Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Suradnici Doc. dr. sc. Ivica Jurić-Grgić Dr. sc. Dino Lovrić


P S AV LV KV

30 0 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


uočavanje opasnosti od udara električne struja,

usvajanje najvažnijih tehničkih zaštitnih mjera od udara električne struje,

razumijevanje metodologije, postupaka i mjera zaštite u radu s električnim uređajima, strojevima i postrojenjima,


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. objasniti temeljne opasnosti od mogućeg udara električne struje u postrojenjima

niskog i visokog napona, 2. opisati i definirati najvažnije tehničke zaštitne mjere od udara električne struje u

postrojenjima niskog i visokog napona, 3. procijeniti ispravnost zaštite od direktnog dodira u električnim postrojenjima, 4. ispitati ispravnost zaštite od indirektnog dodira u električnim instalacijama.


Sadržaj Sati P

Djelovanje električne struje na čovjeka. 2

Vrste opasnosti od električne struje: direktan dodir, indirektan dodir, iznošenje potencijala, inducirani naponi, preskok VN na postrojenje NN, električni luk, statički elektricitet, zaostali naboj, atmosferski prenaponi, utjecaj električnih i magnetskih polja na čovjeka.

6

Tehnička sigurnost u izvedbi postrojenja niskog napona. Vrste niskonaponskih sustava, uzemljenja i uzemljivači, zaštita od direktnog i indirektnog dodira, istodobna zaštita od direktnog i indirektnog dodira.

4

Zaštita električnim odvajanjem, zaštita od prenapona iz mreže visokog napona, zaštita od atmosferskih prenapona i sklopnih prenapona. Posebne mjere zaštite na gradilištima i ograničenim vodljivim prostorima.

4

Tehnička sigurnost u postrojenjima visokog napona. 2

Nadzemni vodovi, sigurnosni razmaci i visine. Uzemljenje stupova. 2

Pravila i mjere sigurnosti pri radovima na električnim postrojenjima. 2

Mjere sigurnosti u rasklopnim postrojenjima, transformatorskim stanicama i elektranama.

2

Mjere sigurnosti kod radova na nadzemnim vodovima, kabelima i u podzemnim postrojenjima. Rad pod naponom.

2


Zaštita od direktnog dodira 3

Zaštita od indirektnog dodira 3

Nadstrujni zaštitni uređaju 3

Strujna zaštitna sklopka 3

Uzemljivači 3


☒ predavanja


☒ vježbe



☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad









Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij bit će u osmom tjednu nastave, drugi u prvom tjednu ispitnog roka. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita, studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na završnom ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,1*LV+0,45*(G1+G2) gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV - bodovi iz laboratorijskih, G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti u zadnjem tjednu kolovoza ili prvom tjednu rujna na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj školskoj godini je tzv. komisijski ispit. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,1*LV+0,9*G gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV – bodovi iz laboratorijskih vježbi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obrađenog na predavanjima. Konačna se ocjena utvrđuje na slijedeći način: Postotak Ocjena 50 % do 61% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Prema Članku 48. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi


100% izvještaja sa laboratorijskih vježbi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student neće moći pristupiti ispitu.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

R. Lucić: Autorizirana predavanja, FESB e-learning

portal

Dopunska literatura E. Mileusnić: Ispitivanje električnih instalacija niskog napona, ZIRS, Zagreb,

2006.

G. G. Seip: Electrical Installation Handbook-Third Edition, John&Wiley, 2000.









NAZIV PREDMETA ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI I TEHNOLOGIJE


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Maja Stella Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Suradnici Prof. dr. sc. Dinko Begušić Doc dr. sc. Josip Lörincz


P S AV LV KV

30 15


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


- poznavanje i primjenu osnovnih elektrotehničkih materijala i tehnologija

- poznavanje i primjenu vodljivih, poluvodljivih, izolacijskih i magnetskih materijala u

elektrotehnici

- poznavanje osnova mikroelektroničke i svjetlovodne tehnologije

- trajno stjecanje znanaja o novim elektrotehničkim materijalima i tehnologijama


Nema preduvjeta


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: - definirati i poznavati osnovne značajke osnovnih elektrotehničkih materijala i

tehnologija

- vrednovati i primjenjivati osnovne elektrotehničke materijale i tehnologije

- vrednovati i primjenjivati vodljive, poluvodljive, izolacijske i magnetske materijale u

elektrotehnici

- vrednovati i primjenjivati osnovne mikroelektroničke i svjetlovodne tehnologije

- trajno stjecati znanaja o novim elektrotehničkim materijalima i tehnologijama


PREDAVANJA Sati P

Uvod. Građa i svojstva materijala. Svojstva vodiča, 2

Materijali za izradu vodiča: bakar i njegove slitine i aluminij. 2

Vodiči s visokim talištem: volfram, molibden, tantal i niobij. Materijali za specifične namjene: zlato, srebro, željezo i platina.

2

Materijali za otpornike, termočlanke, termobimetale, rastalne osigurače, vodiče kroz staklo i kontakte. Uvod. Građa i svojstva materijala. Svojstva vodiča,

2

Supravodljivost i supravodljivi materijali. Poluvodički materijali. Čišćenje poluvodiča. Metode dobivanja monokristala poluvodiča.

2

Magnetski materijali-općenito. Mekomagnetski materijali (željezo, slitine: željezo-silicij i željezo-nikal.

2

Mekomagnetski materijali za VF tehniku (feromagnetske praškaste jezgre i feriti). Tvrdomagnetski materijali (ugljični čelici, disperzijske slitine, duktilni tvrdomagnetski materijali i materijali temeljeni na metalnim oksidima).

2

Izolacijski materijali-općenito. Pregled značajki najčešće korištenih izolacijskih materijala: zrak, izolacijske tekućine, tinjac, keramika.

2


Staklo, lakovi, izolacijski kitovi, vlaknasti materijali i laminati, kaučuk i guma, sintetičke smole (termoplastične i termostabilne). Tiskane veze.

2

Postupak mekog lemljenja. Mikroelektronika: uvod i povijesni razvitak. Podjela integriranih sklopova. Planarna tehnologija: općenito.

2

Pojedini postupci u okviru planarne tehnologije: epitaksija, oksidacija ili pasivizacija Si površine, difuzija i ionska implatancija. Metalizacija.

2

Tankoslojna tehnologija: općenito, izrada tankoslojnih komponenata (otpornika, kondenzatora, vodljivih staza). Debeloslojna tehnologija: općenito, izrada debeloslojnih komponenata (otpornika, kondenzatora, vodljivih staza). Metode za izradu posebnih aplikacijskih integriranih krugova (ASIC).

2

Svjetlovodni prijenosni sustavi: povijesni razvitak, širenje svjetlosti kroz svjetlovod, vrste svjetlovoda, zaštita svjetlovoda, vrste svjetlovodnih kabela i proizvodnja svjetlovoda

2

LABORATORIJSKE VJEŽBE Sati LV

Mjerenje specifičnog električnog otpora 2

Mjerenje otpora bojom označenih otpornika 2

Varistori 2

Termistori 2

Mjerenje temperature termočlankom 2

Ispitivanje kvalitete transformatorskih limova i mjerenje gubitaka u željezu

2

Nazivna snaga rasipanja otpornika 2


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad






Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 8 tjedana nastave, a drugi nakon 15 tjedana nastave. Na 1. i 2. završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za ukupnu pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te minimalno 50% bodova na svakom međuispitu odnosno završnom, popravnom ili komisijskom ispitu. Ocjena(%)=0,20 L + 0,40 (M1 + M2)


L - ocjena iz laboratorijskih vežbi izražena u postocima, M1, M2- bodovi na 1. i 2. međuispitima izraženi u postocima, Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ni jedan kolokvij polažu cijelo gradivo na završnom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polažu cijelo gradivo. Uvjet za pristupanje ispitu (završnom, popravnom i komisijskom) je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Ispitni rokovi: 1. Završni ispit 2. Završni ispiti Popravni ispit: Komisijski ispit


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

M. Kapov: Elektrotehnički materijali i tehnologije, skripta, FESB Split, 2005.

Dopunska literatura

1. M. Vrdoljak, M. Kapov: Elektrotehnički materijali- lab. vježbe, skripta, FESB Split, 2001

2. V. Bek: Tehnologija elektromaterijala, ETF Zagreb, 1989.

3. P. Biljanović: Mikroelektronika, ETF Zagreb, 1983.









NAZIV PREDMETA ELEMENTI AUTOMATIZACIJE INDUSTRIJSKIH PROCESA


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Ozren Bego Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici dr. sc. Danijel Jolevski Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 30 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje pojmova vezanih za automatizaciju industrijskih procesa

razumijevanje principa rada industrijskih računala (PLCova), senzora za

mjerenje procesnih veličina i aktuatora,

programiranje programabilnih logičkih kontrolera

projektiranje jednostavnijih automatizacijskih sustava i regulatora.


Položen predmet Digitalna elektronika



1. definirati i opisati sustave automatizacije,

2. odabrati senzore procesnih veličina prema postavljenim kriterijima,

3. analizirati pneumatske izvršne elemente u sustavima automatizacije,

4. analizirati hidrauličke izvršne elemente u sustavima automatizacije,

5. napraviti program za programabilne logičke kontrolere (PLC-ove),

6. analizirati kvalitetu regulacijskog sustava.


Sadržaj predavanja Sati P

Uvod u predmet, osnove sustava automatizacije. Definicija tehničkih

procesa, klasifikacija, primjeri. Povijesni pregled provedbe

automatizacije. Primjeri automatizacije hidroelektrana, lončaste peći,

betonara.

2

Automatizacija strojeva i postrojenja, stupanj automatizacije. Centralna

i decentralna struktura upravljanja. Povezivanje procesnih računala.

Redundancija sustava upravljanja. Pouzdanost i sigurnost u sustavima

automatizacije

2

Struktura procesnih računala. Centralna procesorska jedinica,

procesna periferija. Vrste procesnih signala. 2

Osnovna obrada signala (multipleksiranje, filtriranje). A/D pretvorba,

podjela A/D pretvornika i njihova izvedba. 2

Senzori - podjela prema mjerenoj veličini i vrsti izlaznog signala,

stacionarne i dinamičke karakteristike, prijenos analognih i digitalnih

signala, galvansko odvajanje i oklapanje vodova analognih signala.

2

Diskretni senzori udaljenosti (mehanički, induktivni, kapacitivni,

fotosenzori, ultrazvučni), mjerenje kutnog pomaka i brzine vrtnje. 2

Mjerenje procesnih veličina (temperatura, pritisak, protok, razina). 2

Izvršni članovi (aktuatori) – definicija i podjele, elektromehanički

diskretni aktuatori, step motori. 2

Pneumatski izvršni članovi – pneumatski sustavi, kompresori, ventili,

cilindri, pneumatske sheme. 2


Hidraulički izvršni članovi – hidraulički sustavi, crpke, ventili, cilindri,

hidrauličke sheme 2

PID regulatori, izvedbe digitalnih PID regulatora, industrijska izvedba

PID regulatora, podešavanje parametara regulatora 2

Podešavanje parametara PID regulatora. Programska izvedba

digitalnih PID regulatora. Praktična prezentacija automatiziranih

procesa.

2

Posjet industrijskim postrojenjima. 2

Laboratorijske vježbe Sati LV

Upoznavanje s PLC-ovima, njihovom strukturom i alatima za njihovo

programiranje 3

Definiranje sklopovske strukture, struktura programa, programski i

podatkovni blokovi, korištenje organizacijskih blokova, funkcija i

funkcijskih blokova, simbolički prikaz

3

Programske naredbe: binarne operacije, rad s brojevima, timeri i

counteri, usporedbe i konverzije brojeva 3

Monitoring izvršenja programa, obrada analognih vrijednosti 3

Sekvencijalno upravljanje - simulacija rada 2

Sekvencijalno upravljanje - simulacija rada 2

Mjerenje procesnih veličina pomoću PLC-a 2

Upravljanje istosmjernim motorom (crpkom) pomoću PLC-a 2

Snimanje vanjske karakteristike crpke Q(U) 2

Struktura Simatic-ovog PID regulatora. Regulacija razine u spremniku

- podešavanje parametara 2

Regulacija razine u spremniku 2

Vizualizacija procesa - SCADA sustavi 2

Vizualizacija procesa - SCADA sustavi 2

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☐seminari i radionice

☐ vježbe


☐mješovito e-učenje

☐terenska nastava

☒samostalni zadaci

☐multimedija

☒laboratorij

☐mentorski rad





Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Laboratorijske vježbe 1

Esej Seminarski rad 0,5 Pripreme za laboratorijske vježbe

0,5

Kolokviji 0,2 Usmeni ispit Samostalan rad 1,7



Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu u lipnju i srpnju studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima, a na ispitima u rujnu polaže se cjelokupno gradivo.


Uvjet za pozitivnu ocjenu na osnovi međuispita je najmanje 40% bodova na svakom međuispitu, te najmanje 50% bodova ukupno.

Konačna ocjena se formira prema formuli: Ocjena(%)= 0,3*L+0,7*(M1+ M2)/2 L - ocjena laboratorijskih vježbi u postocima M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

O. Bego, B. Terzić: Autorizirana predavanja, FESB e-learning portal

Dopunska literatura









NAZIV PREDMETA ELEMENTI ELEKTRIČNIH POSTROJENJA


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Tonći Modrić Bodovna vrijednost (ECTS)

6


P S AV LV KV

45 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja iz područja električnih postrojenja,

razumijevanje koncepcije pojedinih vrsta električnih postrojenja,

dimenzioniranje i izbor elemenata glavnih strujnih krugova električnih postrojenja,

određivanje nadomjesnih shema i impedancija elemenata u elektroenergetskom sustavu,

izračun struja osnovnih vrsta kvarova u elektroenergetskom sustavu.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. navesti ulogu električnih postrojenja u elektroenergetskom sustavu, 2. nabrojati vrste električnih postrojenja, 3. definirati struje mjerodavne za dimenzioniranje elemenata električnih

postrojenja, 4. predstaviti osnovne elemente glavnih strujnih krugova električnih postrojenja, 5. opisati osnovne vrste kvarova u električnom postrojenju, 6. izračunati struje osnovnih vrsta kratkih spojeva, 7. usporediti karakteristične veličine (struje i napone) u elektroenergetskom

sustavu pri različitim osnovnim vrstama kratkih spojeva, 8. odabrati tipične elemente glavnih strujnih krugova električnih postrojenja, 9. razlučiti važnost izbora načina uzemljenja neutralne točke električnih mreža.


Sadržaj Sati P

Uloga električnih postrojenja u elektroenergetskom sustavu. Vrste električnih postrojenja. Grafički simboli i funkcije osnovnih visokonaponskih elemenata električnih postrojenja.

2

Strujna naprezanja elemenata električnih postrojenja. Osnovne vrste nesimetričnih kvarova. Izračun struja osnovnih vrsta kratkih spojeva primjenom metode simetričnih komponenti. Primjeri izračuna.

5

Utjecaj transformacije na raspodjelu nesimetričnih struja. Određivanje struja nesimetrično opterećenih transformatora. Primjena metode strelica kod osnovnih slučajeva nesimetrično opterećenih transformatora. Primjeri.

5

Nadomjesne sheme i impedancije elemenata elektroenergetskog sustava u izračunima struja kratkih spojeva. Primjeri izračuna.

6

Dijagram vremenske promjene struje kratkog spoja. Komponente struje kratkog spoja.

2

Struje mjerodavne za dimenzioniranje opreme visokonaponskih električnih postrojenja. Definicije i izrazi za izračun iznosa: udarne, termičke i rasklopne struje kratkog spoja.

2

Naponska naprezanja visokonaponskih elemenata električnih postrojenja. Standardni nazivni i najveći naponi električnih mreža. Vrste

4


prenapona. Standardni podnosivi ispitni naponi. Koordinacija izolacije. Utjecaj načina uzemljenja neutralne točke električnih mreža. Primjeri.

Glavni elementi visokonaponskih električnih postrojenja. 7

Transformator u pogonu (nesimetrične struje). Primjeri. 2

Primjer izbora tipičnih elemenata glavnog strujnog kruga električnih postrojenja.

2

Tipične sheme spoja glavnih strujnih krugova električnih postrojenja. 1

Osnovni elementi pomoćnih (sekundarnih) strujnih krugova. 1


Nesimetrično opterećenje dvonamotnih transformatora. 3

Nesimetrično opterećenje tronamotnih transformatora. 3

Mjerenje (direktnih, inverznih i nultih) reaktancija transformatora. 3

Strujni mjerni transformatori. 3

Proračun struja i napona kratkog spoja na računalu. 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe te predani izvještaji sa rezultatima mjerenja i izračuna.




Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 105 minuta, a sastoji se od ukupno 3 teorijska pitanja i 1 numeričkog zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu, uz uspješno odrađene laboratorijske vježbe te predane sve izvještaje, je sakupiti minimalno 50% bodova na svakom međuispitu. Ukupna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,05 NP + 0,05 LV + 0,45 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:


LV - nazočnost i ocjena iz laboratorijskih vježbi,

M1, M2 - bodovi na međuispitima. Bodovi na međuispitima su srednja vrijednost bodova ostvarenih iz teorijskog i numeričkog dijela ispita. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

50 - 61 % dovoljan (2)

62 - 74 % dobar (3)

75 - 87 % vrlo dobar (4)

88 - 100 % izvrstan (5) Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita, na popravnom i komisijskom

ispitu u jesenskom roku polažu cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu na

popravnom i komisijskom ispitu je ostvariti najmanje 50 % bodova iz teorijskog dijela


i 50 % bodova iz numeričkog dijela ispita. Ispit se provodi kao pisani ispit u trajanju

od 165 minuta, a sastoji se od ukupno 6 teorijskih pitanja i 2 numerička zadatka.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

T. Modrić: Autorizirana predavanja, FESB e-learning

portal

T. Modrić: Autorizirane auditorne vježbe, FESB e-learning

portal

I. Medić, E. Sutlović: Električna postrojenja, upute za

laboratorijske vježbe, Redak, Split, 2014. webknjizara.hr

Dopunska literatura

H. Požar: Visokonaponska rasklopna postrojenja, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

K. Meštrović: Sklopni aparati srednjeg i visokog napona, Graphis, Zagreb, 2007.

R. Milošević: Vakuumski električni sklopni aparati, Graphis, Zagreb, 2011.

A. Dolenc: Transformatori, Sveučilište u Zagrebu, 1968.









NAZIV PREDMETA ENERGETSKA ELEKTRONIKA




6



P S AV LV KV

30 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje načina sklapanja poluvodičkih sklopki

razumijevanje načela rada pretvarača energetske elektronike

analizu rada ispravljača, izmjenjivača, usmjerivača te istosmjernih pretvarača bez galvanskog odvajanja


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Definirati načine sklapanje poluvodičkih komponenti. 2. Objasniti utjecaj strujne komutacije u mrežom vođenim ispravljačima. 3. Analizirati rad ispravljača, izmjenjivača, usmjerivača te istosmjernih pretvarača

bez galvanskog odvajanja. 4. Izgraditi simulacijski model komutacije naponskim izvorom u mrežom vođenom

ispravljaču. 5. Izgraditi simulacijski model usmjerivača u trofaznom punoupravljivom mosnom

spoju. 6. Izgraditi simulacijski model silaznog istosmjernog pretvarača bez galvankog

odvajanja. 7. Izračunati faktor snage trošila spojenog preko energetskog pretvarača na

idealnu krutu mrežu. 8. Proračunati toplinski otpor hladnjaka određene poluvodičke sklopne

komponente. 9. Navesti načine zaštite poluvodičkih sklopnih komponenti.


Sadržaj Sati P

Uvod i fenomenologija poluvodičkih energetski ventila 4

Načini isklapanja poluvodičkih ventila i komutacija naponskim izvorom 2

Neupravljivi ispravljači 2

Tiristorski usmjerivački spojevi 2

Tok energije u električnim mrežama s poluvodičkim pretvaračima i učinci izobličenja

2

Izmjenični pretvarači 2

Izmjenjivači 4

Istosmjerni pretvarači bez galvanskog odvajanja 4

Direktni pretvarači frekvencije 2

Toplinska slika i zaštita poluvodičkih ventila 2


Otpornik i prigušnica u krugu s električnim ventilom (simulacija). 3

Komutacija naponskim izvorom (simulacija). 3

Jednofazni punoupravljivi mosni spoj za napajanje istosmjernog motora (simulacija).

6

Usmjerivač u trofaznom punoupravljivom mosnom spoju (simulacija i eksperimenti).

6


Jednofazni izmjenični pretvarač napona-fazno upravljiv (eksperimenti) 6

Silazni istosmjerni pretvarač bez galvankog odvajanja (simulacija i eksperimenti)

6








Esej Seminarski rad








Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D. Vukadinović, Lj. Kulišić: Predavanja iz energetske elektronike za šk. god. 2013/14.

e-learning

portal

D. W. Hart: Power Electronics, McGraw-Hill, 2011. e-learning

portal

Dopunska literatura N. Mohan, T. N. Undeland, T. N. Robbins, Power Electronics: Converters,

Applications, and Design, 3nd Edition, John Wiley & Sons, 2003.





NAZIV PREDMETA ENGLESKI JEZIK 1

Kod FEOA04 Godina studija 1.

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Nina Sirković Bodovna vrijednost (ECTS)

3

Suradnici - Način izvođenja nastave P S AV LV KV

(broj sati u semestru) 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- Podučavanje studenata kako primijeniti, u govoru i pisanju, osnovnu stručnu terminologiju i gramatičke strukture specifične za tehnički engleski jezik

- Produbljivanje znanja o engleskom jeziku i njegovim strukturama - Razvijanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina studenata na engleskom

jeziku - Trajno usvajanje znanja iz područja jezika elektrotehničke struke


Nema


Po završetku predmeta studenti će moći:

1. Objasniti i komentirati pojmove elektrotehnike, elektriciteta, elektromagnetizma, električnog naboja i vodljivosti

2. Definirati pojam elektronike te objasniti uporabu poluvodiča i tranzistora 3. Pravilno čitati brojeve, jedinice, jednadžbe i ostale matematičke izraze koji se

koriste u tehnici

4. Samostalno prevoditi jednostavnije stručne tekstove iz područja tehnike te

interpretirati grafikone, tablice i dijagrame

5. Koristiti gramatičke strukture svojstvene jeziku struke (pasiv, skraćene odnosne

rečenice, uzročno-posljedične rečenice, pogodbene rečenice, nepravilnu

množinu imenica, složenice).


Sadržaj Sati

Uvod, opis kolegija. Unit 1 – Electricity ( čitanje, prijevod, vježbe) 2 sata

Study section 1- uvodno upoznavanje s jezikom znanosti i tehnologije, te njegovim leksičkim i gramatičkim značajkama

2 sata

Unit 2 – Electromagnetism 2 sata

Study section 2 – opći znanstveni i tehnički vokabular 2 sata

Unit 3 – Electric charges; electrical conductivity 2 sata

Study section 3 – višečlani jezični nazivi 2 sata

Unit 4 - Mathematics 2 sata

Međuispit 1 2 sata

Unit 5 - Electronics 2 sata

Study section 5 – upotreba gramatičke strukture pasiva u jeziku struke

2 sata

Unit 6 - Semiconductors 2 sata

Study section 6 – reducirane relativne rečenice 2 sata

Unit 7 – Transistors 2 sata

Study section 7 – both, either, neither 2 sata

Međuispit 2 2 sata



☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na nastavi u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.


Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 2 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Tijekom semestra održat će se dva međuispita kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Prvi je međuispit nakon sedam tjedana nastave, a drugi nakon narednih šest tjedana. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U ispitnom roku postoje tri termina.U prvom studenti polažu dio gradiva koji nisu prethodno položili tijekom međuispita, a na ostalima polaže se gradivo cijelog semestra. Rezultat ostvaren na kolokvijima i tijekom prva dva ispitna termina utvrđuje se na sljedeći način: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5); 35% sljedećih dobiva ocjenu vrlo dobar (4); 35% sljedećih dobiva ocjenu dobar (3); 15% posljednjih dobiva ocjenu dovoljan (2). Studenti koji polože ispit u trećem ispitnom terminu dobivaju ocjenu dovoljan (2). Međuispiti i ispiti održavaju se u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u tekućoj akademskoj godini.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Štambuk, Anuška (2005). English in Electrical

Engineering and Computing. Split: FESB.

2. Glendinning, Eric H.; John McEwan (2006).

Oxford English for Information Technology.

Oxford:OUP

Dopunska literatura

Glendinng, Eric H.; Glendinning, Norman (2001). Oxford English for Electrical and

Mechanical Engineering. Oxford: Oxford University Press.

Master, Peter (2004). English Grammar and Technical Writing. Washington: US

Department of State, Office of English Language Programs.

Mc Carthy, Michael; O'Dell, Felicity. (2008). Academic Vocabulary in Use.

Cambridge: Cambridge University Press.



- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi - Konzultacije - Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika - Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita


-




Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Nina Sirković Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Suradnici - Način izvođenja nastave P S AV LV KV

(broj sati u semestru) 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- Podučavanje studenata kako primijeniti, u govoru i pisanju, osnovnu stručnu terminologiju i gramatičke strukture specifične za tehnički engleski jezik

- Produbljivanje znanja o engleskom jeziku i njegovim strukturama - Razvijanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina studenata na engleskom

jeziku - Trajno usvajanje znanja iz područja jezika elektrotehničke struke


Nema


Po završetku predmeta studenti će moći: 1. Objasniti i komentirati pojmove vezane uz računalnu tehnologiju 2. Opisati strukturu računala i njegove performanse 3. Nabrojiti i opisati vrste telekomunikacija i njihovu ulogu u suvremenom društvu

4. Objasniti i predstaviti funkciju internetske tehnologije

5. Samostalno prevoditi jednostavnije stručne tekstove iz područja tehnike te

interpretirati grafikone, tablice i dijagrame

6. Koristiti gramatičke strukture svojstvene jeziku struke (pasiv, skraćene odnosne

rečenice, uzročno-posljedične rečenice, pogodbene rečenice, nepravilnu

množinu imenica, složenice).


Sadržaj Sati

Unit 9 – Computer technology 2 sata

Study section 9 – komparacija pridjeva 2 sata

Unit 10 – Computers: structure and function 2 sata

Study section 10 – tvorba riječi: sufiksi 2 sata

Unit 11 – Computer programming and computer science 2 sata

Study section 11 – tvorba riječi: prefiksi 2 sata

Ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura iz prethodnih cjelina

2 sata

Međuispit 1 2 sata

Ponavljanje gradiva iz prvog dijela predmeta, analiza rezultata međuispita

2 sata

Unit 13 – Telecommunications 2 sata

Study section 13 – modalni glagoli 2 sata

Unit 14 – Mobile data systems and Internet technology 2 sata

Study section 14 – modalni glagoli (nastavak) 2 sata

Priprema za međuispit, ponavljanje vokabulara i utvrđivanje gramatičkih struktura

2 sata

Međuispit 2 2 sata

☐ predavanja ☐ samostalni zadaci




☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad Prezentacija 1




Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, dijagnostičke testove, a vrednovat će se i samostalan rad i prezentacija studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Tijekom semestra održat će se dva međuispita kojim se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u semestru te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke. Prvi je međuispit nakon sedam tjedana nastave, a drugi nakon narednih šest tjedana. Studenti koji ne pristupe međuispitu ili ga ne polože, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U ispitnom roku postoje tri termina.U prvom studenti polažu dio gradiva koji nisu prethodno položili tijekom međuispita, a na ostalima polaže se gradivo cijelog semestra. Rezultat ostvaren na kolokvijima i tijekom prva dva ispitna termina te ocjena iz održane prezentacije utvrđuje se na sljedeći način: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5); 35% sljedećih dobiva ocjenu vrlo dobar (4); 35% sljedećih dobiva ocjenu dobar (3); 15% posljednjih dobiva ocjenu dovoljan (2). Studenti koji polože ispit u trećem ispitnom terminu dobivaju ocjenu dovoljan (2). Međuispiti i ispiti održavaju se u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova u tekućoj akademskoj godini.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

3. Štambuk, Anuška (2005). English in

Electrical Engineering and Computing. Split:

FESB.

4. Glendinning, Eric H.; John McEwan (2006).

Oxford English for Information Technology.

Oxford:OUP

Dopunska literatura

Glendinng, Eric H.; Glendinning, Norman (2001). Oxford English for Electrical and

Mechanical Engineering. Oxford: Oxford University Press.

Master, Peter (2004). English Grammar and Technical Writing. Washington: US

Department of State, Office of English Language Programs.


Mc Carthy, Michael; O'Dell, Felicity. (2008). Academic Vocabulary in Use.

Cambridge: Cambridge University Press.

Kovač, Mirjana M.; Sirković, Nina (2014). Presentation, Writing and Interpersonal

Communication Skills. Split, FESB.


- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi - Konzultacije - Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika - Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita


-




Nositelj/i predmeta Doc.dr.sc. Daniela Matić Bodovna vrijednost (ECTS)

3

Suradnici / Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

0 30 0 0 0


0%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Glavni ciljevi nastave stranog jezika kao popratnog studijskog predmeta glase:

razvijanje komunikativne i socijalne sposobnosti djelovanja u dotičnoj struci, prije svega u općejezičnim situacijama i onima koje prelaze okvire struke;

stjecanje znanja o jezičnim strukturama (znanje o govornim aktivnostima: funkcionalna i sistematska gramatika, u skladu s vrstama tekstova prikladnih za visoke škole)

produbljivanje znanja o stranom jeziku i njegovim strukturama

proširivanje stručnog znanja ponajprije na receptivnoj razini (pismena i usmena recepcija) ovisno o studijskom smjeru i željenoj jezičnoj razini

senzibilizacija za vlastitu odgovornost i za sudjelovanje u procesu učenja.


Nema


Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: 1. Prepoznati različite vrste tekstova, njihove dotične tekstualne obrasce i

jezične aktivnosti. 2. Identificirati i objasniti stručni vokabular. 3. Prepoznati ključne ideje, riječi i rečenice. 4. Pronaći i kasnije koristiti gramatičke strukture specifične za stručne i

znanstvene tekstove. 5. Primijeniti različite stilove čitanja i slušanja u svrhu razumijevanja smislenog

konteksta autentičnih tekstova (također i sa stručnim sadržajima). 6. Argumentirano (usmeno/pismeno) prezentirati različite teme. 7. Analitički obraditi određene stručne sadržaje i prezentirati ih u okvirima

stručno-specifičnih komunikacijskih postupaka.


SADRŽAJ SATI

Revision of English Language 1 and 2 contents 2 sata

Unit 7 – Electric power generation, transmission and distribution; compound nouns; fixed phrases from electrical engineering; fixed phrases from academic English

2 sata

Unit 7 – understanding speaker emphasis; asking for clarification; responding to queries and requests for clarification

2 sata

Unit 8 – Telecommunications – synonyms; nouns from verbs; definitions; common 'direction' verbs in essay titles (discuss, analyze, evaluate, etc.).

2 sata

Unit 8 – understanding dependent clauses with passives; paraphrasing; expanding notes into complex sentences; recognizing different essay types/structures; writing essay plans and writing essays

2 sata

Unit 9 – Signal processing - fixed phrases from electrical engineering; fixed phrases from academic English

2 sata

Unit 9 – using note-taking system; recognizing digressions in lectures; making effective contributions to a seminar; referring to other people’s ideas in a seminar

2 sata

Međuispit 1 2 sata


Unit 10 – Electric cars – ‘neutral’ and marked words; fixed phrases from electrical engineering; fixed phrases from academic English

2 sata

Unit 10 – recognizing the writer’s stance; inferring implicit ideas; writing situation-problem-solution-evaluation essays

2 sata

Unit 11 – Microelectromechanical systems – words/phrases used to link ideas (moreover, as a result, etc.); stress patterns in noun phrases and compounds; fixed phrases from academic English; words/phrases related to research

2 sata

Unit 11 – recognizing the speaker’s stance; writing up notes in full; agreeing/disagreeing

2 sata

Unit 12 – Lighting engineering – verbs used to introduce ideas from other sources; linking words/phrases conveying contrast (whereas), result (consequently), reasons (due to), etc.; words for quantities.

2 sata

Unit 12 – understanding how ideas in a text are linked, deciding whether to use direct quotation or paraphrase; incorporating quotations; writing research reports, writing effective introductions/conclusions.

2 sata

Međuispit 2 2 sata


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Da bi student/ica pristupio/la ispitu, odnosno dobio/la ocjenu iz kolegija, mora ispuniti sljedeće obveze studija prije izlaska na ispit: - nazočnost na nastavi u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. - održana i pozitivno ocijenjena prezentacija kao javni nastup na engleskome jeziku tijekom redovne nastave.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje 1 Praktični rad

Eksperimentalni rad

/ Referat 0,5 (Ostalo upisati)

Esej / Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit / (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt / (Ostalo upisati)


Za vrijeme trajanja nastave provodit će se kontinuirana provjera znanja kroz testove postignuća, a vrednovat će se i samostalan rad i izlaganja studenata na zadanu temu ili temu prema njihovom izboru. Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) kojima se provjerava poznavanje vokabulara iz gradiva obrađenog u dijelu semestra te gramatičkih oblika specifičnih za jezik struke: prvi kolokvij održava se nakon 7 tjedana, a drugi nakon 14 tjedana neposredne nastave. Po završetku nastave slijede tri ispitna termina. U prvome ispitnom terminu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima, u drugome ispitnom terminu gradivo cijelog semestra. Studenti koji ne pristupe međuispitima ili ne polože oba, u ispitnom roku polažu završni pismeni ispit. U konačnu ocjenu ulazi ocjena postignuta na pismenome ispitu (70%), ocjena izlaganja (20%), redovno pohađanje nastave (5%), aktivnost na nastavi (5%). Termini kolokvija: prema rasporedu nastavnika i grupe studenata. Termini ispita: prema kalendaru nastave tekuće akademske godine.



Naslov Broj

primjeraka u knjižnici


medija

Smith, R.H.C. (2014). English for Electrical Engineering in Higher Education Studies. Reading: Garnet Education.

Dopunska literatura

Esteras, S.R. (2008). Infortech. English for Computer Users. Cambridge: CUP.



Konzultacije



Samoevaluacija nastavnika Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta


/


NAZIV PREDMETA FIZIKA 1

Kod FEMA01 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta Ivica Puljak Bodovna vrijednost (ECTS)

7

Suradnici

Marko Kovač Dunja Polić Ivica Sorić Toni Šćulac


P S AV LV KV

3 2 1

Status predmeta Postotak primjene e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne

probleme. Usvojena znanja i vještine oblikuju prirodoznanstveno poimanje

materijalnog svijeta kroz upoznavanje s znanstvenim metodama i znanstvenim

načinom razmišljanja kao preduvjeti daljnjeg uspješnog studiranja


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne fizikalne pojave, veličine i zakone iz područja mehanike,

fizike fluida i termodinamike, 2. primijeniti temeljne zakone mehanike, fizike fluida i termodinamike za izračuna

fizikalnih veličina, 3. matematički formulirati jednostavne fizikalne probleme iz mehanike, fizike

fluida i termodinamike, 4. izmjeriti osnovne fizikalne veličine iz mehanike, fizike fluida i termodinamike.



Uvodno predavanje. O fizici. Dimenzije i mjerenje fizikalnih

veličina. Skalari i vektori ( skalarni i vektorski produkt) 3 2

Materijalna točka. Jednoliko pravocrtno gibanje. Nejednoliko pravocrtno gibanje. Gibanje s konstantnom akceleracijom. Slobodni pad.

3 2

Jednoliko i nejednoliko kružno gibanje. Kosi hitac. Općenito

krivocrtno gibanje u ravnini. 3 2

Masa i sila. Newtonovi zakoni. Količina gibanja i impuls sile.

Zakon očuvanja količine gibanja. Trenje. Centripetalna sila 3 2

Sistem materijalnih točaka. Centar mase. Zakon očuvanja količine gibanja. Zakon očuvanja momenta količine gibanja.

3 2

Kinematika krutog tijela. 3 2

Dinamika krutog tijela. 3 2

Rad i energija. Zakon očuvanja energije. Snaga. Sudari. 3 2

Inercijalni i neinercijalni sustavi. Gravitacija. 3 2

Statika i dinamika fluida. 3 2

Toplina i temperatura. 3 2

Kinetičko-molekularna teorija topline. 3 2

Termodinamika. 3 2


Mjerenje dužine i mase 1

Mjerenje jakosti gravitacijskog polja na površini Zemlje 1

Trenje 1


Određivanje momenta tromosti 1

Venturijeva cijev 1

Određivanje gustoće krutih tijela pomoću uzgona 1

Određivanje gustoće tekućina pomoću uzgona 1

Napetost površine 1

Plinski zakoni 1

Određivanje specifične topline čvrstog tijela 1

Određivanje specifične topline tekućine 1

Određivanje topline taljenja leda 1


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Laboratorijske vježbe 0,5






Kolokviji (međuispiti) Gradivo će se podijeliti na dva dijela te polagati u dva kolokvija. Svaki kolokvij se sastoji od 6 pitanja: - 2 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva) - 4 pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Za prolaznu ocjenu na kolokviju potrebno je zadovoljiti: - minimalno 90% iz obavezne skupine pitanja, - minimalno po 50% iz svakog od pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Student koji ne položi jedan od kolokvija može ga polagati u okviru završnog ispita. Završni ispit Završni ispit se sastoji od 12 pitanja: - 4 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva) - 8 pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Za prolaznu ocjenu na završnom ispitu potrebno je zadovoljiti: - minimalno 90% iz obavezne skupine pitanja, - minimalno po 50% iz svakog od pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Kolokvij iz laboratorijskih vježbi polaže se nakon odrađenih i pozitivno ocjenjenih svih laboratorijskih vježbi. Uvrđivanje konačne ocjene Konačna ocjena određuje se prema pravilniku o relativnom ocjenjivanju, prema

ukupnom postotku koji se računa na sljedeći način: - obavezni dio ne ulazi u konačnu ocjenu već je samo uvjet za prolaz (više od 90%),

- aritmetička sredina postotaka iz pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke

predstavljaju 5/6 ukupnog postotka, - postotak iz laboratorijskih vježbi predstavljaju 1/6 ukupnog postotka.

Obvezna literatura (dostupna u

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija


knjižnici i putem ostalih medija)

P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga,

Zagreb, 1995.

M. Grbac, L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz mehanike i

hidromehanike, FESB, Split, 1991.

P. Kulišić i drugi: Riješeni zadaci iz mehanike i

topline, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

- N. Cindro: Fizika 1, Školska knjiga, Zagreb, 1991 - L. Rađa-Ljubić: Riješeni ispitni zadaci iz Fizike I, FESB,Split, 1993. - D. Halliday, R. Resnick, J. Walker: Fundamentals of Physics 10th edition, John

Wiley & Sons, Inc., 2013. - C. Kittel, W.D.Knight, M.A. Ruderman: Mehanika, udžbenik fizike Sveučilišta u

Berkeley, svezak 1. Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.








NAZIV PREDMETA FIZIKA 2

Kod FEMA02 Godina studija 2

Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović


7

Suradnici

prof. Dunja Polić, predavač, Marko Kovač, zn. novak, dipl. ing. Ivica Sorić, v. predavač


P S AV LV KV

45 0 30 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike i osnovnih pojmova kvantne fizike, te

njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za

usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije, te kao priprema za

usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


Fizika 1


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne veličine i jednadžbe koje se koriste pri opisu jednostavnog

harmoničkog, prigušenog i prisilnog titranja; 2. nabrojati vrste mehaničkih valova i navesti odgovarajuće primjere; 3. primijeniti princip superpozicije za izračun interferencije dva ili više koherentnih

valova; 4. opisati Maxwellove jednadžbe; 5. definirati temeljne veličine i zakone koji se koriste u fizikalnoj i geometrijskoj optici; 6. objasniti kvantnu prirodu svjetlosti na primjeru fotoelektičnog efekta; 7. navesti kvantne brojeve atoma; 8. opisati valnu prirodu materije.



Elastičnost materijala. Jednostavno harmoničko titranje.

Matematičko i fizikalno njihalo. Prigušeno titranje. Rezonancija. 3 2

Zbrajanje harmoničkih titranja. Mehanički valovi: podjela valova,

jednostavni harmonički val, valna jednadžba, valna jednadžba

transverzalnog vala na žici, energija mehaničkih valova.

3 2

Superpozicija valova. Refleksija i transmisija valova. Stojni

valovi. Interferencija valova. Valni paket. Fazna i grupna brzina

vala. Sferni val, ravni val.

3 2

Valovi zvuka. Jakost i glasnoća zvuka. Dopplerov efekt. Ultra

zvuk. 3 2

Gaussov zakon za električno i magnetsko polje, Ampereov

zakon, Biot-Savartov zakon. Elektromagnetski titraji. 3 2

Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski valovi. 3 2

Geometrijska optika. Zakoni geometrijske optike. Zrcalo. Leće.

Povećalo. Mikroskop. Fizika ljudskog oka. 3 2

Fizikalna optika. Interferencija. Ogib. Youngov pokus. Optička

rešetka. 3 2

Toplinsko zračenje. Ultraljubičasta katastrofa. Planckov zakon

zračenja crnog tijela. Kvanti svjetlosti. Fotoelektrični efekt.

Comptonov efekt.

3 2


Struktura atoma. Linijski spektri. Rutherfordov model atoma.

Bohrov model atoma. 3 2

Kvantni brojevi. Periodni sustav elemenata. Rendgensko

zračenje. Laseri. 3 2

Valna priroda materije. 3 2

Jezgra atoma. 3 2


Matematičko i fizikalno njihalo 1

Slaganje titranja 1

Stojni val 1

Kundtova cijev 1

Quinckeova cijev 1

Mjerenje magnetskog polja Zemlje 1

Leće i zrcala 1

Optička rešetka 1

Fotoelektrični efekt 1

Mjerenje omjera e/m 1

Linijski spektar - spektrometar 1


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐☒ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad







Studenti kolegij polažu prema pravilima relativnog načina ocjenjivanja. Gradivo će se podijeliti na dva dijela te polagati u dva kolokvija. Prvi je kolokvij nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Kolokvij se provodi kao pisani ispit u trajanju od 105 minuta. Svaki kolokvij se sastoji od 6 pitanja: - 2 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva) - 4 pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Za prolaznu ocjenu na kolokviju potrebno je zadovoljiti: - minimalno 90% iz obavezne skupine pitanja, - minimalno po 50% iz svakog od pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Studenti koji ne polože jedan od kolokvija mogu ga polagati u okviru završnih ispita. Završni ispit, u trajanju od 120 minuta, se sastoji od 12 pitanja: - 4 obavezna pitanja (osnovna pitanja iz gradiva) - 8 pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke. Za prolaznu ocjenu na završnom ispitu potrebno je zadovoljiti: - minimalno 90% iz obavezne skupine pitanja, - minimalno po 50% iz svakog od pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke.


Konačna ocjena određuje se prema pravilniku o relativnom ocjenjivanju, prema ukupnom postotku koji se računa na slijedeći način: - obavezni dio ne ulazi u konačnu ocjenu već je samo uvjet za prolaz (više od 90%), - aritmetička sredina postotaka iz pitanja koja testiraju teorijsko znanje i zadatke Ukupna ocjena izražena u postotcima pretvara se u konačnu brojčanu ocjenu na slijedeći način (iz Pravilnika o studijima i sustavu studiranju na Sveučilištu u Splitu): (4) Vijeće sastavnice Izvedbenim programom definira predmete za koji se primjenjuje relativni ECTS sustav ocjenjivanja prilagođen brojčanom sustavu ocjena u Republici Hrvatskoj iz stavka 2. (5) ECTS sustav ocjenjivanja iz stavka 4. u prvom koraku dijeli studente na skupinu studenata koji su položili ispit i skupinu koji nisu položili ispit. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar), sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D, E (dovoljan). Skupina studenata koja nije prošla ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F (potreban je značajan dodatan rad). Ukoliko se student tijekom semestra ističe zalaganjem (aktivnost na satu, rješavanje domaćih radova i sl.) ukupna ocjena može biti povoljnija nego ocjena određena gornjom relacijom. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Popravni ispit je istog formata kao i završni ispit. Termini kolokvija i ispitnih rokova definirani su kalendarom nastave.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska

knjiga Zagreb, 1989.

V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz

valova i optike, Školska knjiga, Zagreb 1992.

J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina,

Atomi), FESB, Split, 1996.

Dopunska literatura

N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991; D. Halliday, R. Resnick, J.

Walker: Fundamentals of Physics, 7th Edition, John Wiley & Sons, Inc., 2005; E. M.

Purcell: Udžbenik fizike Sveučilišta u Berkeleyu, Svezak 2., Elektricitet i

magnetizam, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988; E. V. Wichmann: Udžbenik fizike

Sveučilišta u Berkeleyu, Svezak 4., Kvantna Fizika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa

katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.



NAZIV PREDMETA IMPULSNI I DIGITALNI SKLOPOVI



4

Suradnici

Dr. sc. Ivan Marasović, v. asist. Dr. sc. Joško Šoda (hon.)

Dr. sc. Duje Čoko, v. asist.


P S AV LV KV

30 0 15 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Upoznavanje s principom rada osnovnih impulsnih i digitalnih sklopova.


Položen kolegij „Elektronički elementi i sklopovi“.



1. proračunati i skicirati odziv RC sklopa na različite vrste ulaznog signala,

2. opisati izvedbe i objasniti rad bistabila, monostabila i astabila,

3. objasniti princip rada osnovnih logičkih sklopova,

4. testirati rad elementarnih impulsnih i digitalnih sklopova u laboratoriju.



Uvod. Linearno oblikovanje vala: RC sklop za deriviranje. 2 1

RC sklop za integriranje. Atenuatori. 2 1

Nelinearno oblikovanje vala: Ograničivači impulsa i pritezni

sklopovi. 2 1

Prijenos impulsa preko elektromagnetske linije. 2 1

Model bipolarnog tranzistora. Vrijeme prebacivanja

tranzistorske sklopke. 2 1

Operacijsko pojačalo. 2 1

Multivibratori. Bistabil: statički uvjeti rada i okidanje bistabila.

Monostabil. 2 1

Astabil. Astabil i monostabil izvedeni pomoću operacijskog

pojačala. Schmittov bistabil. 2 1

Generatori pilastih i stepeničastih valnih oblika: Millerov

integrator i diodna pumpa. 2 1

Logički sklopovi. Osnovni logički sklopovi. 2 1

Složeni logički sklopovi: DTL-tehnika, TTL-tehnika, CMOS-

tehnika. 2 1

Analogno-digitalni sklopovi. 2 1

Istosmjerno-istosmjerni impulsni pretvarači napona. 2 1


Generiranje valnih oblika. 3

Sklopovi za deriviranje i integriranje. 3

Ograničavački i pritezni sklopovi. 3

Schmittov okidni sklop. 3

Multivibratori. 3


☒ predavanja


☒ vježbe



☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad








Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad







Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 105 minuta i sastoji se od teorijskih pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te po 50% bodova iz teorije i zadataka na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,35(M1+M2)+0,3L gdje su:


L – bodovi iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: 50% - 60% - dovoljan (2) 61% - 74% - dobar (3) 75% - 87% - vrlo dobar (4) 88% - 100% - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s teorijskim pitanjima i zadacima i traje ukupno 150 minuta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

P. Slapničar: Impulsna i digitalna tehnika, FESB,

Split, 2001.

J. Šoda: Impulsni i digitalni sklopovi – prvi dio,

Zbirka riješenih zadataka, autorizirana interna

skripta, FESB, Split, 2010.

E-learning

portal

P. Slapničar, S. Gotovac: Elektronički sklopovi,

FESB, Split, 1999.

Dopunska literatura

J. Millman, H. Taub: Pulse, Digital and Switching Waveforms, McGraw-Hill, 1965.










NAZIV PREDMETA INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Radić Joško Doc. dr. sc. Russo Mladen


5

Suradnici Dr. sc. Šolić Petar Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

45 0 15 0 0

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


- Usvajanje temeljnih znanja iz područja teorije informacija

- Usvajanje osnovnih znanja iz područja obrade signala i komunikacijskih

sustava

- Razumjevanje i primjenu temeljnih načela u području teorije informacija i

komunikacijskih sustava


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Opisati sadržaj informacije prema različitim aspektima

2. Objasniti ideju definicije vlastitog sadržaja informacije

3. Objasniti modele izvora, kapacitet izvora i smisao srednjeg sadržaja informaicje

4. Primjeniti Fourierovu transformaciju na analizu signala

5. Objasniti A/D pretvorbu te odabrati odabrati odgovarajući A/D pretvornik s

obzirom na svojstva analognog signala

6. Objasniti efekt propuštanja kod DFT-a

7. Opisati model komunikacijskog sustava



Uvod u teoriju informacija, signala i sustava 3 1

Aspekti informacije: sintaktički, semantički, pragmatički i

estetski 3 1

Modeli izvora informacije i primjeri 3 1

Entropija, sadržaj informacije i kapacitet izvora, kodiranje

izvora 3 1

Zaštitno kodiranje i kriptografija 3 1

Kanali sa šumom, binarni simetrični kanal (BSC) 3 1

Detekcija i ispravljanje pogrješaka 3 1

Deterministički i slučajni signali i sustavi 3 1

Analiza i obradba signala, Fourierova transformacija 3 1

A/D pretvorba, DFT i FFT 3 1

Linearni dinamički i stohastički sustavi u vremenskom i

frekvencijskom području 3 1

Model komunikacijskih sustava 3 1

Analogne i digitalne modulacije 3 1


☒ predavanja


☒ vježbe



☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad








Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad

3


Kolokviji 0,1 Usmeni ispit (Ostalo

upisati)

Pismeni ispit 0,1 Projekt (Ostalo

upisati)


Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Međuispit i završni ispit se sastoje od pitanja i zadataka. Na završnom ispitu studenti polažu gradivo međuispita koje nisu položili na međuispitima, ili polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Završni ispit i međuispiti se održavaju prema kalendaru nastave. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu uz nužan uvjet od barem 25% bodova na pitanjima i 25% na zadacima. Ocjena(%)= 0,5*M1+0,5*M2; M1 i M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni završni ispit koji sadrži pitanja i zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvarenih barem 50% bodova, uz nužan uvjet od barem 25% bodova na pitanjima i 25% na zadacima. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

N. Rožić: Teorija informacija, skripta e-learing portal

Dopunska literatura

Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992.

Sinković, V.: Informacija, simbolika i semantika, Školska knjiga, Zagreb, 1997.


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju

srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave i uspješnosti

polaganja ispita. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane

predstojnika zavoda/šefa katedre, itd.



NAZIV PREDMETA INSTRUMENTACIJA I ISPITIVANJE RADNOG OKOLIŠA


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Tonko Garma Bodovna vrijednost (ECTS)

4


P S AV LV KV

30 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje pojmova vezanih za instrumentaciju i mjerne veličine u radnom okolišu i sigurnosti na radu

samostalno obavljanje mjerenja veličina temeljem kojih se procjenjuje kakvoća radnog okoliša,

samostalno ocjenjivanje rezultata mjerenja obzirom na zakonsku regulativu

predlaganje rješenja za poboljšanje kakvoće radnog okoliša.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. primijeniti temeljne pokazatelje kakvoće radnog okoliša 2. komentirati metode za mjerenje parametara radnog okoliša 3. rabeći programske alate simulirati utjecaj promjene pojedinih parametara

radnog okoliša na poboljšanje ukupnog stanja radnog okoliša 4. provesti mjerenja relevantnih parametara radnog okoliša 5. analizirati rezultate mjerenja 6. preporučiti mjere za poboljšanje ukupnog stanja radnog okoliša


Sadržaj Sati P

Uvod: Osnovne spoznaje o instrumentaciji i mjernim veličinama u radnom okolišu i sigurnosti na radu.

2

Pregled regulative u području radnog okoliša 2

Sigurnost u radnom okolišu: osnovne fizikalne štetnosti 2

Sigurnost u radnom okolišu: osnovne kemijske štetnosti 2

Fizikalne veličine u mjerenju kakvoće radnog okoliša (Razina osvijetljenosti, razina buke, sastav plinova i čestica u zraku, mikroklimatski parametri - temperatura i vlaga, neionizirajuće zračenje)

2

Instrumentarij i pretvornici u mjerenju parametara radnog okoliša: optoelektrični, elektromehanički, elektrokemijski, infracrveni, ultraljubičasti i termoelektrični pretvornici

2

Instrumentarij i pretvornici u mjerenju parametara radnog okoliša: Prijenosni i laboratorijski instrumenti, instrumenti za kontinuirano mjerenje – monitoring, jednoparametraski i višeparametarski analizatori i loggeri

2

Mjerenja parametara radnog okoliša: beskontaktna mjerenja (mjerenje razine osvijetljenosti, razine buke, mikroklimatskih parametara i neionizirajućeg zračenja)

2

Mjerenja parametara radnog okoliša: kontaktna mjerenja (mjerenje sastava plinova i čestica u zraku)

2

Mjerenja parametara radnog okoliša: mjerna nesigurnost u mjerenjima parametara okoliša

2

Mjere za poboljšanje čimbenika radnog okoliša: tehničke mjere zaštite

2

Mjere za poboljšanje čimbenika radnog okoliša: osobne mjere zaštite

2


Ocjena cjelokupnih rezultata mjerenja obzirom na važeću zakonsku regulativu

2


Mjerenje razine osvijetljenosti i razine buke 5

Mjerenje mikroklimatskih parametara (temperatura i relativna vlažnost) 5

Mjerenje neionizirajućeg zračenja tehničke frekvencije (električna i magnetska polja tehničke frekvencije)

5

Mjerenje sastava plinova i čestica u zraku 5

Samostalni rad 6


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe i napisan i predan seminarski rad.




Esej Seminarski rad

0,5 Laboratorijske vježbe 1


laboratorijske vježbe 1



Ocjena studenata utvrđuje se na temelju ocjene seminarskog rada. Preduvjeti za pozitivnu ocjenu su: pozitivno ocijenjen seminarski rad te stečena praktična znanja i vještina kroz odrađene laboratorijske vježbe.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Tonko Garma, " Instrumentacija u radnom okolišu ", FESB, Split, 2014. (ppt prezentacija)

Propisi (Narodne novine)

e-learning

portal, Internet

Dopunska literatura

M. Brezinšcak: Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1970.

Michael J. McGrath, Cliodhna N. Scanaill, „Sensor Technologies: Healthcare, Wellness and Environmental Applications (Expert's Voice in Networked Technologies)“, Apress Open, 2013.









NAZIV PREDMETA INSTRUMENTACIJA ZA NAPREDNE ELEKTROENERGETSKE MREŽE


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr.sc. Goran Petrović


4

Suradnici Juraj Alojzije Bosnić mag. ing.


P S AV LV KV

30 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za

Korištenje analizatora signala.

Korištenje mjernih instrumenata za mjerenje kvalitete električne energije.

Kreiranje virtualne instrumentacije


Položen kolegij Električna mjerenja


1. Rukovati digitalnim multimetrom i osciloskopom

2. Rukovati valnim analizatorom signala

3. Rukovati ugradbenim i prijenosnim instrumentom za mjerenje kakvoće električne

energije

4. Razumjeti koncept sinkrofazora i njegove primjene

5. Kreirati virtualni instrument u Labview

6. Opisati osnovna svojstva protokola IEC 61850


SADRŽAJ PREDAVANJA sati

Induktivni mjerni transformatori. Elektronički pretvornici struje i napona. 2

Analogni pretvarači elektroenergetskih veličina. 2

Integracijski dvonagibni i višenagibni ADC. Sigma-delta ADC. ADC s uzastopnim približavanjem (SAR). Digitalno analogna pretvorba.

2

Matematički algoritmi za određivanje efektivne vrijednosti struje i napona, djelatne i jalove snage i energije.

2

Kompenzacija jalove snage i potiskivanje viših harmonika. Mjerenje RLC parametara linearnih mreža.

2

Matematički algoritmi za spektralnu analizu struje i napona. Flikermetar. 2

Kakvoća električne energije i mjerni instrumenti za njeno praćenje. Sustavi za nadzor i upravljanje te prikupljanje i pohranu podataka.

2

Prvi kolokvij

Virtualna instrumentacija. Labview okruženje. Tipovi podataka. Jednostavne aplikacije za prikupljanje obradu i prezentaciju podataka.

2

Uporaba programskih petlji i struktura. Posmačni registri, polja, matrice. 2

Modularno programiranje. Uzorkovanje mjernih signala različitim mjernim sustavima u Labview okruženju.

2

Primjena ulazno izlaznih procedura za zapisivanje i čitanje datoteka. Automatsko generiranje izvješća.

2

Ugradbeni sustavi za upravljanje i nadzor u Labview okruženju. 2

Sinkrofazor i njegova primjena. Protokol IEC 61850 i jezik XML 2

Drugi kolokvij

POPIS LABORATORIJSKIH VJEŽBI sati

Mjerenje prijelaznih pojava digitalnim osciloskopom HP 54501A 2

Mjerenje harmonika i THD analizatorom DSA 35665A 2


Mjerenje kakvoće električne energije instrumentom ION 7650 2

Daljinsko očitavanje instrumenta ALFA korištenjem etherneta 2

Virtualna instrumentacija Uvod u LabView. Tipovi podataka. Petlje i strukture.

2

Virtualna inst. LabView. Posmačni registri. Polja. Matrice. Modularno programiranje. Spajanje instrumenata u Labview okruženju.

2

Virtualna instrumentacija Labview. Daljinsko očitavanje instrumenata i izrada korisničkog sučelja. Automatsko generiranje izvješća

2

Provjera znanja laboratorijskih vježbi 1


☒ predavanja


☐ vježbe


☒ mješovito e-učenje



☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Student je dužan sudjelovati u radu svih oblika nastave te predavanjima nazočiti

najmanje 70 %, a laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad



Kolokviji 0,5 Usmeni ispit Priprema

laboratorijskih vježbi



Međuispiti i završni ispiti se održavaju prema kalendaru nastave. Prvi međuispit se

provodi kao pisani ispit u trajanju od 75 minuta i sastoji se od ukupno 5 pitanja i

zadataka. Drugi međuispit je nakon laboratorijskih vježbi a ocjenjuje se poznavanje

Labview programiranja. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje

nisu položili na međuispitima.


Ocjena(%) = 0,5 (M1 + M2) Aktivnosti u %:

M1, M2 – rezultati međuispita.


62% do 74% dobar (3)




Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

G. Petrović, Skripta s predavanja e-learning

Dopunska literatura

Paulo F. Ribeiro, Paulo Marcio da Silveira, … : Power Systems Signal Processing

for Smart Grids, John Wiley & Sons Ltd., 2014.

A.G. Phadke, J.S. Thorp: Synchronized Phasor Measurements and Their

Applications, Springer, 2008.

LabVIEW Basics I Introduction Course Manual

Načini praćenja kvalitete koji

Vođenje evidencije o nazočnosti na nastavi



osiguravaju stjecanje utvrđenih ishoda učenja


Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti

sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA INŽENJERSKA GRAFIKA I PREZENTACIJA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Dinko Begušić Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Suradnici Doc. dr. sc. Maja Stella Ivan Teklić, dipl. ing. Mr. sc. Srđana Dragičević


P S AV LV KV

15 0 0 30


50%

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela i tehnologija grafičke komunikacije i prezentacije u tehničkim primejnama,

poznavanje osnovnih pojmova računarske grafike,

primjenu računalnih sustava i alata za grafičku komunikaciju,

usvajanje i produbljivanje znanja iz područja grafičke komunikacije i prezentacije u tehničkim primjenama.


Nema



- definirati i primjenjivati osnovne koncepte grafičke komunikacije u tehnici, - definirati osnovne koncepte računarske grafike, - identificirati značajke prikaznih tehnologija i uređaja, - definirati i primjenjivati osnovne metode crtanja primitivnih oblika, - definirati i primjenjivati osnovne koncepte boje i animacije u računarskoj grafici, - primjenjivati standardne grafičke alate i okoline (AutoCAD, MATLAB), - primjenjivati metode i tehnike za grafičku komunikaciju i prezentaciju u području elektrotehnike i informacijske tehnologije.


Sadržaj predavanja Sati P

grafička komunikacija u tehničkim primjenama 1

osnovni pojmovi tehničkog crtanja 1

ortogonalna i aksonometrijska aprojekcija 1

kotiranje; shematski prikazi i simboli 1

uvod u računarsku grafiku 1

arhitekture grafičkih računalnih sustava 1

interaktivna računarska grafika 1

prikazne tehnologije 1

matematički pristup računarskoj grafici 1

crtanje primitivnih oblika 1

crtanje krivulja 1

boja i modeli boja u računarskoj grafici 1

osnovni pojmovi i tehnike računalne animacije 1

Sadržaj laboratorijskih vježbi Sati LV

Uvod u laboratorijske vježbe 2

AutoCAD: upoznavanje korisničkog sučelja 2

AutoCAD: crtanje okvira i zaglavlja 2

AutoCAD: ortogonalna projekcija 2


AutoCAD: 3D prikaz 2

Microsoft VISIO : upoznavanje korisničkog sučelja 2

Microsoft VISIO izrada zadanog prikaza (1) 2



MATLAB: crtanje matematičkih funkcija 2

MATLAB: transformacije 2D objekata 2

MATLAB: animacija 2

MATLAB: upravljanje interaktivnošću 2

Priprema za seminarski rad (1) 2

Priprema za seminarski rad (2) 2


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Međuispiti se održavaju u pisanom obliku. Međuispit sadrži deset pitanja, a trajanje međuispita je jedan školski sat. Prvi međuispit se održava nakon prvih šest tjedna nastave, a drugi nakon trinaest tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nije obuhvaćen međuispitima te dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena svih auditornih i laboratorijskih vježbi i najmanje 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena kontinuirane provjere znanja formira se u skladu s izrazom:

Ocjena (%) = 0,3 (M1 + M2) + 0,35 L+0.05 NP L - ocjena laboratorijskih vježbi izražena u postotcima M1, M2 - ocjene međuispita izražene u postotcima NP – nazočnost na predavanjima ZI - ocjena završnog ispita izražena u postotcima

Ocjena se utvrđuje u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja, članak 21.:

15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5),

30% sljedećih dobiva ocjenu vrlo dobar (4),

30% sljedećih dobiva ocjenu dobar (3)

i posljednjih 15% dobiva ocjenu dovoljan (2).

Kalendarom nastave utvrđena su dva termina za završne ispite i jedan termin za popravni ispit. Preduvjet za pristup završnom ili popravnom ispitu je pozitivna ocjena svih laboratorijskih vježbi ipredan seminarski rad. Završnom ispitu studenti mogu pristupiti na prva dva roka nakon završetka nastave u semestru u kojem su predmet upisali. Na završnom ispitu studenti polažu dio gradiva koji nisu uspješno položili na međuispitima. Studenti koji ne polože ispit


putem međuispita i završnog ispita, mogu pristupiti popravnom ispitu. Na popravnom ispitu polaže se cjelovito gradivo predmeta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Dinko Begušić: Inženjerska grafika i prezentacija, interaktivni digitalni udžbenik, 2014.

e-learning

portal

Dopunska literatura

1. Lukša Padovan: Inženjerska grafika i dokumentiranje, Graphis, Zagreb 1999. 2. James D. Foley, Andries van Dam, Steven K. Feiner, John F. Hughes: Computer Graphics: Principles and Practice, 2nd ed. in C, Addison-Wesley, 1996.









NAZIV PREDMETA KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Mirjana M. Kovač


3


P S AV LV KV

0 30 0 0 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenta za:

razumijevanje osnovnih pojmova vezanih uz verbalnu i neverbalnu

komunikaciju te čimbenike koji utječu na nju,

razvijanje vještine pripreme i prezentiranja stručnih sadržaja na hrvatskom

jeziku,

razvijanje pragmatične jezične kompetencije,

usvajanje osnovnih načela pisane komunikacije.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog programa moći:

1. opisati teorije i oblike komunikacije,

2. prepoznati i primijeniti vještine aktivnog slušanja,

3. primijeniti vještine postavljanja pitanja,

4. prezentirati stručne sadržaje na hrvatskom i engleskom jeziku,

5. kritički prosuđivati vlastite komunikacijske vještine,

6. prepoznati govorne disfluentnosti,

7. pregovarati i demonstrirati vještinu asertivne komunikacije.

Sadržaj Sati S

Definicije komunikacije; pregled teorija komunikacije; međukulturalna

komunikacija 2

Verbalna, neverbalna i paraverbalna komunikacija 2

Vještine postavljanja pitanja 2

Aktivno slušanje i drugi oblici slušanja 2

Uvjeravanje i pregovaranje 2

Pisana komunikacija, pisanje izvještaja 2

Vještina prezentiranja 2

Prezentiranje stručnih sadržaja 2

Prezentiranje stručnih sadržaja 2

Asertivna komunikacija i kritičko razmišljanje 2

Suvremeno govorništvo 2

Govorne disfluentnosti 2

Komunikacija u grupi i timu 2


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad






Eksperimentalni rad Referat 0,5 Samostalni rad 1,1

Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana

nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu

dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit polaže kao

pisani ispit u trajanju od 45 minuta. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pripremljena i održana

prezentacija stručnih sadržaja na hrvatskom jeziku te 50% bodova na svakom

međuispitu.

Konačna se ocjena utvrđuje nakon drugog završnog ispita primjenjujući relativni


Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri

podskupine: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan, 35% slijedećih vrlo dobar,

sljedećih 35% ocjenu dobar i posljednjih 15% ocjenu dovoljan. Studenti koji nisu

položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku na

kojem mogu dobiti ocjenu dovoljan. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno

gradivo.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1.Kovač, M.M., Sirković, N.: Presentation, Writing

and Interpersonal Communication Skills. FESB,

2014.

20

Dopunska literatura

1.Davies, J. W.: Communication skills: A Guide for Engineering and Applied

Science Students. Pearson: Prentice Hall, 2001.

2.Harris, T. E., Sherblom, J.C.: Small Group and Team Communication. Pearson

Education/Allyn & Bacon, 2010.









NAZIV PREDMETA KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI I PROTOKOLI


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Matko Šarić Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici dipl. ing. Ante Topić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


usvajanje teoretskih znanja o komunikacijskim sustavima

razumijevanje i primjenu analognih i digitalnih modulacija u komunikacijskim sustavima


Položen kolegij Informacije i komunikacije


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. opisati osnovne značajke signala u komunikacijama 2. objasniti i primijeniti analogne i digitalne modulacije 3. objasniti OFDM sustave i sustave s rapršenim spektrom 4. definirati komunikacijski protokol i OSI model komunikacijskog sustava



Uvod. Model komunikacijskog sustava. Kvaliteta prijenosa. Kvaliteta usluge. Digitalni i analogni sustavi.

2 0

Signali u komunikacijama i njihove osnovne značajke. 2 0

Modulacijski postupci. Amplitudna modulacija. Tipovi amplitudne modulacije. Digitalna amplitudna modulacija.

2 0

Frekvencijska i fazna modulacija. FM sustavi.Frekvencijsko multipleksiranje.

2 0

Demodulacija FM signala. Digitalna frekvencijska modulacija. 2 0

Digitalna fazna modulacija. QPSK. QAM. 2 0

OFDM sustavi 2 0

Impulsni sustavi. Vremensko multipleksiranje. 2 0

PCM. Nelinearna kvantizacija. 2 0

A i μ zakon.Dekodiranje PCM signala. 2 0

DPCM 2 0

DM. Sustavi s raspršenim spektrom. 2 0

Komunikacijski protokol. OSI model. 2 0


Govorni signal 2

Spektar FM signala 2

Digitalna frekvencijska modulacija 2

QPSK modulacija 2

PCM 2

DM i ADM sustavi 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Svaki

međuispit ili ispit se sastoji od pitanja i zadataka. Prvi međuispit je nakon 7. tjedna

nastave, drugi nakon 13. tjedna nastave. Na završnom ispitu studenti polažu

cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo

međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže

cjelovito gradivo.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu i to 50% bodova

na pitanjima i 50% na zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu.

Ocjena(%)=0,75*(0,5*M1+0,5*M2)+0,25*M3 ; M1, M2 - bodovi na međuispitima

izraženi u postotcima.

M3 bodovi iz laboratorija (uz izvršene sve lab. vježbe).


Postotak Ocjena


62% do 74% dobar (3)



Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni ispit koji sadrži pitanja i

zadatke. Uvjet za pozitivnu ocjenu ispita je 50% bodova na pitanjima i 50% na

zadatcima od ukupnog broja bodova na svakom dijelu uz 50% bodova iz

laboratorija.

Ispitni rokovi prema terminu predviđenom u kalendaru nastave.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Rožić, N.: Komunikacijski sustavi, skripta u

rukopisu, Split 2005.

e-learning

portal

Dopunska literatura

M.Schwartz: Telecommunication Networks: Protocols, Modeling and Analysis, Addison Wesley A.Bažant i drugi: Osnovne arhitekture mreža, Zagreb, 2003.








NAZIV PREDMETA MATEMATIKA 1

Kod FEMX01 Godina studija

1

Nositelj/i predmeta prof. dr. sc. Ivan Slapničar, Izv. prof. dr. sc. Anita Matković, Doc. dr. sc. Josipa Barić


7

Suradnici

Dr. sc. Nevena Jakovčević Stor, predavač, Irena Bego, Anita Carević, Marija Čatipović, Lea Dujić, Ivana Grgić, Lana Periša, Antonija Pleština, Mirjana Jukić, Vanja Županović.


P S AV LV KV

45 45

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-učenja

10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti sposobnost primjene matematičkih koncepata i alata iz područja linearne algebre, vektorskog računa, analitičke geometrije, diferencijalnog računa, analize realnih funkcija jedne varijable, te nizova i redova brojeva i funkcija, za analizu i rješavanje inženjerskih problema.


Nema


Nakon završenog predmeta, studenti će biti sposobni: 1. Navesti definicije i teoreme iz cjelokupnog gradiva. 2. Reproducirati dokaze najvažnijih teorema. 3. Prikazati glavne ideje teorema primjerima. 4. Izračunati rješenje sustava linearnih jednadžbi. 5. Primijeniti vektorski račun u analitčkoj geometriji prostora. 6. Interpretirati derivacije matematički, geometrijski i fizikalno. 7. Analizirati tok realne funkcije jedne varijable. 8. Ispitati konvergenciju nizova i redova. 9. Izračunati približnu vrijednost funkcije pomoću Taylorovog reda.



1. Uvod. Relacije. Funkcije. Skupovi brojeva, kompleksni brojevi, trigonometrijski oblik kompleksnog broja, Moivreove formule.

3 3

2. Matrice. Osnovne operacije s matricama. Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi. Gaussova eliminacija. Linearna nezavisnost i rang matrice. Kronecker-Capellijev teorem.

3 3

3. Inverzna matrica. Determinante. Podmatrice i poddeterminante. Laplaceov razvoj determinante. Cramerovo pravilo.

3 3

4. Vektori. Osnovne operacije s vektorima. Koordinatizacija. Jedinični vektor i kosinusi smjerova. Linearna nezavisnost vektora i baza prostora. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt.

3 3

5. Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije.

3 3

6. Funkcije realne varijable: načini zadavanja funkcija, klasifikacija funkcija. Limes, neprekidnost, asimptote. Pregled elementarnih funkcija.

3 3

7. Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje.

3 3

8. Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy,

3 3


Lagrange).L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika.

9. Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem.

3 3

10. Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije.

3 3

11. Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi.)

3 3

12. Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi.

3 3

13. Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija.Taylorov red i primjene.

3 3

14. Ponavljanje, kratki testovi, kviz, priprema za kolokvije, kolokviji.

6 6


☒predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalno učenje (Ostalo upisati)

3,8

Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)




Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na nastavi. Tijekom semestra održat će se dva kolokvija. Prvi kolokvij održat će se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na svakom kolokviju može se ostvariti 40 bodova, dok se dodatnih 20 bodova ostvaruje aktivnostima na nastavi tijekom cijelog semestra i to 10 bodova na predavanjima i 10 bodova na vjezbama. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 20 bodova iz svakog kolokvija, te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Po završetku semestra održavaju se dva završna ispita i popravni ispit. Studenti koji putem kolokvija, nisu položili jedan dio gradiva, mogu polagati samo taj dio kroz završne ispite. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 20 bodova iz svakog dijela gradiva, te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Studenti koji, putem kolokvija, nisu položili niti jedan dio gradiva, na završnim ispitima polažu cjelokupno gradivo. Na ispitu se može ostvariti 80 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 40 bodova te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Ocjena se nakon drugog završnog ispita formira prema Članku 75. Statuta FESB-a: 15% najboljih dobiva ocjenu 5 (izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4 (vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3 (dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2 (dovoljan). Studenti koji nisu položili ispit ni nakon završnih ispita, a ostvarili su najmanje 10 bodova, mogu pristupiti popravnom ispitu . Na popravnom ispitu može se ostvariti 100 bodova, a uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 50 bodova. Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova.



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici


medija

I. Slapničar, Matematika 1, FESB, Split,

2002.

20 https://www.fesb.hr/mat1

I. Slapničar, J. Barić, M. Ninčević,

Matematika 1 – zbirka zadataka, FESB,

Split, 2010.

20 https://www.fesb.hr/mat1

Materijali za nastavu na e-learning portalu

FESB-a

https://elearning.fesb.hr/

Dopunska literatura

Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995.


Domaći radovi, kratki testovi, kviz, kolokviji, studentske ankete.




Kod FEMX02 Godina studija 1

Nositelj/i predmeta

Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, Izv. prof. dr. sc. Anita Matković, Doc. dr. sc. Josipa Barić


7

Suradnici

Dr. sc. Nevena Jakovčević Stor, predavač, Irena Bego, Anita Carević, Marija Čatipović, Lea Dujić, Ivana Grgić, Lana Periša, Antonija Pleština, Mirjana Jukić, Vanja Županović.


P S AV LV KV

45 45

Status predmeta obvezni Postotak primjene e-učenja

10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Razviti sposobnost primjene matematičkih koncepata i alata iz područja linearne algebre, vektorskog računa, analitičke geometrije, diferencijalnog računa, analize realnih funkcija jedne varijable, te nizova i redova brojeva i funkcija, za analizu i rješavanje inženjerskih problema.


Nema


Nakon završenog predmeta, studenti će biti sposobni: 1. Navesti definicije i teoreme iz cjelokupnog gradiva. 2. Reproducirati dokaze najvažnijih teorema. 3. Prikazati glavne ideje teorema primjerima. 4. Prepoznati integrale koji su elementarno rješivi i izračunati ih. 5. Riješiti osnovne diferencijalne jednadžbe i sustave diferencijalnih jednadžbi. 6. Primijeniti diferencijalne jednadžbe u modeliranju rasta populacije, provođenja topline, oscilatora i sustava lovac plijen. 7. Prepoznati plohe drugog reda. 8. Analizirati ekstreme realnih funkcija više varijabli. 9. Primijeniti jednostruke, dvostruke i trostruke integrale na računanje duljina, površina, volumena i težišta u standardnim koordinatnim sustavima.



1.Neodređeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Tablica osnovnih integrala. Osnovne metode integriranja.

3 3

2. Integriranje racionalnih funkcija. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formula.

3 3

3. Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka.

3 3

4. Određeni integral. Definicija i osnovna svojstva. Newton-Leibnitzova formula. Tehnike integriranja. Nepravi integral.

3 3

5. Primjene određenog integrala – duljina luka ravninskih krivulja, volumeni i oplošja rotacionih tijela. Numeričko integriranje – trapezna formula, Simpsonova formula, Richardsonova ektrapolacija.

3 3

6. Funkcije više varijabli. Osnovni pojmovi i definicije. Područje definicije. Limes i neprekidnost. Plohe drugog reda.

3 3

7. Parcijalne derivacije. Diferencijabilnost. Tangencijalna ravnina i normala. Ekstremi funkcija više varijabli. Uvjetni ekstremi.

3 3


8. Višestruki integrali. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala.

3 3

9. Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

3 3

10. Uvod u diferencijalne jednadžbe. Osnovni pojmovi i definicije. Primjeri: modeliranje rasta populacije, logistička jednadžba, Jednadžba provođenja topline, Hookov zakon. Jednadžbe sa separiranim varijablama.

3 3

11. Homogene diferencijalne jednadžbe. Egzaktne diferencijalne jednadžbe. Eulerovi multiplikatori. Linearna diferencijalna jednadžba prvog reda.

3 3

12. Bernoullijeva diferencijalna jednadžba. Eulerova metoda za numeričko rješevanje linearnih diferencijalnih jednadžbi. Diferencijalne jednadžbe drugog reda.

3 3

13. Linearna diferencijalna jednadžba drugog reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator. Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen.

3 3


6 6


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata

Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na nastavi. Tijekom semestra održat će se dva kolokvija. Prvi kolokvij održat će se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na svakom kolokviju može se ostvariti 40 bodova, dok se dodatnih 20 bodova ostvaruje aktivnostima na nastavi tijekom cijelog semestra i to 10 bodova na predavanjima i 10 bodova na vjezbama. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 20 bodova iz svakog kolokvija, te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Po završetku semestra održavaju se dva završna ispita i popravni ispit. Studenti koji putem kolokvija, nisu položili jedan dio gradiva, mogu polagati samo taj dio kroz završne ispite. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 20 bodova iz svakog dijela gradiva, te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Studenti koji, putem kolokvija, nisu položili niti jedan dio gradiva, na završnim ispitima polažu cjelokupno gradivo. Na ispitu se može ostvariti 80 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 40 bodova te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Ocjena se nakon drugog završnog ispita formira prema Članku 75. Statuta FESB-a: 15% najboljih dobiva ocjenu 5 (izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4 (vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3 (dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2 (dovoljan). Studenti koji nisu položili ispit ni nakon završnih ispita, a ostvarili su najmanje 10 bodova, mogu pristupiti popravnom ispitu . Na popravnom ispitu može se ostvariti 100 bodova, a uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 50 bodova. Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da

Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalno učenje (Ostalo upisati)

3,8


ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Esej Seminarski rad

(Ostalo upisati)





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

I. Slapničar, Matematika 2, skripta, FESB, Split https://www.fesb.hr/mat2

Materijali za nastavu na e-learning portalu FESB-a


Dopunska literatura

Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. Dž. Lugić, Matematika II: metodički riješeni zadaci i kratki pregled definicija i teorema, FESB, 1999.






Kod FEMX03 Godina studija 2

Nositelj/i predmeta

prof. dr. sc. Ivan Slapničar, izv. prof. dr. sc. Anita Matković, doc. dr. sc. Josipa Barić


5

Suradnici

Anita Carević, Marija Čatipović, Lea Dujić, Ivana Grgić, Lana Periša, Antonija Pleština, Mirjana Strukan


P S AV LV KV

30 30

Status predmeta obavezni Postotak primjene e-učenja

10

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Razviti sposobnost primjene matematičkih koncepata i alata iz područja vektorske analize, Fourierove analize i Laplaceove transformacije, za analizu i rješavanje inženjerskih problema.


Položeni predmeti Matematika 1 i Matematika 2 na preddiplomskom sveučilišnom studiju.


Nakon završenog predmeta, studenti će biti sposobni: 1. Navesti definicije i teoreme iz cjelokupnog gradiva. 2. Prikazati primjerima i dovesti u vezu definirane pojmove. 3. Primijeniti Hamiltonov diferencijalni operator na skalarna i vektorska polja. 4. Izačunati krivuljne integrale skalarnih i vektorskih polja. 5. Izačunati plošne integrale skalarnih i vektorskih polja. 6. Prikazati funkciju pomoću Fourierovog reda i integrala. 7. Upotrijebiti Laplaceovu transformaciju u rješavanju diferencijalnih jednadžbi.



1. VEKTORSKA ANALIZA. Vektorska funkcija skalarne varijable. Limes i neprekidnost. Derivacija. Integral.

2 2

2. Skalarna i vektorska polja. Gradijent, divergencija i rotacija. Hamiltonov i Laplaceov operator.

2 2

3. Potencijalna i solenoidalna polja. Usmjerene derivacije 2 2

4. KRIVULJNI INTEGRALI. Parametrizacija krivulje. Tangenta na krivulju. Krivuljni integral skalarnog polja.

2 2

5. Krivuljni integral vektorskog polja. Cirkulacija, računanje potencijala i Greenov teorem.

2 2

6. PLOŠNI INTEGRALI. Parametrizacija plohe. Tangencijalna ravnina. Plošni integral skalarnog polja.

2 2

7. Plošni integral vektorskog polja. Gaussov i Stokesov teorem i primjene.

2 2

8. FOURIEROV RED. Periodične funkcije i periodična proširenja. Ortogonalni trigonometrijski sustavi.

2 2

9. Fourierov red. Dirichletov teorem. Konvergencija Fourierovog reda.

2 2

10. Fourierov red parnih i neparnih funkcija. Parsevalova jednakost.

2 2

11. Fourierov integral. Fourierova transformacija, inverzna Fourierova transformacija i primjene.

2 2

12. LAPLACEOVA TRANSFORMACIJA. Osnovna svojstva Laplaceove transformacije. Inverzna Laplaceova transformacija.

2 2


13. Konvolucija. Primjene na rješavanje diferencijalnih jednadžbi.

2 2


4 4


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati na nastavi.




Esej Seminarski rad





Tijekom semestra održat će se dva kolokvija. Prvi kolokvij održat će se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon završetka nastave. Na svakom kolokviju može se ostvariti 40 bodova, dok se dodatnih 20 bodova ostvaruje aktivnostima na nastavi tijekom cijelog semestra i to 10 bodova na predavanjima i 10 bodova na vježbama. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 20 bodova iz svakog kolokvija, te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Po završetku semestra održavaju se dva završna ispita i popravni ispit. Studenti koji putem kolokvija, nisu položili jedan dio gradiva, mogu polagati samo taj dio kroz završne ispite. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 20 bodova iz svakog dijela gradiva, te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Studenti koji, putem kolokvija, nisu položili niti jedan dio gradiva, na završnim ispitima polažu cjelokupno gradivo. Na ispitu se može ostvariti 80 bodova. Uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 40 bodova te ukupno (s dodatnim bodovima) najmanje 50 bodova. Ocjena se nakon drugog završnog ispita formira prema Članku 75. Statuta FESB-a: 15% najboljih dobiva ocjenu 5 (izvrstan), 35% sljedećih ocjenu 4 (vrlo dobar), 35% sljedećih ocjenu 3 (dobar), i posljednjih 15% ocjenu 2 (dovoljan). Studenti koji nisu položili ispit ni nakon završnih ispita, a ostvarili su najmanje 10 bodova, mogu pristupiti popravnom ispitu . Na popravnom ispitu može se ostvariti 100 bodova, a uvjet za pozitivnu ocjenu je najmanje 50 bodova. Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova.


Naslov

Broj primjeraka u knjižnici


L. Korkut, M. Krnić, M. Pašić, Vektorska analiza, Element, Zagreb, 2014.

N. Elezović, Fourierov red i integral, Laplaceova transformacija, Element, Zagreb, 2014.

Ivan Slapničar, Matematika 3, FESB, Split http:// lavica.fesb.hr/mat3/

Materijali za nastavu na e-learning portalu FESB-a



Dopunska literatura

Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. Dž. Lugić, Matematika II: metodički riješeni zadaci i kratki pregled definicija i teorema, Sveučilište u Splitu, FESB, 1999.





NAZIV PREDMETA MJERNI PRETVORNICI I IZVRŠNE SPRAVE



4

Suradnici Dr. sc. Ivan Marasović, v. asist.


P S AV LV KV

30 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je razumijevanje rada procesnih mjernih pretvornika i aktuatora.

Sposobnost projektiranja tehničke potpore procesnih mjernih sustava. Sposobnost

odabira i razvoja aplikacijske programske potpore.


Nema.



1. objasniti princip rada osnovnih mjernih pretvornika (senzora),

2. opisati postupke zaštite i preuzimanja signala od mjernog pretvornika,

3. odabrati odgovarajući mjerni pretvornik za primjenu u mjerenju određene

fizikalne veličine,

4. klasificirati izvršne sprave koje se koriste u automatici,

5. koristiti odgovarajuće programske pakete za prikupljanje, obradu i prikaz

mjernih podataka.



Uvod. Procesni mjerni i upravljački sustavi. 2 1

Distribuirano mjerenje i upravljanje. 2 1

Procesni komunikacijski sustavi i standardi. Struktura i

hijerarhija procesnih mreža. Lokalne procesne mrežne

strukture. AS standard.

2 1

Zaštita signala. Preciznost i pogreška mjernog pretvornika.

Standardne razine naponskog i strujnog signala. 2 1

Komunikacijske PC i PLC mjerne i upravljačke jedinice.

Procesni mjerni pretvornici i moduli. 2 1

Mjerači tlaka, temperature, volumena, pH vrijednosti, sile i

protoka. 2 1

Senzori pomaka i vibracija. Elektromagnetska osjetila.

Ultrazvučni pretvornici. 2 1

Akvizicija mjernih podataka. 2 1

Vrste i primjena izvršnih sprava u automatici. 2 1

Elektromotori. Grijači. 2 1

Hidraulički i pneumatski ventili. Standardni i diferencijalni

ventili. 2 1

Radno područje i ograničenja. Ograničenja kompenziranja

nelinearnosti. 2 1

Programski paketi za skupljanje podataka i nadzor procesa.

Tehnička vizualizacija mjernih podataka. 2 1

☒ predavanja ☒ samostalni zadaci




☒ vježbe




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad



Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe i prezentacija seminarskog rada.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad







Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Međuispiti se provode kao pisani ispit u trajanju od 90 minuta i sastoje se od teorijskih pitanja i zadataka. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz završnog projekta te po 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,4(M1+M2)+0,2L gdje su:


L – bodovi iz laboratorijskih vježbi izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: 50% - 60% - dovoljan (2) 61% - 74% - dobar (3) 75% - 87% - vrlo dobar (4) 88% - 100% - izvrstan (5) Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani i traje ukupno 135 minuta.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

J. Božičević: Temelji automatike – Mjerni pretvornici

i mjerenje, Školska knjiga, Zagreb

C.W. de Silva: Sensors and Actuators – Control

System Instrumentation, CRC Press

Dopunska literatura

J.G. Webster, H. Eren: Measurement, Instrumentation, and Sensors Handbook, 2nd

Edition, CRC Press









NAZIV PREDMETA NUMERIČKE METODE U ELEKTRONICI


Nositelj/i predmeta Doc. dr.sc. Vicko Dorić Bodovna vrijednost (ECTS)

5


P S AV LV KV

30 0 15 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela inženjerskog numeričkog modeliranja,

postavljanje i rješavanje jednostavnih problema u elektrotehnici primjenom suvremenih numeričkih metoda

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja numeričkog modeliranja

Primjena numeričkih metoda na rješavanje problema u elektronici i komunikacijama


Fizika 1 i 2, Matematika 2 i 3


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne principe inženjerskog numeričkog modeliranja, 2. primijeniti numeričke metode na određivanje tranzijentnog odziva strujnih

krugova 3. primijeniti numeričke metode na rješavanje jednodimenzionalnih statičkih i

dinamičkih inženjerskih problema 4. primijeniti numeričke metode na rješavanje dvodimenzionalnih statičkih

inženjerskih problema 5. izračunati frekvencijski odziv prijenosnih linija primjenom metode konačnih

diferencija i metode konačnih elemenata 6. izračunati frekvencijski odziv žičanih antena primjenom metode rubnih elemenata 7. razviti jednostavnije programske sustave te koristiti komercijalne softverske

pakete temeljene na numeričkim metodama za rješavanje problema u elektronici i komunikacijama



Uvod u numeričko modeliranje. Koncept izvora i koncept polja, Diferencijalni i integralni pristup rješavanju problema u znanosti i tehnici.

2 1

Klasifikacija numeričkih metoda. Analiza u frekvencijskom i vremenskom području. Metode diskretizacije domene. Metode diskretizacije granice.

2 1

Pregled metoda koje se razmatraju u kolegiju; metoda konačnih diferencija, metoda konačnih elemenata, metoda rubnih elemenata.

2 1

Uvod u metodu konačnih diferencija. 2 1

Metoda konačnih diferencija: jednodimenzionalni statički problemi.

2 1

Metoda konačnih diferencija: dvodimenzionalni statički problemi.

2 1

Metoda konačnih diferencija u vremenskom području: jednodimenzionalni problemi

2 1

Uvod u metodu konačnih elemenata. 2 1


Metoda konačnih elemenata: Jednodimenzionalni statički problemi.

2 1

Metoda konačnih elemenata: Dvodimenzionalni statički problemi.

2 1

Metoda konačnih elemenata u vremenskom području: jednodimenzionalni problemi

2 1

Uvod u metodu rubnih elemenata. 2 1

Primjena numeričkih metoda na prijenosne linije, valovode, električne mreže, antene, određivanje izloženosti ljudi elektromagnetskom zračenju.

2 1


Numerička integracija- trapezna formula 2

Numerička integracija- Simpsonova i Gaussova kvadratura 2

Adaptivna integracija 2

Metoda kolokacije 2

Metoda najmanjih kvadrata 2

Metoda konačnih diferencija 2

Metoda konačnih elemenata 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad






Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (međuispita). Prvi kolokvij održava se nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Svaki se kolokvij provodi kao pisani ispit u trajanju od 120 minuta i sastoji se od ukupno 3 pitanja (svako pitanje ima teorijski dio i kraći zadatak) i 2 zadatka. Uvjeti za pozitivnu ocjenu su; odrađene laboratorijske vježbe te minimalno 50% bodova na oba kolokvija, a konačna se ocjena formira na način:

Ocjena(%) = 0,5 (K1 + K2) gdje su K1 i K2 – ocjene ostvarene na kolokvijima. Konačna se ocjena utvrđuje u skladu s ostvarenim postocima na način: Postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5)


Studenti koji nisu ispit položili preko kolokvija pristupaju ispitu u zimskom/jesenskom roku. Ukoliko je student položio jedan od kolokvija, na ispitu polaže gradivo iz onog kolokvija na kojem nije ostvario zadovoljavajući broj bodova. Ispit provodi u pisanoj formi u trajanju od 150 minuta i sastoji se od ukupno 4 pitanja (svako pitanje ima teorijski dio i kraći zadatak) i 2 zadatka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je minimalno 50% bodova ostvarenih na ispitu. Ukupna ocjena utvrđuje se u skladu s ostvarenim postocima na opisani način.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D.Poljak, Teorija elektromagnetskih polja s

primjenama u inženjerstvu, Šk. knjiga Zagreb, 2014.

5

D.Poljak i dr., Numeričke metode u elektrotehnici – interna skripta, FESB-Split 2006.

5

D.Poljak, V.Dorić, S.Antonijević,: Modeliranje žičanih antena primjenom računala . Zagreb, Kigen d.o.o., 2009.

5

Dopunska literatura


5. Jović, V.: Uvod u inženjersko numeričko modeliranje, Aquarius Engineering, Split, 1993.







NAZIV PREDMETA OBJEKTNO ORIJENTIRANO PROGRAMIRANJE


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ivo Mateljan Doc. dr. sc Marijan Sikora


5


P S AV LV KV

30 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


Razumijevanje i korištenje objektno orijentiranih programskih jezika

Upotrebu jezika C++

Izradu korisničkog sučelja pomoću MFC biblioteke

Korištenje struktura podataka iz STL biblioteke


Nema.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1) objasniti razliku između objektno temeljenog i objektno orijentiranog

programiranja, 2) napisati klase u jeziku C++ koje koriste kompoziciju objekata i naslijeđivanje 3) objasniti koncepte: namespace, scope i lifetime, 4) primijeniti polimorfizam korištenjem virtualnih funkcija, 5) primijeniti "iostream" klase i temeljne STL klase: string, vector, list, stack,

queue, 6) primijeniti mehanizam rukovanja iznimkama, 7) koristiti Microsoft Visual Studio za izradu programa s grafičkim sučeljem. 8) izraditi programme s grafičkim sučeljem koristeći MFC klase



Uvod u C++. Standardni tipovi. 2

Prvi programi u C++ jeziku. Razvoj algoritma 2

Izrazi i naredbe 2

Klase i objekti 2

Nizovi i pokazivači 2

Preopterećenje operatora 2

Tokovi 2

String klasa 2

Generičko programiranje i predlošci 2

Rekurzivne funkcije i strukture – lista, stog, red 2

Nasljeđivanje i polimorfizam 2

Rukovanje iznimkama 2

Programiranje GUI-a za Windows programe pomoću MFC klasa

2


Upoznavanje s razvojnom okolinom, kompajliranje C++ programa, debugiranje

2

Preopterećene funkcije, prijenos parametara po referenci i rekurzija 2

Globalne i lokalne varijable, poziv po referenci, operatori 2

Klase - objekti 2

Statički članovi klase, prijateljske funkcije 2


Dinamičko alociranje objekata 2

Nizovi i klase 2

Dinamičko alociranje memorije 2

Preopterećenje operatora 2

Stringovi i datoteke 2

Generičko programiranje 2

Nasljeđivanje 2


Predavanja, seminarski rad,



☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Predavanja 2 Istraživanje 1 Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad

Esej Seminarski rad




Pisani ispit 1 Projekt 1 (Ostalo upisati)


Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 75 minuta i sastoji se od ukupno 5 zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te 40% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,05 NP + 0,05 LV + 0,45 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:



M1, M2 - bodovi na međuispitima (ili bodovi na završnom ispitu). Konačna se ocjena utvrđuje nakon drugog završnog ispita i predanog seminarskog rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

I.Mateljan, M. Sikora: OOP, skripta, FESB 2007. e-learning

portal

Dopunska literatura Stroustrup, B., The C++ programming Language, Adison Wesley, 1986.









NAZIV PREDMETA ODRŽAVANJE I ISPITIVANJE ELEKTRIČNE OPREME


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Božo Terzić Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Suradnici Dr. sc. Goran Majić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje metoda i postupaka ispitivanja i održavanja električne opreme,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja ispitivanja električne opreme

korištenje instrumenata za ispitivanje električne opreme


Ulazne kompetencije:

Temeljna znanja iz kolegija Osnove elektroenergetike

Temeljna znanja iz kolegija Električni strojevi

Temeljna znanja iz kolegija Električna postrojenja


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Koristiti instrumente i ostalu mjernu opremu tijekom ispitivanja 2. Testirati električnu opremu koristeći metode koje se obrađuju u kolegiju 3. Analizirati i komentirati rezultate mjerenja, 4. Procijeniti stanje ispitivane opreme na temelju rezultata ispitivanja 5. Kreirati i napisati elaborat o rezultatima mjerenja



Normizacija, Međunarodne i nacionalne organizacije za norme- ISO, DZNM, IEC

2 0

Program preventivnog održavanja i ispitivanja električne opreme. Organizacija službe održavanja električne opreme.

2 0

Ispitivanje izolacije istosmjernim naponom. Dialektrici. Niskonaponska i visokonaponska ispitivanja kod transformatora, kabela i električnih strojeva.

2 0

Ispitivanje izolacije izmjeničnim naponom . 2 0

Tipovi i konstrukcije kabela. Kabelski kvarovi. Metode za određivanje vrste kvara i detekcija mjesta kvara kabela.

2 0

Vrste transformatora. Preventivno održavanje transformatora. Dijagnostika transformatora. Sušenje transformatora.

2 0

Ispitivanje transformatora - ispitivanje međuzavojne izolacije, mjerenje grupe spoja, mjerenje prenosnog omjera, ispitivanja stanja izolacijskog ulja.

2 0

Ispitivanje električnih strojeva - Izolacijski sustavi, mjerenje zagrijavanja, ispitivanja međuzavojne izolacije, ispitivanje željezne jezgre, ispitivanja pod naponom.

2 0

Ispitivanje sklopnih aparata. Osnovne vrste sklopnih aparata. Tipska ispitivanja. Rutinska ispitivanja. Ispitivanja na terenu.

2 0

Vibracijska ispitivanja. Fizikalne osnove, mjerne metode, i oprema za mjerenje vibracija. Dijagnostika neregularnih vibracijskih stanja električnih strojeva.

2 0

Fizikalne osnove buke. Mjerne metode i oprema za mjerenje buke. Izvori buke i primjeri mjerenja kod električnih strojeva.

2 0

Termovizijska ispitivanja električne opreme. Fizikalne osnove termografije. Termovizijske kamere. Primjeri termovizijskih

2 0


snimanja električnih strojeva, transformatora i električnih spojeva.

Trajni nadzor (monitoring) elekrične opreme. Primjeri: monitoring hidroagregata i energetskih transformatora.

2 0


Proučavanje web stranica međunarodnih i nacionalnih organizacija za norme (ISO, IEC, DZNM)

2

Mjerenje izolacijskog otpora transformatora, kabela i električnih strojeva. 2

Testiranje međuzavojne izolacije električnih strojeva 2

Termovizijska ispitivanja poluvodičkih pretvarača 2

Tipska ispitivanja prekidača i sklopnika 2

Mjerenje vibracija električnih strojeva 3

Mjerenja buke električnih strojeva 2


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad





Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 60 minuta i sastoji se od ukupno 8 pitanja. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi te 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:



M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Konačna se ocjena utvrđuje prema slijedećim kriteriju koristeći postotnu ocjenu:

50-62% - dovoljan (2)

63-75% - dobar (3)

76-88% - vrlodobar (4)

89-100% - izvrstan (5)

Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u

jesenskom roku na kojem se polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 10 pitanja i

zadataka i traje ukupno 90 minuta. Postotna ocjena se određuje prema formuli:

Ocjena(%) = 0,2 LV + 0,8 PI gdje je PI postotna ocjena popravnog ispita. Konačna ocjena se određuje prema istim kriterijima kao i kod dva završna ispita.



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

B. Terzić: Autorizirana predavanja, FESB

Ž. Novinc, A. Halep: Tehnička dijagnostika i monitoring u industriji, Kigen, Zagreb, 2010.

10

e-learning

portal

Dopunska literatura

P. Gill: Electrical Power Equipment Maintance and Testing, Marcel Dekker,

Inc, New York, Basel, 1998.

N. Srb: Ispitivanje i prematanje elektromotora, Graphis, Zagreb.

K. Meštrović: Sklopni aparati srednjeg i visokog napona, Graphis, Zagreb.









NAZIV PREDMETA OPERACIJSKI SUSTAVI


Nositelj/i predmeta Sven Gotovac Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Petra Lončar Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

45 0 0 15 0

Status predmeta Redovan Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata da:

1. Razumiju građu i funkcionalnosti operacijskog sustava.

2. Razumiju metodologiju implementacije pojedinih funkcionalnosti.

3. Primjeniti i koristiti funkcionalnosti operacijskih sustava u svojim rješenjima.

4. Procijenit koja rješenja su odgovarajuća za pojedine primjene.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Objasniti građu operacijskog sustava 2. Razlučiti funkcionalnosti operacijskog sustava 3. Razumjeti i objasniti kako su rješene pojedine funkcionalnosti. 4. Ocijeniti i vrednovati performanse pojedinih rješenja 5. Odabrati koja rješenja su odgovarajuća za pojedinu primjenu 6. Upotrijebiti odgovarajuća rješenja u vlastitim aplikacijama


Sadržaj Sati P

Uvod u kolegij, Kratak opis tematike koja će biti razmatrana, Zadaci operacijskog sustava.

3

Upravljanje procesima, Definicija procesa, Deskriptor procesa, Stanja procesa, Izmjena konteksta

3

Realizacija sustava za upravljane procesima, Dodjela procesora, Algoritmi dodjele procesa

3

Zavisni procesi. Problem sinkronizacije. Problematika rješavanja problema sinkronizacije

3

Zavisni procesi. Problem sinkronizacije. Problematika rješavanja problema sinkronizacije.

3

Test&Set, Semafor, Rješavanje problema sinkronizacije pomoću T&S naredbe i semafora.

3

Potpuni zastoj, problematika i postupci rješavanja. 3

Upravljanje memorijom, problematika i mogući postupci rješavanja. 3

Dodjela memorije po stranicama. 3

Virtualna memorija, Postupci odabira zamjene stranica. 3

Obavljanje ulazno/izlaznih operacija, Arhitektura U/I podsustava. 3

Sustav datoteka. 3

Postupci alokacije prostora na sekundarnom mediju. 3

Distribuirani OS, OS za rad u realnom vremenu. 3


Linux OS procesi. 2

Linux procesi – fork naredba. 2

Linux procesi – komunikacija cjevovodima. 2


Pisanje višezadaćnih (multi-tasking) programa za Win NT platformu. 2

Pisanje višenitnih (multi-threading) programa za Win NT platformu. 2

Vremenska kontrola izvršavanja niti unutar procesa. 2

Sinkronizacija izvršavanja niti (uvod, event). 2

Sinkronizacija izvršavanja niti (mutex, semafori). 2


☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata



Eksperimentalni rad Referat (Laboratorijske vježbe) 2






tjedana nastave, drugi nakon 14 tjedana izravne nastave. Na završnom ispitu

studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se

međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 50 minuta i sastoji se od ukupno 10

pitanja i zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih

vježbi i 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima)

formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,33 LV + 0,33 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:

- LV - ocjena iz laboratorijskih vježbi,

- M1, M2 - bodovi na međuispitima.

Konačna se ocjena utvrđuje nakon prvog ispitnog termina primjenjujući relativni


Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri

skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu A (izvrstan), 35% slijedećih B (vrlo dobar),

sljedećih 35% ocjenu C (dobar), i posljednjih 15% ocjenu D,E (dovoljan). Skupina

studenata koja nije položila ispit dobiva ocjenu FX (potreban je dodatan rad), ili F

(potreban je značajan dodatan rad). U skladu s Pravilnikom za ispit se organiziraju

samo dva ispitna termina u ispitnom roku po završetku nastave. Prema Članku 65. Statuta Fakulteta, student je dužan sudjelovati u radu svih oblika

nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te

laboratorijskim vježbama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete,

student neće moći pristupiti ispitu


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Tanenbaum, A.S.: Woodhull, A.S.: Operating

Systems: Design and Implementation, (3rd Edition)

Prentice Hall, 2006.

2 e izdanje na e-

learning


S.Gotovac Autorizirana predavanja iz Operacijskih

sustava e-learning

Dopunska literatura

Stalings, W.: Internals and Design Principles (7th Edition), 2011.


1. Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi 2. Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita 3. Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika 4. Samoevaluacija nastavnika 5. Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti

sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA OSNOVE ELEKTROENERGETIKE


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Slavko Vujević Prof. dr. sc. Ranko Goić


5

Suradnici

Doc. dr. sc. Tonći Modrić Doc. dr. sc. Mate Dabro Dr. sc. Dino Lovrić Dr. sc. Jakov Krstulović-Opara Mišo Šanić, dipl. ing.


P S AV LV KV

45 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o:

električnim transformatorima,

istosmjernim i izmjeničnim rotacijskim električnim strojevima,

niskonaponskim električnim instalacijama,

zaštiti građevina od djelovanja munje i sklopnih prenapona,

zaštiti električnih vodova i postrojenja od djelovanja munje i sklopnih prenapona,

izvorima energije i energetskim pretvorbama,

elektranama,

elementima i strukturi elektroenergetskih mreža i postrojenja

analizi trofaznih električnih mreža.


Nema preduvjeta.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. primijenjti stečena znanja o električnim transformatorima, 2. definirati temeljne principe elektromehaničke pretvorbe energije, 3. objasniti princip rada rotacijskih električnih strojeva, 4. primijeniti stečena znanja o niskonaponskim električnim instalacijama, 5. definirati temeljne principe zaštite od djelovanja munje i sklopnih prenapona, 6. opisati izvore energije i energetske pretvorbe, 7. objasniti osnovne principe rada najznačajnijih tipova elektrana, 8. objasniti strukturu i osnovne karakteristike prijenosne i distribucijske mreže, 9. osim izračuna strujno-naponskih prilika, računati i tokove snaga u trofaznim izmjeničnim mrežama.


Sadržaj Sati P

Električni transformatori. 9

Elektromehanička pretvorbe energije: sinkroni strojevi. 3

Elektromehanička pretvorbe energije: asinkroni strojevi, istosmjerni strojevi, univerzalni motori.

3

Električni strojevi posebne namjene. Elektromotorni pogoni. 1

Niskonaponske električne instalacije. 2

Zaštita od djelovanja munje i sklopnih prenapona 3

Izvori energije i energetske pretvorbe. 3

Elementi elektroenergetskih mreža i postrojenja. 3

Struktura i osnovne karakteristike elektroenergetskog sustava: elektrane, prijenosna i distribucijska mreža, potrošači.

3

Pregled metoda za analizu izmjeničnih električnih krugova. 3

Analiza trofaznih električnih mreža. 3

Snaga i energija u elektroenergetskoj mreži. 3



Utvrđivanje parametara trofaznog transformatora 3

Ispitivanje asinkronog motora 3

Ispitivanje električnih instalacija 3

Stručna posjeta elektroenergetskom postrojenju 3

Ispitivanje ispravnosti električnog priključka 3


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70 % predviđene satnice. Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.




Esej Seminarski rad






Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Student može putem kolokvija položiti cjelokupan ispit. Na dva završna ispita studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na popravnom i komisijskom ispitu. Na popravnom i komisijskom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima ili prethodnim ispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokvijima ili na ispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli: Ocjena (%) = 0,1* LV + 0,45 * (G1 + G2) gdje su aktivnosti izražene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih vježbi, G1 i G2 bodovi iz pojedinog dijela gradiva obrađenog na predavanjima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način:

50 % do 61 % ocjena dovoljan (2)

62 % do 74 % ocjena dobar (3)

75 % do 87 % ocjena vrlo dobar (4)

88 % do 100 % ocjena izvrstan (5)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vujević, S., "Predavanja iz Osnova elektroenergetike

– prvi dio", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2015.


e-learning

portal

Goić, R., "Predavanja iz Osnova elektroenergetike –

drugi dio", Sveučilište u Splitu, FESB, Split, 2013.


e-learning

portal

Dopunska literatura Guru, B. S. and Hiziroglu, H. R., "Electric Machinery and

Transformers",Oxford University Press, New York - Oxford, 2001.


Hasse, P.; Wiesinger, J. and Zischank, W., "Priručnik za zaštitu od munje i uzemljenje", Kigen d.o.o., Zagreb, 2009.

Bergen, A.R., Vittal, V. „Power System Analysis“, Prentice Hall, New Jersey, 1986.









NAZIV PREDMETA OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Nikša Kovač Bodovna vrijednost (ECTS)

7

Suradnici Dr. sc. Mario Cvetković Mr. sc. Neda Grulović


P S AV LV KV

45 0 30 0 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


- usvajanje osnovnih znanja iz područja elektrotehnike,

- razumijevanje i primjenu temeljnih zakona elektrotehnike,

- rješavanje jednostavnih problema u elektrotehnici.


Nema.



1. definirati temeljne pojave, veličine i zakone elektrotehnike,

2. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike,

3. izračunati tražene veličine jednostavnih problema u području elektrostatike,

4. primijeniti pojedine metode rješavanja linearnih električnih mreža istosmjerne

struje,

5. proračunati tražene veličine jednostavnih problema u području magnetizma.



Struktura materije i mjerne jedinice. Coulombov zakon.

Raspodjela naboja. 3 2

Elektrostatičko polje. Gaussov zakon. 3 3

Električni potencijal. Polje i potencijal nabijenog vodiča. 3 2

Vodiči u elektrostatičkom polju. Kapacitivnost i kondenzatori. 3 2

Dielektrici u elektrostatičkom polju. Energija nabijenog

kondenzatora. 3 1

Električna struja i strujni krug. 3 1

Osnovni zakoni električnog strujnog kruga. 3 2

Realni strujni krug. Rad i snaga istosmjerne struje. 3 2

Linearne električne mreže istosmjerne struje. Elektrostatičke

mreže. 3 5

O magnetizmu. Magnetsko polje. Osnovni zakoni

magnetskog polja. 3 2

Sila u magnetskom polju. Definicija ampera.

Elektromagnetska indukcija. 3 2

Materijali u magnetskom polju. 3 1

Proračun magnetskog kruga. Energija magnetskog polja. 3 1


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ konzultacije


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70 %



Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad Konzultacije 0,1




Tijekom semestra održavaju se dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana, a drugi nakon 13 tjedana neposredne nastave. Po završetku nastave bit će održana tri ispita. Na ispitima studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom kolokviju, odnosno 50% bodova na ispitu.

Konačna ocjena utvrđuje se na na sljedeći način: od 50% do 61% bodova ocjena dovoljan (2), od 62% do 74% bodova ocjena dobar (3), od 75% do 87% bodova ocjena vrlo dobar (4), od 88% do 100% bodova ocjena izvrstan (5).

Kolokviji i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom nastavne djelatnosti.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, Svezak I, Graphis, Zagreb, 1998.

Jajac B.: Teorijske osnove elektrotehnike, Svezak II, Graphis, Zagreb, 2002.

Jajac B., Grulović N.: Zbirka riješenih zadataka - Elektrostatika, FESB, Split, 2014.

Šehović E. i drugi: Osnove elektrotehnike, zbirka primjera, Prvi dio, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Dopunska literatura

Pinter V.: Osnove elektrotehnike, Knjiga prva, Tehnička knjiga, Zagreb, 1987.


- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi;

- Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita;

- Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika;

- Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o

relevantnosti sadržaja predmeta.



NAZIV PREDMETA OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 2


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Silvestar Šesnić


6

Suradnici

prof. dr. sc. Nikša Kovač dr. sc. Mario Cvetković dr. sc. Ivana Zulim mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić


P S AV LV KV

30 0 30 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje osnova vremenski promjenjivih veličina u elektrotehnici;

rješavanje jednostavnih mreža izmjenične struje;

cjeloživotno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja elektrotehnike.


Nema



1. definirati osnovne karakteristike vremenski promjenjivih veličina;

2. opisati strujno-naponske odnose u krugovima izmjenične struje;

3. primijeniti vektorske i simboličke metode na rješavanje izmjeničnih mreža;

4. matematički opisati titrajne električne krugove;

5. izračunati osnovne parametre jednostavnih trofaznih sustava;

6. objasniti međuinduktivnu spregu u izmjeničnim mrežama;

7. interpretirati prijelazne pojave u jednostavnim krugovima;

8. provesti mjerenja osnovnih električnih veličina.



Općenito o vremenski promjenljivim veličinama. Periodički

promjenljive, izmjenične i sinusoidalne struje. 2 2

Osnovni učinci izmjenične struje. Srednja vrijednost. Efektivna

vrijednost. Princip generatora izmjeničnog napona. 2 2

Strujni i naponski odnosi u krugovima izmjenične struje. 2 2

Snaga i energija izmjenične struje. 2 2

Matematičke osnove vektorskog predočavanja sinusoidalnih

veličina. 2 2

Primjena kompleksnog računa na izmjenične struje i napone. 2 2

Metode analize izmjeničnih mreža primjenom kompleksnog

računa. Snaga predočena u kompleksnom području. 2 2

Titrajni električni krugovi. 2 2

Rezonancija u strujnim krugovima izmjenične struje. 2 2

Simetrični i nesimetrični trofazni sustavi. Spoj zvijezda. 2 2

Spoj trokut. Snaga trofaznih sustava. 2 2

Međuinduktiviteti. Svitak sa željeznom jezgrom. 2 2

Prijelazne pojave u jednostavnim strujnim krugovima. 2 2


Uvod u laboratorijske vježbe 2

Serijski, paralelni i mješoviti spoj otpora 2

Kirchhoffovi zakoni, zakon superpozicije, Theveninov teorem 2


Režimi rada izvora električne energije 2

Aktivni, induktivni i kapacitivni otpor u krugu izmjenične struje 2

Serijska (naponska) rezonancija 2

Snaga izmjenične struje 2

Trofazni sustav - trošilo u spoju zvijezda i trokut 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Prisustvovanje na predavanjima i auditornim vježbama najmanje 70% nastavnih

sati te na laboratorijskim vježbama 100% nastavnih sati.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Laboratorijske vježbe 1

Esej Seminarski rad Samostalni rad 2.8


Pismeni ispit 0.1 Projekt (Ostalo upisati)


Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (prvi nakon 7, a drugi nakon 13 tjedana neposredne nastave). Po završetku nastave održat će se tri ispitna roka (dva završna u ljetnom i popravni u jesenskom ispitnom roku). Na ispitima studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na kolokvijima. Uvjet za polaganje ispita je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu iz kolegija je ostvarenih 50% bodova na svakom kolokviju (dijelu ispita). Konačna ocjena utvrđuje se na sljedeći način: - studenti koji su kolegij položili na kolokvijima i završnim ispitnim rokovima; 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5); 35% sljedećih ocjenu vrlo dobar (4); 35% sljedećih ocjenu dobar (3); 15% posljednjih ocjenu dovoljan (2). - studenti koji su kolegij položili na popravnom ispitnom roku; dobivaju ocjenu dovoljan (2).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Pinter, V.: Osnove elektrotehnike, Knjiga druga,

Tehnička knjiga, Zagreb, 1987. 1

Jajac, B.: Teorijske osnove elektrotehnike, Svezak

III, Graphis, Zagreb, 2007. 10

Felja, I., Koračin, D.: Zbirka zadataka i riješenih

primjera iz osnova elektrotehnike, I i II dio, Školska

knjiga, Zagreb

6

Dopunska literatura Lončar, J.: Osnovi elektrotehnike, Knjiga prva i druga, Graphis, Zagreb, 2010.


evidencija prisutnosti na nastavi;

analiza uspješnosti polaganja ispita;

studentska anketa;

evaluacija od strane šefa katedre.

Ostalo (prema mišljenju redlagatelja)


NAZIV PREDMETA

POLUVODIČKI ELEKTRONIČKI ELEMENTI


Nositelj/i predmeta

izv. prof. dr. sc. Antonio Šarolić


5

Suradnici dr.sc. Zlatko Živković Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 30

Status predmeta izborni Postotak primjene e-učenja

0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

- upoznavanje načela rada poluvodičkih elemenata koji predstavljaju komponente sklopova,

senzora i optoelektronike

- razumijevanje složenih elektroničkih sklopova i sustava


Kompetencije i vještine koje se stječu slušanjem predmeta iz prve dvije godine studija, te

položenim ispitima iz svih Matematika i Fizika.


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni:

- opisati i objasniti načela rada različitih tipova dioda

- opisati i objasniti načela rada različitih tipova bipolarnih i unipolarnih tranzistora

- opisati i objasniti načela rada optoelektroničkih komponenti

- opisati i objasniti načela rada poluvodičkih senzora

- koristiti navedena znanja pri projektiranju elektroničkih sklopova i sustava


Sati:

Sadržaj P LV

Uvod; Svojstva i pojave u poluvodičkim materijalima. Mehanizmi vođenja 2 2

Planarna tehnologija na siliciju. Fizika PN spoja 2 2

Poluvodička dioda: Tipovi dioda 2 2

Dinamička svojstva 2 2

Bipolarni tranzistori: Karakteristike. Dinamička svojstva 2 2

Unipolarni tranzistori: Osnovna svojstva i karakteristike JFET-a 2 2

MOS struktura. Princip rada i svojstva MOSFET-a. MOSFET-i u

digitalnim integriranim krugovima 2 2

Tiristori: Klasifikacije. Osnovni principi rada. Karakteristike 2 2

Komponente optičkih komunikacijskih sustava:

Poluvodički izvori i detektori. LED i Laseri 2 2

Komponente integriranih sklopova 2 2

Komponente “pametnih”

sustava; Razvoj “pametnih” materijala i struktura: Poluvodiči 2 2

Metali. Keramike. Polimeri. 2 2

Osnovni principi rada senzora; Vrste i primjena senzora u „pametnim“

sustavima. 2 2


☒ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☒ laboratorij





☐ mentorski rad


Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene sve

predviđene laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad 0,5

Eksperimentalni rad 0,5 Referat Laboratorijske vježbe 0,5

Esej Seminarski rad

1 Samostalni rad 1

Kolokviji Usmeni ispit

(Ostalo upisati)



Ispit: pismeni, prezentacija seminarskog rada


Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost putem

ostalih medija

P. Biljanović: Poluvodički elektronički elementi,

Školska knjiga, Zagreb 1996., 3. izdanje 2004.

B. Juzbašić: Elektronički elementi, Školska knjiga,

Zagreb 1984. izdanje)

V. Roje: Elektronički elementi, Zapisi s predavanja,

FESB, 2004.

Dopunska literatura

- V.K. Varadan, K.J. Vinoy, S. Gopalakrishnan: Smart Material Systems and MEMS, John

Wiley and Sons, 2006

- L. Ibbotson: Introduction to Solid State Devices, Arnold, London 1997


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave (anketa).



NAZIV PREDMETA PROGRAMIRANJE


Nositelj/i predmeta doc. dr. dc. Marjan Sikora


6

Suradnici - Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 30


20

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Stječu se temeljna znanja o programiranju u C jeziku. Upoznaju se temeljni

algoritmi i strukture podataka.


Nema preduvjeta.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne vrijeme trajanja i doseg pojedinih varijabli, 2. izraditi funkcije koje koriste pokazivače, 3. izvršiti dinamičku alokaciju memorije, 4. izraditi rekurzivne funkcije, 5. izraditi program koji čita i piše datoteke, 6. definirati složenost algoritma, 7. izraditi i koristiti samo-referentnu strukturu podataka.


PREDAVANJA:

1. Uvod

2. Ponavljanje: program, algoritam, memorija, apstrakcija, logika, brojevni sustavi,

kodiranje, tipovi podataka, funkcija, standardni ulaz/izlaz, memorijska adresa

3. Ponavljanje: operatori, pretvorba tipova, proste i strukturalne naredbe, petlje,

funkcije, grananje

4. Doseg i vrijeme trajanja varijabli, nizovi

5. Pokazivači, nizovi kao pokazivači

6. Dinamičko alociranje memorije, stringovi

7. Korisnički definirane strukture podataka, leksički predprocesor

8. Rekurzija i rad s datotekama

9. Složenost algoritama

10. Linearne samoreferentne strukture - liste

11. Razgranate samoreferentnte strukture - stabla

12. Apstraktni tipovi podataka (ADT)

13. Priprema za provjeru znanja

LABORATORIJSKE VJEŽBE:

1. kompajliranje, debagiranje, funkcije kodiranje, petlje, funkcije, operatori

2. grananje, nizovi, doseg i vrijeme trajanja variabli

3. pokazivači, prijenos argumenata, pokazivači na funkcije

4. dinamičko alociranje memorije, stringovi

5. strukture, leksički predprocesor

6. rekurzija, datoteke

7. složenost algoritma

8. liste

9. stabla

10. Apstraktni tipovi podataka





☒ vježbe


☒ mješovito e-učenje


☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad

Obveze studenata Obavljene sve predviđene laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave

3 Istraživanje 1 Samostalni rad

Eksperimentalni rad

- Referat - Rad u grupi -

Esej - Seminarski rad -

Kolokviji 1 Usmeni ispit -

Pismeni ispit 1 Projekt -



tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Uvjet za prolazna međuispitu je

50% bodova.

Ukupni postotak bodova se računa prema formuli:

0,25L + 0,75(M1 + M2)/2

L - ocjena iz laboratorijskih vježbi izražena u postocima, M1, M2 - bodovi na

međuispitima izraženi u postocima.

Na završnom ispitu tijekom dva ljetna roka studenti polažu dijelove gradiva koje

nisu položili na međuispitima. Ukoliko studenti nisu položili niti jedan međuispit na

završnom ispitu ljetnih rokova pišu cijeli ispit, a uvjet za polaganje cijelog ispita je

50% bodova od ukupnog broja i riješena dva zadatka.

Preduvjet za polaganje ispita (bilo putem međuispita, bilo putem cijelog ispita) su

kolokvirane laboratorijske vježbe. Laboratorijske vježbe se kolokviraju tako da

student pred asistentom tijekom vježbi demonstrira rad na jednom zadatku.

Skupina studenata koja je položila ispit putem kolokvija ili dva ljetna ispitna roka

dijeli se u četiri skupine: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan (5), 35% sljedećih

ocjenu vrlo dobar (4), sljedećih 35% ocjenu dobar (3) i posljednjih 15% ocjenu

dovoljan (2).

Na dodatnom jesenskom ispitnom roku može se dobiti najviše ocjena dovoljan (2).



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

I. Mateljan: Računala, programiranje i jezik C, FESB - Sveučilište u Splitu, 2010.

- -

Dopunska literatura

Kernigham, B.; Ritchie, D.: The C Programming Language, Prentice Hall, 1988.



Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika i predmeta

Samo-evaluacija nastavnika

Povratna informacija od strane studenata o relevantnosti sadržaja predmeta

Ostalo (prema mišljenju

predlagatelja) -


NAZIV PREDMETA PROGRAMIRANJE ZA INTERNET


Nositelj/i predmeta Prof.dr.Darko Stipaničev doc. dr. sc. Ljiljana Šerić


5

Suradnici Dr.sc. Marin Bugarić Andrija Sommer, mag.ing


P S AV LV KV

30 0 0 30


30

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


Razumijevanje principa rada interneta

Pripremu i obradu podataka i informacija za objavljivanje na webu

Dizajniranje, uređivanje i održavanje sadržaja objavljenog na webu

Izradau jednostavnih skripti za dinamične sadržaje na webu.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Imenovati komunikacijske protkole koji se koriste na internetu 2. Opisati korake TCP/IP protokola 3. Prepoznati elemente HTML koda 4. Dizajnirati i napisati HTML kod web sjedišta od nekoliko web stranica 5. Napisati vanjski CSS dokument sa uputama o dizajnu web sjedišta 6. Napisati jednostavnu JavaScript-u kojom se dinamički izmjenjuje web stranica 7. Objasniti razliku između klijentskih i serverskih tehnoogija skriptiranja



Uvod. Povijesni pregled. Komunikacijski protokoli Interneta 6 2

HTML jezik za izradu web stranica , HTML5 4 4

CSS jezik stila, CSS3 4 4

XML, XHTML 2 2

JavaScript, DOM 4 2

Ajax 2 2

jQuerry 2 2

PHP 2 2

Pregled ostalih tehnologija 2 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara



Esej Seminarski rad

1 Laboratorijske vježbe 0,5




bodovnoj vrijednosti predmeta):



Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Međuispiti se pišu na računalu i sastoje se od po 20 slučajno odabranih pitanja sa ponuđenim odgovorima. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Na popravnom ispitu studenti polažu cjelokupno gradivo kolegija. Uvjet za pozitivnu ocjenu je napravljen i pozitivno ocjenjen seminarski rad i barem ostvaneih 60% bodova na međuispitima/završnom ispitu. Broj bodova računa se kao aritmetička sredina oba međuispita, ili broj bodova cjelokupnog završnog ispita. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 60% do 69% dovoljan (2) 70% do 79% dobar (3) 80% do 89% vrlo dobar (4) 90% do 100% izvrstan (5)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D.Stipaničev,Lj.Šerić, Programiranje za Internet,

predavanja, FESB

e-learning

portal

M.Bugarić, upute za laboratorijske vježbe e-learning

portal

http://www.w3schools.com web

Dopunska literatura

D. Sušanj, D. Petric: "Velika knjiga o Worl Wide Webu", Znak, Zagreb 1996. g. L. Abrus ,"Irada weba, abeceda za Webmastere",BUG&SysPrint, Zagreb,2003 Comer, D.E.: The Internet Book, Prentice Hall, 2000. Zeid, I.: Mastering the Internet & HTML, Prentice Hall, 2000. Deitel, Deitel & Neto, Internet & WWW – How to Program, Prentice Hall, 2000.









NAZIV PREDMETA RAČUNALA I PROGRAMIRANJE


Nositelj/i predmeta Prof. dr.sc. Mirjana Bonković Prof. dr. sc. Ranko Goić


6

Suradnici Dr.sc. Maja Čić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 30 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osposobljavanje studenata za razumijevanje i primjenu temeljnih znanja o:

arhitekturi i osnovnim djelovima računala

brojevnim sustavima i predstavljanju podataka

načinu predstavljanja podataka u memoriji računala,

semantičkim strukturama koje grade programski kod,

tehnikama programiranja u programskom jeziku C,

korištenju MATLAB-a


Nema



1. Definirati područja računarstva i ulogu algoritma kao temelja funkcionalnosti

2. Opisati način na koji se jednostavni tipovi podataka pohranjuju u memoriji

računala i ilustrirati postupak na konkretnim primjerima

3. Definirati i primijeniti ulogu operatora, te značenje i kodiranje izraza

4. Primijeniti osnovne semantičke strukture: pridruživanje, grananje, ponavljanje i

funkciju

5. Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema C jezikom.

6. Definirati algoritamska i programska rješenja zadanih problema MATLAB

programskim alatom.


Sadržaj Sati P

Uvod: Povijesni pregled. 2

Brojevni sustavi. Binarno predstavljanje podataka. 4

Razvoj programskih jezika. Pojam apstrakcije. Pojam algoritma. 1

Programiranje: Predstavljanje cijelih i realnih brojeva, znakova i instrukcija. Tipovi podataka, konstante, varijable.

1

Programiranje: Aritmetički izrazi. Naredbe pridruživanja. Korištenje operatora: aritmetički, logički, relacijski i bitznačajni.

2

Programiranje: Slijedno izvođenje, grananje i petlja. 4

Programiranje: Nizovi. Tehnike debugiranja. 2

Programiranje: Funkcije. Blokovska struktura programa. Moduli. 2

Razvoj algoritma. Tehnike rješavanja problema. Dijagram toka. 1

Postepeno poboljšavanje. Jednostavni numerički primjeri. 1

Instrukcijski formati. Metode adresiranja. Izvođenje instrukcije. 1

Arhitektura računala. Funkcije osnovnih sastavnih dijelova računala. Funkcije sabirnice. Izvođenje instrukcije. Upravljanje podacima na primjeru jednostavnog procesora. Svojstva jednostavnih ulazno/izlaznih jedinica i njihovi kontroleri.

1

Programska podrška računala: Korisnički programi (MATLAB). 4



Temeljna struktura C programa. 2

Osnovne programske strukture: sekvenca, iteracija, petlja. Jednostavni primjeri.

6

Binarno predstavljanje podataka. Formati podataka. 4

Funkcije u C-u. 4

Blokovska struktura programa. Moduli. 2

Nizovi. 4

Matlab – osnove 2

Matlab-programiranje 2

Ispitni primjeri 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad



predviđene satnice. Obavljene sve laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad







Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Prvi međuispit

obihvaća prvih 6 nastavnih jedinica, a drugi preostalih 7 nastavnih jedinica. Na

završnom ispitu studenti polažu djelove gradiva koje nisu položili na međuispitima.

Iz laboratorijskih vježbi se također organiziraju 2 kolokvija.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi, te student na

svakom od kolokvija mora imati najmanje 45%.

Ako na prvom završnom ispitu student položi jedan od dva dijela gradiva, taj dio

gradiva student ne mora polagati na drugom završnom ispitu. Pod zasebnim dijelom

gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija. Studenti koji nisu položili

ispit nakon dva završna ispita mogu ispit položiti na popravnom i komisijskom ispitu.

Na popravnom i komisijskom ispitu, polaže se cjeloviti ispit, a ocjena (%) se formira

na osnovu rezultata pismenog i usmenog ispita.

Konačna ocjena se formira na sljedeći način:

Ocjena(%)=0.4*K1 + 0.4*K2 +0.2*L

K1, K2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima.

L - prosjek bodova na kolokvijima iz lab.vježbi izražen u postocima

Konačna brojčana ocjena se utvrđuje na sljedeći način:

Postotak Ocjena


62% do 74% dobar (3)





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

M. Bonković, R. Goić i ost.: Uvod u računala i

programiranje (interna skripta), 2010 e-learning

Ivo Mateljan: Računala i programiranje, skripta, FESB, 2005

5

R. Goić: Programski jezik C, FESB, 2005 e-learning

Dopunska literatura

J. Glenn Brookshear: Computer Science: An Overview, Addison Wesley, 2004

Tannenbaum, S. Structured Computer Organisation., Prentice-Hall, Englewood

Cliffs, N.J., 1990.


1. vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi

2. godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita

3. studentska anketa s ciljem evaluacije kvalitete nastavnika i kolegija

4. samoevulacija nastavnika

5. povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali (ili su na višim

godinama studija) o relevantnosti sadržaja kolegija

6. povremeno promatranje i evaluacija nastava od strane šefa katedre



NAZIV PREDMETA RAČUNALNE MREŽE


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Julije Ožegović


5

Suradnici dr. sc. Vesna Pekić dr. sc. Ante Kristić


P S AV LV KV

45 0 0 15 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta Kolegij pruža temeljna znanja s područja računalnih mreža kao osnovu jezgre

računarstva


nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Argumentirati osnovne pojmove i arhitekturu računalnih mreža. 2. Prezentirati ISO/OSI referentni model i TCP/IP skup protokola i međusobno ih

usporediti. 3. Opravdati rad TCP/IP skupa protokola na korisničkoj razini. 4. Procijeniti rad TCP i UDP protokola na prijenosnoj razini. 5. Organizirati rad IP protokola, IP adresiranja i usmjeravanja. 6. Planirati protokole lokalnih mreža i njihov rad na podatkovnoj i fizičkoj razini. 7. Planirati WAN protokole i njihov rad na podatkovnoj i fizičkoj razini. 8. Osmisliti adresiranje na fizičkoj, podatkovnoj, mrežnoj i prijenosnoj razini.


Sadržaj Sati P

1. Razvoj mreža za prijenos podataka. Postupci prospajanja. 3

2. Značaj standardizacije. Otvorenost. Elementi mreža. Kanali, čvorišta,

terminali. 3

3. Arhitektura mreža računala i terminala. Hijerarhijske slojevite

strukture. ISO model. 3

4. Protokoli. Mehanizmi protokola: sinkronizacija, adresiranje.Kontrola

pogrješki. 3

5. Upravljanje prometom, zagušenje. Kontrola toka. 3

6. Fizička razina: sučelje DTE-DCE, RS232, X.24. Modemske veze,

inteligentni modemi. Signalni kodovi. 3

7. Lokalne mreže. Metode pristupa. Ethernet. 3

8. Bežične lokalne mreže- Digitalne pretplatničke mreže: ISDN, xDSL.

ATM. 3

9. Podatkovna razina: Kontrola pogrješki. Ciklički kodovi. 3

10. Znakovn0 i bitovno orijentirani protokoli. LAP-B, Frame-relay mreže. 3

11. Lokalne mreže: MAC, LLC. ATM mreže. Ethernet, bežične lokalne

mreže. 3

12. Mrežna razina: Paketne mreže. Usmjeravanje prometa. Algoritmi

Bellman-Ford i Dijkstra 3

13. Internet. IP protokol (v4, v6), adresiranje, intranet, usmjeravanje.

Usmjeravajući protokoli, RIP, OSPF.. 3

14. Prijenosna razina: TCP i UDP protokoli Interneta. TCP kontrola toka. 3

15. Sustavi s posluživanjem. MM/1 sustav. Littleova formula. 3



1. Sučelje DTE DCE 2

2. Modem - prijenos podataka analognim telefonskim kanalom 2

3. Lokalna mreža Ethernet 2

4. Povezivanje računala na Intenet podmrežu 2

5. Povezivanje podmreže na javni Internet 2

6. Virtualne lokalne mreže 2

7. Bežične lokalne mreže 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Auditorne vježbe





Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave: provjera pripreme laboratorijskih vježbi, ulazni testovi predavanja, međuispit teorije. Ispit: usmeni kao cjelina, obrana domaćeg rada.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Turk, S.: Računarske mreže, Školska knjiga,

Zagreb, 1991.

2. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s

primjenama, Zagreb 1992.

Dopunska literatura

1. Ožegović, J. Računalne mreže, Veleučilište u Splitu, 2000.


• Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi • Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita • Studentska anketa s ciljem evaluacije nastavnika • Samoevaluacija nastavnika • Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti

sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA RAČUNARSKE METODE U BIOMEHANICI


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Vladan Papić Doc. Dr. sc. Josip Musić


5

Suradnici dr. sc. Ivo Stančić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

15 0 0 45


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela biomehanike,

prikupiti podatke o pokretu čovjeka pomoću suvremenih mjernih tehnologija,

analizirati prikupljene podatke računarskim metodama

kreirati animaciju pokreta korištenjem suvremenih alata za 3D animaciju


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati temeljne zakone, veličine i principe biomehanike, 2. prikupiti podatke o pokretu čovjeka koristeći se kamerama i inercijskim

senzorima 3. primijeniti temeljne zakone biomehanike za izračun kinematičkih veličina, 4. analizirati izračunate kinematičke podatke, 5. dizajnirati model čovjeka u alatu za 3D animaciju, 6. kreirati 3D animaciju koristeći se izračunatim kinematičkim podacima


SadržajS Sadržaj Sati P

Analiza hoda: terminologija i mjerenja 2

Mjerenja parametara hoda. 1

Kinematika 3

Kinetika 3

Elektromiografija u ljudskom hodu 2

Složeni Položaj i ravnoteža tijela 2

SadržajS Popis LV Sati LV

Moderne metode identifikacija antropometrijskih parametara: primjena računala.

3

Mjerenja sila reakcije podloge pri hodu i mirnom stajanju: automatska obrada na računalu.

3

Vrednovanje hoda i ravnoteže: definiranje parametara kvalitete 6

Identifikacija položaja centra mase čovjeka. 3

Eksperimentalna identifikacija kinematike segmenata ljudskog tijela video postupkom u 3D pri hodu.

6

Eksperimentalna identifikacija kinematike segmenata ljudskog tijela video postupkom u 3Du sportskim aktivnostima.

6

Inverzna kinematika u identifikaciji mišićnih sila: primjena računala.

3 2

Animacijski alati: pregled. 3

Animacija: praktični rad s primjerima primjene i uključivanja senzora/mjerenja za postizanje boljih rezultata.

12


☒ predavanja


☐ vježbe


☒ multimedija

☒ laboratorij





☐ mentorski rad





Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad 2 Samostalni rad 0,7




Tijekom semestra biti će održana dva međuispita (kolokvija) prema kalendaru nastave ili će biti podijeljeni seminarski radovi a ovisno o dogovoru sa studentima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 45% bodova na svakom međuispitu (seminaru), ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu te pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je 50% ukupnog broja bodova. Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja , završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja. U konačnoj ocjeni, svaki kolokvij sudjeluje s maksimalno 30% (seminar 60%), a laboratorijske vježbe s maksimalno 40% od ukupno maksimalno mogućeg broja bodova (30%+30%+40%). Konačna ocjena slijedi iz na taj način dobivenog postotka i to: Za postotak Ocjena 50% do 62% dovoljan (2) 63% do 75% dobar (3) 76% do 88% vrlo dobar (4) 89% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu cjeloviti ispit pod istim uvjetima,

a konačnu ocjenu se i u ovom slučaju izračunava kao suma postignutih postotaka

ispita (maksimalno 60%) i laboratorijskih vježbi (40%).


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Winter D.A.: The Biomechanics and Motor Control

of Human Gait, University of Waterloo Press,

Waterloo, 1991.

Chris Totten , Game Character Creation, Sybex,

2012.

Dopunska literatura









NAZIV PREDMETA REGULACIJSKA TEHNIKA




5



P S AV LV KV

45 0 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje načela rada kontinuiranih i digitalnih regulacijskih sustava

ispitivanje stabilnosti regulacijskih sustava

određivanje pokazatelja kvalitete regulacije


Teorija sustava i Matematika 3


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Klasificirati regulacijske sustave prema različitim kriterijima. 2. Rukovati analognim PI regulatorom. 3. Testirati stabilnost kontinuiranih i digitalnih regulacijskih sustava. 4. Primijeniti tehnički i simetrični optimum za određivanje parametara regulatora. 5. Odrediti pokazatelje kvalitete regulacije na temelju odziva regulirane veličine. 6. Izračunati prijenosnu funkciju višepetljastog sustava.


Sadržaj Sati P

Osnovni pojmovi i terminologija 2

Analiza sustava u vremenskom području 1

Frekvencijske karakteristike sustava 1

Frekvencijske karakteristike operacijskih pojačala 1

Frekvencijska analiza: Nyquistov i Bodeov dijagram 2

Višepetljasti sustavi, Massonovo pravilo 2

Istosmjerni stroj kao objekt regulacije 2

Stabilnost sustava automatske regulacije 1

Hurwitzov, Bodeov, Kharitonovljev i Nyquistov kriterij stabilnosti sustava 2

Pokazatelji kvalitete regulacije 2

Opis sustava u prostoru stanja 2

PID regulator i inženjerske metode podešavanja njegovih parametara 2

Krivulja geometrijskog mjesta korijena 2

Optimiranje regulacijskog sustava: Tehnički optimum 2

Optimiranje regulacijskog sustava: Simetrični optimum 2

Sinteza linearnih sustava automatske regulacije 3

Uvod u digitalnu regulaciju 1

Z-transformacija, proces uzorkovanja i regulirani digitalni sustavi 2

Diskretni PID regulator 1

Osjetljivost regulacijskog sustava 2

Eksperimentalna sinteza sustava regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora

2

Nelinearni regulacijski sustavi i metode linearizacije 2


Vremenske i frekvencijske karakteristike PI regulatora 4

Parametriranje PID regulatora postupkom Ziegler-Nicholsa 3

Sustav regulacije temperature zraka 4

Regulacija brzine vrtnje istosmjernog nezavisno uzbuđenog motora 4

predavanja samostalni zadaci



seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)





Esej Seminarski rad








Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

D. Vukadinović: Predavanja iz Regulacijske tehnike za šk. god. 2013/14

e-learning

portal

Dopunska literatura Dorf, R.C.; Bishop, R.H.: Modern Control Systems, 12th edition, Prentice Hall,

2011.







Ostalo (prema mišljenju

predlagatelja)


NAZIV PREDMETA SIGURNOST RAČUNALA I SUSTAVA


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Mario Čagalj


4


P S AV LV KV

30 0 0 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Osnovni ciljevi predmeta su:

pružiti studentima uvid u osnove računalne i informacijske sigurnosti

razviti sposobnost kritičke sigurnosne analize računalnih sustava


Nema



definirati osnovne pojmove računalne sigurnosti

prikazati primjerom osnovne sigurnosne usluge (eng. authentication,

access control, data confidentiality, data integrity)

analizirati ranjivost sustava za pohranu zaporki u računalnim sustavima

izvesti napade na zaporke (u smislu penetracijskog testiranja)

preporučiti sigurnosne mjere za zaštitu podataka u računalnim sustavima


Nastavne jedinice Broj sati

Uvod u računalnu sigurnost 2

Osnovni kriptografski primitivi (enkripcijski i autentifikacijski) 4

Autentifikacija korisnika (zaporke, sigurnosni tokeni, biometrija,

napadi) 2

Autentifikacija korisnika u Windows i Unix operacijskim sustavima 2

Napadi na zaporke: napadi silom, rječnikom i rainbow tablicama 2

Kontrola pristupa (Windows i Unix) 4

1. kolokvij 2

Maliciozni softver: virusi, računalni crvi, trojanski konji, bot mreže 2

Zaštita od malicioznog softvera (antivirusni softver) 2

Denial-of-Service (DoS) i distribuirani DoS (DDoS) napadi 2

Softverska sigurnost (buffer overflow napadi) 2

Analiza i upravljanje rizikom 2

2. kolokvij 2


Uvod u sigurnost i kriptografiju kroz alat CrypTool 4

Autentifikacija i kontrola pristupa (Windows): zaporke, pristupna prava 6

Maliciozni softver: snimanje korisničkog unosa putem tipkovnice

(keylogger) 6

Maliciozni softver: man-in-the-browser (MitB) napad 4

DoS napad 4

Softverska sigurnost: buffer overflow napad 2





☒ vježbe




☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Prisustsvo na predavanjima – najmanje 70% predviđene satnice. Izvršene sve

laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave

0.7 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad Laboratorijske vježbe 2




Tijekom semestra održat će se dva kolokvija (nakon 7. odnosno 13. tjedna

neposredne nastave). U okviru kolegija organizirat će se praktične (hands-on)

laboratorijske vježbe. Student je dužan prisustovati svim vježbama te izraditi i predati

odgovarajuća izvješća (predana izvješća s laboratorijskih vježbi su preduvjet za upis

ocjene).

Ocjenjivanje:

P - Prisustvo na predavanjima i rad u laboratoriju

LV - Izvješća s laboratorijskih vježbi

K1 - 1. kolokvij

K2 - 2. kolokvij (cijelo gradivo)

Ocjena = zaokruži [ 0.05 P + 0.15 LV + 0.35 K1 + 0.45 K2 ]

(NAPOMENA: Ukoliko student ne zadovolji pojedinu aktivnost, ista se postavlja na 0

pri izračunu konačne ocjene.)


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Prezentacije s predavanja e-learning

portal

Dopunska literatura

Stallings W., Borwn L.: Computer Security, Principles and Practice, Pearson

Prentice Hall, 2008.

Gollmann D.: Computer Security, 2nd Edition, Wiley, 2005.

Pfleeger C. P., Pfleeger S. L. : Security in Computing, 4th Edition, Prentice Hall,

2006.

Menezes, van Oorschot, Vanstone: Handbook of Applied Cryptography, CRC

Press, 1996.


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa


Redovito usklađivanje sadržaja predavanja sa sličnim kolegijima na prestižnim

svjetskim institucijama



NAZIV PREDMETA SIMULACIJSKO MODELIRANJE


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Jadranka Marasović


5

Suradnici

Hrvoje Jurić, mag. Ing.


P S AV LV KV

45 0 0 15

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-

učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Omogućiti studentima kroz primjere iz prakse da razumiju značaj modeliranja i

simuliranja za inženjersku praksu i istraživanja. Stjecanjem znanja o osnovnim

pojmovima (kvantitativni i kvalitativni modeli, strategije izvođenja modeliranja i

simulacija, planiranje događaja i aktivnosti, međudjelovanje složenih procesa,

provjera ispravnosti modela, analiza ulazno-izlaznih podataka), studente se

podučava da je primjena modela i simulacija rezultat promišljenih postupaka i da

razumiju opasnost potencijalnih nemara kod njihove primjene.


Nema.



1. izvesti modele različitih sustava, kvantitativne (matematičke) i kvalitativne

(grafovi, tablice, tekst) modele,

2. primijeniti matematičke pretvorbe na izvorne modele i razumjeti svrhu tih

pretvorbi kod analize i sinteze sustava,

3. izvesti različite simulacijske modele i odabrati odgovarajući pristup uvažavajući

postavljene zadatke, ali i prednosti i/ili nedostatke različitih simulacijskih

postupaka i uređaja,

4. primijeniti za simulacije programske pakete VISSIM i MATLAB – Simulink,

5. opisati osnovne postupke simulacija sustava pomoću entiteta, klasa, atributa i

njihovih međuveza,

6. riješiti složene zadatke modeliranja i simuliranja različitih sustava


Sadržaj Sati P

Uvod: Sustavski pristup i svrha modeliranja (u analizi ili razumijevanju

vladanja sustava i kod problema sinteze na "živim" sustavima). Model

je aproksimacija sustava izveden bilo kao misaoni, kao maketa (prikaz

jednostavnog robota iz RoboLab kompleta) ili kao simbolički zapis.

Modeliranje je iterativan postupak u toku kojeg se rješava kompromis

između presloženog modela i kvalitetne aproksimacije.

3

Kvantitativni modeli, podjele po značajkama sustava: deterministički, stohastički, statički, dinamički, kontinuirani, diskretni, linearni, nelinearni. Izbor ulaznih i izlaznih veličina i njihov utjecaj na složenost modela.

3

Fizikalni, ekonomski i drugi zakoni kao temelj izgradnje modela. Utjecaj ograničenja na vladanje sustava i njihovo dodavanje izvornom modelu. Parametarska identifikacija kao dio procesa modeliranja.

3

Matematičke transformacije kvantitativnih modela koje olakšavaju analizu i sintezu: prijelaz iz diferencijalnih jednadžbi u Laplaceovi područje i u prostor stanja. Linearizacija. Generiranje zadanih funkcija na temelju matematičkih modela.

3


Simuliranje je aproksimacija modeliranja i jedan od načina provedbe analize i sinteze. Simulacija na digitalnom računalu gotovim programskim rješenjima ili vlastitim programiranjem: numerička integracija, vrijeme diskretizacije, pravokutno pravilo, Runge-Kutteovi koeficijenti. Uvod i priprema za laboratorijske vježbe.

3

Simulacija na analognom računalu: karakteristike operacijskog pojačala i simulacijski elementi izvedeni pomoću njega. Električna shema i izvedba složenijih zadataka.

3

Karakteristični primjer postupaka modeliranja i simuliranja kod projektiranja vođenja istosmjernog motora i komentar utjecaja dopustivih ili nedopustivih aproksimacija na konačan rad motora.

3

Kvalitativni modeli i različiti sustavi kojima pripadaju. Modeliranje na temelju teorije grafova: događaji, aktivnosti, analiza strukture sustava.

3

Mrežno planiranje: Simuliranje kvalitativnih modela na digitalnom računalu.

3

Primjeri primjene: lingvistički modeli, populacijski modeli, problemi sa cikličkim zadacima.

3

Osnovne ideje simulacije diskretnih događaja, primjeri primjene. Izdvajanje elemenata sustava i način njihovog simulacijskog povezivanja: entiteti, klase, atributi, međudjelovanja. Postupci izgradnje simulacijskih modela sustava opisanih na taj način.

3

Usporedba postupaka kod izvedbe modela i korisnih simulacija između kvantitativnih i kvalitativnih zadataka. Primjer moguće prilagodbe kvantitativnih zadataka za simulaciju pomoću programa koji isključivo prepoznaju entitete, klase, atribute i njihove međuveze.

3

Sistemska dinamika i primjeri klase problema na koje se primjenjuje. 3


Kako prevesti matematičke modele u jezik VisSima? Izbor linearnih simulacijskih elemenata i njihovo povezivanje.

2

Testiranje utjecaja vremena diskretizacije (step size) i konačnog simulacijskog vremena (range end) na kvalitetu simulacijskih rezultata.

2

Simuliranje nelinearnih sustava opisanih nelinearnim diferencijalnim jednadžbama. Usporedba rezultata između izvornih nelinearnih i lineariziranih modela. Crtanje fazne krivulje.

2

Simulacija istog sustava matematički zapisanog na više načina, nakon dopuštenih transformacija. Usporedba rezultata.

2

Simuliranje nelinearnosti opisanih pomoću statičkih karakteristika (zasićenje, mrtva zona, ON-OFF). Crtanje statičkih karakteristika iz simulacijskih modela.

2

Simuliranje logičkih sklopova pomoću VisSima. Generiranje različitih zadanih funkcija.

2


☒predavanja


☐ vježbe




☒samostalni zadaci

☐ multimedija

☒laboratorij

☐ mentorski rad

☒ seminarski rad

Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu najmanje 70% predviđene satnice.

Laboratorijske vježbe odrađene 100%. Riješen jedan domaći i jedan seminarski rad.

Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da

Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalni rad 0.5

Esej Seminarski rad 0.5 Laboratorijske vježbe 1


ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):




Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi kolokvij održava se tijekom nastave (prema kalendaru), a drugi nakon završetka nastave. Pojedinačni kolokvij smatrat će se položenim ako je ostvareno 40% točnih odgovora, ali ukupno ostvareni bodovi koji daju pozitivnu ocjenu moraju biti minimalno 50% točnih. Potrebno je tijekom semestra riješiti domaći i seminarski rad da bi se priznala (upisala) ocjena ostvarena putem kolokvija i ispita. Ocjena(%)= (M1 + M2 )/2 M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postocima. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5)

Svaki se međuispit sastoji od više kraćih pitanja iz teorije i zadataka



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

1. Marasović, J.: Kvantitativno i kvalitativno

modeliranje i simuliranje, FESB, Split, ISBN-6114-

67-4, 2004.

2. Čerić, V.: Simulacijsko modeliranje, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

3. Stipaničev, D., Marasović, J.:

laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje, on-line udžbenik

"Digitalno vođenje", 2004.

Web FESB

Dopunska literatura

1. Law, A., Kelton, D.: Simulation Modelling and Analysis, McGraw Hill, 2000. 2. Boffey, T.B.: Graph Theory in Operations Research, McMillan Press, Hong Kong,

1982.


- Vođenje evidencije o prisutnosti na nastavi.

- Godišnja analiza uspješnosti studiranja

- Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa

- Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o

kvaliteti nastave


- Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti

sadržaja predmeta



NAZIV PREDMETA STRUČNA PRAKSA

Kod FEXX06 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Voditelj stručne prakse s Fakulteta


5

Suradnici Voditelj stručne prakse s prihvatne institucije


P S AV LV KV


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


objedinjavanje teorijskih znanja i praktičnih vještina u rješavanju praktičnih problema,

upoznavanje s organizacijom, radom i poslovanjem prihvatne institucije,

rješavanje praktičnih problema,

uključivanje u tržište rada,

pisanje tehničkih izvješća.


Položeno 120 ECTS bodova


Studenti će nakon odrađene stručne prakse moći: 1. Objediniti teorijska znanja i praktične vještine u rješavanju problema 2. Koristiti se literaturom, bazama podataka i drugim izvorima informacija 3. Odabrati odgovarajuće metode i postupke pri rješavanju praktičnih problema 4. Primijeniti tehnička znanja i vještine učinkovitog rješavanja inženjerskih

problema 5. Pripremiti pisano izvješće o rezultatima rada


Stručna praksa je samostalni rad studenta koji se obavlja u prihvatnoj instituciji u

skladu s planom i programom dogovorenim između voditelja stručne prakse

prihvatne institucije i voditelja stručne prakse s Fakulteta.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad


Obveze studenata Samostalan rad


Pohađanje nastave

Istraživanje Praktični rad 4

Eksperimentalni rad

Referat Samostalan rad

Esej Seminarski rad Pisanje izvješća 1




Stručna se praksa ne ocjenjuje. Studenti su dužni odraditi stručnu praksu u skladu s Pravilnikom o stručnoj praksi te napisati Dnevnik o odrađenoj stručnoj praksi. Dnevnik o odrađenoj stručnoj praksi potvrđuju voditelj stručne prakse s prihvatne institucije i voditelj stručne prakse s Fakulteta.



Naslov Broj



medija

Dopunska literatura


Anketni upitnik o stručnoj praksi

Samoevaluacija voditelja stručne prakse

Studentska anketa o cjelokupnom studiju



NAZIV PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA

Kod FESA01 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Prof. dr.sc. Željan Lozina Doc. dr. sc. Damir Sedlar


5


P S AV LV KV

30 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznati studente se s osnovama inženjerske dinamike. Upoznati osnovne modele (čestica, sustav čestica, kruto tijelo) i analizu njihovog gibanja kao temelj za dinamičku analizu realnih mehaničkih sustava. Pomoći studentima da razviju inženjerski pogled na rad strojeva te inženjersko razmišljanje kako bi jasno i jezgrovito komunicirali.


Fizika 2


Nakon završenog kolegija, studenti će biti sposobni (studenti će moći): 1) Primijeniti različite koordinatne sustave (pravokutni, polarni, prirodni, cilindrični) u

kinematici prostornog gibanja čestice. 2) Objasniti pojam pomaka, brzine i ubrzanja kao vremenski promjenljivih vektora

te kako ih je moguće odrediti. 3) Objasniti pojam sile kao vremenski promjenljivi vektor. 4) Objasniti pojam kinetičke, potencijalne i mehaničke energije te pojam

konzervativne sile. 5) Objasniti pojam snage i mehaničke učinkovitosti. 6) Primijeniti dinamiku čestica a) Pravilno odabrati česticu/tijelo čije se gibanje promatra b) Pravilno nacrtati oslobođenu česticu/ tijelo za promatrani sustav. c) Postaviti i riješiti jednadžbe gibanja prema drugom Newton-ovom zakonu za

zadani sustav. d) Koristiti zakonitosti koje proizlaze iz drugog Newton-ova zakona uključujući rad i

energiju te količinu gibanja. 7) Primijeniti kinematiku i dinamiku na dvodimenzionalno (ravninsko) gibanje krutog

tijela a) Koristiti ispravno pojmove zakret, kutna brzina i kutno ubrzanje. b) Pravilno prikazati oslobođeno tijelo/sustav tijela. c) Odrediti moment tromosti tijela. d) Koristiti zakonitosti koje proizlaze iz drugog Newton-ova zakona uključujući rad i

energiju te količine gibanja kako bi se postavile jednadžbe gibanja općeg krutog tijela u ravnini.

Koristiti SI jedinice u svim mehaničkim veličinama (pomak i zakret, brzina i ubrzanje, masa, sila, moment, rad/energija, snaga, količina gibanja, moment tromosti).


Sadržaj P AV

Uvod u dinamiku i kinematiku, Kinematika pravocrtnog gibanja

2 1

Kinematika krivocrtnog gibanja 2 1

Kinematika vezanog gibanja Dinamika čestice: Direktna primjena 2. Newtonovog zakona

2 1

Dinamika čestice: Rad i energija 2 1

Dinamika čestice: Zakon očuvanja mehaničke energije 2 1

Dinamika čestice: Impuls i količina gibanja, Sudar čestica 2 1

Kinematika relativnog gibanja, Coriolisovo ubrzanje 2 1


Dinamika čestice: Jednadžbe gibanja u neinercijskom sustavu 2 1

Dinamika Sustava čestica 2 0

Kinematika ravninskog gibanja tijela 2 1

Tromost tijela 1 1

Dinamika tijela u ravnini: Opće gibanje u ravnini 1 1

Dinamika tijela u ravnini: Dinamika sustava tijela 1 0

Dinamika tijela u ravnini: Rad i energija 1 1

Dinamika tijela u ravnini: Impuls i količina gibanja, Sudar tijela. 1 0

Gibanje tijela u prostoru. Približna teorija giroskopa. 1 0

Uvod u analitičku mehaniku. Hamiltonov princip. 1 1

Lagrangeove jednadžbe druge vrste. 1 1

Vibracije čestice: Slobodne vibracije. Vlastita frekvencija. 1 1

Vibracije čestice: Prisilne vibracije. Rezonancija 1 0


☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad

Referat Samostalno rad 4





Tijekom semestra bit će dva međuispita (kolokvija). Prvi je međuispit nakon 7 tjedana nastave, a drugi nakon narednih 6 tjedana. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove gradiva koje nisu položili na međuispitima. Svaki se međuispit provodi kao pisani ispit u trajanju od 75 minuta i sastoji se od ukupno 10 pitanja i 2 zadataka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu, a konačna se ocjena (u postocima) formira prema formuli:

Ocjena(%) = 0,5 (M1 + M2) gdje su aktivnosti izražene u postocima:

M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Konačna se ocjena utvrđuje nakon drugog završnog ispita primjenjujući relativni ECTS sustav ocjenjivanja u skladu s Pravilnikom o studijima i sustavu studiranja Sveučilišta u Splitu. Skupina studenata koja je položila ispit dijeli se u četiri podskupine: 15% najboljih dobiva ocjenu izvrstan, 35% slijedećih vrlo dobar, sljedećih 35% ocjenu dobar i posljednjih 15% ocjenu dovoljan. Studenti koji nisu položili ispit nakon dva završna ispita polažu popravni ispit u jesenskom roku na kojem mogu dobiti ocjenu dovoljan. Na popravnom se ispitu polaže cjelokupno gradivo. Ispit je pisani s 20 pitanja i 3 zadataka i traje ukupno 90 minuta.


Naslov Broj



medija

Ž. Lozina: Autorizirana predavanja, FESB e-learning

portal

Ž. Lozina: Kinematika, Sveučilište u Splitu

Ž. Lozina: Dinamika, Sveučilište u Splitu

Dopunska literatura

Gross, D., Hauger, W., Schröder, J., Wall, W.A., Bonet, J.: Engineering mechanics 3, Springer, 2011.


NAZIV PREDMETA TEORIJA INFORMACIJA


Nositelj/i predmeta doc. dr. sc. Mladen Russo Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici dr. sc. Petar Šolić Način izvođenja nastave (broj sati u semestru)

P S AV LV KV

30 0 0 30 0


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje modela izvora informacije

razumijevanje i definiranje mjere informacije

razumijevanje osnovnih tehnika zaštitnog kodiranja

razumijevanje problema prijenosa informacije kroz kanale sa šumom

razumijevanje i primjenu osnovnih tehnika obrade signala


Položen ispit iz predmeta Informacije i komunikacije.


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. definirati model izvora informacije, sadržaj informacije i kapacitet 2. konstruirati Markovljev model izvora informacije 3. izračunati sadržaj informacije, kapacitet izvora, preneseni sadržaj informacije

kod kanala sa šumom 4. definirati tehnike zaštitnog kodiranja 5. definirati optimalnu strategiju klađenja


Sadržaj Sati P

modeli izvora informacije, Markovljevi modeli 2

redundancija, uvjetni sadržaj informacije, umjetni i prirodni jezici 2

mediji informacije, kontinuirani i diskretni informacijski sustavi 2

modeli izvora informacije i primjeri 2

entropija, sadržaj informacije i kapacitet izvora, kodiranje izvora 2

zaštitno kodiranje i kriptografija 2

kanali sa šumom, binarni simetrični kanal (BSC) 2

detekcija i ispravljanje pogrješaka 2

igre na sreću i entropija 2

deterministički i slučajni signali i sustavi 2

analiza i obradba signala, Fourierova transformacija 2

A/D pretvorba, DFT i FFT 2

linearni dinamički i stohastički sustavi u vremenskom i frekvencijskom

području 2


modeli izvora informacije, Markovljevi modeli 2

redundancija, uvjetni sadržaj informacije, umjetni i prirodni jezici 2

mediji informacije, kontinuirani i diskretni informacijski sustavi 2

modeli izvora informacije i primjeri 2

entropija, sadržaj informacije i kapacitet izvora, kodiranje izvora 2

zaštitno kodiranje i kriptografija 2

kanali sa šumom, binarni simetrični kanal (BSC) 2

detekcija i ispravljanje pogrješaka 2


igre na sreću i entropija 2

deterministički i slučajni signali i sustavi 2

analiza i obradba signala, Fourierova transformacija 2

A/D pretvorba, DFT i FFT 2

linearni dinamički i stohastički sustavi u vremenskom i frekvencijskom

području 2


☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad






Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija) i završni ispit. Završni ispit i međuispiti se održavaju prema kalendaru nastave. Na završnom ispitu studenti polažu cjelovito gradivo ako nemaju pozitivnih ocjena na međuispitima, ili polažu gradivo međuispita koje(ga) nisu položili. Na popravnom i komisijskom ispitu se polaže cjelovito gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu. Ocjena(%)= 0,25*M1+0,25*M2 + 0,5*M3; M1, M2 - bodovi na međuispitima izraženi u postotcima, a M3 su laboratorijske vježbe. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu pismeni završni ispit. Uvjet za pozitivnu ocjenu je ostvarenih barem 50% bodova. Ispitni rokovi se održavaju u terminima predviđenim kalendarom nastave.


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

N. Rožić: Teorija informacija, interna skripta e-learning

portal

Dopunska literatura

Rožić, N.: Teorija informacija, elektronička knjiga, http://www.fesb.lab405/TINF, Split 2001. Cover, T.: Elements of Information Theory, J. Wiley & Sons., 1991. Rožić, N.: Informacije i komunikacije: kodiranje s primjenama, Zagreb, 1992.






NAZIV PREDMETA TEORIJA SUSTAVA


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Vladan Papić Bodovna vrijednost (ECTS)

5

Suradnici Dr. sc. Tea Marasović Dr. sc. Ivo Stančić


P S AV LV KV

45 0 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje i primjenu temeljnih načela koja se koriste u analizi i sintezi sustava,

opisivanje i analizu jednostavnih linearnih dinamičkih sustava,

trajno usvajanje i produbljivanje znanja iz područja teorije tehničkih sustava.


Nema


Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. objasniti temeljna načela teorije sustava, osnovne značajke sustava, 2. koristiti standardne programske pakete za analizu sustava, 3. primijeniti metode i tehnike primjerene opisivanju ponašanja linearnih

dinamičkih sustava u vremenskom i frekvencijskom području, 4. matematički formulirati jednostavne električne i mehaničke sustave, 5. analizirati stabilnost i pogreške ustaljenog stanja linearnih dinamičkih sustava, 6. interpretirati sustav pomoću varijabli stanja.



Uvod u sustave 3

Linearni, nelinearni, promjenljivi i stalni sustavi, primjeri 2

Prijenosna funkcija 3

Laplaceova transformacija, primjeri 4

Algebra blokova i grafovi toka signala 3

Sustav prvog reda, primjeri sustava prvog reda 2

Sustav drugog reda, primjeri 5

Opis sustava u frekvencijskom prostoru 3

Nyquistovi i Bodeovi dijagrami, primjeri 4

Grafoanalitički kriteriji stabilnosti 3

Analitički kriteriji stabilnosti 2

Pogreške ustaljenog stanja 2

Opis sustava pomoću varijabli stanja 3


Osnove MATLABa, Laplaceova transformacija pri rješavanju diferencijalnih jednadžbi

1

Prijenosne funkcije i vremenski odzivi 2

Modeliranje i simulacija sustava u Simulinku 2

Vremenski odzivi sustava 1. i 2. reda 2

Frekvencijska analiza: polarni i Nyquistovi dijagrami 2

Frekvencijska analiza: Bodeovi dijagrami 2

Modeliranje po varijablama stanja 2





☐ vježbe




☒ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad






Esej Seminarski rad









M1, M2 - bodovi na međuispitima. . Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom međuispitu, ili iz svakog dijela gradiva na završnom ispitu te pozitivna ocjena iz laboratorijskih vježbi. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom ispitu je 50% ukupnog broja bodova. Konačna se ocjena utvrđuje na sljedeći način: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Međuispiti i ispiti se održavaju u terminima određenim kalendarom ispitnih rokova. Svaki međuispit se sastoji od 4 pitanja podijeljenih u dvije skupine, završni ispit sastoji se od 6 pitanja podijeljenih u dvije skupine. Ukoliko je student iz nekog međuispita imao 50% i više bodova, na završnom ispitu





Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Papić, V. Teorija sustava, predavanja. Interna skripta. e-learning

portal

Zanchi, V. : Automatika, III izdanje, FESB, Split, 2003./2004.

5

Zanchi, V., Cecić M., Šupuk T. : MATLAB podrška u

analizi regulacijskih sustava, FESB – interno

izdanje, Split, 2006.

5


Dopunska literatura Hohn Van de Vegte: Feedback Control System, Prentice Hall Inc., 1986. Gugić, P.: Teorija automatskog reguliranja I, FESB-Split, 1981.









NAZIV PREDMETA UPRAVLJANJE SUSTAVIMA ENERGETSKE ELEKTRONIKE




4



P S AV LV KV

30 0 15


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


razumijevanje istosmjernog prijenosa električne energije i fleksibilnog izmjeničnog prijenosa električne energije

razumijevanje aktivnih energetskih filtera


Očekiv Aktivna korekcija faktora snage.ani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta moći: 1. Objasniti ulogu FACTS uređaja u prijenosu električne energije 2. Analizirati rad FACTS regulatora 3. Primijeniti matematički model statičkog VAR kompenzatora i statičkog

sinkronog kompenzatora za kompenzaciju jalove snage 4. Objasniti ulogu aktivnih energetskih filtera u kompenzaciji viših harmonika

faznih struja elektroenergetskog sustava 5. Usporediti sustave za besprekidno napajanje koji rade u redovnom načinu rada,

radu pohrane energije i obilaznom načinu rada.


Sadržaj Sati P

Područja primjene sklopova energetske elektronike; FACTS 2

Statički sinkroni kompenzatori, STATCOM 2

Statički var kompenzatori (tiristorski uklopivi kondenzator i prigušnica) 2

Baterijski sustav uskladištenja energije 2

Sustav uskladištenja energije pomoću supravodljivog magneta 1

Statički sinkroni serijski kompenzator 2

Tiristorski upravljivi serijski kondenzator 2

Tiristorski upravljiva serijska prigušnica 2

Tiristorski upravljivi zakretni transformator 1

Konvencionalni i napredni HVDC sustavi. 3

Aktivni energetski filteri i prigušenje viših harmoničkih komponenti 3

Sustavi besprekidnog napajanja (UPS) 2

Primjena programa MATLAB-Simulink za proračune FACTS uređaja 2


Modeliranje statičkog VAR kompenzatora 400 kV voda 5

Modeliranje statičkog sinkronog kompenzatora (STATCOM) 5

Proračun strujno-naponskih prilika u sustavu s kaveznim asinkronim generatorima i STATCOM kompenzatorom

5









Esej Seminarski rad








Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vukadinović, D.: Predavanja iz kolegija Upravljanje sustavima energetske elektronike, šk. god. 2008/09.

e-learning

portal

Acha E., Agelidis V.G., Anaya-Lara O., Miller T.J.E.: Power Electronic Control in Electrical Systems, 2002.

e-learning

portal

Dopunska literatura









NAZIV PREDMETA UVOD U BEŽIČNE KOMUNIKACIJE


Nositelj/i predmeta izv. prof. dr. sc. Antonio Šarolić


5

Suradnici

dr. sc. Zlatko Živković Niko Ištuk, mag. ing. el.


P S AV LV KV

30 30

Status predmeta izborni Postotak primjene e-

učenja 0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


- načela propagacije radijskih signala

- razumijevanje načela bežičnog prijenosa signala

- razumijevanje sustava odašiljača i prijamnika

- poznavanje najvažnijih bežičnih komunikacijskih sustava današnjice


Nema



- argumentirano prosuditi o prikladnosti pojedine antene za specifičnu namjenu

- karakterizirati frekvencijske pojaseve s aspekta potreba pojedinog radijskog sustava

- analizirati budžet bežične veze između odašiljača i prijemnika

- analizirati i usporediti značajke različitih radiokomunikacijskih sustava



Uvod i povijest bežičnih komunikacija. Fenomen zračenja.

Antene – parametri i elementarni izvori zračenja 2 2

Antene – pregled po vrsti i frekvencijskom području 2 2

Antenski sustavi 2 2

Radijski spektar 2 2

Propagacija radijskih signala, zemaljske i satelitske veze 2 2

Analogni modulacijski postupci 2 2

Digitalni modulacijski postupci 2 2

Shema radiokomunikacijskog sustava 2 2

Teorijske osnove radiokomunikacijskih sustava, radijski

kanal. Načela rada radiodifuzijske mreže 2 2

Načela rada mreže za mobilnu telefoniju 2 2

Pregled radijskih sustava u uporabi i nadolasku: GSM,

UMTS, LTE 2 2

Pregled radijskih sustava u uporabi i nadolasku: Wi-Fi,

WIMAX, Bluetooth 2 2

Pregled radijskih sustava u uporabi i nadolasku: RFID, DVB,

UWB, GPS, TETRA, ... 2 2


☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☒ laboratorij

☐ mentorski rad



Obveze studenata Nazočnost na predavanjima u iznosu od najmanje 70% predviđene satnice. Obavljene

sve predviđene laboratorijske vježbe.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad


Esej Seminarski rad

Samostalni rad 1,5

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit

(Ostalo upisati)



Tijekom semestra održat će se dva međuispita (kolokvija). Prvi međuispit održat će se polovinom semestra, a drugi međuispit nakon završenih predavanja i vježbi u terminima, prema dogovoru sa studentima. Na prvom međuispitu polaže se prva polovina gradiva. Na drugom međuispitu polaže se druga polovina gradiva. Uvjet za prolaz na svakom međuispitu je min. 50% bodova za zadatke (gradivo s auditornih vježbi) i min. 50% bodova za teoriju (gradivo s predavanja). Preduvjet za izlazak na drugi međuispit je min. 30% bodova za zadatke (gradivo s auditornih vježbi) i min. 30% bodova za teoriju (gradivo s predavanja) na prvom međuispitu. Ako student postigne pozitivnu ocjenu na oba međuispita, smatra se da je položio cjeloviti ispit s postignutom prosječnom ocjenom. Na 1. ispitnom roku studenti polažu samo onu polovinu gradiva koju nisu položili na međuispitima. Na ostalim rokovima studenti polažu cjeloviti ispit (cjelokupno gradivo), bez obzira na postignuti uspjeh na međuispitima. Polaganje ispita uvjetovano je izvršenjem nastavnih obaveza. Ukupni postotak na osnovu kojeg se definira ocjena za cjelovito gradivo dobije se kao prosjek bodovanja svih pitanja korigiran usmenom provjerom: Za postotak -> Ocjena 50% do 62,4% -> dovoljan (2) 62,5% do 74,9% -> dobar (3) 75% do 87,4% -> vrlo dobar (4) 87,5% do 100% -> izvrstan (5) Konačna ocjena može se nadopuniti izradom samostalnog projekta uz eksperimentalni rad, u dogovoru s nastavnikom. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

E. Zentner: Antene i radiosustavi, Graphis, Zagreb

2001.

David Tse and Pramod Viswanath: Fundamentals

of Wireless Communication, Cambridge University

Press, 2005.

Dopunska literatura

- Ramjee Prasad: Technology Trends in Wireless Communications, Artech

House, 2003.

- Handbook of antennas in wireless communications, CRC Press, 2002.


Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.



NAZIV PREDMETA VJEROJATNOST I STATISTIKA

Kod FEMX04 Godina studija 2.

Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Ante Rozga Bodovna vrijednost (ECTS)

5


P S AV LV KV

30 30


0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Upoznavanje važnosti statističkih metoda u stručnome i znanstvenome radu. Samostalna obrada i interpretacija podataka dobivenih statističkim istraživanjima. Statistički način razmišljanja uz pomoć teorije vjerojatnosti. Osposobljenost za samostalno zaključivanje kod statističkih procjena i testiranja hipoteza.


Nema


Nakon završenog kolegija, studenti će biti sposobni (studenti će moći):

Izabrati i razlikovati metode deskriptivne i inferencijalne statistike.

Izračunati i interpretirati pokazatelje deskriptivne statistike na osnovnom skupu.

Procijeniti parametre osnovnog skupa metodom uzorka jednim brojem i intervalom.

Izračunati preciznost i pouzdanost statističkih procjena.

Postaviti i testirati statističke hipoteze.

Povezati varijable korelacijskom analizom i regresijskom analizom. Analizirati i interpretirati rezultate statističkih istraživanja



Statistički skup. Skale mjerenja. Grupiranje i prezentiranje podataka 2 2

Srednje vrijednosti. Mjere disperzije. Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti.

2 2

Vjerojatnost. Pojam, adicijski i multiplikacijski teorem. 2 2

Uvjetna vjerojatnost. Bayesov teorem. 2 2

Diskontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije diskontinuirane slučajne varijable.

2 2

Kontinuirana slučajna varijabla. Teorijske distribucije kontinuirane slučajne varijable.

2 2

Uzorak. Metode odabira jedinica u uzorak. Procjene parametara osnovnoga skupa.

2 2

Testiranje hipoteze o nepoznatoj aritmetičkoj sredini osnovnoga skupa. Testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnoga skupa.

2 2

Grješke pri testiranju hipoteza. Određivanje optimalne veličine uzorka.

2 2

Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju nezavisnih osnovnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici aritmetičkih sredina dvaju zavisnih osnovnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju osnovnih skupova.

2 2

Testiranje hipoteze da distribucija ima određeni oblik. 2 2

Testiranje hipoteze o nezavisnosti obilježja. 2 2

Analiza varijance s jednim i s dva promjenjiva faktora. 2 2

Korelacijska analiza. 2 2





☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Nazočnost na predavanjima i auditornim vježbama u iznosu od najmanje 70%.


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad






Tijekom sem estra bit ć e dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tj edana nastave, drugi nakon 14 tjedana nastav e. Na zavr šnome i spitu studenti polažu dijelove gradiv a koje nisu položili na kolokvijima i to samo u ljetnome ispitnom roku.


Postotak Ocjena

50% do 61

Tijekom sem estra bit ć e dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tj edana nastave, drugi nakon 14 tjedana nastav e. Na zavr šnome i spitu studenti polažu dijelove gradiv a koje nisu položili na kolokvijima i to samo u ljetnome ispitnom roku.


Tijekom semestra bit će dva kolokvija. Prvi kolokvij je nakon 7 tjedana nastave a drugi nakon 14 tjedana nastave. Na završnom ispitu studenti polažu dijelove kolegija koje nisu položili preko kolokvija i to samo u zimskom ispitnom roku. Konačna ocjena se utvrđuje na sljedeći način: 50% - 61% ocjena dovoljan (2), 62% - 74% ocjena dobar (3), 75% - 87% ocjena vrlo dobar (4), 88% - 100% ocjena izvrstan (5). Studenti koji ne polože ispit preko kolokvija polažu ispit od 10 praktičnih zadataka i 4 teorijska pitanja.


Naslov Broj



I.Pavlić: Statistička teorija i primjena. Tehnička knjiga. Zagreb. 1985.

3

A.Rozga: Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet 2009.

5

Dopunska literatura

Ž.Pauše: Uvod u matematičku statistiku. Školska knjiga. Zagreb, 1993. V.Vranić: Vjerojatnost i statistika. Tehnička knjiga 1971.


1.Vođenje evidencije i prisutnosti na nastavi. 2.Godišnja analiza uspješnosti polaganja ispita. 3.Studentska anketa c ciljem evaluacije nastavnika. 4.Samoevaluacija nastavnika. 5.Povratna informacija od strane studenata koji su već diplomirali o relevantnosti sadržaja predmeta.



NAZIV PREDMETA ZAVRŠNI RAD

Kod FEXX01 Godina studija 3

Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost (ECTS)

12


P S AV LV KV


OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta


objedinjavanje teorijskih znanja i praktičnih vještina u rješavanju praktičnih problema

samostalnost u rješavanju problema prema zadanim uvjetima

pisanje i prezentaciju rezultata projekta


Položeno 120 ECTS bodova


Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će biti sposobni: 6. Objediniti teorijska znanja i praktične vještine u rješavanju problema 7. Koristiti se literaturom, bazama podataka i drugim izvorima informacija 8. Odabrati odgovarajuće metode i postupke pri rješavanju praktičnih problema 9. Primijeniti tehnička znanja i vještine učinkovitog rješavanja inženjerskih

problema 10. Izvesti javnu usmenu prezentaciju, pripremiti pismeno izvješće i prezentirati

rezultate projekta


Završni rad je samostalni rad studenta prema zadatku i uputama mentora.


☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad


Obveze studenata Samostalan rad


Pohađanje nastave


Eksperimentalni rad






Završni rad ocjenjuje mentor temeljem postignutih rezultata studenta pri izradi Završnog rada te njegovoj pisanoj i usmenoj prezentaciji.



Naslov Broj primjeraka u knjižnici


Literatura ovisi o zadanom problemu. Popis literature može zadati mentor ili sam student treba pronaći odgovarajuću literaturu kao pomoć u rješavanju zadanog problema.u

Dopunska literatura



Studentska anketa o cjelokupnom studiju



3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesta izvođenja studijskog programa

Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade FESB

Lokacija zgrade R. Boškovića 32

Godina izgradnje 2008.

Ukupna površina u m2 29.477

3.2. Popis nastavnika i suradnika po predmetima

Predmet Nastavnici i suradnici

Analiza mreža Doc. dr. sc. Matko Šarić

Suradnici: mag. ing. Matea Božić-Kudrić

Analiza mreža i linija primjenom računala Prof. dr. sc. Dragan Poljak

Suradnici: Doc. dr.sc. Vicko Dorić

Arhitektura računala Prof. dr. sc. Sven Gotovac

Suradnici: Ivica Crnjac, dipl. ing.

Automatska regulacija 1 Prof. dr. sc. Mojmil Cecić

Suradnici: Marija Jukić, mag. ing

Automatska regulacija 2 Prof. dr. sc. Darko Stipaničev Suradnic: doc.dr.sc.Josip Musić, dr.sc.Ivo Stančić

Baze podataka Prof. dr. sc. Vladan Papić

Suradnici: dr. sc. Tea Marasović

Baze podataka Doc. dr. sc. Ivan Zoraja

Suradnici: Marko Žarković, mag. ing. el.

Bežične senzorske mreže Izv. prof. dr. sc. Mario Čagalj

Brodska elektrotehnika Prof. dr. sc. Slavko Vujević


Prof. dr. sc. Julije Ožegović, doc. dr. sc. Josip Musić

Suradnici: dr. sc. Vesna Pekić, dr. sc. Ante Kristić

Digitalna instrumentacija 1 Doc. dr. sc. Tihomir Betti

Suradnici: dr. sc. Ivan Marasović, v. asist.

Digitalna obradba signala Prof. dr. sc. Dinko Begušić Suradnici: doc. dr. sc. Maja Stella

Distribucija električne energije Doc.dr.sc. Damir Jakus Suradnici: dr. sc. Jakov Krstulović, dr. sc. Josip Vasilj

Ekonomika i organizacija proizvodnje Prof. dr. sc. Ivica Veža

Električna mjerenja Prof. dr. sc. Tomislav Kilić Suradnici: doc. dr. sc. Tonko Garma


Električne instalacije i rasvjeta Doc. dr. sc. Tonći Modri Prof. dr. sc. Matislav Majstrović Suradnici: Ante Kovačević, dipl. ing.

Električne mreže Doc.dr.sc. Damir Jakus Suradnici: dr.sc. Jakov Krstulović, dr.sc. Josip Vasilj

Električni strojevi Doc. dr. sc. Marin Despalatović Doc. dr. sc. Ivica Jurić-Grgić Suradnici: dr. sc. Goran Majić

Elektromagnetska polja Prof. dr. sc. Dragan Poljak Suradnici: doc. dr.sc. Vicko Dorić

Elektromotorni pogoni Prof. dr. sc. Božo Terzić Suradnici: doc. dr. sc. Marin Despalatović Dr. sc. Goran Majić

Elektronički elementi i sklopovi

Doc. dr. sc. Tihomir Betti Suradnici: prof. dr. sc. Ivan Zulim dr. sc. Ivan Marasović, v. asist. mr. sc. Spomenka Bovan, v. pred.

Elektronički pretvarači za napajanje Prof. dr. sc. Dinko Vukadinović Suradnici: doc. dr. sc. Mateo Bašić Miljenko Polić, asistent

Elektronički sklopovi Izv. prof. dr. sc. Ivan Marinović Suradnici: dr. sc. Duje Čoko, zn. n ovak

Elektrotehnička sigurnost Prof. dr. sc. Rino Lucić Suradnici: doc. dr. sc. Ivica Jurić-Grgić dr. sc. Dino Lovrić

Elektrotehnički materijali i tehnologije Doc. dr. sc. Maja Stella Suradnici: prof. dr. sc. Dinko Begušić doc dr. sc. Josip Lörincz

Elementi automatizacije industrijskih procesa Doc. dr. sc. Ozren Bego Suradnici: dr. sc. Danijel Jolevski

Elementi električnih postrojenja Doc. dr. sc. Tonći Modrić

Energetska elektronika Prof. dr. sc. Dinko Vukadinović Suradnici: doc. dr. sc. Mateo Bašić Miljenko Polić, asistent

Engleski jezik 1 Doc. dr. sc. Nina Sirković Engleski jezik 2 Doc. dr. sc. Nina Sirković Engleski jezik 3 Doc.dr.sc. Daniela Matić

Fizika 1

Prof. dr. sc. Ivica Puljak Suradnici: Marko Kovač, zn. novak - asistent Dunja Polić, predavač Ivica Sorić, v. predavač Toni Šćulac, dok. stručni suradnik

Fizika 2 Izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović Suradnici: Dunja Polić, predavač, Marko Kovač, zn. novak, dipl. ing. Ivica Sorić, v. predavač

Impulsni i digitalni sklopovi

Doc. dr. sc. Tihomir Betti Suradnici: dr. sc. Ivan Marasović, v. asist. dr. sc. Joško Šoda (hon.) dr. sc. Duje Čoko, v. asist.

Informacije i komunikacije Doc. dr. sc. Joško Radić Doc. dr. sc. Mladen Russo Suradnici: dr. sc. Petar Šolić

Instrumentacija i ispitivanje radnog okoliša Doc. dr. sc. Tonko Garma

Instrumentacija za napredne elektroenergetske mreže

Izv. prof. dr.sc. Goran Petrović

Suradnici: Juraj Alojzije Bosnić mag. ing.

Inženjerska grafika i prezentacija Prof. dr. sc. Dinko Begušić


Suradnici: doc. dr. sc. Maja Stella Ivan Teklić, dipl. ing. Mr. sc. Srđana Dragičević

Komunikacijske vještine Doc. dr. sc. Mirjana M. Kovač

Komunikacijski sustavi i protokoli doc. dr. sc. Matko Šarić Suradnici: dipl. ing. Ante Topić

Matematika 1

Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, Izv. prof. dr. sc. Anita Matković, Doc. dr. sc. Josipa Barić Suradnici: dr. sc. Nevena Jakovčević Stor, predavač, Irena Bego, Anita Carević, Marija Čatipović, Lea Dujić, Ivana Grgić, Lana Periša, Antonija Pleština, Mirjana Jukić, Vanja Županović

Matematika 2

Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, Izv. prof. dr. sc. Anita Matković, Doc. dr. sc. Josipa Barić Suradnici: Dr. sc. Nevena Jakovčević Stor, predavač, Irena Bego, Anita Carević, Marija Čatipović, Lea Dujić, Ivana Grgić, Lana Periša, Antonija Pleština, Mirjana Jukić, Vanja Županović

Matematika 3

Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, Izv. prof. dr. sc. Anita Matković, Doc. dr. sc. Josipa Barić Suradnici:

Mjerni pretvornici i izvršne sprave Doc. dr. sc. Tihomir Betti Suradnici: dr. sc. Ivan Marasović, v. asist.

Numeričke metode u elektronici Doc. dr. sc. Vicko Dorić

Objektno orijentirano programiranje Prof. dr. sc. Ivo Mateljan Doc. dr. sc Marijan Sikora

Održavanje i ispitivanje električne opreme Prof. dr. sc. Božo Terzić Suradnici: dr. sc. Goran Majić

Operacijski sustavi Prof. dr. sc. Sven Gotovac Suradnici: Pjero Petelj

Osnove elektroenergetike

Prof. dr. sc. Slavko Vujević Prof. dr. sc. Ranko Goić Suradnici: doc. dr. sc. Tonći Modrić doc. dr. sc. Mate Dabro dr. sc. Dino Lovrić dr. sc. Jakov Krstulović-Opara Mišo Šanić, dipl. ing.

Osnove elektrotehnike 1 Prof. dr. sc. Nikša Kovač Suradnici: dr. sc. Mario Cvetković mr. sc. Neda Grulović


Doc. dr. sc. Silvestar Šesnić Suradnici: prof. dr. sc. Nikša Kovač dr. sc. Mario Cvetković dr. sc. Ivana Zulim mr. sc. Nedjeljka Grulović-Plavljanić

Poluvodički elektronički elementi Izv. prof. dr. sc. Antonio Šarolić Suradnici: dr.sc. Zlatko Živković

Programiranje Doc. dr. sc. Marjan Sikora

Programiranje za Internet

Prof. dr. sc. Darko Stipaničev Doc. dr. sc. Ljiljana Šerić Suradnici: dr. sc. Marin Bugarić Andrija Sommer, mag.ing

Računala i programiranje Red.prof. dr.sc. Mirjana Bonković


Prof. dr. sc. Ranko Goić Suradnici: dr.sc. Maja Čić

Računalne mreže Prof. dr. sc. Julije Ožegović Suradnici: dr. sc. Vesna Pekić, dr. sc. Ante Kristić

Računarske metode u biomehanici Prof. dr. sc. Vladan Papić Doc. Dr. sc. Josip Musić Suradnici: dr. sc. Ivo Stančić

Regulacijska tehnika Prof. dr. sc. Dinko Vukadinović Suradnici: doc. dr. sc. Mateo Bašić Miljenko Polić, asistent

Sigurnost računala i sustava Izv. prof. dr. sc. Mario Čagalj

Simulacijsko modeliranje Prof. dr. sc. Jadranka Marasović Suradnici: Hrvoje Jurić, mag. ing.

Stručna praksa

Tehnička mehanika Prof. dr.sc. Željan Lozina Doc. dr. sc. Damir Sedlar

Teorija informacija Doc. dr. sc. Mladen Russo Suradnici: dr. sc. Petar Šolić

Teorija sustava Prof. dr. sc. Vladan Papić Suradnici: dr. sc. Tea Marasović dr. sc. Ivo Stančić

Upravljanje sustavima energetske elektronike Prof. dr. sc. Dinko Vukadinović Suradnici: doc. dr. sc. Mateo Bašić Miljenko Polić, asistent

Uvod u bežične komunikacije Izv. prof. dr. sc. Antonio Šarolić Suradnici: dr. sc. Zlatko Živković Niko Ištuk, mag. ing. el.

Vjerojatnost i statistika Prof. dr. sc. Ante Rozga Završni rad


3.3. Podaci o nastavnicima

Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Ozren Bego

Predmet koji predaje na predloženom studijskom programu

Elementi automatizacije industrijskih procesa

OPĆE INFORMACIJE O NOSITELJU

Adresa Trondheimska 4C, Split

Telefon 021 305 605

E-mail adresa [email protected]

Osobna web stranica -

Godina rođenja 1966.

Matični broj iz Upisnika znanstvenika

186161

Znanstveno ili umjetničko zvanje i datum posljednjega izbora

Znanstveni suradnik, travanj 2011.

Znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno zvanje i datum posljednjega izbora

Docent, travanj 2011.

Područje i polje izbora u znanstveno ili umjetničko zvanje

Tehničke znanosti, Elektrotehnika

PODACI O SADAŠNJEM ZAPOSLENJU

Ustanova zaposlenja FESB

Datum zaposlenja 1991.

Naziv radnoga mjesta (profesor, istraživač, suradnik i sl.)

Docent

Područje rada Digitalni sustavi upravljanja

Funkcija

PODACI O ŠKOLOVANJU – Najviši postignuti stupanj

Zvanje dr. sc.

Ustanova FER

Mjesto Zagreb

Nadnevak 24. 2. 2005.

PODACI O USAVRŠAVANJU

Godina

Mjesto

Ustanova

Područje usavršavanja

MATERINSKI I STRANI JEZICI

Materinski jezik Hrvatski

Strani jezik i poznavanje jezika na ljestvici od 2 (dovoljno) do 5 (izvrsno)

Engleski, 4



KOMPETENCIJE ZA PREDMET

Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

Autorstvo sveučilišnih/fakultetskih udžbenika iz područja predmeta

mailto:[email protected]


Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

Jolevski, Danijel; Bego, Ozren. Model predictive control of gantry/bridge crane with anti-sway algorithm. // Journal of mechanical science and technology. 29 (2015) , 2; 827-834 Jolevski, Danijel; Bego, Ozren; Grgat, Frano. GA Optimized AVR Controller with Higher Degree of Freedom of Tuning of Wanted Response. // International Review of Automatic Control (IREACO). 8 (2015) , 1; 72-79 Jolevski, Danijel; Bego, Ozren; Goić, Ranko. Modified GPC Controller for Control of Processes with Long Dead-Time and Integral Action. // International Review of Automatic Control (IREACO). 4 (2011)

Stručni i znanstveni radovi iz metodike i kvalitete nastave objavljeni u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)

Razvojni projekt: Sustav upravljanja malim hidroelektranama, voditelj projekta, 2010.-2015., projekt realiziran za tvrtku Sintaksa d.o.o.,

U sklopu kojega programa i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Dinko Begušić


Digitalna obradba signala, Inženjerska grafika i prezentacija


Adresa Trondheimska 4d, Split

Telefon 021305637


Osobna web stranica www.fesb.hr/~begusic



129685


Znanstveni savjetnik, znanstveno polje elektrotehnike Znanstveni savjetnik, znanstveno polje računarstva


Redoviti profesor u trajnom zvanju (datum izbora 11. rujna 2008.)


Tehničke znanosti, znanstveno polje elektrotehnike Tehničke znanosti, znanstveno polje računarstva


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje



Redoviti profesor u trajnom zvanju

Područje rada Informacijska i komunikacijska tehnologija, Telekomunikacije i informatika, Obradba informacije, Mrežne tehnologije, Digitalna obradba signala

Funkcija Šef katedre


Zvanje Doktor znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike i računarstva

Mjesto Zagreb

Nadnevak 1992.


Godina 1990.

Mjesto Bruxelles, Belgija

Ustanova Universite Libre de Bruxelles

Područje usavršavanja Telekomunikacije i informatika, Digitalna obradba signala

Godina 1992.

Mjesto London

Ustanova King's College London


Godina 1998.

Mjesto Dallas, SAD

Ustanova University of Texas at Dallas





Engleski, 5


Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa

Digitalna obradba signala (dodiplomski studij elektrotehnike) Inženjerska grafika (dodiplomski studij elektrotehnike)


na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)


D.Begušić: "Digitalna obradba signala", nastavni tekst, 2014.

D.Begušić: "Inženjerska grafika", Digitalni udžbenik, 2000.

N.Rožić, D.Begušić, M.Vrdoljak, W.Afrić: "Nove

komunikacijske tehnologije", ISBN 953-6114-20-8, FESB Split

- HT-TKC Split, str. 416, Split, 1999.


T.Perković, M.Čagalj, T.Mastelić,N.Saxena, D.Begušić: “Secure Initialization of Multiple Constrained Wireless Devices for an Unaided User“, IEEE Transactions on Mobile Computing (1536-1233) 11 (2012), 2; pp.337-351

M. Stella, M. Russo, D. Begušić: “RF Localization in Indoor Environment“, Radioengineering, Special issue on advanced RF measurements (ISSN 1210-2512), Vol 21, No. 2, 2012, pp. 557-567

Josip Lorincz, Antonio Capone, Dinko Begušić, “Heuristic Algorithms for Optimization of Energy Consumption in Wireless Access Networks”, KSII Transactions on Internet and Information Systems (ISSN: 1976-7277), svezak 5, broj 5, April 2011., str.: 514-540

M.Stella, D.Begušić, M.Russo:"Adaptive noise cancellation

based on neural network", Proceedings of the 14th

international conference on Telecommunications, Software,

and Computer Networks SoftCOM 2006, pp.306-309, Split-

Dubrovnik, 2006.

M.Vojnovic, N.Rozic, D.Begusic, J.Ursic, H.Dujmic: "Multimedia Dictionary Network Application: Design and Implementation", IEEE Communications Magazine, ISSN 0163-6804, Vol.38 No.2, pp.130-137, February 2000.

1.4.8. B.Raghothaman, D.Linebarger, D.Begušić: "A New Method for Low Rank Transform Domain Adaptive Filtering", IEEE Transactions on Signal Processing, ISSN 1053-587X, Vol.48, No.4, pp.1097-1109, April 2000.


T.Kilić, I.Puljak, D.Begušić: "Studying electrical engineering and information technology at the University of Split, Croatia", International Journal of Electrical Engineering Education, Manchester University Press, ISSN 0020-7209, Vol. 44, No. 2; pp.175-183, Manchester, UK, 2007. D.Begušić, B.Bilić, T.Kilić, I.Puljak:"Bolonjski proces na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu", Zbornik sažetaka Obrazovanje inženjera Bolonjski proces 3 godine kasnije, Hrvatska akademija tehničkih znanosti, pp.38-39, Zagreb, 2007.


Napredne mrežne tehnologije i sustavi, projekt FESB

Napredne heterogene mrežne tehnologije, projekt MZOS

Kolaborativna internacionalizacija programskog inženjerstva u Hrvatskoj, projekt TEMPUS

Istraživanja u području telekomunikacija, projekt FESB -

Ericsson Nikola Tesla


International conference on Software, Telecommunications

and Computer Networks SoftCOM

Journal of Communications Software and Systems


PRIZNANJA I NAGRADE


Senior Member IEEE

Član Hrvatske akademije tehničkih znanosti, Odjela za informacijske sustave


Titula, ime i prezime nositelja Dr. sc. Tihomir Betti

Predmet(i) koji predaje na predloženom studijskom programu

Elektronika Elektronički elementi i sklopovi Impulsni i digitalni sklopovi Digitalna instrumentacija 1 Mjerni pretvornici i izvršne sprave


Adresa Kaštelanska 2, HR-21000 Split

Telefon 091 4305 889


Osobna web stranica



248722


Znanstveni suradnik, 22.11.2012.


Docent, 18.09.2013.


Tehničke znanosti, elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu

Datum zaposlenja 08.06.2001.


Docent

Područje rada Znanstveni i nastavni rad iz područja tehničkih znanosti, polje elektrotehnika

Funkcija


Zvanje Dr. sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 04.12.2009.


Godina 2013. (7 tjedana)

Mjesto Freiburg, Njemačka

Ustanova Fraunhofer ISE

Područje usavršavanja Sunčane ćelije i fotonaponski sustavi

Godina 2011. (3 tjedna)

Mjesto Ljubljana, Slovenija

Ustanova Institut „Jožef Stefan“

Područje usavršavanja Hibridne polimerne sunčane ćelije

Godina 2007.-2009. (boravci u ukupnom trajanju od 4 tjedna)

Mjesto München, Njemačka

Ustanova Walter Schottky Institut

Područje usavršavanja Primjena poluvodičkih nanostruktura u sunčanim ćelijama 3. generacije




Engleski, 5



Talijanski, 2



Elektronički elementi i sklopovi, Preddiplomski studij Elektrotehnike i informacijske tehnologije Impulsni i digitalni sklopovi, Preddiplomski studiji Automatika i sustavi, Elektronika i računalno inženjerstvo te Komunikacijska i informacijska tehnologija Digitalna instrumentacija 1, Preddiplomski studiji Automatika i sustavi te Elektronika i računalno inženjerstvo



1. I. Marasović, Ž. Milanović, T. Betti, “Resistance Fluctuations in GaAs Nanowire Grids”, Journal of Nanomaterials, (2014), 428390

2. I. Marasović, T. Garma, T. Betti, “Modelling a nanowire grid for light-sensing applications”, Journal of Physics D: Applied Physics 45 (2012)

3. Ž. Milanović, I. Marasović, T. Betti, “Simulation of directed percolation on ideal and real random diode networks”, International Conference on Innovative Technologies, Bratislava 2011.




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc.Mirjana Bonković


Računala i programiranje


Adresa Ruđera Boškovića 32

Telefon 091 4 305 641


Osobna web stranica www.fesb.hr/~mirjana

Godina rođenja 1967


190481


Znanstveni savjetnik, 2010.


Redoviti profesor, 2010.


Elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje



Redoviti profesor

Područje rada Računalni vid, robotika, 3D modeliranje, optimizacija

Funkcija


Zvanje Dr.sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split



Godina 1995.

Mjesto Oxford

Ustanova Robotics Research Group

Područje usavršavanja Optimizacija robotiziranih linija




Engleski jezik, 5


Njemački jezik, 2




Uvod u računala i programiranje, Računarstvo, preddiplomski studij Programiranje, Računarstvo, stručni studij Objektno orijentirano programiranje, Računarstvo, diplomski studij


Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet

1. Mazić Igor, Bonković Mirjana, Džaja Barbara. Two-Level Coarse-to-Fine Classification Algorithm for


http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=766400


godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca)

Asthma Wheezing Recognition in Children's Respiratory Sounds. //Biomedical Signal Processing and Control. 5 (2015) ; 105-118 (članak, znanstveni).

2. Džaja, Barbara; Bonković, Mirjana; Malešević, Ljubomir. Solving a two-colour problem by applying probabilistic approach to a full-colour multi- frame image super-resolution. // Signal processing. Image communication. 28 (2013) , 5; 509-521 (članak, znanstveni).

3. Čić, Maja; Šoda, Joško; Bonković, Mirjana. Automatic classification of infant sleep based on instantaneous frequencies in a single-channel EEG signal. // Computers in biology and medicine. 43 (2013) , 12; 2110-2117 (članak, znanstveni).

4. Musić, Josip; Bonković, Mirjana; Cecić, Mojmil. Comparison of uncalibrated model-free visual servoing methods for small amplitude movement: a simulation study. //International journal of advanced robotic systems. 11 (2014) , 108; 1-16 (članak, znanstveni).

5. Stančić, Ivo; Grujić, Tamara; Bonković, Mirjana. New Kinematic Parameters for Quantifying Irregularities in the Human and Humanoid Robot Gait. // International Journal of Advanced Robotic Systems. 9 (2012) ; 215-1-215-8 (članak, znanstveni)




PRIZNANJA I NAGRADE
















Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Mojmil Cecić


Automatska regulacija 1


Adresa Slavonska 6, Split

Telefon 091 4 305 828





122922


Znanstveni savjetnik, 20. studenog 2007.


Redoviti profesor - trajno zvanje; 20. ožujka 2014.


Znanstveno područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split

Datum zaposlenja 15. siječnja 1985.


Profesor

Područje rada Automatika

Funkcija Šef Katedre za automatiku i sustave


Zvanje Dr. sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split

Mjesto Split

Nadnevak 25. lipnja 1999.


Godina 1988.

Mjesto Budimpešta

Ustanova Tehnički fakultet

Područje usavršavanja Industrijska robotika




Engleski (4)



1. Automatika I (stručni studij elektrotehnike) 2. Automatika II (stručni studij elektrotehnike) 3. Automatska regulacija I (razlikovni studij) 4. Automatska regulacija II (dodiplomski studij elektrotehnike) 5. Teorija sustava (preddiplomski studij elektrotehnike i

informacijske tehnologije)


1. V. Zanchi, M. Bonković, M. Cecić, Programska podrška linearnoj teoriji automatskog upravljanja, FESB, Split.


1. Stančić, Ivo; Cecić, Mojmil; Ljubičić, Ante; Identification of UAV Engine Parameters. // WSEAS TRANSACTIONS ON SYSTEMS AND CONTROL. 10 (2015) ; 179-185 (članak, znanstveni).

2. Musić, Josip; Bonković, Mirjana; Cecić, Mojmil; Comparison of uncalibrated model-free visual servoing methods for small amplitude movement: a simulation study. //


International journal of advanced robotic systems. 11 (2014) , 108; 1-16 (članak, znanstveni)

3. Cecić, Mojmil; Papić, Vladan; Bonković, Mirjana; Grujić, Tamara; Musić, Josip; Kuzmanić Skelin, Ana; Stančić, Ivo; Marasović, Tea; Čić, Maja; Pleština, Vladimir; Science and Technology in Biomedical Engineering: LaBACS Case Example. // Physical Medicine and Rehabilitation - International. 1 (2014) , 2; 1-11 (članak, znanstveni).

4. Stančić, Ivo; Musić, Josip; Cecić, Mojmil; A Novel Low-Cost Adaptive Scanner Concept for Mobile Robots. // Ingeniería e Investigación. 34 (2014) , 3; 37-43 (članak, znanstveni).

5. Cecić, Mojmil; Krajči, Vesna; Bonković, Mirjana; Optimization of Model-Reference Variable-Structure Controller Parameters for Direct-Current Motor. // Journal of Computations and Modelling. 2 (2012.) , 3; 67-88 (članak, znanstveni).


1. Stančić, Ivo; Cecić, Mojmil; Ljubičić, Ante; Identification of UAV Engine Parameters. // WSEAS TRANSACTIONS ON SYSTEMS AND CONT ROL. 10 (2015) ; 179-185 (članak, znanstveni).

2. Musić, Josip; Bonković, Mirjana; Cecić, Mojmil; Comparison of uncalibrated model-free visual servoing methods for small amplitude movement: a simulation study. // International journal of advanced robotic systems. 11 (2014) , 108; 1-16 (članak, znanstveni)

3. Cecić, Mojmil; Papić, Vladan; Bonković, Mirjana; Grujić, Tamara; Musić, Josip; Kuzmanić Skelin, Ana; Stančić, Ivo; Marasović, Tea; Čić, Maja; Pleština, Vladimir; Science and Technology in Biomedical Engineering: LaBACS Case Example. // Physical Medicine and Rehabilitation - International. 1 (2014) , 2; 1-11 (članak, znanstveni).

4. Stančić, Ivo; Musić, Josip; Cecić, Mojmil; A Novel Low-Cost Adaptive Scanner Concept for Mobile Robots. // Ingeniería e Investigación. 34 (2014) , 3; 37-43 (članak, znanstveni).

5. Cecić, Mojmil; Krajči, Vesna; Bonković, Mirjana; Optimization of Model-Reference Variable-Structure Controller Parameters for Direct-Current Motor. // Journal of Computations and Modelling. 2 (2012.) , 3; 67-88 (članak, znanstveni).


1. Projekt 0023022: Biomehanika ljudskog pokreta, upravljanje i rehabilitacija (voditelj prof. dr. sc. Vlasta Zanchi), Ugovor sa MZT RH, 2008.-2013.

2. Računalna inteligencija za prepoznavanje i potporu ljudskih

aktivnosti (RIPrePAkt), projekt FESB.


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. Mario Čagalj


Sigurnost računala i sustava Bežične senzorske mreže


Adresa B. Kašića 18, 21312 Podstrana

Telefon 021 305 663 (posao)


Osobna web stranica http://www.fesb.hr/~mcagalj/

Godina rođenja 10.12.1975.


282821


Viši znanstveni suradnik


Izvanredni profesor


Tehničke znanosti, računarstvo



Datum zaposlenja Siječanj, 2006.


Izvanredni profesor

Područje rada Informacijska sigurnost, računalne i komunikacijske mreže

Funkcija -



Ustanova Swiss Federal Institute of Technology Lausanne (EPFL)

Mjesto Lausanne, Švicarska



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (5)



1. KRIPTOGRAFIJA I MREŽNA SIGURNOST (FELK10, 250), diplomski studij računarstva na FESB-u

2. SIGURNOST BEŽIČNIH MREŽA (FELK19, 250), diplomski studij računarstva na FESB-u


Interna skripta za laboratorijske vježbe iz kolegija „Kriptografija i mrežna sigurnost“


1. Čagalj, Mario; Perković, Toni; Bugarić, Marin

Timing Attacks on Cognitive Authentication Schemes IEEE Transactions on Information Forensics and Security, 2015

2. Čagalj, Mario; Perković, Toni; Bugarić, Marin; Li, Shujun Fortune Cookies and Smartphones: Weakly


Unrelayable Channels to Counter Relay Attacks Pervasive and Mobile Computing Journal, Elsevier, 2015

3. Tonko Kovacevic, Toni Perković, Mario Cagalj

LIRA: A New Key Deployment Scheme for Wireless Body Area Networks International Conference on Software, Telecommunication and Computer Networks - (SoftCOM'13), co-sponsored by the IEEE Computer Society (IEEE-CS), 2013

4. Toni Perkovic, Mario Cagalj, Toni Mastelic, Nitesh

Saxena, Dinko Begusic Secure Initialization of Multiple Constrained Wireless Devices for an Unaided User IEEE Transactions on Mobile Computing, February 2012 (vol.11 no.2)

5. Toni Perkovic, Asma Mumtaz, Yusra Javed, Shujun Li,

Syed Ali Khayam, Mario Cagalj Breaking Undercover: Exploiting Design Flaws and Nonuniform Human Behavior The 7th Symposium on Usable Privacy and Security (SOUPS), 2011


-


1. EU FP7 projekt „EPISECC: Establish Pan-European Information Space to Enhance Security of Citizens“ (2014 - 2017)

2. Stručni projekt s Ericsson Nikola Tesla dd, „Zaštitni

mehanizmi u novoj generaciji M2M sustava (N-M2M-Sec)“, (2010 - 2013)


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Dr. sc. Marin Despalatović


Električni strojevi


Adresa R. Boškovića 32

Telefon +385 (0)21 305 813


Osobna web stranica



248733


Viši znanstveni suradnik, 22. studenog 2012.


Docent, 15. lipnja 2011.


Tehničke znanosti – Elektrotehnika – Elektrostrojarstvo


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, FESB

Datum zaposlenja 10. svibnja 2001.


Docent

Područje rada Znanstveno – istraživački rad i sudjelovanje u nastavi iz područja električnih strojeva i elektromotornih pogona

Funkcija


Zvanje Dr. sc. iz znanstvenog područja tehničkih znanosti, polje elektrotehnika, grana elektrostrojarstvo

Ustanova Sveučilište u Splitu, FESB

Mjesto Split

Nadnevak 24. travnja 2009.


Godina

Mjesto

Ustanova



Materinski jezik hrvatski


engleski jezik (4)





Modeliranje elektromehaničkih sustava Prijelazne pojave u električnim strojevima Diplomski studij Elektrotehnike Elektromotorni pogoni Projektiranje niskonaponskih postrojenja Stručni studij elektrotehnike





1. Majić, G.; Despalatović, M.; Terzić, B.; Slutej, A.: Influence of Dead-time on Design of LCL-filter for Three-phase Voltage Source Converter, EDPE Conference Proceedings, 2013.

2. Despalatović, M.; Jadrić, M.; Terzić, B.: Modeling of Saturated Synchronous Generator Based on Steady-State Operating Data, IEEE Transactions on Industry Applications, 48(1), 2012.

3. Terzić, B.; Despalatović, M.; Slutej, A.: Magnetization Curve Identification of Vector-Controlled Induction Motor at Low-Load Conditions, Automatika, 53, 2012.

4. Jadrić, M.; Terzić, B.; Despalatović, M.; Majić, G.; Slutej, A.; Šimić, T.: Identification of Rotor Resistance and Transient Inductance of Induction Motors Using Frequency Selection Criterion, Proc. of the XXth International Conference on Electrical Machines, 2012.

5. Jadrić, M.; Despalatović, M.; Terzić, B.: Development of synchronous generator saturation model from steady-state operating data, Electric Power Systems Research, 80(11), 2010.



1. Mjeriteljska infrastruktura za pametne mreže, HRZZ 2. Sigurnija i učinkovitija kogeneracijska/trigeneracijska

postrojenja, sufinanciranje EU fond za znanost i inovacije 3. Projekt razvoja EMP-a za velike industrijske dizalice koje

rade u teškim uvjetima rada, suradnja s ABB Crane Systems

4. Identifikacija parametara sinkronog generatora u pogonu, MZOŠ

5. Estimiranje varijabli i parametara električnih strojeva, MZT


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja dr.sc. Vicko Dorić


Numeričke metode u elektronici


Adresa Matoševa 1, Split

Telefon 021305694


Osobna web stranica https://nastava.fesb.hr/nastava/nastavnici/detalji/vdoric



248744


viši znanstveni suradnik, veljača 2013.


docent, lipanj 2011.


Tehničke znanosti, Elektrotehnika, Radiokomunikacije





docent

Područje rada Tehničke znanosti

Funkcija ERASMUS koordinator


Zvanje Dr.sc.


Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





engleski +4






1. Poljak, D., Dorić, V., Antonijević S.: Modeliranje žičanih antena primjenom računala, Kigen, Zagreb, 2009.

2. D.Poljak N.Kovač, V. Dorić, Numeričke metode u elektrotehnici – interna skripta, FESB-Split 2006.




1. D.Čavka, D. Poljak, V. Dorić, R. Goić, Transient analysis of grounding systems for wind turbines, Renewable energy, 43, 2012

2. D. Poljak, R. Lucić, V. Dorić, S. Antonijević, Frequency domain boundary element versus time domain finite element model for the transient analysis of horizontal grounding electrode, Engineering analysis with boundary elements, 35, 3, 2011

3. D. Poljak, V. Dorić, D. Čavka, On the use of isoparametric elements for BEM modeling of arbitrarily shaped thin wires in electromagnetic compatibility applications, Boundary Elements and other Mesh Reduction Methods XXXIV, 2012.

4. D. Čavka, D. Poljak, V. Dorić, S. Antonijević, Some Computational Aspects of Using Current and Voltage Sources in Electromagnetic Models of Lightning Return Strokes, ICLP 2012, CONFERENCE PROCEEDINGS, 2012.

5. V. Dorić, D. Poljak, K. El Kamichi Drissi, Human Exposure to Outdoor PLC System, PIERS 2011 Marrakesh Progress In Electromagnetics Research Symposium, 2011.



EUROfusion – Code Development for Integrated Modelling 2014.- Electromagnetic Interference (EMI) Study of Power Line Communications (PLC) Services 2011.-2012.


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Tonko Garma


Instrumentacija i ispitivanje radnog okoliša


Adresa Getaldićeva 9

Telefon 091-4305-803





325635



Docent, lipanj 2014


elektrotehnika



Datum zaposlenja 25. kolovoza 2014


profesor

Područje rada Znanost i obrazovanje

Funkcija nastavnik


Zvanje Doktor tehničkih znanosti

Ustanova Tehničko sveučilište Muenchen

Mjesto Muenchen

Nadnevak 1.2.2011.


Godina -

Mjesto -

Ustanova -

Područje usavršavanja -




Engleski, 5


Talijanski, 3


Njemački, 1/2



Stručni rad iz područja koje obuhvaća predmet


-


1. Garma, Tonko; Krstulović-Opara, Lovre.



Nalaz termovizijskih mjerenja TS VE Jelinak 12/110 kV/kV, 2014. (izvješće).

2. Garma, Tonko; Krstulović-Opara, Lovre. Nalaz termovizijskih mjerenja u pogonu tvornice Omial Novi d.o.o., 2014. (izvješće).

3. Krstulović-Opara, Lovre; Garma, Tonko. Izvješće o termografskom ispitivanju zgrade DV "Cvrčak" Kaštela, 2014. (izvješće).

4. Garma, Tonko; Perković, Toni. eIzvješće o ispitivanju otpora izolacije i dielektrične čvrstoće urđaja za transkranijalnu stimulaciju, 2014. (izvješće).

5. Perković, Toni; Garma, Tonko. Izvješće o ispitivanju kabliranja LAN instalacije u laboratoriju Sveučilišnog odjela za stručne studije, 2014. (izvješće).


-


1. Bilušić, Ante; Garma, Tonko; Budimir, Marko. Building MEMS infrastructure in Croatia // Building MEMS infrastructure in Croatia. Blois : INSA-CVL, Blois, 2014. (poster,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni).

2. Colombo, Carlo; Dufouleur, Joseph; Garma, Tonko; Ketterer, Bernt; Uccelli, Emanuele; Fontcuberta i Morral, Anna. P-doping Mechanism in Catalyst-free MBE Grown GaAs Nanowires // . (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak).

3. Hofmann, Martina; Garma, Tonko; Cattani-Scholz, Anna; Dalmau Mallorqui, Anna; Fontcuberta i Morral, Anna; Moreno i Codinachs, Lia. Development and characterization of EIS structures based on micro and nano SiO2 pores before and after its functionalization with silanes and phosphonate films // Engineering of functional interfaces. (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni). URL link to work

4. Colombo, Carlo; Spirkoska, Danče; Garma, Tonko; Heiss, Martin; Vialla, Fabien; Dufouleur, Joseph; Abstreiter, Gerhard; Fontcuberta i Morral, Anna. Doping of catalyst-free MBE grown GaAs nanowires, transport properties and related devices // . (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak).

5. Moreno i Codinachs, Lia; Birkenstock, Christopher; Garma, Tonko; Zierold, Robert; Bachmann, Julien; Nielsch, Kornelius; Schoening, Michael; Fontcuberta i Morral, Anna. A micron-sized nanoporous multifunction sensing device // 2008. (predavanje,međunarodna recenzija,sažetak,znanstveni).


-

PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja i nagrade za nastavni i znanstveni rad/umjetnički rad -


Titula, ime i prezime nositelja izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović


Fizika 2


Adresa Omiška 20, 21000 SPLIT

Telefon 0915175314


Osobna web stranica

Godina rođenja 01.12.1959. god.


129696


viši znanstveni suradnik, 2011


izvanredni profesor, 2011


područje prirodnih znanosti, polje fizika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu R. Boškovića 32 21000 Split Hrvatska



profesor

Područje rada Fizika

Funkcija Predstojnik zavoda za matematiku i fiziku


Zvanje Doktor znanosti (PhD)

Ustanova Sveućilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2003. god.


Godina 1994 -

Mjesto Ženeva, Villingen, Pariz

Ustanova CERN, Paul Schrrer Institute, Ecole Polytechnique

Područje usavršavanja Fizika elementarnih čestica




Engleski 5


Talijanski 4


Njemački 2



Iskustvo od zaposlenja 1985, predmeti iz opće i moderne fizike



Ne


1. Black hole lightning due to particle acceleration at

subhorizon scalesAuthor(s): Aleksic, J.; Ansoldi, S.;

Antonelli, L. A.; et al.Source: SCIENCE Volume: 346

Issue: 6213 Pages: 1080-1084 Published: NOV 28 2014

2. Phase-resolved energy spectra of the Crab pulsar in the

range of 50-400 GeV measured with the MAGIC

telescopesAuthor(s): Aleksic, J.; Alvarez, E. A.; Antonelli,

L. A.; et al.Source: ASTRONOMY & ASTROPHYSICS

Volume: 540 Article Number: A69 DOI: 10.1051/0004-

6361/201118166 Published: APR 2012 mTimes Cited: 11

(from Web of Science). Broj citata: 134; IF: 7.728 (Q1)

3. Study of the Mass and Spin-Parity of the Higgs Boson

Candidate via Its Decays to Z Boson Pairs, By:

Chatrchyan S.; Khachatryan, V.; Sirunyan, A. M.; et al.,

Group Author(s): CMS Collaboration

PHYSICAL REVIEW LETTERS Volume: 110 Issue:

8 Article Number: 081803 Published: FEB 21 2013,

Broj citata: 134; IF: 7.728 (Q1)

4. OBSERVATIONS OF THE CRAB PULSAR BETWEEN 25

AND 100 GeV WITH THE MAGIC I TELESCOPE

Author(s): Aleksic, J.; Alvarez, E. A.; Antonelli, L. A.; et al.

Source: ASTROPHYSICAL JOURNAL Volume: 742 Issue:

1 Article Number: 43 DOI: 10.1088/0004- 637X/742/1/43

Published: NOV 20 2011, Times Cited: 20 (from Web of

Science)

5. OBSERVATIONS OF THE CRAB PULSAR BETWEEN 25

AND 100 GeV WITH THE MAGIC I TELESCOPE

Author(s): Aleksic, J.; Alvarez, E. A.; Antonelli, L. A.; et al.

Source: ASTROPHYSICAL JOURNAL Volume: 742 Issue:

1 Article Number: 43 DOI: 10.1088/0004- 637X/742/1/43

Published: NOV 20 2011 Times Cited: 20 (from Web of

Science)


-



PRIZNANJA I NAGRADE


2013 Nagrada Europskog fizikalnog društva, The 2013 High Energy and Particle Physics Prize, dobitnik nagrade kao član CMS Collaboration

2012 Godišnja znanstvena nagrada ”Slobodne Dalmacija”


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Ranko Goić


Osnove elektroenergetike, Računala i programiranje


Adresa Put Žnjana 14G, 21000 Split

Telefon 098-286314


Osobna web stranica www.fesb.hr/~rgoic




Viši znanstveni suradnik, 2011


Redoviti profesor


Elektrotehnika, elektroenergetika



Datum zaposlenja 1993


Profesor

Područje rada Prijenosne i distribucijske mreže, Planiranje, optimiranje i vođenje elektroenergetskog sustava, obnovljivi izvori energije, ekonomika u energetici

Funkcija Šef katedre za električne mreže i postrojenja



Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split



Godina 2002.

Mjesto Tokyo, Japan

Ustanova JICA

Područje usavršavanja Energetska efikasnost




Engleski, 4





Osnove elektroenergetike (elektrotehnika i informacijska tehnologija, preddiplomski) Električne mreže (elektrotehnika, preddiplomski)



Opća energetika (elektrotehnika/diplomski) Računala i programiranje (elektrotehnika i informacijska tehnologija, preddiplomski)



1. Sarajčev, Petar; Goić, Ranko: Assessment of the backflashover occurrence rate on HV transmission line towers, European transactions on electrical power (2011)

2. Vasilj, Josip; Sarajcev, Petar; Goic, Ranko:Modeling of current-limiting air-core series reactor for transient recovery voltage studies, Electric power systems research, 117 (2014)

3. Sarajčev, Petar; Goić, Ranko: Assessment of lightning current parameters suitable for wind turbine overvoltage protection analysis, Wind energy (2011)

4. Parida, B.; Iniyan, S.; Goić, Ranko: A review of solar photovoltaic technologies, Renewable & sustainable energy reviews 15 (2011), 3

5. Goić, Ranko; Krstulović-Opara, Jakov; Jakus, Damir: Simulation of aggregate wind farm short-term production variations, Renewable energy 35 (2010), 11



1. R.Goić i dr.: Razvoj srednjenaponske mreže za razdoblje narednih 20 godina za distribucijsko područje Elektra Zadar, 2014

2. R.Goić i dr.: Izrada elaborata – podloga za projektiranje za „Idejni i glavni projekt za zamjenu podmorskog kabela 110 kV Dugi rat – Postire i glavnog projekta za rekonstrukciju TS Dugi rat”, 2014

3. R.Goić i dr.: Energetsko-ekonomska analiza izgradnje MHE Peruća – novelacija, 2013

4. R.Goić i dr.: Izrada elaborata – podloga za projektiranje za „Izrada idejnog i glavnog projekta rekonstrukcije HE Ozalj 1”, 2013

5. R.Goić i dr.: Ulazak u pogon TS 220/110/35/20(10) kV Plat i priključnih vodova, 2013


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof dr.sc. Sven Gotovac


Arhitektura računala, Operacijski sustavi


Adresa Đorđićeva 5, Split

Telefon 021 305850


Osobna web stranica



108173


Znanstveni savjetnik 2004


Redoviti profesor – trajno zvanje 2009


Tehničke znanosti/elektrotehnika





profesor

Područje rada Arhitektura računala i operacijski sustavi

Funkcija Šef katedre za arhitektura računala i operacijski sustavi


Zvanje Dr.sc.

Ustanova TU Berlin

Mjesto Berlin

Nadnevak 24.5.1994.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski - 4


Njemački - 4


Talijanski - 3



Impulsni i digitalni sklopovi Digitalna elektronika


1. Elektronički sklopovi, P.Slapničar, S. Gotovac, FESB, Split 2000.

2. Osnovni elektronicki poluvodički elementi, I. Zulim, S. Gotovac., FESB, Split 1998.



1. Vicković, Tomislav. Razvoj i realizacija digitalnog uređaja za mjerenje jakosti treperenja napona/znanstveni magistarski rad. Split : Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 08.11. 2010, 161 str. Voditelj: Gotovac, Sven.

2. Vicković, Linda; Mudnić, Eugen; Gotovac, Sven. Parity

information placement in the disk array model.

//COMPEL: The International Journal for Computation and

Mathematics in Electrical and Electronic Engineering. 28

(2009) , 6; 1428-1441

3. Viđak, Linda; Mudnić, Eugen; Gotovac, Sven. Performance measurements of Storage Area Network int he CASPUR computing centre // Proceedings of the 3rd DAAAM International Conference on Advanced Technologies for Developing Countries. Split, 2004. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).



1. ALICE eksperiment CERN, Modeliranje računalnog sustava za prihvat, pohranu i obradu podataka za potrebe fizike velikih energija - HPC sustav – Međunarodni znanstveni projekt

2. Projekt računalnog sustava Sveučilišta u Mostaru.


30 godina iskustva rada u nastavnom procesu na visokoškolskim ustanovama:

1. FESB Split 2. TU Berlin 3. Sveučilište u Mostaru 4. Sveučilište u Rijeci

PRIZNANJA I NAGRADE


Nagrada Sveučilišta u Mostaru za izraziti doprinos razvoju sveučilišta

https://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=227444



Titula, ime i prezime nositelja Doc.dr.sc. Damir Jakus


Električne mreže Distribucija električne energije


Adresa Ruđera Boškovića 32, Split

Telefon 021 305 807





292324


Znanstveni suradnik - 6. lipnja 2013.


Docent - 17. srpnja 2013.


Tehničke znanosti, Elektrotehnika, Elektroenergetika





Docent

Područje rada Elektroenergetski sustavi, obnovljivi izvori energije, ekonomika elektroenergetskog sustava, optimizacija u EES-u

Funkcija docent




Mjesto Split





5



Distribucija električne energije – Elektrotehnika, stručni studij

Distributivne mreže – Elektroenergetika, stručni studij


Goić R., Jakus D., Penović, I., „Distribucija električne energije“

Goić R., Jakus D., Penović, I., „Električne mreže“

Goić R., Jakus D., „Osnove elektroenergetike“


1. Jakus, D; Krstulović Opara, J; Vasilj, J. ,“Algorithm for optimal wind power plant capacity allocation in areas with limited transmission capacity“, International Transactions on Electrical Energy Systems, 24, 2013.

2. Jakus, D.; Goić, R.; Krstulović Opara, J., „The impact of wind power plants on slow voltage variations in distribution networks“, Electric power systems research, 81, 2011.


3. Jakus, D.; Vasilj, J.; Goić, R.,“Impact of PV Power Plants on the Voltage Conditions and Power System Losses in MV Distribution Network“, Proceedings of the 4th International Workshop on Integration of Solar into Power Systems, Berlin, 2014.

4. Jakus, D.; Vasilj, J.; Tutavac, H.,“Coordinated Control of Renewable Energy Sources in Distribution Networks“, Proceedings of the 4th International Workshop on Integration of Solar into Power Systems, Berlin, 2014.

5. Jakus, D; Krstulović Opara, J.; Vasilj, J.; Goić, R., „Analiza mogućnosti integracije vjetroelektrana u postojeću prijenosnu mrežu analizom karakterističnih pogonskih stanja“, 11.savjetovanje HRO CIGRÉ, Cavtat, Hrvatska, 2013.


-


1. Razvoj i pogon elektroenergetskog sustava s visokim udjelom vjetroelektrana – MZOŠ (znanstveni)

2. Podloge za izradu Mrežnih pravila prijenosnog sustava,-HOPS d.o.o. (stručni)

3. Studija razvoja distribucijske mreže za razdoblje narednih 20 godina za distribucijsko područje Elektre Zadar – HEP ODS d.o.o. (stručni)

4. Razvoj distribucijske mreže Elektrojug Dubrovnik u razdoblju 2011-2031. godine – HEP ODS d.o.o. (stručni)

5. Elaborat o pomoćnim uslugama u EES-u, HOPS d.o.o. (stručni)


-

PRIZNANJA I NAGRADE


-


Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Ivica Jurić-Grgić


Električni strojevi


Adresa Pujanke 59, 21000 Split, Hrvatska

Telefon +385 21 305-811





248792


Viši znanstveni suradnik 12.7.2012.


Docent 15.6.2011.


Područje tehničkih znanosti Polje elektrotehnika





Docent

Područje rada Elektroenergetika

Funkcija -


Zvanje dr. sc.

Ustanova FESB

Mjesto Split

Nadnevak 10.3.2008.


Godina -

Mjesto -

Ustanova -



Materinski jezik Hrvatski jezik


Engleski jezik, 4



Električni strojevi 1 (dodiplomski studij),FESB Električni strojevi i transformatori (stručni studij),FESB


-


Jurić-Grgić, I.; Lucić, R.; Dabro, M.: ''A coupled nonuniform transmission line analysis using FEM'', International Transactions on Electrical Energy Systems, Vol.23 (8), 2013, pp. 1365–1372.

Lucić, R.; Jurić-Grgić, I.; Balaž, Z.: " Grounding grid transient analysis using the improved transmission line model based on the finite element method", ETEP:


European Transactions on Electrical Power, Vol.23 (2), 2013, pp. 282–289.

Dabro, M.; Jurić-Grgić, I.; Martinović, M.: ''Improvement of Synchronous Generator Power Stability Using Hydraulic Digital Governor'', International Journal on Engineering Applications (IREA), Vol. 1 (5), 2013, pp. 263-267.

Dabro, M.; Jurić-Grgić, I.; Lucić, R.: ''Optimization of Hydraulic Digital Governor parameters using EMTP-RV'', International Journal on Engineering Applications (IREA), Vol. 1 (2), 2013, pp. 90-93.

Dabro, M.; Jurić-Grgić, I.; Lucić, R.: ''EMTP-RV Model of Hydraulic Digital Governor'', International Review on Modelling and Simulations (IREMOS), Vol. 4 (6), 2011, pp. 1-5.


-


Studija: Elaborat iznošenja potencijala i izračun napona dodira i koraka za EVP 110/25 kV Novska,

Naručitelj: Projektni biro Split, 2010.

Projekt 023 0231581-1610, "Numeričko modeliranje elektroenergetskog sustava tehnikom konačnih elemenata", br. 023 0231581-1610, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, 2007.-2011.

Studija: Izrada pravila i mjera sigurnosti za osiguranje mjesta rada na elektroenergetskim vodovima, Naručitelj: HEP OPS d.o.o., Prijenosno područje Split, 2013.


Izobrazba: Implementacije ishoda učenja u razvoj studijskih programa i kurikuluma; Povezivanje ishoda učenja i metoda poučavanja-Prof. dr. sc. Izabela Sorić, Odjel za psihologiju,Sveučilište u Zadru, i Doc. dr. sc. Slavica Šimić Šašić,Odjel izobrazbu učitelja i odgojitelja,Sveučilište u Zadru, ukupno 24 sata (od 2mj.-4.mj.2014); u sklopu IPA IV projekt:"ME4CataLOgue - Hrvatski katalog znanja, vještina i kompetencija za studije strojarstva temeljen na ishodima učenja (za preddiplomski, diplomski i doktorski studij)".

PRIZNANJA I NAGRADE


-


Titula, ime i prezime nositelja Prof, dr. sc. Tomislav Kilić


Električna mjerenja


Adresa Put borika 17, 21000 Split, HR

Telefon +385 21 305733


Osobna web stranica



142496


Znanstveni savjetnik, 9. srpnja 2009.


Redoviti profesor – trajno zvanje, 18. rujna 2014.


Područje tehničke znanosti, polje elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

Datum zaposlenja 1. listopada 1987.


Profesor

Područje rada Električna mjerenja, kvaliteta električne energije

Funkcija



Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 9. studenoga 2001.


Godina 1996.

Mjesto Toronto, Kanada

Ustanova GEM Systems

Područje usavršavanja Mjerenje slabih magnetskih polja




Engleski (4)


Talijanski (2)



Osnove elektrotehnike 1 Električna mjerenja Stručni studij elektrotehnike


1. Kilić, Tomislav: Električna mjerenja - upute za laboratorijske vježbe, Skripta, FESB Split, ISBN 953-6114-62-3, Split, 2003.

2. Električna mjerenja, predavanja, 2006., elektronički, predmet Elektrina mjerenja – stručni studij, objavljena na web stranici FESB-a, https://fesb.hr/elearning/.

3. Osnove elektrotehnike 1, predavanja, 2005., elektronički, predmet Osnove elektrotehnike 1 – stručni studij,


https://fesb.hr/elearning/


objavljena na web stranici FESB-a, https://fesb.hr/elearning/.


1. Petrović, Goran; Kilić, Tomislav; Garma, Tonko. Measurement and Estimation of the Extremely Low Frequency Magnetic Field of the Overhead Power Lines. // Journal Elektronika ir elektrotechnika. 19 (2013), 7; 33-36.

2. Kovač, Nikša; George, J. Anders; Tomislav Kilić. Sheath Loss Factors Taking Into Account the Proximity Effect for Cable Lineand Touching Flat Formation. // IEEE Transactions on Power Delivery, 30 (2015), 3, 1363-1371.




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Mirjana M. Kovač


Komunikacijske vještine


Adresa Put sv. Lovre 35, 21215 Kaštel Lukšić, HR

Telefon +385 21 305715


Osobna web stranica



297 640


Znanstveni suradnik, 01. veljače 2012.


Docent, 01. veljače 2012.


Područje humanističke znanosti, polje filologija



Datum zaposlenja Lipanj, 2007.


Profesor

Područje rada Komunikacijske vještine, govorne disfluentnosti, komunikacijske strategije

Funkcija



Ustanova Filozofski fakultet u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 10. ožujka 2010.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (5)


Njemački (5)




1.Kovač, M.M.; Sirković, N. Presentation, Writing and

Interpersonal Communication Skills. FESB, Split, 2014.

2.Kovač, Mirjana M.; Sirković, Nina. Strategije rješavanja

poteškoća u komunikaciji na stranom jeziku.



Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb (u tisku).


1.Kovač, Mirjana Matea; Sirković, Nina.

Peer Evaluation of Oral Presentations in Croatia. // English

Language Teaching. 5 (2012) , 7; 8-17 (članak, znanstveni).

2.Kovač, Mirjana Matea.

Utjecaj kognitivne složenosti zadatka na samoispravljanja. //

Linguistica Copernicana. 5 (2011) , 1; 269-300 (članak,

znanstveni).

3.Kovač, Mirjana Matea; Horga, Damir.

Ponavljanja kao oblik govorne disfluentnosti. // Linguistica

Copernicana. 5 (2011) , 1; 245-267 (članak, znanstveni).


Govorne pogreške studenata tehničkih studija. // Slavistična

revija-časopis za jezikoslovje in literarne vede. 58 (2010) , 4;

419-443 (članak, znanstveni).


Poštapalice u hrvatskom jeziku. // Lingua Montenegrina-

časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja. 3

(2010), 6; 139-164 (članak, znanstveni).


1.Kovač, Mirjana Matea; Sirković, Nina.

Peer Evaluation of Oral Presentations in Croatia. // English

Language Teaching. 5 (2012) , 7; 8-17 (članak, znanstveni).

2. Kovač, Mirjana Matea; Sirković Nina.

English for scientific purposes-developing the desire to speak

// Individualizacija i diferencijacija u nastavi jezika i

književnosti. Zbornik radova / Milatović B., Knežević, M.,

Nikčević-Batričević A. i dr. (ur.). Nikšić : Filozofski fakultet

Nikšić, 2009. 339-348 (predavanje,međunarodna

recenzija,objavljeni rad).



Diplomski studij njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnsoti na Filozofskom fakultetu u Zadru

PRIZNANJA I NAGRADE










Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Nikša Kovač




Adresa Put sv. Lovre 35, 21215 Kaštel Lukšić, HR

Telefon +385 21 305732


Osobna web stranica



211370


Znanstveni savjetnik, 04. ožujka 2010.


Redoviti profesor, 16. listopada 2010.







Profesor

Područje rada Energetski kabeli, elektromagnetska polja ekstremno niskih frekvencija





Mjesto Split

Nadnevak 06. prosinca 2002.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (4)


Talijanski (2)



Osnove elektrotehnike 2, Stručni studij elektrotehnike Elektrotehnika, Stručni studij računarstva


1. Osnove elektrotehnike I, predavanja, 2012., elektronički, predmet Osnove elektrotehnike I – sveučilišni studij, objavljena na web stranici FESB-a, https://fesb.hr/elearning/.


1. N. Kovač, G. J. Anders, T. Kilić, Sheath Loss Factors Taking Into Account the Proximity Effect for Cable Line in


https://fesb.hr/elearning/



a Touching Flat Formation, IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 30, no. 3, pp. 1363-1371, Jun. 2015.

2. N. Kovač, N. Grulović-Pavljanić, A. Kukavica, Generated heat within power cable sheaths per unit time and volume, Applied Thermal Engineering, vol. 52, pp. 90-96, Apr. 2013.

3. N. Kovač, M. Cvetković, Analiza zagrijavanja kabelskog raspleta 10(20) kV uz TS 110/10(20) kV Visoka, Elaborat za HEP Operater distribucijskog sustava d.o.o., DP Elektrodalmacija – Split, Split, 2012.

4. R. Goić, N. Kovač, J. Krstulović, M. Cvetković, Termički proračun, optimizacija topologije i presjeka SN kabelske mreže vjetroelektrane Jelinak, Elaborat za EURUS d.o.o, Split, 2010.



Znanstveni projekt „Modeliranje i okolišni aspekti ENF elektromagnetskih polja“


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Željan Lozina


Tehnička mehanika


Adresa Rendićeva 18

Telefon 305-968


Osobna web stranica http://marjan.fesb.hr/~lozina/



96925


Znanstveni savjetnik, 21.06.2000. Područje: tehničke znanosti, Polje: temeljne tehničke znanosti


Red.prof. (trajno zvanje) 09.03.2005. Područje: tehničke znanosti, Polje: temeljne tehničke znanosti, Grana: tehnička mehanika i mehanika fluida


Područje: tehničke znanosti, Polje: temeljne tehničke znanosti





profesor

Područje rada Dinamika/Vibracije, Numeričke metode, MKE



Zvanje Dr.sc.

Ustanova FSB – Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 05.04.1989. Tehničke znanosti, Polje:Strojarstvo


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski - 4


Talijanski - 3


Francuski - 2



Metoda konačnih elemenata (Inženjersko modeliranje) Tehnička mehanika, Kinematika, Dinamika, Vibracije, Teorija mehanizama Mjerenje i eksperimentalna analiza vibracija Programiranje


Metoda konačnih elemenata Kinematika Dinamika Programiranje



1. Sedlar, Damir; Lozina, Željan; Vučina, Damir: An implementation of structural change detection procedure based on experimental and numerical model correlation. // Journal of sound and vibration. 331 (2012) , 13; 3068-3082

2. Vučina, Damir; Lozina, Željan; Pehnec, Igor.: Ad-Hoc Cluster and Workflow for Parallel Implementation of Initial-Stage Evolutionary Optimum Design. // Structural and multidisciplinary optimization. 45 (2012) , 2; 197-222

3. Vučina, Damir; Lozina, Željan; Pehnec, Igor.: Computational procedure for optimum shape design based on chained Bezier surfaces parameterization. // Engineering applications of artificial intelligence. 25 (2012) , 3; 648-667

4. Vučina, Damir; Lozina, Željan; Vlak, Frane.: NPV-based decision support in multi-objective design using evolutionary algorithms. // Engineering applications of artificial intelligence. 23 (2010) , 1; 48-60

5. Lozina, Željan; Sedlar, Damir; Vučina, Damir.: Model Update with Observer/Kalman Filter and Genetic Algorithm Approach. // Transactions of FAMENA. 36 (2012)


1. Cvitanić, Vedrana; Duplančić, Igor; Lozina, Željan; Ivandić, Daniel.:Earing predictions for Al2008-T4 sheet. // Aluminium and its alloys. 3 (2011) ; 73-77

2. Sedlar, Damir; Lozina, Željan; Vučina, Damir. 3. Comparison of Genetic and Bees Algorithm in the

Finite Element Model Update. // Transactions of FAMENA. 35 (2011) , 1; 1-12


-Inverzni postupci i napredni algoritmi u dinamici konstrukcija i strojeva, (023-0231744-1747), MZOŠ -Vibracije agregata A, Zakučac -Balansiranje rotora turbine, BANKO -Analiza naprezanja poklopca, Radež


ME4

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Rino Lucić


Elektrotehnička sigurnost


Adresa Split, Duplančića dvori 3

Telefon 091/ 4 305 611





154916


-


redoviti profesor, 18.siječnja 2010.


tehničke znanosti, elektrotehnika


Ustanova zaposlenja FESB, Sveučilište . U Splitu

Datum zaposlenja 25. rujna 1987.


profesor

Područje rada elektrotehnika

Funkcija -


Zvanje dr. sc.

Ustanova FESB, Sveučilište u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 16. rujna 1999.


Godina 1992

Mjesto Swansea (Velika Britanija)

Ustanova University College of Swansea, University of Walles

Područje usavršavanja Numeričko modeliranje elektromagnetskog polja

Godina 2001./ 2002.

Mjesto Amiens, San Quentin (Francuska)

Ustanova Universite de Picardie Jules Verne

Područje usavršavanja Modeliranje električnih strojeva metodom konačnih elemenata i magnetskih krugova




engleski, 4



Elektrotehnička sigurnost (preddiplomski i stručni studij),FESB Električne instalacije (stručni studij),FESB Marine electrical systems (stručni studij MCAST-Malta) Electrical technology (stručni studij MCAST-Malta)


-


1) R. Lucić, et al. ' Grounding grid transient analysis using the improved transmission line model based on the finite element method', Int. Trans. on El. Energy Systems, 2013.



2) S. Vujević, R. Lucić, et. al. '.Izrada pravila i mjera sigurnosti za osiguranje mjesta rada na elektroenergetskim vodovima', Studija za HEP OPS, Split, 2013.


-


Projekt MZOŠ 023-0000000-3271 Projekt MZOŠ 023-0231581-1610 IPA projekt 'Profesionalni razvoj programa za MCAST studente i docente', Malta, 2011/2012.


Izobrazba: Implementacije ishoda učenja u razvoj studijskih programa i kurikuluma; Povezivanje ishoda učenja i metoda poučavanja-Prof. dr. sc. Izabela Sorić, Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru, i Doc. dr. sc. Slavica Šimić Šašić, Odjel izobrazbu učitelja i odgojitelja,Sveučilište u Zadru, ukupno 24 sata (od 2mj.-4.mj.2014); u sklopu IPA IV projekt:"ME4CataLOgue - Hrvatski katalog znanja, vještina i kompetencija za studije strojarstva temeljen na ishodima učenja (za preddiplomski, diplomski i doktorski studij)".

PRIZNANJA I NAGRADE


-


Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Jadranka Marasović


Simulacijsko modeliranje


Adresa Split, Zagrebačka 21

Telefon 021-483-356


Osobna web stranica /



80633


Znanstveni savjetnik


Redoviti profesor, 01.03.2010.


Tehničke znanosti, elektrotehnika, elektronika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu



Profesor

Područje rada

Modeliranje i simuliranje složenih sustava temeljeno na sustavskom pristupu, kvantitativnim i kvalitativnim postupcima, digitalno vođenje, optimalno vođenje i optimalne strategije odlučivanja, općenito i kao dio razvoja umjetne inteligencije, modeliranje kao dio nadzora i vođenja dislociranih sustava i doprinosi razvoju učenja na daljinu.

Funkcija Voditeljica Odbora za unaprjeđenje kvalitete


Zvanje doktorat znanosti

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilšta u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak


Godina /

Mjesto /

Ustanova /

Područje usavršavanja /




Engleski, izvrsno


Talijanski, dovoljno



Preddiplomski studij

Simulacijsko modeliranje Automatska regulacija 2 (Elektrotehnika i informacijska tehnologija/smjer: Automatika i sustavi)


Automatizacija industrijskih procesa (Strojarstvo) Mjerenje i vođenje procesa (Kemijska tehnologija) Diplomski studiji: Identifikacija sustava (Automatika i sustavi) Operacijska istraživanja (Automatika i sustavi, Elektronika i računalno inženjerstvo) Praktikum iz vođenja procesa (Automatika i sustavi) Viševeličinsko vođenje sustava (Automatika i sustavi) Metode optimizacije (Računarstvo) Automatizacija (Industrijsko inženjerstvo) Automatsko reguliranje procesa (Kemijska tehnologija) Stručni studij Modeliranje i simuliranje sustava (Elektrotehnika/ smjer Elektronika) Osnove programiranja 3D računalnih igara (Računarstvo) Automatizacija industrijskih procesa (Strojarstvo) Poslijediplomski studij (Elektrotehnika i informacijska tehnologija): Matematičko modeliranje složenih sustava Teorija igara i metode optimizacije


1. Marasović, J.: Kvantitativno i kvalitativno modeliranje i simuliranje, FESB, Split, ISBN-6114-67-4,

2. Stipaničev, D., Marasović, J.: laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje, on-line udžbenik "Digitalno vođenje", 2004.

3. Diskretni kontrolni sustavi - Zbirka zadataka, Sveučilište u Splitu, 1984.

4. Temeljni postupci u automatici, Interni udžbenik 5. Uvod u operacijska istraživanja, Interni udžbenik 6. Modeliranje i simuliranje sustava, Interni udžbenik


1. Marasović, Tea; Papić, Vladan; Marasović, Jadranka. Motion-based gesture recognition algorithms for robot manipulation. // International journal of advanced robotic systems. 12 (2015) , 51; 1-13 (članak, znanstveni).

2. Marasović, Jadranka; Marasović, Tea; Đapić, Marija. Fair Division Methods Approach as the Option of Learning Process Modeling // Proceedings of 18th IEEE International Symposium on Computers and Communications (ISCC 2013). 2013. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

3. Mance, Davor; Marasović, Jadranka. EMC in Electronic System Developed to Support Measurements in Space Environment // Proceedings of 20th International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks (SoftCOM'12) / Rožić, Nikola ; Begušić, Dinko (ur.). 2012. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).


Stručni, znanstveni i umjetnički projekti iz područja predmeta koji


su se provodili u posljednjih pet godina (najviše 5 referenca)


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Izv. Prof. Dr. Sc. Ivan Marinović


ELEKTRONIČKI SKLOPOVI


Adresa Butor Dolac 13, 21405 Milna, o. Brač

Telefon 098 1835911


Osobna web stranica www.fesb.hr/~imarin



200263


Viši znanstveni suradnik, 31.03.2011.


Izvanredni profesor, 20.04.2011.


Elektrotehnika, radiokomunikacije





Profesor

Područje rada Nastava

Funkcija Profesor



Ustanova FESB

Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (4)


Talijanski (4)



Elektronički sklopovi (VII st.) Elektronički sklopovi i mjerenja (VII st.)


„Elektronički sklopovi, Upute za laboratorijske vježbe“, FESB


1. Ivan Marinović, Duje Čoko, Igor Zanchi, Capacitive Sensing

Device in a Postural Control System, WSEAS Transactions

on Circuits and Systems, 7 (2008), 4, 223-228 (članak,

znanstveni)


http://www.fesb.hr/~imarin





PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Matislav Majstrović


Električne instalacije i rasvjeta


Adresa Split

Telefon


Osobna web stranica http://www.eihp.hr/~mmajstro



27476




Redoviti profesor u trajnom zvanju, 2006.


Tehničke znanosti | Elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Energetski institut „Hrvoje Požar“, Zagreb




Područje rada Prijenosne mreže

Distributivnemreže


Kompleksna energetika

Obnovljivi izvori i energetska efikasnost

Funkcija Znanstveni savjetnik


Zvanje dr. sc.

Ustanova Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 1986.


Godina 1999. – 2000.

Mjesto Den Hag, The Nederlands

Ustanova Energy Efficiency and Renewable Energy Resources Senter

Područje usavršavanja energetska efikasnost i obnovljiiv izvori energije




engleski, 4





Elektroenergetske mreže,


http://www.eihp.hr/~mmajstro





1. Granic, G., et al. (contributors: Jelavic, B., Majstrovic, M.,

Majstrovic, G., Zeljko, M., Pesut, D., Bosnjak, R., Karan,

M.): What is security of supply in the open market and

how to achieve it?, Proceedings of the XXIst World

Energy Congers, September 12-16, 2010, Montreal,

Canada

2. Ramljak, I.; Majstrovic, M.; Sutlović, E.: Statistical

Analysis of Particles of Conductor Clashing, IEEE

International Energy Conference ENERGYCON 2014,

May 13-16, 2014, Dubrovnik, Croatia

3. Majstrović M., Majstrović G.: "Raspodjela struja kratkog

spoja na vodu 220 kV TS Brinje - TS Senj", Energetski

Institut Hrvoje Požar, Zagreb, veljača 2015.

4. Ramljak, I.; Sutlović, E., Majstrovic, M.: Statistical

analysis of conductor clashing particles in low-voltage

distribution network, XIV INFOTEH - JAHORINA, Vol. 14,

March 18-20, 2015, Jahorina, BiH

5. Mikulić S., Majstrović G., Majstrović M.: "Studija izvodljivosti ugradnje kompenzacije jalove snage u 400 kV prijenosnoj mreži hrvatske - Knjiga 1 - Procjena potreba jalove snage i kontrola napona na statičkom modelu", Energetski Institut Hrvoje Požar, Zagreb, svibanj 2015




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Ivo Mateljan


Objektno orijentirano programiranje


Adresa J. Rodina 4, 21215 Kaštel Lukšić,

Telefon 0914305860


Osobna web stranica www.fesb.hr/~mateljan/



76394


Znanstveni savjetnik, 2006. god.


Redovni profesor u trajnom zvanju, 2011. god.


Tehničke znanosti, elektrotehnika, elektronnika



Datum zaposlenja 1.01.1977


profesor

Područje rada Elektronika i računarstvo

Funkcija nastavnik


Zvanje dr. sc. – tehničke znanosti

Ustanova Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 1993. god.


Godina -

Mjesto -

Ustanova -





Engleski - vrlodobar (4)


Ranije iskustvo u nositeljstvu

sličnih predmeta (navesti naziv

predmeta, studijskoga programa na

kojem se izvodi/izvodio i razinu

studijskoga programa)

Elektroakustika Arhitektonska akustika Virtualna i elektronička instrumentacija Programiranje Objektno orijentirano programiranje Programski jezici i prevoditelji Programiranje za Unix


Mateljan Ivo: Računala, programiranje i jezik C, Sveučilišni udžbenik, ISBN 978-953-290-018-7, FESB, 2010.


Mateljan I., Sikora M.: Estimation of loudspeaker drivers

parameters, Proc. of 5th Congress of the Alps Adria Acoustics

Association Zadar, 2012


Sikora Marjan, Mateljan Ivo, Bogunović Nikola: Beam Division

in Acoustic Simulation of Non-Homogenous Environments ,

Automatika, vol. 52(4), ISSN 0005-1144, 2012.

Sikora M., Mateljan I., Bogunovic, N.: Beam Tracing with

Refraction, Archives of Acoustics Vol.37, 2012.

Slamka M., Mateljan I., Howes M.: Virtual Surround for

Headphones and Earbuds Headphone Externalization

System, US patent 8270616, Assignee: Logitech Europe S.A.,

2012.

Sikora M., Mateljan I.: A Method for Speeding up Beam-

tracing Simulation Using Thread-level

Parallelization. Engineering with computers. 2014.


-


Mateljan I: ARTA software, program za audio mjerenja u akustičkim i komunikacijskim sustavima, FESB-Split, 2004-2015. Šegvić-Bubić T., Mateljan I., Sikora M: Akustička zaštita školjkaša, projekt BICRO, 2011. Slamka M., Mateljan I., Howes M.: Virtual Surround for Headphones and Earbuds Headphone Externalization System, projekt za Logitech Europe S.A., Freemont USA, 2010-11. Mateljan I: Ultrasound orientation for blind persons, projekt za Echo-Sense, Portland USA, 2012.


-

PRIZNANJA I NAGRADE


-





Titula, ime i prezime nositelja Dr.sc. Daniela Matić


Engleski jezik 1 i 2 na preddiplomskom studiju Računarstva; Engleski jezik 1 i 2 na preddiplomskom studiju Brodogradnje; Engleski jezik 3 na preddiplomskom studiju Elektrotehnike i informacijske tehnologije


Adresa Matice hrvatske 23, 21000 Split

Telefon 098/ 1766010


Osobna web stranica /



332846


/


Docent; 23. siječnja 2013.


Humanističke znanosti; filologija



Datum zaposlenja 11. studenog 2005.


Nastavnik engleskog jezika

Područje rada Nastava

Funkcija /



Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 12. prosinca 2011.


Godina 1998.

Mjesto Barnstaple, Velika Britanija

Ustanova Services for Open Learning, Barnstaple, Inservice Course in Teacher Training

Područje usavršavanja metodika nastave engleskoga jezika

Godina 2002.

Mjesto Gyula, Madžarska

Ustanova A.S.Hornby International Trust-ljetna škola u organizaciji Britanskog savjeta (British Council), "Teaching English through Culture"

Područje usavršavanja metodika nastave engleskoga jezika s naglaskom na učenje kroz kulturološko-civilizacijske informacije

Godina 2003.

Mjesto Krakow, Poljska

Ustanova A.S.Hornby International Trust-ljetna škola u organizaciji Britanskog savjeta (British Council), "Intercultural Studies on the Web: Methodology and Materials"

Područje usavršavanja metodika nastave engleskoga jezika s naglaskom na korištenju materijala s Interneta u nastavi i kreiranju vlastitih





Engleski; 5


Francuski; 5


Talijanski; 3


Njemački; 2



Nositelj kolegija Engleski jezik 1, 2 i 3 od prvog izbora u predavača 1999. godine na preddiplomskim studijima Elektrotehnike i informacijske tehnologije, Računarstva, Strojarstva, Industrijskog inženjerstva i Brodogradnje te na stručnim studijima Elektrotehnike i informacijske tehnologije, Računarstva, Strojarstva i Brodogradnje.


/

Stručni, znanstveni i umjetnički radovi objavljeni u posljednjih pet godina iz područja predmeta (najviše 5 referenca, ukoliko postoji više predmeta, kopirati redak te navesti ime predmeta s 5 narednih radova)

Matić, Daniela. (2012). Jezične igre moći u drami Who's Afraid of Virginia Woolf? Edwarda Albeeja. LINGUA MONTENEGRINA časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, god. V/2, br. 10. (2012). Podgorica: Institut za crnogorski jezik i književnost. Matić, Daniela. (2012). Ideological Discourse Structures in Political Speeches. Komunikacija i kultura online. Elektronski časopis za jezik, komunikaciju i kulturu. Godina III. Broj 3. http://www.komunikacijaikultura.org/KK3.html Beograd: FOKUS – Forum za interkulturnu komunikaciju. Matić, Daniela. (2013). Pronouns in American Political Speeches. LINGUA MONTENEGRINA časopis za jezikoslovna, književna i kulturna pitanja, god. VI/1, br. 11. (2013). Podgorica: Institut za crnogorski jezik i književnost. Matić, Daniela. (2012). Ideološka polarizacija u govornim činovima unutar političkih govora. Folia linguistica et litteraria. Časopis za nauku o jeziku i književnosti. 6 (2012). Institut za jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Matić, Daniela. (2014). Ideology Hidden in the Form of Croatian and American Political Speeches. Teme. Časopis za društvene nauke. Br.3 (2014). Niš: Univerzitet u Nišu. ISSN 0353-7919.


Matić, Daniela, Jasminka Bibić. (2009). Uspješnost pisanja na engleskome jeziku kod učenika i studenata. Školski vjesnik 58 (2009.), 1, PMF Split, ISSN 0037-654X Bibić, Jasminka, Daniela Matić. (2009). More Lexis, Less Grammar: the Importance of Larger Lexical Input at More Advanced Levels of English. Strani jezici 38 (2009), 1, Zagreb, ISSN 0351-0840.

http://www.komunikacijaikultura.org/KK3.html


Matić Daniela, Mirjana Kovač. (2009). Studenti o nastavi engleskoga kao stranog jezika na jednome tehničkom fakultetu. Strani jezici 38 (2009), 4, Zagreb, ISSN 0351-0840. Matić, Daniela. (2014). Attitudes of computer science students to the English element in Croatian ICT magazines. ESP Today. Journal of English for Specific Purposes at Tertiary Level. Volume 2, Issue 2 (2014). http://www.esptodayjournal.org/index.html e-ISSN 2334-9050.


Stavovi studenata prema anglizmima u računalnom nazivlju (projekt pri FESB-u)

U sklopu kojega programa (označiti) i u kojem je opsegu nositelj stekao metodičko- psihološko-didaktičko -pedagoške kompetencije?

U sklopu redovnog studija engleskog jezika i književnosti i francuskog jezika i književnosti, pedagoški smjer, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

PRIZNANJA I NAGRADE


/

http://www.esptodayjournal.org/index.html


Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Anita Matković


Matematika 3


Adresa FESB, R. Boškovića 32, B804

Telefon 021 305894


Osobna web stranica https://nastava.fesb.hr/nastava/nastavnici/detalji/amatkovi



180406


viši znanstveni suradnik, 10. svibnja 2011.


izvanredni profesor, 16. lipnja 2011.


Područje prirodnih znanosti, polje matematika


Ustanova zaposlenja FESB, Split

Datum zaposlenja 11. veljače 2006.


izvanredni profesor

Područje rada matematika

Funkcija


Zvanje dr. sc.

Ustanova PMF-Matematički odjel, Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2. listopada 2006.


Godina

Mjesto

Ustanova





engleski (4)



Matematika1, Matematika 2 i Matematika 3 na preddiplomskim studijima Elektrotehnika i informacijska tehnologija, Strojarstvo, Brodogradnja.



1. Barić, Josipa; Matković, Anita; Pečarić, Josip. A variant of the Jensen-Mercer operator inequality for superquadratic functions. // Mathematical and computer modelling. 51 (2010) , 910; 1230-1239 (članak, znanstveni). 2. Ivelić, Slavica; Matković, Anita; Pečarić, Josip. On a Jensen-Mercer Operator Inequality. // Banach Journal of Mathematical Analysis. 5 (2011) , 1; 19-28 (članak, znanstveni).





Nastavnički diplomski studij matematike i informatike na Prirodoslovno - matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Splitu.

PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Doc. dr. sc. Tonći Modrić


Električne instalacije i rasvjeta Elementi električnih postrojenja


Adresa Tijardovićeva 14, 21000 Split, Hrvatska

Telefon +385 21 305-630


Osobna web stranica



325646


Znanstveni suradnik 20.11.2014.


Docent 17.12.2014.


Područje tehničkih znanosti Polje elektrotehnika





Docent


Funkcija


Zvanje dr. sc.

Ustanova FESB

Mjesto Split

Nadnevak 5.5.2014.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4







Lovrić, D.; Vujević, S.; Modrić, T.: ''Comparison of different metal oxide surge arrester models'', Proceedings of the



International Conference on Applied Electromagnetics (PES 2011), Perić, Zoran (ur.), Niš, Serbia: 2011, pp. (O1-2) 1-4.

Vujević, S.; Balaž, Z.; Modrić, T.; Sarajčev, P.: ''Hybrid Model for Analysis of Ground Fault Current Distribution'', International Review of Electrical Engineering, Vol. 7 (2), 2012, pp. 4035-4045.

Modrić, T.; Vujević, S.; Lovrić, D.: ''Napredni algoritmi za analizu elektromagnetskih polja elektroenergetskih vodova i postrojenja'', 11. savjetovanje HRO CIGRE / Filipović-Grčić, Božidar (ur.) - Zagreb : Hrvatski ogranak CIGRE, 2013. pp. (C4-18) 1-10.

Modrić, T.; Vujević, S.; Majić, T.: ''Geometrical Approximation of the Overhead Power Line Conductors'', International Review on Modelling and Simulations, Vol. 7(1), 2014, pp. 76-82.

Vujević, S.; Modrić, T.; Vukić, B.: ''Internal Impedance of Two-Layer Cylindrical Conductors'', International Review of Electrical Engineering, Vol. 9(1), 2014, pp. 235-243.



Studija: Izrada pravila i mjera sigurnosti za osiguranje mjesta rada na elektroenergetskim vodovima, Naručitelj: HEP OPS d.o.o., Prijenosno područje Split, 2013.

Studija: Mjerenje i analiza razine neionizirajućeg elektromagnetskog polja u okolišu TS 10/0,4 kV Brda 3, Naručitelj: HEP ODS d.o.o., DP Elektrodalmacija Split, 2013.


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Josip Musić


Digitalna elektronika, Automatska regulacija 2, Računarske metode u biomehanici


Adresa Ruđera Boškovića 32, Split

Telefon 021/ 305 829


Osobna web stranica http://marjan.fesb.hr/~jmusic/



272932


viši znanstveni suradnik (14.02.2013.)


docent (rujan 2014.)


tehničke znanosti, elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu

Datum zaposlenja rujan 2014.


docent

Područje rada robotika i automatizacija

Funkcija /


Zvanje doktor znanosti (dr.sc.)


Mjesto Split



Godina 2012.

Mjesto Glasgow, Scotland, UK

Ustanova Department of Computing, University of Glasgow

Područje usavršavanja human-computer interaction (HCI), signal processing

Godina 2008.

Mjesto Glasgow, Scotland, UK

Ustanova Department of Computing, University of Glasgow

Područje usavršavanja human-computer interaction (HCI), signal processing

Godina 2005.

Mjesto Ljubljana, Slovenija

Ustanova Fakulteta za elektrotehniko, Univerza v Ljubljani

Područje usavršavanja robotika, biomehanika




engleski (5)


talijanski (2)





Automatika (412/512), Automatska regulacija 2 (910,111), Digitalna elektronika (110), Digitalno vođenje (210), Mjerna osjetila i mjerni pretvornici (512), Praktikum iz biomehanike (412/512), Programiranje mobilnih robota i letjelica (221/222/242/250), Računalne metode u biomehanici (111), Računala i računalne metode u biomehanici (310/33), Telemedicina i biokibernetika (210/220/242), Uvod u teoriju sustava (330)


M. Bonković, J. Musić, I. Stančić: „Mikroregulatori i ugradbeni mrežni sustavi u Arduino razvojnom okruženju“, fakultetski udžbenik/skripta, 2014.


1. Musić, Josip; Bonković, Mirjana; Cecić, Mojmil: “Comparison of uncalibrated model-free visual servoing methods for small amplitude movement: a simulation study“, International Joournal of Advanced Robotic Systems, 2014 (DOI: dx.doi.org/10.5772/58822 )

2. Stančić, Ivo; Musić, Josip; Cecić, Mojmil: “A Novel Low-Cost Adaptive Scanner Concept for Mobile Robots”, Ingenieria e Investigacion, 34 (2014), 3; 37-43

3. Stančić, Ivo; Musić, Josip; Zanchi, Vlasta: “Improved structured light 3D scanner with application to anthropometric parameter estimation“, Measurement, 46 (2013), 1; 716-726

4. Musić, Josip; Cecić, Mojmil; Zanchi, Vlasta: “Real-time body orientation estimation based on two-layer stochastic filter architecture”, Automatika : časopis za automatiku, mjerenje, elektroniku, računarstvo i komunikacije, 51 (2010), 3; 264-274

5. Musić, Josip; Murray-Smith, Roderick: “Virtual Hooping: teaching a phone about hula-hooping for Fitness, Fun and Rehabilitation”, Proceedings of Mobile Human Computer Interaction (MobileHCI) 2010. 309-312


/


1. Sažeto uzorkovanje i superrezolucija u sustavima za nadzor temeljenih na optičkim senzorima i bespilotnim letjelicama („Compressive Sensing and Superresolution in surveilance systems based on optical sensors and UAVs“), 2015-2017, MZOS – Bilateralna suradnja Hrvatska-Crna Gora, voditelj

2. Nadzirano i nenadzirano strojno učenje temeljem nebalansiranih setova podataka kao pomoć pri kretanju slabovidnih osoba („Supervised and unsupervised learning from imbalanced datasets for assistance in movement of persons with low vision“), 2014-2015, MZOS – Bilateralna suradnja Hrvatska-Slovenija, voditelj

3. Prototip modula za automatizaciju industrijskih strojeva za čišćenje podova, FESB-Splitsko-dalmatinska županija-Odabir d.o.o., 2014-2016,voditelj

4. “Računalna inteligencija za prepoznavanje i potporu ljudskih aktivnosti„ (Sveučilišni/Fakultetski projekt) 2014-danas, istraživač

5. “Biomehanika ljudskih pokreta, upravljanje i rehabilitacija„ (projekt MZOS 023-0232006-1655, voditelj Vlasta Zanchi), 2007-2014, istraživač



PRIZNANJA I NAGRADE


/


Titula, ime i prezime nositelja prof. dr. sc. Julije Ožegović



Računalne mreže


Adresa Istarska 2, 21000 SPLIT

Telefon 021 489947


Osobna web stranica www.fesb.hr/~julije



91795


znanstveni savjetnik

12. ožujka 2008.


redovni profesor u trajnom zvanju

15. rujna 2013.


tehničkih znanosti polje elektrotehnika grana elektronika


Ustanova zaposlenja FESB Split



profesor

Područje rada digitalna elektronika, računalne mreže, teorija automata

Funkcija šef katedre


Zvanje doktorat znanosti

Ustanova FESB Split

Mjesto Split

Nadnevak 27. veljače 1998.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski 5






Digitalna elektronika, Preddiplomski studij elektrotehnike, 2006/2007 - danas

Diskretni sustavi i strukture, Preddiplomski studij računarstva, 2006/2007 - danas

Računalne mreže, Preddiplomski studij elektrotehnike, 2007/2008 - danas

Računalne mreže, Preddiplomski studij računarstva, 2007/2008 - danas

Digitalna elektronika, Diplomski studij elektronike (predbolonjski), 1998/1999 -2006/2007

Digitalni sustavi i strukture, Diplomski studij računarstva (predbolonjski), 19982000/2001 - 2006/2007

Računalne mreže, Diplomski studij elektronike (predbolonjski), 1998/1999 -2007/2008

Računalne mreže, Diplomski studij računarstva (predbolonjski), 1998/1999 -2007/2008


Julije Ožegović, Digitalna i mikroprocesorska tehnika, ISBN 953-6806-26-6, Sveučilište u Splitu, 2000, više izdanja

Julije Ožegović, Digitalna elektronika, Diskretni sustavi i strukture, elearning.fesb.hr, nadopunjavano od 1998

Julije Ožegović, Računalne mreže, elearning.fesb.hr, nadopunjavano od 1998


Kedžo, Ivan; Ožegović, Julije; Kristić, Ante: Contention Overhead — Adaptive Binary Priority Countdown protocol, SoftCOM 2013, ISBN 978-953-290-043-9

Kristić, Ante; Ožegović, Julije; Kedžo, Ivan: Mathematical model of simplified Constrained Priority Countdown Freezing protocol, The 18th IEEE Symposium on Computers and Communications (ISCC'13), 2013, ISBN 978-1-4673-2711

Kristić, Ante; Ožegović, Julije; Kedžo, Ivan: Improved mathematical model of simplified Constrained Priority Countdown Freezing protocol, SoftCOM 2013, ISBN 978-953-290-043-9

Kristić, Ante; Ožegović, Julije; Kedžo, Ivan: Mathematical model of Constrained Priority Countdown Freezing Protocol, SoftCOM 2014, ISBN 978-9-5329-0052-1

Ines Ramadza, Julije Ozegovic, Vesna Pekic: Class based tunnel exclusion router architecture, SoftCOM 2014, ISBN 978-9-5329-0052-1



Modeliranje mehanizama pristupa mediju kod bežičnih lokalnih mreža (MAMM), FESB Split, od 2014.

HGCAL - CERN CMS, od 2015.



Me4CataLOgue – Trening za nastavnike i administrativno osoblje

PRIZNANJA I NAGRADE


koautor nagrađenog članka na konferenciji ISCC 2013.


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Vladan Papić

Predmeti koji predaje na predloženom studijskom programu

Teorija sustava Baze podataka Računarske metode u biomehanici


Adresa Makarska 2, 21000 Split

Telefon (021) 305649


Osobna web stranica www.fesb.hr/~vpapic



227412



Redoviti profesor, 20. travnja 2010.







profesor

Područje rada Nastava i znanost

Funkcija Predstojnik zavoda


Zvanje Dr.sc.

Ustanova FESB

Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik 5


Talijanski jezik 2




Računala u tehničkim sustavima (PMF, Informatika i tehnička kultura, 4.godina integriranog sveučilišnog studija, 2002-2009.) Elektronika sustavima (PMF, Informatika i tehnička kultura, 3.godina integriranog sveučilišnog studija 2002 – 2009.) Teorija sustava (FESB, EIT, preddiplomski studij, 2009-) Baze podataka (FESB, računarstvo, EIT, preddiplomski studiji, 2009-;)



V.Papić, Predavanja iz osnova elektronike, Sveučilišna skripta, 2005. V. Papić, Računalna grafika, Fakultetska skripta, 2013.


1. T. Marasović, V. Papić, J. Marasović, Motion-based gesture recognition algorithms for robot manipulation, International journal of advanced robotic systems. 12 (2015) , 51; 1-13.

2. V. Pleština, V. Papić, Features analysis and Fuzzy-SVM classification for tracking players in water polo, WSEAS transactions on computers. 13 (2014) , 47; 528-537.

3. H. Turić, D. Hrvoje, V. Papić, Two-stage Segmentation of Aerial Images for Search and Rescue, Information Technology and Control. 39 (2010.) , 2; 138-145.

4. J. Sirotković,H. Dujmić, V. Papić, Image segmentation based on complexity mining and mean-shift algorithm, Proceedings of 19th IEEE Symposium on Computers and Communications, Funchal, 2014. 1-6.

5. T. Marasović, V. Papić, Accelerometer Based Gesture Recognition System Using Distance Metric Learning for Nearest Neighbour Classification, Proc. 2012 IEEE International Workshop on Machine Learning for Signal Processing (MLSP 2012), 2012.



1. »Technology transfer infrastructure in the Croatian Adriatic region« - TTAdria (IPA IIIc), 2013-2015.

2. "Računalna inteligencija za prepoznavanje i potporu ljudskih aktivnosti" (RIPrePAkt) (FESB), 2013-. (glavni istraživač).

3. Razvojno - istraživački projekt „Prototip sustava za potrage i spašavanja temeljen na obradi slika" (FESB - Statim d.o.o.), 2014-. (voditelj projekta)

4. Razvojno - istraživački projekt „Napredne metode 3D virtualizacije – na putu prema virtualnom turizmu i digitalizaciji splitske kulturne baštine“ (FESB – Neir d.o.o.), 2015-. (istraživač).

5. Međunarodni bilateralni projekt Hrvatska-Crna Gora ”Sažeto uzorkovanje I superrezolucija u sustavima za nadzor temeljenim na optičkim senzorima I bespilotnim letjelicama", Ugovor sa MZOS RH i MZT Republike Crne Gore, 2015-2016. (istraživač)


-

PRIZNANJA I NAGRADE


Mentor najboljeg studenta (Marko Trninić) iz područja društvenih i humanističkih znanosti (godišnja nagrada HRZZ, 2010).


Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr. sc. Goran Petrović


Instrumentacija za napredne elektroenergetske mreže


Adresa

Telefon 305 731


Osobna web stranica



248882


19. prosinca 2012., viši znanstveni suradnik


19. prosinca 2012., izvanredni profesor




Ustanova zaposlenja Fesb

Datum zaposlenja 1. travnja. 1998.


profesor

Područje rada Mjerenje i obrada signala elektroenergetskih i procesnih veličina

Funkcija zamjenik predstojnika zavoda, šef katedre za električna mjerenja


Zvanje Izv. prof.

Ustanova FESB

Mjesto Split

Nadnevak 19.12. 2012.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, 4





Digitalna instrumentacija u elektroenergetici, Stručni studij elektrotehnike




1. G. Petrović, R. Malarić, I. Kardum, Matlab based flickermeter, 20th IMEKO TC4 International Symposium, Benevento, 2014. 31-34

2. J. Lorincz, T. Matijevic, G. Petrovic, “On interdependence among transmit and consumed power of macro base station technologies, ”Computer Communications, vol. 50, pp. 10-28, Sep, 2014.

3. G. Petrovic, T. Kilic, T. Garma, “Measurements and Estimation of the Extremely Low Frequency Magnetic Field of the Overhead Power Lines,” Elektronika Ir Elektrotechnika, vol. 19, no. 7, pp. 33-36, 2013.

4. M. Basic, D. Vukadinovic, G. Petrovic, “Dynamic and pole-zero analysis of self-excited induction generator using a novel model with iron losses,” International Journal of Electrical Power & Energy Systems, vol. 42, no. 1, pp. 105-118, Nov, 2012.

5. Petrović, Goran; Jovanović, Tomo; Garma, Tonko., Laboratory Setup for Developing Intelligent System in the Electrical-Equipment-Related Infra-Red Inspection, Proceedings of 54th International Symposium ELMAR- 2012., 2012.




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Dragan Poljak


Elektromagnetska polja, Analiza mreža i linija primjenom računala


Adresa FESB, R,Boškovića 32

Telefon 021 305 698


Osobna web stranica



180803



Redoviti profesor, 2010.






profesor

Područje rada



Zvanje Doktorat znanosti

Ustanova FESB

Mjesto Split

Nadnevak 1996.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik (5)


Talijanski jezik (4)


Francuski jezik (3)




D.Poljak, Teorija elektromagnetskih polja s primjenama u inženjerstvu, Šk. knjiga Zagreb, 2014.


D.Poljak, V.Dorić, S.Antonijević,: Modeliranje žičanih antena primjenom računala . Zagreb, Kigen d.o.o., 2009.

D.Poljak i dr., Numeričke metode u elektrotehnici – interna skripta, FESB-Split 2006.


1. Cvetković, Mario; Poljak, Dragan; Haueisen, Jens, Analysis of Transcranial Magnetic Stimulation Based on the Surface Integral Equation Formulation. // IEEE transactions on biomedical engineering. 62 (2015) , 6; 1535-1545.

2. Poljak, Dragan; Šesnić, Silvestar; Cavka, Damir; Drissi, Khalil El Khamlichi, On the use of the vertical straight wire model in electromagnetics and related boundary element solution. // Engineering analysis with boundary elements. 50 (2015) ; 19-28.

3. Poljak, Dragan; Cavka, Damir; Dodig, Hrvoje; Peratta, Cristina; Peratta, Andres, On the use of the boundary element analysis in bioelectromagnetics. // Engineering analysis with boundary elements. 49 (2014) ; 2-14.

4. Poljak, Dragan; Drissi, Khalil El Khamlichi. Electromagnetic Field Coupling to Overhead Wire Configurations: Antenna Model versus Transmission Line Approach. // International Journal of Antennas and Propagation. (2012) ; 730145-1-730145-18,

5. Poljak, Dragan; Drissi, Khalill El Khamlichi; Kerroum, Kamal; Šesnić, Silvestar, Comparison of analytical and boundary element modeling of electromagnetic field coupling to overhead and buried wires. // Engineering analysis with boundary elements. 35 (2011) , 3; 555-563.




PRIZNANJA I NAGRADE


URSI Young Scientists Award, 1999. Državna nagrada za izuzetno postignuće u znanosti, 2004. Nagrada za znanost Slobodne Dalmacije, 2008. Nagrada za znanost Sveučilišta u Splitu Nikola Tesla, 2013.
















Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Ivica Puljak


Fizika 1


Adresa Vinogradska 80

Telefon 091 538 90 40


Osobna web stranica



233396


Redoviti profesor – 2011



Prirodne znanosti, fizika elementarnih čestica





Redoviti profesor

Područje rada Fizika

Funkcija



Ustanova Sveučilište Piere i Marie Currie

Mjesto Pariz

Nadnevak 2000


Godina 1994 -

Mjesto Ženeva i Pariz

Ustanova CERN, Ecole Polytechnique

Područje usavršavanja Fizika elementarnih čestica




Engleski, 5


Francuski, 4



Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se

Iskustvo od zaposlenja 1994, predmeti iz opće i moderne fizike



izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)


Ne


1. Observation of a new boson at a mass of 125 GeV with the CMS experiment at the LHC

By: Chatrchyan, S.; Khachatryan, V.; Sirunyan, A. M.; et al., Group Author(s): CMS Collaboration

PHYSICS LETTERS B Volume: 716 Issue: 1 Pages: 30-61 Published: SEP 17 2012

Broj citata: 2259; IF: 6.019 (Q1)

2. Combined results of searches for the standard model Higgs boson in pp collisions at root s=7 TeV


PHYSICS LETTERS B Volume: 710 Issue: 1 Pages: 26-48 Published: MAR 29 2012


3. Study of the Mass and Spin-Parity of the Higgs Boson Candidate via Its Decays to Z Boson Pairs


PHYSICAL REVIEW LETTERS Volume: 110 Issue: 8 Article Number: 081803 Published: FEB 21 2013


4. Search for the Standard Model Higgs Boson in the Decay Channel H -> ZZ -> 4l in pp Collisions

at root s=7 TeV


PHYSICAL REVIEW LETTERS Volume: 108 Issue: 11 Article Number: 111804 Published: MAR 13 2012


5. Standard model Higgs-boson branching ratios with uncertainties

By: Denner, A.; Heinemeyer, S.; Puljak, I.; et al.

EUROPEAN PHYSICAL JOURNAL C Volume: 71 Issue: 9 Article Number:

1753 Published: SEP 2011





PRIZNANJA I NAGRADE


2014 Hrvatska nacionalna nagrada za znanost

2014 Nagrada za znanost sveučilišta u Splitu

http://apps.webofknowledge.com/full_record.do?product=UA&search_mode=CitationReport&qid=2&SID=T1cYuI9qKHTMSAeYOXZ&page=1&doc=1







2013 Nagrada Europskog fizikalnog društva, The 2013 High Energy and Particle Physics Prize, dobitnik nagrade kao član CMS Collaboration

2013 Orden «Danica Hrvatska», s likom Ruđera Boškovića, za znanost

2011 Godišnja znanstvena nagrada «Slobodne Dalmacija»

2011Nagrada za NajProfesora studentske udruge

2001 Nagrada za najbolji doktorat CMS kolaboracije

1992, 1994 Nagrada Rektora Sveučilišta u Splitu za postignuća tijekom studija


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Joško Radić


Informacije i komunikacije


Adresa Put Pašika 5i, Supetar

Telefon 091/4305-844


Osobna web stranica



248893




Docent, 15. 9. 2010.




Ustanova zaposlenja FESB - Split

Datum zaposlenja 1. 9. 2001.


Docent

Područje rada Informacijska i komunikacijska tehnologija, Digitalna obradba signala, redundantno kodiranje

Funkcija


Zvanje dr. sc.

Ustanova FESB – Split

Mjesto Split

Nadnevak 15. 7. 2010.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, 3





1. Šolić, Petar; Radić, Joško; Rožić, Nikola. Early Frame Break Policy for ALOHA-Based RFID Systems. // IEEE transactions on automation science and engineering. PP (2015) , 99; 1-6 (članak, znanstveni). URL link to work

2. Šolić, Petar; Radić, Joško; Rožić, Nikola. Energy Efficient Tag Estimation Method for ALOHA-based RFID systems. //


Ieee sensors journal. 14 (2014) , 10; 3637-3647 (članak, znanstveni). URL link to workURL link to work

3. Šolić, Petar; Radić, Joško; Rožić, Nikola. Software Defined Radio Based Implementation of RFID Tag in Next Generation Mobiles. // IEEE transactions on consumer electronics. 58 (2012) , 3; 1051-1055 (članak, znanstveni). URL link to workURL link to work

4. Radić, Joško; Rožić, Nikola. Soft Decision PAPR Reduction in OFDM // 2012 9th International Multi-Conference on Systems, Signals and Devices. Chemnitz, 2012. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).

5. Rožić, Nikola; Chiaraluce, Franco; Radić, Joško. Analysis of the Correlation Coefficient Between Component Noise Squared Norms for OFDM Systems. // Ieee signal processing letters. 18 (2011) , 5; 311-314 (članak, znanstveni). URL link to workURL link to work



ICT sustavi i usluge temeljeni na integraciji informacija, MZOS, voditelj dr. sc. Nikola Rožić


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Ante Rozga


Vjerojatnost i statistika


Adresa Vukovarska 166

Telefon 473783


Osobna web stranica http://www.efst.unist.hr/content.php?k=fakultet&p=69&osoba=rozga



057876


Znanstveni savjetnik, 2009. godine


Redoviti profesor u trajnome zvanju, 22. svibnja 2014.


Područje društvenih znanosti, polje ekonomije


Ustanova zaposlenja Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu



Redoviti profesor u trajnome zvanju

Područje rada Statističke metode u znanstvenome radu, Biostatistika, Ekonometrija, Multivarijatna analiza, Analiza preživljenja.

Funkcija Pročelnik Katedre za kvantitativne metode



Ustanova Ekonomski fakultet

Mjesto Split

Nadnevak 2001


Godina 1985/1986

Mjesto London

Ustanova The London School of Economics and Political Science, Department of Statistics. Graduate studies.

Područje usavršavanja Statistika




Engleski 5


Talijanski 5


Francuski 2


Ranije iskustvo u nositeljstvu sličnih predmeta (navesti

1. Statistika, Ekonomski fakultet u Splitu, preddiplomski studij,


naziv predmeta, studijskoga programa na kojem se izvodi/izvodio i razinu studijskoga programa)

2. Statistička analiza, Ekonomski fakultet u Splitu, preddiplomski studij,

3. Ekonometrija, Ekonomski fakultet u Splitu, dodiplomski studij, 4. Metode statističke analize, Ekonomski fakultet, dodiplomski

studij, 5. Ekonometrija, Ekonomski fakultet u Splitu, poslijediplomski

magistarski studij, 6. Statističke metode u znanstvenome istraživanju, Ekonomski

fakultet u Splitu, poslijediplomski doktorski studij, 7. Multivarijatna analiza, Ekonomski fakultet u Splitu,

poslijediplomski doktorski studij, 8. Obrada i analiza podataka, stručni poslijediplomski studij

menadžmenta, Ekonomski fakultet u Splitu, 9. Poslovna statistika, stručni studij, Ekonomski fakultet u Splitu, 10. Poslovna statistika, stručni studij. Veleučilište u Splitu, 11. Vjerojatnost i statistika, FESB, preddiplomski studij

elektrotehnike i računarstva, 12. Statistika, FESB, preddiplomski studij industrijskog i

inženjerstva, 13. Statistika, FESB, poslijediplomski doktorski studij strojarstva, 14. Statistika, dodiplomski studij. Pravni fakultet u Splitu, 15. Metodologija društvenih istraživanja sa statistikom,

dodiplomski studij. Pravni fakultet u Splitu, 16. Statistika, dodiplomski studij, Policijska akademija u Zagrebu, 17. Medicinska statistika, dodiplomski studij, Medicinski fakultet u

Zagrebu, 18. Biostatistika, dodiplomski studij, Medicinski fakultet u Splitu, 19. Biostatistika, poslijediplomski doktorski studij, Medicinski

fakultet U Splitu, 20. Statističke metode u forenzičkim znanostima, diplomski studij,

Sveučilišni studij za forenzičke znanosti, 21 Statistika, preddiplomski studij, Farmaceutsko-biokemijski

fakultet u Zagrebu, 22. Statistika u sociologiji I, preddiplomski studij sociologije,

Filozofski fakultet u Splitu, 23. Statistika u sociologiji II, preddiplomski studij sociologije,

Filozofski fakultet u Splitu,


1. Rozga A., (1987): Teorijske osnove s metodologijom rješavanja statističkih problema u ekonomskoj praksi. Ekonomski fakultet Split. 389 strana.

2. Rozga A., (1994): Statistička analiza. Ekonomski fakultet Split. X+148 strana.

3. Rozga A., (2009): Statistika za ekonomiste. Ekonomski fakultet Split. X+336 strana.

4. Rozga A. i B. Grčić., (2009): Poslovna statistika. Ekonomski fakultet u Splitu. IX + 271 strana.

5. Pivac S. i A. Rozga., (2007): Statistika za sociološka istraživanja. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. 264 strane.

6. Pivac S. i A. Rozga., (2008): Statistika za sociologe. Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. 231 strana.


1. Rozga A., A. Luetić and N. Šerić (2013): Business Inteligence

and Supply Chain Management. 6th International Conference

on Information Cloud Computing. Amman. Jordan. ISBN 978-

9957-8583-1-5, ISSN: 2306-6105.

2. Rozga A., E. Jurun and I. Šutalo (2013): Correction od Chain-

Linking Method by Means of Lloyd-Moulton-Fisher-Tornquist


Index on Croatian GDP Data. Croatian Operational Research

Review.

3. Rozga A., and A. Kundid (2013): Discriminant Analysis of Bank

Profitability Levels. Croatian Operational Research Review. 4;

153-163.

4. Šerić N., A. Rozga and A. Luetić (2014): Relationship between

Business Intelligence and Supply Chain Management for

Marketing Decisions. Universal Journal of Industrial and

Business Management, 2; 31-35.

5. Visković J., J. Arnerić and A. Rozga (2014): Volatility Swiching

Between Two Regimes. International Journal of Social, Human

Science and Engineering. Madrid. Spain. Madrid. ISNN: 1307-

6892. Vol:9, no 3.



1. Projekt Izgradnja makroekonometrijskoga modela Hrvatske, voditelj prof. dr. sc. Petar Filipić (šifra: 055-0551147-1146).

2. Projekt Quality Assurance in Higher Education. UNESCO.


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Mladen Russo


Teorija informacija


Adresa Žnjanska 4, Split

Telefon 091/2305-844


Osobna web stranica



248902




Docent, 01.01.2013.







Docent

Područje rada Znanstveni rad (obrada signala, prepoznavanje govora, lokalizacija) i nastava

Funkcija


Zvanje dr.sc.


Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, 4


Talijanski, 2







Stella, Maja; Russo, Mladen; Begušić, Dinko. Fingerprinting based localization in heterogeneous wireless networks. // Expert systems with applications. 41 (2014) , 15; 6738-6747.

Russo, Mladen; Šolić, Petar; Stella, Maja. Probabilistic Modeling of Harvested GSM Energy and its Application in Extending UHF RFID Tags Reading Range. // Journal of Electromagnetic Waves and Applications. 4 (2013), pp. 473-484.

Stella, Maja; Russo, Mladen; Begušić, Dinko. RF Localization in Indoor Environment. // Radioengineering. 21 (2012) , 2; 557-567.

Russo, Mladen; Stella, Maja; Rožić, Nikola. Noise reduction in speech signals using a cochlear model. // Advances in Smart Systems Research. 2 (2012) , 1; 7-12.

Russo, Mladen; Rožić, Nikola; Stella, Maja. Biophysical Cochlear Model: Time-Frequency Analysis and Signal Reconstruction. // Acta acustica united with acustica. 97 (2011) , 4; 632-640.



ICT sustavi i usluge temeljeni na integraciji informacija, MZOS, voditelj dr. sc. Nikola Rožić


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Dr. sc. Nina Sirković


Engleski jezik 1, Engleski jezik 2, Vještine komuniciranja na engleskom jeziku; preddiplomski studiji Elektrotehnike i informacijske tehnologije, Strojarstva, Brodogradnje i Industrijskog inženjerstva


Adresa Vukovarska 117, Split

Telefon +385 21 305 716





297651


-


Docentica, 21.11.2012.


Humanističke znanosti, filologija, anglistika


Ustanova zaposlenja FESB Split



profesor

Područje rada Filologija – engleski jezik

Funkcija Pročelnica Odsjeka općih predmeta


Zvanje Dr. sc.

Ustanova Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 7.12. 2010.


Godina -

Mjesto -

Ustanova -





Engleski 5


Njemački 5


-



Nositeljica kolegija Engleski jezik 1 i Engleski jezik 2 od 2007. god. na FESB-u, sunositeljica kolegija Vještine komuniciranja na engleskom jeziku od 2014. na FESB-u



Kovač, Mirjana M., Sirković, N. (2014.),Presentation, Writing and Interpersonal Communication Skills, FESB, Split. Kovač, Mirjana, M..Sirković, N., Strategije rješavanja poteškoća u komunikaciji na stranom jeziku (2015.) Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb (u tisku)


Kovač, Mirjana, Sirković, Nina, Developing Oral and Written Communication Skills, Strani jezici, Časopis za primijenjenu

lingvistiku, br. 39. Školska knjiga Zagreb, Zagreb, 2010. (89-102) Kovač, Mirjana, Sirković, Nina, „Peer Evaluation of Oral Presentations in Croatia“, u: English Language teaching, Canadian Center of Science and Education, Vol. 5, No. 7, Toronto, 2012. (8-16)


-


-


Fakultetsko obrazovanje – pedagoški smjer

PRIZNANJA I NAGRADE


-


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Marjan Sikora


Programiranje Objektno orijentirano progamiranje


Adresa Gajeva 17, 21000 Split

Telefon 0914305859


Osobna web stranica www.fesb.hr/~sikora /

Godina rođenja 1972. g.


238690


znanstveni suradnik, 2013. god.


docent, 2013. god.


Tehničke znanosti, računarstvo, informacijski sustavi



Datum zaposlenja 2006. g.


profesor

Područje rada Računarstvo

Funkcija nastavnik


Zvanje dr. sc. – tehničke znanosti

Ustanova Sveučilište u Zagrebu

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2010. g.


Godina 2015.

Mjesto Online - Coursera

Ustanova Sveučilište Stanford

Područje usavršavanja Računarstvo - Automati




Engleski - vrlodobar (4)



Programski jezici i prevoditelji Geografski informacijski sustavi Diplomski studiji: Računarstvo; Telekomunikacije i informatika


-


- M. Sikora, H. Mihanović, I. Vilibić Paleo-coastline of the

Central Eastern Adriatic Sea, and paleo-channels of the

Cetina and Neretva rivers during the last glacial

maximum, Acta Adriatica, Vol. 55, pp. 3-18, 2014.

- M.Sikora, I. Mateljan, A Method for Speeding up Beam-

tracing Simulation Using Thread-level Parallelization,


Engineering with Computers, (DOI) 10.1007/s00366-013-

0316-z, Vol., pp. 679-688, 2013.

- M.Sikora, I. Mateljan, N. Bogunović, Beam Tracing with

Refraction, Archives of Acoustics, Vol. 37, No. 3, pp. 301-

316, 2012.

- M. Sikora, I. Mateljan, Multithreaded beam tracing,

Proceedings of 5rd Congress of Alps Adria Acoustics

Association (AAAA 2012), Petrčane (Hrvatska), 12-14.

rujan 2012., CD Proceedings

- M.Sikora, I. Mateljan, N. Bogunović, Beam Division in

Acoustic Simulation of Non-Homogenous Environments,

Automatika, Vol. 52, No. 4, pp. 339-352, 2011.


-


- Vizualizacija analize uticaja vjetroparka Pelješac na radarsku postaju, suradnja s prof.dr.sc. Antoniom Šarolićem

- Elaborat o korištenju GIS-a u tijelima gradske uprave, Grad Split, 2012.

- TGM - TIN & Grid Maker - Program za izradu digitalnog modela reljefa, OBALA d.o.o. Split, 2011.


-

PRIZNANJA I NAGRADE


-


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Ivan Slapničar


Matematika 1, Matematika 2, Matematika 3


Adresa FESB, R. Boškovića 32, B803

Telefon 021 305893


Osobna web stranica http://www.fesb.hr/~slap



30650


znanstveni savjetnik


redoviti profesor, trajno zvanje, 11. rujna 2008.


Područje prirodnih znanosti, polje matematika


Ustanova zaposlenja FESB, Split



redoviti profesor

Područje rada matematika

Funkcija šef Katedre za matematiku


Zvanje dr. sc. (dr. rer. Nat.)

Ustanova Fernuniversität Hagen

Mjesto Hagen, Njemačka

Nadnevak listopad 1992.


Godina 2014.

Mjesto Cambridge, MA, SAD

Ustanova Massachusetts Institute of Technology

Područje usavršavanja Fulbright-Schuman International Educator/Lecturer Grant

Godina 2009./2010.

Mjesto Berlin, Njemačka

Ustanova Technische Universität Berlin

Područje usavršavanja FP7 People "Marie Curie" Intra European Fellowship

Godina 2001./2002.

Mjesto Logan, UT, SAD

Ustanova Utah State University

Područje usavršavanja Gostujući profesor matematike




engleski (5)


njemački (5)





Nositelj raznih predmeta od 1992. godine. Uveo predmete Numerička analiza i Matematika – posebna poglavlja.


Ivan Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, 2002. (udžbenik Sveučilišta u Splitu) Ivan Slapničar, Josipa Barić i Marina Ninčević, Matematika 2 – zbirka zadataka, FESB, Split, 2010. (udžbenik Sveučilišta u Splitu)


1. Jakovčević Stor, Nevena; Slapničar, Ivan; Barlow, Jesse L. Accurate eigenvalue decomposition of real symmetric arrowhead matrices and applications. // Linear algebra and its applications. 464 (2015) ; 62-89 (članak, znanstveni) 2. Slapničar, Ivan. Symmetric matrix eigenvalue techniques // Handbook of linear algebra / Hogben, Leslie (ur.). Boca Raton ; London ; New York : Chapman & Hall / CRC, 2013. Str. 55-1-55-23. 3. Slapničar, Ivan. On the spectra of generalized Fibonacci and Fibonacci-like operators. // Operators and Matrices. (2012) , 1; 49-62 (članak, znanstveni). 4. Krstinić, Damir; Kuzmanić Skelin, Ana; Slapničar, Ivan. Fast Two-Step Histogram-Based Image Segmentation. // IET image processing. 5 (2011) , 1; 63-72 (članak, znanstveni) 5. Krstinić, Damir; Slapničar, Ivan. Grid-Based Mode Seeking Procedure. // Intelligent Data Analysis An International Journal. 15 (2011) , 3; 343-356 (članak, znanstveni).



1. Točni i brzi matrični algoritmi i primjene, projekt MZOŠ broj 372783-1289, 2007.- 2013., voditelj projekta. 2. Optimizacija parametarski ovisnih mehaničkih sustava, HRZZ Istraživački projekt, 2015.-2019., suradnik na projektu.


PRIZNANJA I NAGRADE


Nagrada Fernunivesität u Hagenu za najbolju disertaciju, 1992. Nagrada Hrvatskog matematičkog društva mladom znanstveniku za znanstveni doprinos matematici, 1996.


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Maja Stella


Elektrotehnički materijali tehnologije


Adresa Put Salduna 24, Trogir

Telefon 091/4305-664


Osobna web stranica



248924


Znanstveni suradnik, 2013.


Docent, 16.09.2014.







Docent, 01. listopada. 2014.

Područje rada Znanstveni rad (obrada signala, lokalizacija) i nastava

Funkcija


Zvanje dr. sc.


Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, 4


Talijanski, 2







Stella, Maja; Russo, Mladen; Begušić, Dinko. Fingerprinting based localization in heterogeneous wireless networks. // Expert systems with applications. 41 (2014) , 15; 6738-6747.

Russo, Mladen; Šolić, Petar; Stella, Maja. Probabilistic Modeling of Harvested GSM Energy and its Application in Extending UHF RFID Tags Reading Range. // Journal of Electromagnetic Waves and Applications. 4 (2013), pp. 473-484.

Stella, Maja; Russo, Mladen; Begušić, Dinko. RF Localization in Indoor Environment. // Radioengineering. 21 (2012) , 2; 557-567.

Russo, Mladen; Stella, Maja; Rožić, Nikola. Noise reduction in speech signals using a cochlear model. // Advances in Smart Systems Research. 2 (2012) , 1; 7-12.

Russo, Mladen; Rožić, Nikola; Stella, Maja. Biophysical Cochlear Model: Time-Frequency Analysis and Signal Reconstruction. // Acta acustica united with acustica. 97 (2011) , 4; 632-640.



Napredne heterogene mrežne tehnologije, MZOS, voditelj dr. sc. Dinko Begušić


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc.Darko Stipaničev


Automatska regulacija 2 Programiranje za internet


Adresa Matoševa 26, 21000 Split

Telefon 021 305 643, 091 561 52 52


Osobna web stranica http://laris.fesb.hr/dstip.html



44861


- Znanstveni savjetnik znanstvenog polja elektrotehnika od 1997.g. - Znanstveni savjetnik znanstvenog polja računarstvo od 2006.g.


Redoviti profesor u trajnom zvanju znanstveno polje elektrotehnika, 2002.g.


- znanstveno područje tehničke znanosti/znanstveno polje elektrotehnika - znanstveno područje tehničke znanosti/znanstveno polje računarstvo


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu Fakultet elektrotehnike, računarstva i brodogradnje, Split



redoviti profesor u trajnom zvanju

Područje rada računarstvo, elektrotehnika

Funkcija predstojnik katedre


Zvanje dr.sc.

Ustanova Elektrotehnički fakultet (ETF) Mjesto Zagreb

Nadnevak 1987.


Godina

Mjesto

Ustanova





engleski (5)


talijanski (4)


njemački (2)



Diskretni regulacijski sustavi (1988-2005) Automatska regulacija 2 (2005-danas) Digitalno vođenje (2005-danas) Inteligentno vođenje složenih sustava (1991-1995)


http://laris.fesb.hr/dstip.html




D.Stipaničev, J.Marasović, Digitalno vođenje on-line, on-line (Web) udžbenik, MZT – Informatički projekt, 2004. http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje


1. D.Stipaničev, J.Božičević, Fuzzy Feedforward and Composite Control, Transaction Inst. Measurement and Control (UK), 8(2), 1986, pp. 67-75

2. D.Stipaničev, Vođenje i zaštita vjetroelektrana u autonomnom elektro-energetskom sistemu, Sunčana energija, 8(2), 1987, pp.91-96

3. D.Stipaničev, Diskretno vođenje složenih sustava adaptivnim, nelinearnim PID regulatorima, Elektrotehnika, 34(3-4), 1991, pp.153-161

4. D.Stipaničev, Fuzzy Relational Models for Intelligent Control, u knizi R. Hanus, P.Kool, S.Tzafestas(ed) "Mathematical and Intelligent Models in System Simulation", J.C.Baltzer AG Scientific Pub.Co., 1991, pp.275-279

5. M.De Neyer, D.Stipaničev, R.Gorez, Intelligent Self-organising Controllers and their Application to the Control of Dynamic Systems, u knjizi R.Hanus, P.Kool, S.Tzafestas(ed) "Mathematical and Intelligent Models in System Simulation", J.C.Baltzer AG Scientific Pub.Co., 1991, pp.287-292




PRIZNANJA I NAGRADE


http://laris.fesb.hr/digitalno_vodjenje


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr.sc. Elis Sutlović




Adresa Kranjčevićeva 28, Split

Telefon 091 630 5730


Osobna web stranica



1. 122652


Znanstveni savjetnik, 2011


Redoviti profesor, veljača 2011


Tehničke znanosti | Elektrotehnika





Redoviti profesor

Područje rada planiranja i i analiza elektroenergetskog sustava vođenje, upravljanje i zaštita u elektroenergetskom sustavu

Funkcija Predstojnik zavoda za elektroenergetiku


Zvanje dr. sc.

Ustanova Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu

Mjesto Split

Nadnevak 2001.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, 4





Elektroenergetika, Upravljanje u elektroenergetskom sustavu,





1. E. Sutlović, S. Čujić Čoko, I. Medic, “Characteristics of basin inflows - A statistical analysis for long-term/mid-term hydrothermal scheduling”, Proceedings of SDEWES 2013, September 2013, Dubrovnik, Croatia

2. Ivan Ramljak, Matislav Majstrović, Elis Sutlović: Statistical Analysis of Particles of Conductor Clashing, Proceeding of IEEE EnergyCon 2014, pp. 671-676, May 13-16, 2014, Dobrovnik, Croatia

3. Elis Sutlovic, Snjezana Cujic-Coko, Ivan Medic: Characteristics of basin inflows a statistical analysis for long-term/mid-term hydrothermal scheduling, Thermal Science,

4. Ivan Ramljak, Elis Sutlović, Matislav Majstrović: Statistical analysis of conductor clashing particles in low-voltage distribution network , INFOTEH-JAHORINA Vol. 14, March 2015.



Razvoj i pogon elektroenergetskog sustava s visokim udjelom vjetroelektrana – znanstveni projekt


PRIZNANJA I NAGRADE


https://www.researchgate.net/researcher/2030577985_Ivan_Ramljak

https://www.researchgate.net/researcher/8022158_Matislav_Majstrovic

https://www.researchgate.net/researcher/2011920950_Elis_Sutlovic

http://www.researchgate.net/researcher/2062386077_Snjezana_Cujic-Coko

http://www.researchgate.net/researcher/2059586948_Ivan_Medic

http://www.researchgate.net/journal/0354-9836_Thermal_Science

http://www.researchgate.net/journal/0354-9836_Thermal_Science

https://www.researchgate.net/researcher/2030577985_Ivan_Ramljak

https://www.researchgate.net/researcher/2011920950_Elis_Sutlovic

https://www.researchgate.net/researcher/8022158_Matislav_Majstrovic


Titula, ime i prezime nositelja dr. sc. Matko Šarić


Analiza mreža, Komunikacijski sustavi i protokoli


Adresa Pojišanska 25, 21000 Split

Telefon 0914305633


Osobna web stranica

Godina rođenja 7.9.1980.


272954


Stručni suradnik, 16.6.2011.


Docent, 24.9.2014.


Područje tehničkih znanosti, polje računarstvo





Docent

Područje rada Obrada signala, računalni vid

Funkcija




Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski jezik, 4







1. Šarić, Matko; Dujmić, Hrvoje; Russo, Mladen.




Scene Text Extraction in IHLS Color Space Using Support Vector Machine. // Information Technology And Control 44 (1), 20-29

2. Šarić, Matko; Dujmić, Hrvoje; Russo, Mladen. Scene Text Extraction in HSI Color Space using K-means

Algorithm and Modified Cylindrical Distance. // Przegląd elektrotechniczny. 5 (2013) ; 117-121 (članak, znanstveni).

3. Šarić, Matko; Dujmić, Hrvoje; Rožić, Nikola. Including of Continuous Model for Discriminating

Chromatic and Achromatic Pixels in Cylindrical Distance. // Automatika : časopis za automatiku, mjerenje, elektroniku, računarstvo i komunikacije. 51 (2010) , 3; 241-254 (članak, znanstveni).

4. Stella, Maja; Russo, Mladen; Šarić, Matko. RBF Network Design for Indoor Positioning Based on

WLAN and GSM. // International Journal of Circuits, Systems and Signal Processing. 8 (2014) ; 116-122 (članak, znanstveni).

5. Šolić, Petar; Šarić, Matko; Stella, Maja. Tags/s-RFID reader-tag communication throughput using

Gen2 Q-algorithm frame adaptation scheme. // 5th European Conference of Computer Science (ECCS'13)




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Izv. prof. dr.sc. Antonio Šarolić


Uvod u bežične komunikacije, Poluvodički elektronički elementi


Adresa FESB, Ruđera Boškovića 32, 21000 Split

Telefon 021 305 700


Osobna web stranica https://nastava.fesb.hr/nastava/nastavnici/detalji/asarolic



223430


Izvanredni profesor, 2011.


Tehničke znanosti, polje Elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu (FESB Split)



profesor

Područje rada Primijenjeni elektromagnetizam, bežične komunikacije

Funkcija Šef Katedre za primjenu elektromagnetskih polja



Ustanova FER Zagreb

Mjesto Zagreb

Nadnevak 2004.




Engleski, 5


Talijanski, 2



Šarolić, Antonio; Modlic, Borivoj. Measurement of Electric Field Probe Response to Modulated Signals Using Waveguide Setup. // IEEE antennas and wireless propagation letters. 9 (2010) ; 1041-1044 Šarolić, Antonio; Senić, Damir; Živković, Zlatko. Radiation Pattern of a Vertical Dipole over Sea and Setup for Measuring thereof. // Automatika. 53 (2012) , 1; 56-68 Šarolić, Antonio; Matić, Petar. Wireless LAN Electromagnetic Field Prediction for Indoor Environment Using Artificial Neural Network. // Automatika. 51 (2010) , 3; 233-240 Živković, Zlatko; Šarolić, Antonio.



Measurements of Antenna Parameters in GTEM Cell. // Journal of communications software and systems. 6 (2010) ; 125-132 Živković, Zlatko; Senić, Damir; Šarolić, Antonio; Vučić, Ante. Design and Testing of a Diode-Based Electric Field Probe Prototype // 19th International Conference on Software, Telecommunications & Computer Networks - SoftCOM 2011. Split, 2011. 1-5


Tekući projekti: - Voditelj EU COST projekta Action BM1309: "European network for innovative uses of EMFs in biomedical applications", 2014- - EU COST Action IC1102: "Versatile, Integrated, and Signal-aware Technologies for Antennas (VISTA)", član Upravnog odbora, 2011- Dovršeni projekti: - Voditelj znanstvenoistraživačkog projekta MZOŠ RH "Mjerenja u području EMC i istraživanja EM utjecaja na zdravlje", 2008-2013. - Voditelj tehnološkog projekta BICRO PoC4_06_23 "Integralni sustav radijskih komunikacija i nadzora plovila u marinama", 2013-2014. - EU COST Action IC1004: "Cooperative Radio Communications for Green Smart Environments", član Upravnog odbora, 2011-2015.


Titula, ime i prezime nositelja Doc.dr.sc.Ljiljana Šerić


Programiranje za internet


Adresa FESB, Ruđera Boškovića 32, 21000 Split

Telefon +385 (0)21 305 651


Osobna web stranica http://www.fesb.hr/~ljiljana



272906


Viši znanstveni suradnik , 14.2.2013


Docent, 2.12.2013.







docent

Područje rada Znanost i obrazovanje

Funkcija docent



Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Mjesto Split

Nadnevak 6.10.2010


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski 5


Njemački 3




Uvod u distribuirane informacijske sustave Preddiplomski studij Računarstva, Stručni studij Računarstva Programiranje za Internet Stručni studij računarstva Uvod u programiranje Stručni studij elektrotehnike




1. Doko, Alen; Štula, Maja; Šerić, Ljiljana.Improved sentence retrieval using local context and sentence length. Information processing & management. 49 (2013) , 6; 1301-1312

2. Šerić, Ljiljana; Stipaničev, Darko; Štula, Maja. Engineering of holonic multi agent intelligent forest fire monitoring system. Ai communications. 26 (2013) , 3; 303-316

3. Štula, Maja; Krstinić, Damir; Šerić, Ljiljana.Intelligent Forest Fire Monitoring System. Information systems frontiers. 14 (2012) , 3; 725-739

4. Šerić, Ljiljana; Stipaničev, Darko; Štula, Maja. Observer network and forest fire detection. Information fusion. 12 (2011) , 3; 160-175

5. Šerić, Ljiljana; Jukić, Mila; Braović, Maja.Intelligent Traffic Recommender System // MIPRO 2013.



AgiSeco – Agentski orijentirani inteligentni sustav nadzora i zaštite okoliša, MZOS, 2007-2012 HOLISTIC – Adriatic Holistic Forest Fire Protection , IPA, 2014-in progres Wind Risk Prevention Projekt – ECHO , Civil Protection


PRIZNANJA I NAGRADE


2007. vidi e-novation nagrada za proizvod IPNAS


Titula, ime i prezime nositelja doc. dr. sc. Silvestar Šesnić




Adresa Stepinčeva 65, 21000 Split

Telefon 091/4305814





272965


Znanstveni suradnik, 14.02.2013.


Docent, 06.2014.




Ustanova zaposlenja Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu



Docent

Područje rada Znanost i visoko obrazovanje

Funkcija -




Mjesto Split



Godina 2013.

Mjesto Clermont Ferrand, Francuska

Ustanova Polytech’ Clermont Ferrand, Blaise Pascal University

Područje usavršavanja Elektromagnetska kompatibilnost




Engleski, 5


Njemački, 2



-


-


Poljak, Dragan; Šesnić, Silvestar; Cavka, Damir; Drissi, Khalil El Khamlichi. On the use of the vertical straight wire model in electromagnetics and related boundary


element solution. // Engineering analysis with boundary elements. 50 (2015); 19-28

Šesnić, Silvestar; Garma, Tonko; Poljak, Dragan; Tkachenko, Sergey V. Comparison of the antenna model and experimental analysis of an impulse impedance of the horizontal grounding electrode. // Electric power systems research. 125 (2015); 159-163

Garma, Tonko; Šesnić, Silvestar. Measurement and modeling of the propagation of the Ripple Control Signal through the distribution network. // International journal of electrical power & energy systems. 63 (2014); 674-680

Šesnić, Silvestar; Poljak, Dragan. Antenna model of the horizontal grounding electrode for transient impedance calculation: Analytical versus Boundary Element Method. // Engineering analysis with boundary elements. 37 (2013), 6; 909-913

Šesnić, Silvestar; Poljak, Dragan; Tkachenko, Sergey V. Analytical Modeling of a Transient Current Flowing Along the Horizontal Grounding Electrode. // IEEE transactions on electromagnetic compatibility. 55 (2013), 6; 1132-1139


-


Civil Engineering Applications of Ground Penetrating Radar, COST

EMI study of PLC services, Bilateralni sporazum Cogito, Hrvatska, Francuska

Modeliranje i okolišni aspekti ENF elektromagnetskih polja, MZOŠ


-

PRIZNANJA I NAGRADE


-


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Božo Terzić


Elektromotorni pogoni Održavanje i ispitivanje električne opreme


Adresa Elemova 5, 21312 Podstrana

Telefon 091 4305609


Osobna web stranica



138865


Znanstveni savjetnik, 9.07.2009.


Redoviti profesor - trajno zvanje, 18.09.2014.







Profesor

Područje rada Elektromotorni pogoni, Poluvodički energetski pretvarači

Funkcija Šef Katedre za elektromotorne pogone i automatizaciju




Mjesto Split



Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski (4)


Njemački (2)



Elektromotorni pogoni - Stručni studij elektrotehnike Ispitivanje električne opreme – Diplomski studij elektroenergetike



Terzić, Božo; Despalatović, Marin; Slutej, Alojz. Magnetization Curve Identification of Vector-Controlled Induction Motor at Low-Load Conditions. // Automatika - Journal for Control, Measurement, Electronics, Computing and Communications, 53 (2012) , 3; 1-8.




Jadrić, Martin; Terzić, Božo; Despalatović, Marin; Majić, Goran; Slutej, Alojz; Šimić, Toni. Identification of Rotor Resistance and Transient Inductance of Induction Motors Using Frequency Selection Criterion // Proceedings of the 2012 XXth International Conference on Electrical Machines / Nogueiras Meléndez, Andrés A. (ur.). Marseille, Francuska : IEEE IES, 2012. 978-984.

Terzić, Božo; Despalatović, Marin: Ispitivanje i procjena stanja izolacijskog sustava visokonaponskih motora u tvornicama cementa CEMEX – Kaštel Sućurac, tijekom posljednjih 5 godina svake godine se testira približno 30 visokonaponskih motora, Naručitelj: Cemex, 2010.-2014.

Terzić, Božo; Despalatović, Marin; Majić, Goran; Gladina, Željko: Mjerenja i analiza karakteristika upuštača asinkronih motora u postrojenju mlina cementa 2 u tvornici Cemex – Pogon Sv. Juraj, Naručitelj: Siemens, 2014.



Domaći znanstveni projekt: Identifikacija parametara

sinkronog generatora u pogonu, voditelj projekta, trajanje

projekta: 2011. – 2013., Instrument financiranja: MZOŠ

Međunarodni razvojni projekt: Razvoj elektromotornih

pogona za dizalične sustave koji rade u teškim

industrijskim uvjetima, voditelj projekta, 2008. – 2013., u

suradnji sa švedskom tvrtkom ABB Crane Systems koja je

u potpunosti financirala ovaj projekt.

Razvojno-istraživački projekt: Sigurnija i učinkovitija

kogeneracijska/trigeneracijskapostrojenja, voditelj projekta,

2014.-2015., projekt je financiran iz strukturnih fondova

EU.


PRIZNANJA I NAGRADE






Titula, ime i prezime nositelja Prof.dr.sc. Ivica Veža


Ekonomika i organizacija proizvodnje


Adresa Odeska 13, 21000 Split

Telefon 091 5151884


Osobna web stranica



95643


Znanstveni savjetnik, 05.07.2006.


Redoviti profesor u trajno zvanje, 06.06.2002.


Tehničke znanosti, strojarstvo, proizvodno strojarstvo Tehničke znanosti, temljne tehničke znanosti, organizacija rada i proizvodnje



Datum zaposlenja 01.01. 1981.


profesor

Područje rada Organizacija rada i proizvodnje

Funkcija Šef Katedre za industrijsko inženjerstvo


Zvanje Red. prof.

Ustanova Fakultet strojarstva i brodogradnje

Mjesto Zagreb



Godina 1983/84, 1991.

Mjesto Stuttgart, Berlin

Ustanova Fraunhofer-IPA, Fraunhofer-IPK

Područje usavršavanja Projektiranje proizvodnih sustava, simulacija montaže




Njemački, 4


Engleski, 4




Ekonomika i organizacija proizvodnje, preddiplomski studij strojarstva

Technology management, Nagoya University, diplomski studij na Ekonomskim fakultetu


Dulčić, Ž.; Pavić, I.; Rovan, M.; Veža, I.: Proizvodni menedžment. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje – Ekonomski fakultet, Split, 1996.



1. Bilić, B.; Veža, I.; Štefanić, N.: Lean menadžment. Split: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, 2010.

2. Veža, I.; Gjeldum, N.; Celent, L. Lean Manufacturing Implementation Problems in Beverage Production Systems. International Journal of Industrial Engineering and Management (IJIEM). 2 (2011), 1; 21-26

3. Gečevska, V.; Štefanić, N.; Veža, I.; Čuš, F. SUSTAINABLE BUSINESS SOLUTIONS THROUGH LEAN PRODUCT LIFECYCLE MANAGEMENT. Acta technica corviniensis. 5 (2012), 1; 135-142

4. Gečevska, V.; Veža, I.; Čuš, F.; Anišić, Z.; Štefanić, N. Lean PLM - Information Technology Strategy for Innovative and Sustainable Business Environment. International journal of engineering and management. 3 (2012), 1; 15-23

5. Veža, I.; Nikolić, N.; Babić, Z. COMPETITIVENESS INCREASING OF ENTERPRISES WITH INTRODUCTION OF CLUSTERS, Proceesings of the 15th International Conference on Machine Design and Production, Ankara, 2012. 793-800


1. Takakuwa, S.; Veža, I.: Technology Transfer and World Competitiveness, Annals of DAAAM for 2013. & Proceedings of the 24th International DAAAM Symposium, Zadar, 2013. 1-7

2. Veža, I.; Gjeldum, N.; Mladineo, M.: Logistics Personal Excellence by Continuous Self-Assessment (LOPEC): Pilot Implementation - Case Studies. Conference Proceedings - MTSM 2014, Split, 2014. 39-46

3. LEONARDO DA VINCI Project “LOPEC - Logistics personnel excellence by continuous self-assessment”, FESB Split, University of Reutlingen

4. Network of Innovative Learning Factories NIL, “System - Learning Factory“, FESB, Split, University of Reutlingen

5. Project TEMPUS-2008-IT-JPCR 144 959, Master Study Program in Product Lifecycle Management with Sustainable Production


1. Veža, I.; Štefanić, N.:Uvođenje Lean Managementa u tvornicu Končar-Transfomatori, Zagreb, 2011.

2. Veža, I.; Štefanić, N.: Uvođenje Lean Managementa u tvornicu FEAL, Split, 2014.

3. Veža, I.; Štefanić, N.: Uvođenje Lean Managementa u Klinički bolnički centar, Zagreb, 2015.


PRIZNANJA I NAGRADE


• U okviru natječaja DIATUS za 1990. godinu dobio je kao član tima Laboratorija za proizvodne sustave FESB-a nagradu za najbolju inovaciju na Sveučilištu Split za rad "Smanjenje proizvodnih troškova i vremena isporuke integracijom prodaje i proizvodnje".

• Kao voditelj projekta za Ministarstvo znanosti i tehnologije zajedno s timom Laboratorija za proizvodne sustave FESB-a dobio je zlatnu medalju i plaketu za inovaciju


"Planiranje i optimiranje proizvodnog sustava primjenom simulacije" na proljetnom sajmu inovacija INOVA'95 u Zagrebu.

• Za znanstveni doprinos u radu udruženja Danube Adria Association for Automation and Manufacturing DAAAM kao član Međunarodnog odbora iz Republike Hrvatske dobio je priznanje u Beču, listopada 1996. god., te za desetogodišnje djelovanje u istom društvu 1999. god.

• Za osobit doprinos radu Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva, a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvitka Republike Hrvatske dobio je Jubilarnu plaketu i medalju Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva, Zagreb, 1999. god.

Nagrada za životno djelo Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva, Zagreb, 2005.


Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Slavko Vujević

Predmeti koje predaje na predloženom studijskom programu

Osnove elektroenergetike Brodska elektrotehnika


Adresa Vijugasta 18, Split

Telefon 021 / 395-552


Osobna web stranica



122731


Znanstveni savjetnik, 20. siječnja 2005.


Redoviti profesor - trajno zvanje, 24. rujna 2009.


Područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika





Redoviti profesor - trajno zvanje


Funkcija Šef Katedre za teorijsku elektrotehniku i inženjersko modeliranje


Zvanje Dr. sc.

Ustanova Sveučilište u Splitu, FESB

Mjesto Split

Nadnevak 14. srpnja 1994.


Godina 2003.

Mjesto Neumarkt, Savezna Republika Njemačka

Ustanova DEHN + Söhne

Područje usavršavanja Certificate in Red/Line-Seminar and Yellow/Line-Seminar on "Lightning and Surge Protection in Power Networks"




Engleski jezik, 4


Njemački jezik, 2



Osnove elektrostrojarstva, sveučilišni dodiplomski studij Elektrotehnike - Sveučilište u Splitu, FESB

Osnove elektroenergetike, sveučilišni dodiplomski studij Elektrotehnike, smjer Elektronika - Sveučilište u Splitu, FESB

Brodska elektrotehnika, sveučilišni preddiplomski studij Brodogradnje - Sveučilište u Splitu, FESB

Brodska elektrotehnika, sveučilišni dodiplomski studij Brodogradnje - Sveučilište u Splitu, FESB




1. Vujević, Slavko; Lovrić, Dino, On Continuous Numerical Fourier Transform for Transient Analysis of Lightning Current Related Phenomena, Electric Power Systems Research, Vol. 119, pp. 364-369, 2015. (članak, znanstveni, CC baza)

2. Vujević, Slavko; Lovrić, Dino; Balaž, Zdenko, Self and Mutual Ground Impedances of Cylindrical Metal Plates Buried In Homogeneous Earth, International Journal of Numerical Modelling - Electronic Networks Devices and Fields; Vol. 28. No. 1, pp. 33-49, 2015. (članak, znanstveni)

3. Vujević, Slavko; Lovrić, Dino; Boras, Vedran, High-Accurate Numerical Computation of Internal Impedance of Cylindrical Conductors for Complex Arguments of Arbitrary Magnitude, IEEE Transactions on Electromagnetic Compatibility, Vol. 56, No. 6, pp. 1431-1438, 2014. (članak, znanstveni, CC baza)

4. Lovrić, Dino; Vujević, Slavko; Modrić, Tonći, On the Estimation of Heidler Function Parameters for Reproduction of Various Standardized and Recorded Lightning Current Waveshapes, International Transactions on Electrical Energy Systems; Vol. 23, No. 2, pp. 290-300, 2013. (članak, znanstveni, CC baza)

5. Vujević, Slavko; Sarajčev, Petar; Lovrić, Dino, Time-Harmonic Analysis of Grounding System in Horizontally Stratified Multilayer Medium, Electric Power Systems Research, Vol. 83, No. 1, pp. 28-34, 2012. (članak, znanstveni, CC baza)



Projekt MZOS Republike Hrvatske br. 023-0000000-3271 - Razvoj naprednih algoritama za modeliranje elektromagnetskih pojava, 2008. - 2013. (voditelj projekta prof. dr. sc. Slavko Vujević)


PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Prof. dr. sc. Dinko Vukadinović


Energetska elektronika Regulacijska tehnika Elektronički pretvarači za napajanje Upravljanje sustavima energetske elektronike


Adresa Pujanke 61, Split

Telefon 021/376-715


Osobna web stranica



248950


Znanstveni savjetnik, 15. srpnja 2010.


Redoviti profesor, 26. siječnja 2013.


Tehničke znanosti, Elektrotehnika


Ustanova zaposlenja Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, R. Boškovića 32, HR-21000 Split, Hrvatska



Redoviti profesor – prvi izbor

Područje rada Regulacija u elekroenergetici, energetska elektronika

Funkcija Šef Katedre za energetsku elektroniku i automatizaciju



Ustanova Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, R. Boškovića 32, HR-21000 Split, Hrvatska

Mjesto Split

Nadnevak 27. listopada, 2005.


Godina

Mjesto

Ustanova





Engleski, 3


Njemački, 2




Energetska elektronika, Stručni studij Elektroenergetike Elekronički pretvarači za napajanje, Stručni studij Elektroenergetike



Regulacijska tehnika, Stručni studij Elektroenergetike



1.Vukadinović, D.; Bašić, M.; Kulišić, Lj.: Stator Resistance Identification based on Neural and Fuzzy Logic Principles in an Induction Motor Drive, Neurocomputing, Vol. 73, No. 4-6, (2010), pp. 602-612.

2. Vukadinović, D.; Bašić, M.; Nguyen, C. H.; Vu N. L. Nguyen, T. D.: Hedge-algebra-based voltage controller for a self-excited induction generator, Control engineering practice, Vol. 30, (2014), pp. 78-90.

3. Bašić, M.; Vukadinović, D.; Petrović, G.: Dynamic and Pole-Zero Analysis of Self-Excited Induction Generator Using a Novel Model with Iron Losses, International journal of electrical power & energy systems, Vol. 42, No. 1, (2012), pp. 105-118.

4. Bašić, M.; Vukadinović, D.: Vector control system of a self-excited induction generator including iron losses and magnetic saturation, Control engineering practice, Vol. 21, No. 4, (2013), pp. 395-406.

5. Bašić, M.; Vukadinović, D.; Polić, M.: Analysis of Power Converter Losses in Vector Control System of a Self–Excited Induction Generator, Journal of Electrical Engineering - Elektrotechnický časopis, Vol. 65, No. 2, (2014), pp. 65-74.




PRIZNANJA I NAGRADE



Titula, ime i prezime nositelja Dr.sc. Ivan Zoraja, docent


Baze podataka (FELA26)


Adresa Spinčićeva 2E, 21000 Split

Telefon (021) 305858


Osobna web stranica www.fesb.hr/~zoraja



168666



Docent, srpanj 2014.







profesor

Područje rada Nastava i znanost

Funkcija Predstojnik zavoda


Zvanje Dr.sc. (Doktor der Naturwissenschaften)

Ustanova Tehničko Sveučilište Muenchen, Deutschland

Mjesto Muenchen

Nadnevak 30.05.2000


Godina 1996-1997

Mjesto Atlanta

Ustanova Sveučilište Emory, USA

Područje usavršavanja Paralelno računarstvo




Engleski jezik 5


Njemači jezik 5


Fransucki jezik 2



Intenzivni trening tečajevi iz područja baze podataka tvrtke Zoraja Consulting

- MS SQL - ADO.NET - Entity Framework, - T-SQL - MySQL - JDBC - Entity Beans


- CMP - BMP - ORM - JPA


-


1. Zoraja, Ivan; Trlin, Goran; Sunderam, Vaidy. ELICITING THE END-TO-END BEHAVIOR OF SOA APPLICATIONS IN CLOUDS. Computing and informatics.

2. Zoraja, Ivan; Trlin, Goran; Matijević, Marko. Monitoring SOA Applications with SOOM Tools: A Competitive Analysis. Business System Research. 4 (2013) , 1; 21-35.

3. Zoraja, Ivan; Golem, Vojimir; Ilijić, Boris. Implementing Medical Business Processes Integrating Server Technologies, CIT. Journal of computing and information technology. CIT. Journal of computing and information technology. 17 (2009) , 3; 229-237.

4. Zoraja, Ivan; Zulim, Ivan; Štula, Maja. CORAL - Online Monitoring in Distributed Applications: Issues and Solutions. WSEAS TRANSACTIONS on COMPUTERS. 7 (2008).

5. Zoraja, Ivan; Sietz, U.; Bode, A.; Slapničar, Petar. Resource Management in Massage Passing Environments. CIT. Journal of computing and information technology. 9 (2001) , 1; 43-54.



1. SPOK – Simulacija i planiranje operacija u kirurgiji 2010. - 2012. Financiran od Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT).

2. SOOM – Service-oriented Online Monitor, 2009. - 2010. Financiran od Hrvatskog instituta za tehnologiju (HIT).

3. MyDoctor, 2003. - 2004. Financiran od Poslovno-inovacijskoga centra Hrvatske (BICRO).

4. Dinamička razglednica, 2003. Financiran od Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO).

5. Resource Management with PVM, 1997, Financiran od tvrtke Genias, Deutschland.


PRIZNANJA I NAGRADE



3.4. Optimalan broj studenata

Upisna kvota za prvu godinu studija je 180.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

Godišnji troškovi studija po studentu iznose 25.000,00 kuna.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Splitu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

Pravilnik o sustavu za unaprjeđenje kvalitete FESB-a

Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji)

Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika

Studentsko vrednovanje kvalitete nastave i nastavnog rada putem ankete (tiskani listići)

Anketu organizira Centar za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu, a provodi Odbor za unaprjeđenje kvalitete Fakulteta (Odbor)

Obrada rezultata ankete provodi se računalno na Sveučilištu

Anketa se provodi svaki semestar

Skupne rezultate ankete Odbor prezentira na sjednicama Fakultetskog vijeća. Takvo Izvješće se objavljuje na web stranici Fakulteta.

Svi postupci se provode prema Pravilniku o ustroju i ulozi sustava upravljanja kvalitetom Sveučilišta u Splitu, prema Pravilniku o postupku vrednovanja kvalitete nastavnika i nastave od strane studenata Sveučilišta u Splitu i prema Pravilniku o sustavu za unaprjeđenje kvalitete FESB-a.

Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Odbor za studijske programe Elektrotehnike i računarstva prati usklađenost ocjenjivanja s ishodima učenja.

Svi postupci se provode prema Poslovniku o radu Fakultetskog vijeća I vijeća Zavoda, jer su Odbori za studijske programe tijela Fakultetskog vijeća I njemu su odgovorni.

Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Studentsko vrednovanje rada administrativnih i stručnih službi te infrastruktura za učenje i studentski život putem elektroničke ankete

Vrednovanje se provodi putem on-line upitnika kojeg studenti popunjavaju na svim godinama studija, osim završnih




Anketa se provodi svake godine

Rezultati ankete prezentiraju se na sjednicama Fakultetskog vijeća I objavljuju ma web stranici Fakulteta.

Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Studentima su na raspolaganju administrativne i stručne službe za potporu u njihovom radu

Mentori se dodjeljuju studentima za izradu završnih i diplomskih radova

Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Analiza studentske prolaznosti po predmetima i studijima provodi se jednom godišnje

Analizu prolaznosti po studijima provodi Sveučilište u suradnji sa Odborom

Analizu po predmetima i po studijima provodi Uprava Fakulteta

Rezultati i jedne i druge analize prezentiraju se na sjednicama Fakultetskog vijeća I objavljuju se na web stranici Fakulteta.

Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Studentsko vrednovanje rada administrativnih i stručnih službi te infrastruktura za učenje i studentski život putem elektroničke ankete

Vrednovanje se provodi putem on-line upitnika kojeg studenti popunjavaju po završetku studija



Rezultati ankete prezentiraju se na sjednicama Fakultetskog vijeća I objavljuju se na web stranici fakulteta.

Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Jednom mjesečno Uprava Fakulteta sastaje se s predsjedništvom alumnija

Jednom godišnje, na Danima Fakulteta, organiziraju se okrugli stolovi i radionice s poslodavcima i ostalim dionicima

Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Studentska praksa je uključena u studijski program kao izborni predmet. Studentu koji upiše Stručnu praksu kao mentor imenuje se nastavnik s Fakulteta te voditelj prakse s prijemne institucije. Za vrijeme prakse student vodi Dnevnik prakse u kojem su opisani radni zadaci obuhvaćeni praksom. Studenti su dužni odraditi Stručnu praksu u skladu s Pravilnikom o Stručnoj praksi. Dnevnik o odrađenoj stručnoj praksi potvrđuju voditelj stručne prakse s prihvatne institucije i mentor stručne prakse s Fakulteta. Stručna se praksa ne ocjenjuje. Uz Dnevnik stručne prakse student popunjava i anketni upitnik kojim se procjenjuje zadovoljstvo studenta praksom te način organizacije i izvođenja.

Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagatelj

Jednom godišnje provodi se Unutarnja periodička prosudba sustava kvalitete

Svakih 5 godina provodi se Samoanaliza Svi postupci se provode prema Priručniku o osiguravanju kvalitete FESB-a.


Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Sve su informacije dostupne putem web stranice Fakulteta: https://www/fesb.hr

Za učenike srednjih škola iz Splita i šire regije organiziraju se posjete Fakultetu

Sudjelovanje na smotrama Sveučilišta

Medijsko predstavljanje

elaborat o studijskom programu - data.fesb.unist.hr · preddiplomski sveučilišni studij...

Documents