ekologija - reciklaža
DESCRIPTION
Seminarski rad o reciklažiTRANSCRIPT
Reciklaža
UNIVERZITET U KRAGIJEVCUTEHNIČKI FAKULTET U ČAČKU
SEMINARSKI RAD
Student:Jelena Bošković 10/2010
Nastavnik:Prof.dr Branka Jordović
Čačak , januar 2011.godina
Predmet: Ekologija
Sadržaj:
1. Uvod 2. Hijerarhija upravljanja otpadom3. Tematska strategija EU o prevenciji i reciklaži otpada4. Tržište otpada5. Reciklaža 5.1. On site reciklaža 5.2. Off-site reciklaža 5.3. Primer6. Otpad u Srbiji 6.1. Sakupljanje , separacija i reciklaža otpada u Sbiji 6.2. Smernice razvoja reciklaže na domaćem tržištu 6.3. Upravljanje otpadom 6.4. Plan umanjenja ambalažnog otpada 6.5. Spremnost stanovništva na selekciju otpada (u %) 6.6. Brendiranje zelenijih proizvoda7. Reciklaža je bitna privredna, ekonomska i politička tema 7.1. Ekoloških benefita 7.2. Ekonomskog potencijala 7.3. Kulturološkog aktivizmaPerspektive8. Zaključak9. Literatura
Savremena politika o otpadu je bazirana na konceptu poznatom kao hijerarhija upravljanja otpadom.
U vrhu hijerarhije upravljanja otpadom su prevencija i minimizacija stvaranja otpada koje predstavljaju najprihvatljivije opcije sa stanovišta zaštita životne sredine, jer se njihovom primenom minimalizuje korišćenje prirodnih resursa, smanjuje ukupna količina i opasne karakteristike otpada.
Ponovna upotreba, reciklaža i energetsko iskorišćenje otpada kroz proizvodnju biogasa i slično, su opcije koje je neophodno primeniti da bi se sprečilo ili minimalizovalo odlaganje na deponije. Konačno odlaganje predstavlja najneprihvatljivije rešenje za životnu sredinu i ujedno se na taj način gubi velika količina resursa.
• Težnja EU ka sve većem stepenu uvođenja reciklaže je u skladu sa hijerarhijom upravljanja otpadom, čija je implementacija dugotrajan proces sa jedne strane, a sa druge put ka:
• smanjenu korišćenja ograničenih prirodnih resursa, • smanjenju količine otpada koju treba odložiti na
deponije, • ostvarenju ekonomske dobiti, • obezbeđivanju sekundarnih sirovina, • uštedi energije, • smanjenju troškova proizvodnje, • otvaranju novih radnih mesta i • očuvanju životne sredine.
• Primera radi, danas se u zemljama članicama EU 50% papira, 43% stakla proizvodi od recikliranih materijala.
nazad na sadržaj
Tematska strategija EU o prevenciji i reciklaži otpada
• Strategijom se postavljaju smernice i opisuju mere potrebne da bi se smanjio pritisak na životnu sredinu nastao usled proizvodnje i upravljanja otpadom tokom njegovog celokupnog veka trajanja. Ovakav pristup znači da svaki otpadni predmet ne treba posmatrati samo kao izvor zagađenja, već kao potencijalni resurs koji treba iskoristiti.
• Cilj Strategije je i da promoviše sektor reciklaže kako bi se otpad ponovo uveo u ekonomski ciklus u formi kvalitetnog proizvoda i kako bi se, u isto vreme, minimizirao negativan uticaj na životnu sredinu.
nazad na sadržaj
Tematska strategija EU o prevenciji i reciklaži otpada
• Kao rezultat implementacije ove Strategije se očekuje manje otpada za konačno odlaganje, povećanje proizvodnje komposta i energije, efikasnija reciklaža, ekonomska dobit, smanjenje emisija zagađujućih materija i sl. Na primer, uvođenje i razvoj sistema reciklaže značajno povećava broj radnih mesta.
• Ilustracije radi, reciklaža 10.000 tona reciklabila zahteva oko 250 radnih mesta, što je daleko više u poređenju sa brojem radnih mesta potrebnih za insineraciju ili deponovanje pomenute količine otpada. Insineracija 10.000 tona otpada zahteva od 20 do 40 radnih mesta, a odlaganje svega 10.
nazad na sadržaj
• Tržište materijalima koji se mogu reciklirati je aktivnost ili proces transfera, prodaje i/ili kupovine materijala koji se može reciklirati, kojim se uspostavlja veza između kupca i prodavca recikliranih komponenti.
• U našoj zemlji ovo tržište je veoma haotično, nerazvijeno i bazira se na inicijativama sakupljača i privatnih organizacija.
GENERATOROTPADA
INFORMACIJE O KOLIČINI KORISNOG OTPADA
INFORMACIJE O KOLIČINI POTREBNOG OTPADA
TRŽIŠNA RAZMENA
INFORMACIJA
KORISNIK
INFORMACIJE O POSTOJEĆIM KOLIČINAMA
INFORMACIJE O POTRAŽNJI
Tržište otpada
nazad na sadržaj
Reciklaža je podjednako važna u domenu industrijskog kao i u domenu komunalnog otpada, budući da se, i u jednom i u drugom slučaju ostvaruju izuzetno značajni tehnički, ekološki i ekonomski efekti. Svakako najznačajniji od njih su: drastično smanjenje količina industrijskog i komunalnog otpada koji se moraju odložiti na sanitarne deponije, čime se vek korišćenja deponija produžava i značajno usporava proces iscrpljivanja prirodnih resursa i emisije iz deponija.
Reciklaža
nazad na sadržaj
Primarna i sekundarna reciklaža
On site reciklaža - Najprihvatljivije rešenje je izdvajanje reciklabila na izvoru, odnosno na mestu nastanka otpada (tkz. primarna reciklaža), tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim kontejnerima ili kesama, ili donose na posebne platoe ili na transfer stanicu, a zainteresovana fizička i pravna lica sakupljaju i odnose na tretman.
Prednosti ovog pristupa su: • izdvajanje se vrši blizu mesta generisanja otpada, te je znatno
umanjena kontaminacija okolnog prostora;• ovako izdvojene komponente su manje zaprljane, te postižu bolju
cenu na tržištu sekundarnih sirovina i mogu se odmah prerađivati; • smanjuje se cena transporta, tretmana i odlaganja ukupne količine
otpada nakon izdvajanja reciklabila; • uvođenje sistema primarne separacije otpada podrazumeva razvijanje
javne svesti ljudi o važnosti izdvajanja korisnih komponenti iz otpada i nakon izdavanja korisnih komponenti mora se predvideti njihov dalji tretman, kao i postupanje sa ostatkom iz procesa tretmana.
Druga alternativa je izdvajanje reciklabila iz ukupne mase otpada na specijalnim postrojenjima za reciklažu (tkz. sekundarna reciklaža). Takođe je veoma značajno formirati sabirne ili sakupljačke centre, odnosno objekte na kojima bi se vršilo privremeno skladištenje sakupljenih reciklabilnih i kabastih komponenti otpada.
Off-site reciklaža (na centralnom postrojenju) se primenjuje:
• Ako on-site reciklaža nije zadovoljavajuća • Ako on-site reciklaža nije finansijski isplativa• Potreban je prostor za privremeno skladištenje materijala koji čekaju
razdvajanje.
Materijali koji se uobičajeno recikliraju na off-site postrojenju:• Komunalni otpad, nesortiran.• Ulja, rastvarači, olovni akumulatori.
nazad na sadržaj
Primer: Prilikom izrade Regionalnog plana upravljanja otpadom za potrebe jednog Regiona u Republici Srbiji, izveden je proračun potencijalnih količina reciklabilnih komponenti otpada u toku planskog perioda od 25 godina na osnovu procenjenih podataka o ukupnim količinama otpada koje se generišu u svim opštinama Regiona, na osnovu raspoloživih podataka o sastavu komunalnog otpada i predviđene dinamike izdvajanja reciklabila. Dakle, procenjeno je da je u periodu od 25 godina, moguće izdvojiti čak 879.032t, što značajno umanjuje količinu otpada koju je neophodno odložiti na deponiju (2.047.826t), a ujedno predstavlja značajan ekonomski potencijal za Region, jer se njihovom prodajom može ostvariti prosečan prihod od 12€/t otpada. Ukoliko se uzme u obzir podatak da je prosečan jedinični trošak upravljanja otpadom, za novi sistem upravljanja otpadom koji je predviđen ovim regionalnim planom, 51,04€/t, jasno je da ga je, prodajom sekundarnih sirovina, moguće umanjiti na 39€/t otpada.
nazad na sadržaj
Postojeće stanje u opštinama Srbije karakterišu nepouzdani i nepotpuni podaci o količini generisanja komunalnog otpada. Količine komunalnog otpada na godišnjem nivou su proračunate na osnovu merenja otpada u referentnim opštinama (projekat FTN Novi Sad). Na osnovu rezultata tih merenja može se usvojiti da:
Otpad u Srbiji
• gradsko stanovništvo generiše prosečno 1 kg komunalnog otpada po stanovniku na dan
• seosko stanovništvo prosečno generiše 0,7 kg otpada/stanovniku/dan
• u Beogradu se dnevno generiše 1,2 kg otpada/stanovniku.
Na osnovu popisa, gradsko stanovništvo čini 57%, dok je 43% seoskog stanovništva.
U proseku, stanovnik Republike Srbije generiše 0,87 kg komunalnog otpada/dan (318 kg/godišnje).
U sadašnjim uslovima kapaciteti za reciklažu otpada nisu organizovano zastupljeni. U bazi podataka Agencije za reciklažu (ukinuta zakonom 2009 g.) registrovano je 301 preduzeće za sakupljanje sekundarnih sirovina. Ovi privredni subjekti se većim delom bave sakupljanjem i prometom industrijskih sekundarnih sirovina. Najveći broj registrovanih privrednih subjekata je u Beogradu - 76, a zatim slede Moravički i Nišavski okrug sa po 29 privrednih subjekata.
2003. godina 2009. godina
Procenat reciklaže 3% 15%
Broj preduzeća koja se bave preradom sekundarnih sirovina u Srbiji
34 301
Broj preduzeća u Beogradu 12 76
Vrste sekundarnih sirovina 3 16
nazad na sadržaj
• Centri za odvojeno sakupljanje otpada postoje u Beogradu, Čačku i sporadično u opštinama u Srbiji, gde se komunalni otpad sakuplja u posebnim kontejnerima, namenjenim za sakupljanje različitih vrsta otpada (metal, staklo, papir, PET, limenke i dr.). Postrojenje za separaciju reciklabilnog otpada za sada postoji u Novom Sadu. Postoji više registrovanih postrojenja za reciklažu PET-a, metala, plastike i dr.
Sakupljanje , separacija i reciklaža otpada u Srbiji
nazad na sadržaj
Smernice razvoja reciklaže na domaćem tržištu
Postojeća praksau postupanju sa otpadom i unapređenje procesa reciklaže u domaćoj privredi je rezultat primene postojeće zakonske regulative.
Međutum, instrumenti državnog tipa “NAREDI I KONTROLIŠI “ nisu se pokazali kao najbolja rešenja.
Iz dosadašnje prakse efokasniji suEKONOMSKI INSTRUMENTI – podsticanje konturencije kroz legalnu berzu sekundarnih sirovina.
Da bi proces reciklaže otpadnih materijala dostigao značajnije razmere na nacionalnom nivou potrebno je:• usvajanje zakonske regulative u skladu sa direktivama EU,• permanentna edukacija/razvijanje javne svesti na svim nivoima,• međuinstitucionalno obaveštavanje,• koordinirana saradnja sa partnerima iz inostranstva,• izgradnja infrastrukture i efikasnija primena znanja.
nazad na sadržaj
Upravljanje otpadom
Strategija upravljanja otpadom kao jedan od ključnih dokumenata u oblasti životne sredine
• 500.000 tona samo ambalažnog otpada se generiše u Srbiji svake godine, i ta količina ima rastuću tendenciju
• Oko 35.000 tona otpada od automobilskih guma se generiše godišnje, a imamo nasleđe od 50-60.000 tona tog otpada
• Taj otpad nam je raspoređen na više hiljada divljih deponija, od kojih su mnoge pored vodotokova ili zagađuju bunare, njive...
• Potrebno je stvoriti osećaj odgovornosti za postupanje sa otpadom na svim nivoima.
• Bez jakih, osposobljenih i stabilnih državnih i naučnih institucija neće biti moguće postići željene dugoročne rezultate održivog razvoja.
• Predlogom novog zakona predviđa se prestanak rada Agencije za reciklažu - što će neminovno dovesti do formiranja velikog broja lokalnih agencija sa inženjersko-stručnim kadrom?
• Postrojenje za separaciju reciklabilnog otpada bi trebalo se postavlja na prostoru pored deponije. Treba da postoji tehnološka linija za automatsko ili manuelno razdvajanje otpada. Izdvojeni reciklabilni materijali se baliraju ili presuju i dalje transportuju u postrojenja koja vrše reciklažu takvog otpada.
Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom iz 2003. godine, predviđeno je zatvaranje i rekultivacija postojećih smetlišta i izgradnja 29 regionalnih centara za više opština koji se sastoje iz sanitarnih deponija i centara za separaciju reciklabilnog otpada a kao vezni elementi se javljaju transfer stanice.
nazad na sadržaj
Opšti ciljevi
2010 2011 2012 2013 2014
Ponovno iskorišćenje [%] 5,0 10,0 16,0 23,0 30,0
Reciklaža [%] 4,0 8,0 13,0 19,0 25,0
Specifični ciljevi za reciklažu
2010 2011 2012 2013 2014
Papir/karton [%] 0,0 0,0 14,0 23,0 28,0
Plastika [%] 0,0 0,0 7,5 9,0 10,5
Staklo [%] 0,0 0,0 7,0 10,0 15,0
Metal [%] 0,0 0,0 9,5 13,5 18,5
Drvo [%] 0,0 0,0 2,0 4,5 7,0
Plan smanjenja ambalažnog otpada
nazad na sadržaj
Spremnost stanovništva na selekciju otpada (u %)
13
5
2
80
Ne znam/ne razmišljam o tome
Nisam spreman zbog nedostatka prostora
Nisam, ne želim da gubim vreme na to
Spreman sam ukoliko mi se obezbede uslovi za to
nazad na sadržaj
Brendiranje zelenijih proizvoda
• “Eko znak” Republike Srbije za proizvode koji ispunjavaju uslove za zaštitu životne sredine
“Potisje” Kanjiža prvi nosilac Eko znaka Srbije
Eko znak Republike Srbije je Nacionalna oznaka za proizvode i usluge koji imaju manji negativan uticaj na životnu sredinu od postojećih na tržištu. Eko znak mogu dobiti proizvodi koji su proizvedeni na teritoriji Republike Srbije, ako ispunjavaju propisane kriterijume, koji su istovetni kao kriterijumi za „CVET"- Eko znak Evropske Unije.
• “Zelena tačka”– oznaka o tome da je za ambalažu plaćena naknada za njeno zbrinjavanje nakon upotrebe
To će omogućiti i lakši izvoz proizvoda koji zasluže tu oznaku
nazad na sadržaj
Zbog:
1. Ekoloških benefita
2. Ekonomskog potencijala
3. Kulturološkog aktivizma
Reciklaža je bitna privredna, ekonomska i politička tema?
kroz zaštitu životne sredine a samim tim i zdravlja stanovništva i ispunjavanja nadalozaćih obaveza ka EU.
a) znatno se smanjuju nekontrolisano rasute količine otpada u našem okruženju;
b) manja količina otpada – manja mogućnost da stanovništvo dođe u posredan ili neposredan
kontakt sa njihovim opasnim sastojcima ili nekontrolisanim produktima izlivanja, paljenja i dr.;
c) znatno manja zagađenja vode i vazduha pri dobijanju proizvoda iz sekundarnih sirovina u odnosu na primarnu sirovinud) manja količina otpada za konačno odlaganje;e) duži vek eksploatacije sanitarnih deponija;
1. Ekološki benefiti
nazad na sadržaj
2. Ekonomski potencijal
• Koji se manifestuje kroz:a) tržišnu vrednost sekundarne sirovineb) uštedu obnovljivih, a naročito neobnovljivih (rude, nafta, zemljište, šume, vode) prirodnih resursa.c) ušteda energije pri izradi proizvoda iz sekundarne u odnosu na primarnu sirovinud) uštedu prostora (zemljišta) i manje investicije za izgradnju sanitarne deponije
PRIMERI UŠTEDE PRIRODNIH RESURSA I ENERGIJE
Iz 4 tone rude boksita 1 tona aluminijuma
Iz 1 tone stare limenke 0,9 tona nove limenke
Pri čemu se: -Uštedi 93-97% vode u procesu proizvodnje-Uštedi 90-95% energije u procesu proizvodnje
Trenutno se u svetu od 3 iskorišćene aluminijumske limenke recikliraju 2.Iskorišćene aluminijumske limenke kao reciklirane nađu se ponovo na tržištu najčešće u roku od 60 dana.
ZA PROIZVODNJU 1 TONE PAPIRAIz primarne sirovine Iz sekundarne sirovine
2 tone drveta 1,2 tone otpadnog papira
85.000 litara vode 16.000 litara vode (ušteda 81%)
7.400 KWh struje 3.600 KWh struje (ušteda 52%)
Reciklažom polovine svetske potrošnje papira obezbedilo bi se očuvanje šuma na površini od 800.000 Km²
AL LIMENKA
ZA PROIZVODNJU 1kg PET AMBALAŽEIz primarne sirovine Iz sekundarne sirovine
1,9 Kg nafte 1,6 Kg otpadnog PET-a
36,16 MJ energije 4,39 MJ energije (87,86% ušteda)
Energija utrošena po jednoj recikliranoj boci dovoljna je da sijalica od 60 W svetli 6 sati.Za 1kg PET-а trebа uтрošiти 1,9kg nаfте;5 iskorišćenih PET bоcа zа piće preradom daje dovoljno tekstilnih vlakana za proizvodnju jedne majice veličine XL; Potrebno je preraditi 25 boca PET-a od 2l da bi se dobio džemper;35 iskorišćenih PET boca od 2l preradom daju dovoljno tekstilnih vlakana za proizvodnju jedne vreće za spavanje.
nazad na sadržaj
3. Kulturološki aktivizam
Obrazovanje
Umetnost
nazad na sadržaj
Zaključak
• Reciklaža jeste ponovna prerada otpadnih materijala u proizvodnom procesu za prvobitnu ili drugu namenu, osim u energetske svrhe.
• Privredna grana koju treba razvijati jer donosi ekonomsku dobit, a sa druge strane je ekološki imperativ sa stanovišta čuvanja životne sredine od zagađenja ali i očuvanja prirodnih resursa sa stanovišta njihovog iskoriščenja, a pre svega novim zakonodavstvom je obaveza za pojedinca, industriju...
nazad na sadržaj
http://www.cesid.org/
Literatura
http://www.ekoplan.gov.rs/
nazad na sadržaj
http://www.ekoforum.org/i