eGoverment 1 InfoTrend 187

GOVERNMENT

eHrvatska

Darko Parić: Ne namjeravamo se pona-šati kao da je svijet počeo od nas niti to smijemo. Stvari koje su napravljene i koje su dobre, treba prihvatiti i nastaviti raditi na njima a ono što ne valja, mora-mo popraviti.

Želimo biti dobri gospodari

Uprava za e-Hrvatsku: Uvođenje reda u informatizaciju javnog sektora

Ustrojem nove Vlade Republike Hrvatske došlo je do promje-na koje su zahvatile i dotadašnji Središnji ured za e-Hrvat-sku. Postojeća je struktura Ureda ušla u sastav Ministarstva uprave pod nazivom Uprava za e-Hrvatsku kojoj je na čelu pomoćnik ministra Darko Parić.

Neposredno prije zaključenja ovoga broja InfoTrenda nazočili smo 8. ovog mjeseca vrlo posjećenom otvorenom skupu na kojem su se prisutnima obratili Milanka Opačić, podpredsjednica Vlade i predsjednica Vladinog povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnoga sektora, ministar Uprave Arsen Bauk a Uprava za e-Hrvatsku pripremila za zainteresirane iz IT branše prezentaciju, na kojoj je Darko Parić iznio saznanja o stanju informatizacije javnoga sektora i namjeravanim koracima koje Uprava namjerava poduzeti.

U intervjuu za čitatelje InfoTrenda Darko Parić dao je i neka dodatna objašnjenja od specifičnoga interesa za naše čitatelje. Uz tekst intervjua donosimo podatke iz prezenta-cije iz kojih se mogu iščitati planovi za rad Uprave u idućem razdoblju.

Pomoćnik ministra Uprave Darko Parić (1977.) diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike, stro-jarstva i brodogradnje u Splitu, smjer računarska tehnika, gdje je upisao i poslijediplomski dok-torski studij elektrotehnike i informacijske teh-nologije. Radno je iskustvo stekao u CARNetu gdje djeluje od 2003. na projektiranju i izgradn-ji optičkih mreža za e-gradove, širokopojasnoga Interneta i međunarodnim projektima CAR-Neta. Vanjski je suradnik i predavač na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodog-radnje u Splitu.

GOVERNMENT

2 eGoverment 187 InfoTrend

InfoTrend: Kako se, kao IT stručnjak, snalazite u novoj ulozi političara?Darko Parić: Ja sam jedan od malobrojnih koji su dobi-li rijetku priliku spojiti svoja stručna znanja i politiku. Kao pomoćnik Ministra nepobitno postajem politička osoba, ali smatram se i nadalje stručnjakom koji je dobio zadatak rije-šiti IT probleme u javnome sektoru naše države. To je jako velik i težak zadatak i ujedno velik izazov. U prvom sam se trenutku toga uplašio, a mislim da tako i treba biti.

InfoTrend: Po onome što smo do sada saznali, bila bi, izgleda, velika pogreška suditi da je riječ o pukome nastav-ljanju djelatnosti Središnjega državnog ureda za e-Hrvat-sku. Dakako, s novom čelnom osobom. No pitanje je je li Upravom za e-Hrvatsku država konačno dobila jedno sre-dišnje mjesto iz kojega bi se proizlazile strateške smjernice za sređivanje i razvoj informatike u javnome sektoru?Darko Parić: Otkada sam došao ovamo, prije nešto više od mjesec dana, pokušavam ustanoviti kako stoje stvari s informatizacijom javnoga sektora. S obzirom na to da sam sve ove godine radio u okviru Ministarstva znanosti, a 2009. kao jedan od autora na projektu Analize stanja HIDRONet internetske mreže, već sam tada uočio mnogo toga što mi se nije dopalo. Ali, kada sam došao ovamo, razočarao sam se vidjevši da su neke stvari gore no što sam očekivao – sva ta raštrkanost IT-a u državi, ta nekonsolidarnost, nekoordi-dancija baš svega. Ni danas još nije točno definirano što tre-ba poduzeti, zapravo smo tek počeli procjenjivati stanje IT-a kroz povjerenstvo koje smo osnovali pri Vladi. Naša Uprava za e-Hrvatsku nije središnje mjesto s kojega ćemo raspore-đivati ulaganja, ali pokušavamo ustrojiti središnje mjesto s kojega ćemo koordinirati događanja.

Time prije svega želim reći da ćemo nadzorom pokušati spriječiti preklapanja da nam se jednaki projekti ne razvijaju više puta, da nam isti uredi državne uprave nisu povezani s pet linija prema Zagrebu, nego samo jednom. A zatim ćemo tako ušteđeni novac usmjeriti u druge potrebne projekte.

Danas imamo državu koja je u smislu IT-a jako hete-rogena. Ministarstvo je znanosti na jednoj razini, dok su Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova na drugoj, odnosno na trećoj razini, a to su tako velike raz-like da je to nevjerojatno jer je riječ o istoj državi, o istoj državnoj vlasti. Naš je cilj i zadatak sav IT razvoj dovesti na istu razinu, i to na razinu koja je prihvatljiva za 2012. go-dinu.

InfoTrend: Namjerava li Vlada, odnosno Uprava za e-Hr-vatsku donositi novu strategiju e-Governmenta ili dosadaš-nja može poslužiti kao osnova za razvoj?

Zajljučci izvedeni iz prezentacije g. Darka Parića, pomoćnika ministra Uprave o stanju IT sektora u državnoj upravi: postojeći problemi, ciljevi koji se žele postići, organizacijska rješenja.

IT sektor u državnoj upravi Uvodna zapažanja:Nema centralnog nadzora ni strategije!

• Ukupan budžet svih IT projekata tijela državne uprave godišnje (ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije…) 1 MLRD kn

• Telefonske usluge (fiksne i mobilne) 300 M kn• Poštanske usluge 180 M kn

U različitim se ministarstvima informatički projekti provode bez ikakve koordinacije i mogućega iskorištavanja zajedničkih resur-sa čime bi se izbjegla moguća preklapanja.Primjer:

• Zemljišne knjige i katastar 30 M kn• Podatkovni centar za mirovine 30 M kn• Oba sustava rade sa samo 30% kapaciteta i samo su

djelomice iskorištena. Zajedničkim bi se nastupom uštedjelo milijune kuna.

IT sektor u državnoj upraviStanje:

• podataka (registara) i ukupno oko 2000 izvedenih baza podataka.

• Većina bazâ nije međusobno povezana.• Osnovni su podatci svakoga građanina upisani u različite

registre različitih tijela državne uprave najmanje 16 puta.• U državi ne postoji centralna i jedinstvena baza podataka,

a MORALA bi postojati!• Stanje je financijski lošije od pokazatelja jer se mnogi

IT projekti kriju pod drugim imenima pa se ne mogu ni evidentirati kao takvi jer se financiraju iz drugih izvora državnoga proračuna.

• Ne postoje otvorene specifikacije niti su propisane da bi se svi mogli ravnopravno javljati na javne natječaje.

• Gotovo su svi programi i baze u vlasništvu tvrtki koje su ih radile, a državne se baze podataka nalaze svugdje pa čak i u privatnim tvrtkama.

• Ne postoje sustavni i specificirani poslovni procesi, sve se radi parcijalno od ministarstva do ministarstva.

• Ne postoje središnji sustavi praćenja rješavanja akata ni napredovanja u državnoj upravi.

Zaključak:• Gotovo je sve rađeno neorganizirano i nepovezano, po

otočnome načelu.• Većinom nisu korišteni plaćeni ljudi iz državnih ustanova

nego vanjski suradnici po mnogo višim cijenama.

Ciljevi:• Osigurati nadzor nad trošenjem 1 MLRD KN predviđenih u

eGoverment 3 InfoTrend 187

Darko Parić: Ne želimo se ponašati kao da je svijet počeo od nas niti to smijemo. Stvari koje su napravljene i koje su dobre, treba prihvatiti i nastaviti raditi na njima a ono što ne valja, moramo popraviti.

Mislim da je glavni problem bio u tome što smo se svih ovih godina bavili strategijama, a ne praksom, odnosno provedbom tih strategija. Dolaskom u ovaj ured za e-Hr-vatsku uvidio sam da postoji jako mnogo studija i strate-gija kako bi nešto trebalo provesti. Te studije i strategije izgledaju jako dobro, dapače, da su implementirane bilo bi fantastično. Na žalost, u praksi nije ništa provedeno, nula.

Ova će Vlada prije svega pokušati provesti projekte na osnovi strategija koje već postoje i koje su dobre, a ono što mislimo da ne valja, popravit ćemo. U svakome slučaju u nekom ćemo se trenutku početi baviti projektima jer je činjenica da se projekti nisu provodili.

Na nedavnoj sam prezentaciji govorio o konsolidaciji projekata i konsolidaciji baza podataka. U svim strategija-ma koje su zacrtane piše da baze trebaju biti povezane. Ali, usprkos tomu, ni jedna baza podataka nije povezana s ne-kom drugom srodnom bazom, a imamo preko dvije stotine velikih baza podataka. Primjerice, u Ministarstvu uprave već više od mjesec dana pokušavamo povezati baze poda-taka dvaju Ministarstava.

Mislim da je u tome srž problema. Mi ćemo se zbilja baviti konkretnim stvarima i konkretnim projektima i up-ravo je Povjerenstvo koje smo osnovali, kao i njegove radne skupine, pravi put za provedbu projekata.

InfoTrend: Hoće li Uprava za e-Hrvatsku definirati mini-malne standarde koje moraju zadovoljavati nove baze poda-taka i aplikacija? Što će biti s postojećima?Darko Parić: Što se tiče povezivanja i kolanja podataka u bazama, naravno u skladu sa zakonskim propisima tehnika će to ionako odraditi, bez obzira na to je li neka baza rađena jednom, drugom ili trećom logikom. Tehnika će se uvijek prilagoditi i napraviti stvari kako treba. Međutim, kada je riječ o standardizaciji, nama su u državi sada mnogo bitniji procesi koji nisu standardizirani pa je rezultat da građane jednostavno vodamo od šaltera do šaltera zato što različita Ministarstva rade istu stvar na različit način.

Mnogo je dobrih studija i strategija, da su implementirane bilo bi fantastično. Na žalost, u praksi nije ništa provedeno

proračunu za ICT projekte, racionalizirati načine trošenja ICT sustava različitih državnih tijela i time ostvariti uštede.

• Osigurati jedinstven način rada u svim državnim tijelima• Osigurati online i jedinstvenu komunikaciju s građanima

putem standardiziranih procesa unutar državne uprave.

Što učiniti za bolju organizaciju rada uprave• Poslovanje državnih tvrtki (Apis, FINA, OiV…)

Promjena načela poslovanja. Posao koji rade izravno s državom, a bez javnoga natječaja, ne može imati komer-cijalne cijene.

• Korištenje vlastitih resursa ustanova i poduzeća unutar ministarstava (CARNet, Srce, MUP, HZZO …)

Omogućiti državnim poduzećima na proračunu (ljudi na plaći države) da rade i za ostatak državne uprave, a ne samo za ministarstva u kojima se nalaze.

• Razmjena ljudi, znanja i iskustava u državi (između minis-tarstava i ostalih tijela)

• Osigurati koordiniran razvoj IT-a i projekte centralno koordinirati.

Država u ovome slučaju treba razmišljati kao korporacija i gledati IT kao jedinstvenu i smislenu cjelinu, a ne da svatko radi za sebe kao do sada. Potrebno je centralno mjesto gdje će se koordinirati svi IT projekti i provjeravati preklapanje i moguća grupiranja projekata.

• Postaviti informatičke odjele kao samostalne odjele.Problem je informatičkih odjela što su u hijerarhiji vrlo nisko pozicionirani i vrlo teško dolaze do ljudi koji mogu donositi strateške odluke, a vrlo su često sputani nadređenim osobama koje nemaju dovoljno sluha za in-formatiku pa dobre ideje ostanu neiskorištene.

Infrastrukturni projektiOIB sustav

• Osnovni i jedinstveni registar (baza) svih građana, poslovnih subjekata, udruga i ostalih u RH.

• U vlasništvu je ministarstva financija i isključivo se koristi za potrebe ministarstva i porezne uprave (napravljen izvrsno i tako i radi).

Nedostatak primjene sustava:• Ostala ga ministarstva u državi NE mogu jednostavno

koristiti.• Porezna uprava ne dopušta spajanje na svoj sustav, a mini-

starstva koja pune OIB sustav informacijama drugima ne daju izravno svoje podatke.

Rješenje:• OIB sustav treba postati nacionalna baza podataka

građana RH i dostupan svim ministarstvima s informaci-jama koje zakonom mogu dobiti.

• Na njega trebaju biti spojene sve baze RH (registri).• Time bi se svi registri i podatci u RH povezali i to bi bila

osnova buduće informatizacije državne uprave RH.

Državna optička mreža za sva tijela državne upravePrivatne računalne mreže koje danas RH ima i plaća su: HITRONet, CARNet, MUP, MORH, Carina, Ministarstvo vanjskih poslova...

GOVERNMENT

4 eGoverment 187 InfoTrend

• Trošak se spajanja navedenih mreža po Hrvatskoj mjeri u nekoliko desetaka milijuna kuna godišnje (to je samo spajanje velikih gradova po Hrvatskoj, takozvane jezgre mreže).

• Danas se svaka mreža samostalno financira i naručuje veze potrebne za povezivanje. Tako da za povezivanje na relaciji Split - Zagreb imamo četiri veze od istoga davatelja usluge. U praksi davatelj usluge sve spoji preko jedne svoje optičke parice, a to državi naplati četiri puta.

• Međutim, državne tvrtke imaju svoju optičku infrastruk-turu koju su izgrađivale za svoje i/ili komercijalne potrebe i koja se nalazi po cijeloj RH. Neke čak i iznajmljuju državi optičke kapacitete po komercijalnim cijenama.

Rješenje:• Izuzeti iz vlasništva državnih tvrtki dio optičkih niti za

potrebe države.• Donijeti zakon ili uredbu kojom se obvezuju državne

tvrtke da za svaku buduću gradnju optičkih kabela dio niti odmah planiraju za državu.

• Uštede su velike i brze, a država ima SVOJU privatnu mrežuOiV je to već naveliko počeo raditi, ali za komercijalne potrebe. Velik dio potrebnoga time već imamo riješen.

Razlog i primjer:• Državne tvrtke o kojima govorimo su: HEP, HAC, ARZ,

Plinacro, HŽ, Janaf.• Potrebno je nastaviti projekte e-gradova koji bi se integri-

rali s državnom mrežom.Izgradnja optičke mreže za potrebe CARNeta u Splitu (oko 60 km optičkih kabela za 120 lokacija) u vrijednosti od 2 M KN, isplatila se za 5 mjeseci!

• Potrebno je nastaviti projekte e-gradova koji bi se integri-rali s državnom mrežom.

Državni cloud i izgradnja data centara • Baze podataka države nalaze se svugdje po Hrvatskoj (čak

i u privatnim poduzećima). • Nema nadzora ni koordinacije, mnoge nemaju backup,

Žrtve su cijeloga tog nesporazuma dakle građani, a na kraju krajeva država je tu zbog građana, a u praksi je samo pitanje kako to tko provodi. Naša je namjera građanima olakšati život da ne moraju za neki dokument, kao što je, primjerice, rodni list, otići na pet mjesta.

Na žalost, u državnim uredima smatramo da smo in-formatizirali proces ako koristimo računalo, umjesto pisače mašine. To nije informatizacija. Sustav moramo učiniti informatiziranim i transparentnim. Ako nešto informa-tiziramo, znači da uvodimo red, a ako uvodimo red, znači da stvari rade kako treba.

InfoTrend: Kako riješiti problem hijerarhijskog i financij-skog podcjenjivanja informatičara u javnome sektoru čime se automatski odbija kvalitetno osoblje?Darko Parić: Problem je informatike u državnoj upravi što se hijerarhijski nalazi tako nisko da ne može ništa kon-kretno učiniti. Zbog nekoliko razina odlučivanja iznad njih, a koje nemaju veze s informatikom, informatički bi proces – koji je netko u Ministarstvu htio provesti – jako često za-peo na ljudima koji nemaju veze s informatikom, ali o njoj odlučuju.

Jedan je od naših prijedloga da informatiku pod-ignemo na višu razinu. Primjerice, u našem je ministarstvu informatika sada po prvi put na razini uprave, što znači da ima najvišu razinu koju može imati u jednome ministar-stvu. Do sada je informatika bila hijerarski u tajništvu, na trećerazrednoj razini. Da biste nešto učinili ljudima, za to treba pružiti odgovarajuće mogućnosti. Informatičari to do sada nisu imali.

Ne tvrdim da će se sve izmijeniti preko noći, ali mislim da je to početak jednoga puta za koji se nadam da će nas dovesti do boljih rješenja. Na državu gledam kao na jedan tromi aparat, ali kada jedan takav aparat krene u nekome smjeru, i kad ga inercija ponese, jako ga je teško zaustavi-ti. Ako uspijemo s tog po meni krivog puta državu makar malo usmjeriti i gurnuti je u pravome smjeru, napravili smo veliku stvar. Projekti o kojima govorimo i način na koji ih pokušavamo realizirati dobro su definirani i sada imamo za-datak okrenuti cijeli aparat prema tomu cilju.

Ja sam također svjestan da je ulaganje u informatiku najprije trošak, ali u idućim koracima postaje racionalizaci-ja. Stoga ćemo za neke projekte morati osigurati sredstva, ali to definitivno nije i ne smije biti kočnica. Neke ćemo stvari moći financirati preko projekata Europske unije. Mislim da je veći problem u ljudima i njihovim glavama nego u novcu i tehnici. Tehnika je uvijek bila najmanji problem. Naime, ja sam iz te tehničke struke i znam da se svaki tehnički prob-lem nekako može riješiti.

eGoverment 5 InfoTrend 187

InfoTrend: Prije nekoliko dana u Ministarstvu Uprave održan je Otvoreni razgovor o ovim temama koji se proširio i na pitanja digitalnoga društva. Opći je bio dojam nazočnih da je to prva najava ozbiljnijega rješavanja problematike in-formatizacije javnoga sektora i hrvatskoga društva. Nazočni su u više navrata postavljali pitanje kako se mogu uključiti u taj proces.Darko Parić: Naše radne skupine namjeravamo otvoriti za cijelu državu. To nije upitno. Problem je, međutim, uvesti privatno poduzeće u radnu skupinu jer će se onda sva ostala privatna poduzeća, koja se bave istim poslom, smatrati za-kinutima. Jedna je od ideja da nam udruge i stručne organi-zacije kao što su HUP, HGK ili neke druge udruge toga tipa istaknu ljude koji bi se bavili određenim temama. Protiv toga nemamo ništa, naprotiv, to apsolutno pozdravljamo. No, jako je teško uključiti pojedinca iz neke tvrtke i objasniti taj izbor. Ali ako HUP predloži tri osobe za radnu skupinu, onda i oni i mi imamo legitimitet raditi s tim ljudima.

InfoTrend: Zajedno ste sa sugovornicima dali pregled go-rućih problema, a u svojoj ste prezentaciji odgovorili kako ih treba rješavati. S obzirom na to da se tu prvenstveno ra-čuna na povezivanje, suradnju i korištenje nutarnjih resursa javnoga sektora, gdje vidite prostor za opstanak domaće IT industrije?Darko Parić: Definitivno ne mislimo kresati proračunska sredstva na informatici, ona će, nadam se, ostati u najmanju ruku takva kakva jesu, a u budućnosti ćemo ih povećavati. No ono što mi želimo je uvođenje reda.

Uvođenjem reda jedne ćemo stvari unaprijediti, a drugih ćemo se osloboditi. Oslobađajući sredstva na jednoj strani, možemo ih uložiti u neke druge IT projekte. Osim toga, mi u državi nemamo ljude da možemo sve sami odra-

Ulaganje u informatiku najprije je trošak, ali u idućim koracima postaje racionalizacija. Stoga ćemo za neke projekte morati osigurati sredstva, to definitivno ne smije biti kočnica. Mislim da je veći problem u ljudima i njihovim glavama nego u novcu i tehnici

većina nije povezana s drugima.• Nužno je sve baze smjestiti u prostore države, sigurne i

kontrolirane. • Sistem sala države – centralni je i sigurni nadzor, sve na

jednome mjestu.• Danas u vlasništvu države postoji nekoliko velikih sistem

sala (Apis, FINA, MUP, ARNet/Srce).

Backup sistem sala/disaster recovery• Stari podzemni aerodrom kod UDBINE. Zajedničko finan-

ciranje MUP, MORH i državna uprava (EU fondovi).

CLOUD projekt• Cloud je visoko skalabilna, kontrolirana i s koje aplikacije/

programa/usluge bez potrebe da kupuje za to poseban hardver.

• Time bi sve možebitne aplikacije/programe/usluge državne uprave fizički smjestili na jedno virtualno mjesto i time otklonili potrebu za kupnjom novoga hardvera za većinu sastavnica državne uprave.

Prednosti:• Goleme uštede na financiranju nabave novoga hardvera jer

veliki dio države uopće više neće imati potrebe za kupn-jom hardvera nego će ga dobiti (virtualno) na centralnome mjestu

• Centralizirani servisi i njihova visoka dostupnost građanima

Integracija podataka i baza podataka• Imamo oko 200 osnovnih i 2000 izvedenih baza podataka

(registara)• Nužno sve povezati na razini programa kako bi se informa-

cije dijelile unutar sustava bez intervencije službenika, a građani ne bi morali nosati papire od ureda do ureda.

Primjer:• Slovenija je popis stanovništva obavila koristeći podatke

koje ima u svojim registrima. I mi te podatke imamo, ali ih danas tehnološki ne možemo koristiti!

• Popis je stanovništva u RH stajao 170M kn, a daljnja će obradba podataka biti još 400M kn.

Slobodni softver i otvorene norme• Godišnje za različite licence po nekim procjenama trošimo

oko 200M kn.• Samo plaćamo oko 40M kn, a službenici koji rade na

računalima vrlo često koriste samo aplikacije za pristup Internetu i pišu dokumente (za što postoje rješenja koja su po kvaliteti slična Microsoftu, ali su besplatna).

• Oko 90% novca za licence završi u SAD-u dok za slobodni softver nije potrebno plaćati licence, a po kvaliteti je identičan plaćenomu.

• Koristi li se slobodni softver, novac bi od licenci ostao u državi u domaćoj IT industriji

Rješenje:• Potrebno je poticati implementaciju rješenja na slobod-

nome softveru.• Na razini Vlade započeti inicijativu i donijeti strategiju

GOVERNMENT

6 eGoverment 187 InfoTrend

diti i za to ćemo uvijek trebati privatni dio IT sektora i uvijek će imati tu priliku. Dakako, namjera nam je da onim što je naše upravljamo kao dobri gospodari, a država je do sada jako loše gospodarila svojim resursima bez obzira na to s kim je i na koji je način radila, tj. jednostavno je bilo situa-cija gdje su se za resurse države brinule tvrtke koje su radile za istu tu državu. Ako smo mi dobar gospodar i ako pametno i racionalno koristimo svoj novac, uvjeren sam da će se s druge strane otvoriti niz drugih projekata u kojima će naši ljudi iz privatnih sektora moći raditi pa će biti bolje i njima i nama u javnome sektoru.

InfoTrend: Početkom ovoga mjeseca osnovano je Vladino povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sekto-ra, na čijem je čelu potpredsjednica Vlade Milanka Opačić. Treba li Povjerenstvo djelovati unutar Ureda za e-Hrvatsku i koji su njegovi osnovni zadatci?Darko Parić: Povjerenstvo je možda jedan od najboljih dokaza ozbiljnosti naših namjera. Osnovano je mjesec dana nakon osnutka vlasti, a osnovala ga je Vlada RH i zove se Povjerenstvo za koordinaciju i informatizaciju javnog sekto-ra, znači njegov je primarni cilj koordiniranje informatizaci-je cijeloga javnog sektora. Povjerenstvo se može baviti svim projektima unutar javnoga sektora koji se tiču informatike i baviti se njihovom koordinacijom, vođenjem, preklapanjem ili kako god.

O ozbiljnosti Vlade govori i to da se u Povjerenstvu nalaze tri od četiri potpredsjednika Vlade i osam ministara Vlade RH. Ako pogledamo koliko ministara imamo, to je polovina Vlade RH. U jednome članku u Povjerenstvu jasno piše da sve odluke koje donesu projektne radne skupine i koje Povjerenstvo prihvati i smatra da su pravovaljane idu izravno na Vladu RH i ona ih kroz svoje kanale provodi u Odluku i tu je prvi put Vlada na tako visok način iskazala svoju želju i volju da zbilja riješi neko pitanje.

To Povjerenstvo možete gledati s dviju razina, političke i operativne. Političku razinu zbilja čini osam mini-stara, ope-rativnu razinu činim ja osobno, uključujući radne skupine unutar Povjerenstva. Povjerenstvo može osnovati koliko je potrebno radnih skupina na temu koju želi IT jer su radne skupine zapravo projektni timovi. U te timove možemo pozvati ljude iz bilo kojega dijela države da rade pa, prema tomu, apsolutno smo pokrili sve i osigurali radni, projektni i politički dio koji će dati potporu tome svemu, jer bilo koji najpametniji projekt na ovome svijetu koji izmis-limo – ako nemamo potporu Vlade i politike – neće proći, a mislim da smo s ovime definitivno osigurali potporu Vlade, a ako imamo potporu Vlade onda definitivno možemo raditi i nadati se da će takvi projekti i zaživjeti. To je zbilja smisao Povjerenstva i njegova vrijednost i veličina.

razvoja slobodnoga softvera, što bi izravno potaknulo i razvoj domaće IT industrije tako da ona postane uslužna, a ne trgovačka djelatnost.

Infrastrukturni projekti• Standardizacija i informatizacija poslovnih procesa u tije-

lima državne uprave• Uvođenje informatizacije u svakodnevno poslovanje

državne uprave (po uzoru na Austriju – digitalni ured) • Ministarstvo uprave kao pilot (procjene su 50% uštede na

poštanskim troškovima)• Središnja koordinacija i upravljanje IT projekata državne

uprave• Ubacivanje e-uprave u prioritete da bismo neke od tih

projekata mogli financirati putem EU fondova.• Objedinjena javna nabava gdje god se to može!

Primjer:• Procjene uštede za svu telefoniju (fiksna i mobilna) su bile

68 M kn• Objedinjena je javna nabava samo za mobilnu telefoniju

donijela uštede mnogo više od očekivanoga: 30M kn

Planovi i operativni koraci • Odlukom Vlade osnovano je povjerenstvo za koordinaciju

informatizacije javnoga sektora.• Zadaće su Povjerenstva usmjeravanje razvoja i koordinacija

svih poslova i projekata primjene informacijske i komu-nikacijske tehnologije u javnome sektoru u cilju racion-alizacije sustava uz istodobno povećanje kvalitete javnih usluga.

• Povjerenstvo osniva Radne skupine koje rade na konkret-nim projektima – projektni timovi.

• Povjerenstvo će nakon obavljenih zadaća iz točke III. ove Odluke predložiti Vladi Republike Hrvatske odgovarajuće akte kojima će se osigurati provedba pojedinih projekata.

Planirane radne skupine:• Radna skupina za integraciju računalno-komunikacijske

infrastrukture• Radna skupina za sustav osnovnih registara i elektroničku

razmjenu podataka• Radna skupina za standardizaciju procesa uredskoga

poslovanja • Radna skupina za primjenu otvorenoga koda i otvorenih

normi • Radna skupina za definiranje područjâ i temâ za objedi-

njenu javnu nabavu• Radna skupina za standardizaciju rješenja za korisnički

pristup• Radna skupina za elektronički identitet• Radna skupina za “oblak javne uprave“• Radna skupina za pripremu projekata za financiranje iz EU

fondova ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••Mišljenja, komentari, ideje, prijedlozi očekuju se na adresi:#VladaUP@uprava.hr

eGoverment 7 InfoTrend 187

Malo je sličnih skupova u svijetu koji svojom tradicijom i kvalitetom „odra-đuju“ svoju misiju onako kako to čini MIPRO. Njegov je jedini interes da nema nikakav interes osim služenja ICT struci i znanosti, ICT-u i ostalome gospodarstvu, obrazovanju i umrežava-nju ljudi, kompanija, tvrtki, ustanova... MIPRO je otvoren svima koji kvalitetno rade, koji imaju ideju, koji su kreativni i inovativni, koji imaju sluh i osjećaj za rad koji doprinosi ne samo njima nego svima. Zajedno smo jači, kako to govori jedna bankarska reklama.

Na portalu www.mipro.hr možete pratiti kako teku pripreme skupa MI-PRO, pa ćemo ovdje spomenuti samo bitne odrednice sadržaja.

Savjetovanja/konferencijeOkosnicu MIPRO-a čini deset plus jed-no znanstveno i stručno savjetovanje posvećeno užim područjima ICT-a i njegovoj tehnološkoj infrastrukturi. To su savjetovanja Mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija; Raspodijeljeni računarni i vizualizacij-ski sustavi; Telekomunikacije i infor-macije; Računala u tehničkim susta-vima; Inteligentni sustavi; Računala u obrazovanju; Digitalna ekonomija; Sigurnost informacijskih sustava; Po-slovni informacijski sustavi;Uprava, lokalna uprava, javni servisi.

Autori dolaze iz tridesetak zema-lja. Svi će pozitivno ocijenjeni radovi biti uvršteni u zbornike radova u tiska-

nome i elektroničkome obliku, dok će radovi pisani na engleskome jeziku biti uvršteni u prestižnu bazu IEEE Xplore.

MIPRO INOVA(cije) – Inovativni

High-Tech proizvodi i uslugeNovost je u sadržaju jubilarnoga skupa sekcija pod gornjim nazivom. Sekcija je namijenjena svima koji žele pred-staviti inovativan proizvod bez obzira na tehnološku pripadnost. Za razliku od savjetovanja, za koja treba napisa-ti referat u strogo propisanome IEEE formatu, za MIPRO INOVU dovoljna je Power Point prezentacija bez unapri-jed propisane forme. Bitno je ono što se prezentira, a ne način prezentiranja.

Ta je nova sekcija u prvome redu namijenjena, ali nikako ne i isključi-vo, stručnjacima iz start-up kompanija koji rade na kreiranju novih proizvoda. Cilj je sekcije da se inovatori i kreato-ri novih proizvoda povežu s mogućim korisnicima i ulagačima. Da bi pristup sekciji približio što većemu broju za-interesiranih, MIPRO je odredio mini-malnu kotizaciju za sudionike sekcije u iznosu od samo 50 eura.

Okrugli stolovi – društvena uloga MIPRO-aJedna je od ključnih zadaća skupova MIPRO-a prezentacija aktualnih teh-noloških i društvenih tema. Ta se pre-zentacija obično obavlja putem okru-glih stolova i panelnih rasprava. Toga će biti i ovoga puta. Kao jedan od bit-

U Opatiji će se od 21. do 25. svibnja 2012. oku-piti domaća i strana ICT elita na jubilarnome tri-deset i petome međunarodnom skupu MIPRO-a.

MIPRO 2012PETAR BILJANOVIĆ, Predsjednik Programskoga odbora MIPRO-a

Najava

nih događaja na skupu organizirat će se okrugli stol pod, za sada radnim, naslovom „Reindustrija-lizacija Hrvatske“.

Seminari, radionice, izložbene aktivnosti...Ponovno će se organizi-rati HEP-ov seminar o ICT-u u elektroprivred-noj djelatnosti nami-jenjen stručnjacima iz

HEP-a i njemu srodnih tvrtki, te semi-nar o regulatornoj politici u EU. Tvrtka CADCAM Design Centar Zagreb održat će tradicionalni seminar o elektroničko-me projektiranju.

Nastavit će se prošle godine uve-dena praksa održavanja „zelenih ICT radionica“ u suradnji sa savjetovanjem Telekomunikacije i informacije. Izlož-bene će aktivnosti evoluirati k izlaganju na mini-štandovima koji se uvode prvi put i koji će omogućiti da na istome pro-storu izlaže veći broj izlagača.

Središnji je događaj skupova MI-PRO-a svečano otvaranje koje se odr-žava uvijek u srijedu, središnjem danu održavanja skupova MIPRO-a, s počet-kom u 10.30 sati, u Kongresnoj dvorani Grand hotela Adriatic. Očekuje se iz-među 400 i 500 sudionika iz tridesetak zemalja. Svečano će otvaranje biti ispu-njeno pozdravnim porukama uglednih gospodarstvenika, menadžera velikih sustava, političkih ličnosti te osoba iz javnoga života.

Predviđeno je da skup otvori Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Jo-sipović, kao glavni pokrovitelj skupa.

Nadamo se da će svi navedeni, zajedničkim naporima s Programskim odborom skupa, stvoriti vrlo kvalitetne sadržaje skupa MIPRO 2012.

Doviđenja na jubilarnome 35. Međunarodnom skupu MIPRO 2012 u Opatiji, od 21. do 25. svibnja 2012, u Kongresnome Centru Grand hotela Adriatic i u hotelu Admiral.

GOVERNMENT

8 eGoverment 187 InfoTrend

Tradicionalna se 11. 11. međunarodna konferencija o elektroničkome poslova-nju i ove godine održava u Zagrebu u Hypo centru. Konferencija “e-biz2012” o e-poslovanju (26.-.28.03.2012.) obu-hvaća teme od zakonskih okvira, prakse u EU, regionalno i u Hrvatskoj. Obra-đuju se teme o elementima, uvjetima, iskustvima, ali i zaštiti u sustavima e-Poslovanja. Poznato je da e-Poslovanje potpuno mijenja klasični način poslova-nja pa želimo da se zainteresirani uklju-če i steknu ta nova znanja.

Konferencija se otvara 26. ožujka 2012. u 9.00 s uvodnim predavanjem o aktivnostima EU-a i hrvatskih ustanova (Ministarstava gospodarstva, Minis-tarstva financija, Ministarstva uprave) na uvođenju e-Poslovanja u Hrvatskoj. Želimo prezentirati i međunarodne pro-jekte u koje se mogu uključiti i hrvatske tvrtke. Kao i prijašnjih godina i ove godine do-laze brojni europski stručnjaci, a poseb-no ističemo:

- stručnjaka za e-Račun Europske komisije (Stefan Engel-Flechsig, Fabio Sorrentino) .

- stručnjaci iz Austrije (Vlado Galevski), Slovenije (Boštijan Šušteršič, Aljoša Jerman Blažić), Mađarske (Laszlo Ketszeri) i Poljske (Tomasz Kassel) s iskustvi-ma i rješenjima za e-poslovanje, probleme PDV-a i javnu nabavu (Carmen Ciciriello, Italija).

- te, naravno, domaći stručnjaci za primjenu e-Poslovanja i sigurnost rada na Internetu

Tema je konferencije široko područje e-Poslovanja i obuhvaća sve procese koji se tiču nabave, isporuke roba i us-luga u koje su uključeni proizvođači,

e-biz2012 Najava

Glavne teme na konferenciji e-biz2012

26.03.2012. e-Račun 26.03.2012. Financijski lanac – e-Plaćanje27.03.2012. Informacijski posrednici 28.03.2012. e-Račun u praksi28.03.2012. Elektronička nabava28.03.2012. Norme & tehnologije27.-28.03.2012. Radionice

dobavljači, kupci, logističari, banke i različiti posrednici u tim procesima. Uštede koje se postižu primjenom e-Poslovanja već su dobro poznate i dostupne i malim i srednjim poduzećima. Održat ćemo i okrugli stol na temu „Primjena pravilnika o PDV-u i uvođenje e-Računa“ koju će prezentira-ti stručnjaci iz Ministarstava (financija, gospodarstva, uprave) i velikih sustava Agrokor, ali i manjih tvrtki koje su naj-dalje otišle u primjeni.

Da bi se sustavi i dokumenti za e-poslovanje mogli međusobno automat-ski povezivati, služe nam Informacijski posrednici koji će prezentirati svoje

usluge stvaranja, razmjene i arhiviranja elektroničkih dokumenata u utorak.Treći je dan konferencije posvećen tehnologijama za e-Dokumente, elek-troničko potpisivanje i arhiviranje, rješenja za javnu nabavu i dosadašnja iskustva, a posebno dio tema posveću-jemo sigurnosti e-Poslovanja, ranjivo-stima i zaštiti. Ističemo organiziranje više kvalitetnih radionica (u trajanju od 1,5 sati) koje će obuhvatiti povezivanje u velikim susta-vima (Agrokor), pravne probleme ugo-varanja elektroničkoga poslovanja, osi-guravanje infrastrukture za e-račune ili digitalnih dokumenata u javnoj upravi.

Informacije i prijave: www.case.hr/e-biz2012 konferencije Ante Polonijo, tajnik konferencijeante@case.hr,051/217-875, 098/260-509, 091/200-5425