edukacija graĐana o razvrstavanju otpada · 2015-07-15 · gradnji i zakona o prostornom...

Broj 70 • siječanj 2014. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Projekti

Priručnik

Tiskana brošura 'Savjeti o sigurnosti'

str. 21-23

str. 12-13

Poboljšanje kakvoće proizvoda od voća

EDUKACIJA GRAĐANA ORAZVRSTAVANJU OTPADA

Aktivnosti komunalne tvrtke Gospodarenje otpadom Infrastruktura str. 2-3

Nastavak ulaganja u kapitalne projekte

str. 4-5

2 BROJ 70 | SIJEČANJ 2014. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA SIJEČANJ 2014. | BROJ 70

RAZGOVORRAZGOVORRIJEČ UREDNIKA

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VII Broj: 70, siječanj 2014.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje:

Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

Poštovani čitatelji,

početkom godine održan je sastanak s gradonačel-nicima i načelnicima s po-dručja županije. Župan i njegovi suradnici infor-mirali su prisutne o reali-zaciji projekata važnih za daljnji razvoj naše županije, kao što su Žu-panijski centar za gospodarenje otpadom (koji će se graditi na lokaciji Tarno u Ivanić-Gradu), projekt Regionalnoga vodoopskrb-nog sustava Zagreb-istok, te ostalim pro-jektima predviđenima proračunom za 2014. godinu. Dakle, odmah se početkom godine započelo s važnim sastancima na kojima se dogovara realizacija projekata i poslova koji će bitno utjecati na kvalitetu života naših ži-telja. No, bilo je i trenutaka za ugodno druženje i opuštanje. Tako je proslavljeno Vincekovo, slavili su ga mnogobrojni vinari, a u Kronici donosimo reportaže o proslavama u Vrbov-cu, Svetom Ivanu Zelini i zaprešićkom kraju. Održano je i sanjkaško natjecanje na Pleše-vici, kao i tradicionalni malonogometni tur-nir „Čedomil Drvenkar“ u Vrbovcu.Turistička zajednica Zagrebačke župani-je predstavila je u Samoboru projekt „Eko-muzej Žumberak“ predstavnicima gradova i općina s toga područja te seoskim turi-stičkim gospodarstvima i udrugama koje u njemu djeluju. Turistička zajednica je izda-la i novu brošuru „Smještaj, seoski turizam i izletišta Zagrebačke županije”.Predstavljen je program 188. samoborskog fašnika, u desetak kulturnih institucija na području županije održana je „Noć muzeja“, a predstavljena je i brošura „Savjeti o sigur-nosti“, koja pojašnjava osnovne postupke i pravila ponašanja u pojedinoj kriznoj situ-aciji.Dragi čitatelji, u ove hladne zimske dane pripremili smo aktualnosti iz Zagrebačke županije koje će vas, nadamo se, zaintere-sirati.

Lijepo vas pozdravlja,Vaš urednik

Zlatko Herček, dipl.oec.

IMPRESSUM

TEMA BROJATEMA BROJA

S PRVIM DANIMA NOVE GODINE ODRŽAN SASTANAK S GRADONAČELNICIMA I OPĆINSKIM NAČELNICIMA TE PREDSTAVNICIMA KOMUNALNIH TVRTKI

Centar za gospodarenje otpadom i vodoopskrba istoka županije najvažniji su projekti u 2014. godini

Gradnja ŽCGO-a, u kojemu će se primjenjivati MBO tehnologija, stajat će oko 150 milijuna eura, a vodoopskrbnog sustava

„Zagreb-istok” oko 103 milijuna eura

Županijski centar za gospodarenje ot-padom (ŽCGO) i vodoopskrba istoč-noga dijela županije dva su najvažnija

kapitalna projekta koja će Županija nastaviti realizirati u ovoj godini. Naglasio je to žu-pan Stjepan Kožić za su-sreta s gradonačelnicima i općinskim načelnicima, te predstavnicima komunal-nih tvrtki, upriličenoga po-četkom siječnja. Susretu su prisustvovali njegovi zamje-nici Rudolf Vujević i Damir Tomljenović, te predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković i potpredsjednik Skupštine Mario Vlahović. Župan je tom prigodom najavio potpisivanje ugovora s Fondom za zaštitu okoliša i energet-

sku učinkovitost o sufinanciranju izrade pro-jektne dokumentacije Centra za gospodarenje otpadom koji će se graditi na lokaciji Tarno u Ivanić-Gradu.

- Zakonom je definirano da ovakav centar žu-panije moraju imati do kraja 2017., u protivnom Hrvatska će plaćati penale. Ne želimo biti u skupini onih koji neće ispoštivati rok. Možda se on sada čini dalekim, no s obzi-rom na sve radnje koje treba obaviti, relativno je blizu. Dosad smo osnovali vlastitu

tvrtku (Gospodarenje otpadom Zagrebačake županije d.o.o.), donijeli smo Plan gospodare-nja otpadom, potpisali sporazume s gradovima i općinama, a kroz 4. izmjene i dopune Prostor-

Centre za gospodarenje otpadom hrvatske županije moraju

uspostaviti do kraja 2017., u protivnom će država plaćati penale

Županija je izdvojila sredstva za plaćanje vodnoga doprinosa

koji, zbog njegove visine, gradovi i općine uključeni u projekt

Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok” nisu mogli

osigurati samostalno

Govoreći o vodoopskrbi istočnog dijela žu-panije, projektu vrijednom oko 103 milijuna eura, župan je rekao da će se on realizirati u dvije faze te da se najmanje 70 posto potrebnih sredstava može povući iz EU fondova. Dapače, postoje i naznake da bi se povrat sredstava mo-gao tražiti za sve troškove projekta, počevši od ove godine. Također, u novi Zakon o vodama, rečeno je, moglo bi se ugraditi da isporučitelji vodne usluge mogu biti i tvrtke u vlasništvu jedinice regionalne samouprave (Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, op.a.), čime bi se riješio i organizacijski problem, pa bi se projekt brže mogao privesti kraju. Župan je podsjetio da je Županija izdvojila sredstva za plaćanje vodnoga doprinosa koji, zbog njego-ve visine, gradovi i općine uključeni u projekt Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Za-

Ostvarenje proračuna za 2013., s ponosom je rekao župan, premašit će 300 milijuna kuna te će time lanjski proračun Županije biti najviši dosad. Nadmašit će prihode i iz predrecesijske 2008. godine. - To je znak funkcioniranja gospodarstva na području županije, jer najviše prihoda ostvari se od pore-za od nesamostalnog rada (plaće) - rekao je župan, dodavši da je to i rezultat investiranja na području županije. Uz dvije trenutno najveće investicije u RH, Plivin pogon u Brdovcu i Ikeinu robnu kuću u Rugvici, na prostoru županije realizirat će se, najavio je, još jedna značajna investicija, vrijednosti 22 milijuna eura. Radi se o proizvodnom pogonu dijelova za automobilsku industriju u PZ Pisarovina, koja će u konačnici otvoriti 500 novih radnih mjesta. - To je izuzetno puno ne samo za županiju, nego i za RH - naglasio je župan.Predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković je rekao da brojke koje govore o ostvarenju lanjskoga proračuna ulijevaju optimizam. - Ove godine možemo očekivati još bolje rezultate. Ustrojili smo novi Upravni odjel u Županiji (za fon-dove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju, op.a.) kako bismo mogli odgovoriti vremenu pred nama. Europa je zajednica regija i mi se u njoj moramo znati pozicionirati - rekao je Bošnjaković.

Najviši proračun dosad!

Ispostave županijskoga Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša zaprimile su ukupno 46.330 zahtjeva za lega-lizaciju bespravno sagrađenih objekata. U ovaj broj ne ulaze zahtjevi zaprimljeni u gradskim upravnim odjelima za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje u Velikoj Gorici (14.300 zahtjeva) i Samoboru (6000 zahtjeva). Kako bi se zahtjevi rješavali u skladu s plani-ranim rokovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Županija je dodatno za-poslila 15 djalatnika na određeno vrijeme te njih 19 preko Zavoda za zapošljavanje (mjera volontiranja za 1600 kuna). U ovoj se godini planira riješiti oko 10.000 zahtjeva. Osim informacije o tijeku legalizacije besprav-no sagrađenih objekata, prisutni su upoznati i s novostima vezanima uz izmjene Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, koje su na snagu stupile 1. siječnja ove godine.

Legalizacija bespravno sagrađenih objekata

Župan je prisutne upoznao s prijedlogom Uredbe o uspostavi uslužnih područja vo-doopskrbe koju, zbog potrebe usklađivanja propisa vodnoga gospodarstva s Okvirnom direktivom o vodama i ostalim vodnim direkti-vama EU, priprema Ministarstvo poljoprivrede, a kojom je predviđeno da područje Zagrebač-ke županije bude jedno od ukuno 21 uslužnog područja u RH. Prisutni su pobliže upoznati i s projektima te programima planiranima proračunom Župani-je za 2014. godinu.

Europska direktiva o vodama

nog plana (2011.) definirali smještaj Centra na lokaciji Tarno - podsjetio je župan. Rekao je da je oko lokacije Tarno bilo primjedbi, no da je Gradsko vijeće Ivanić-Grada prošle godine podržalo odluku Županijske skupštine. Trenut-no se rade izmjene i dopune Prostornog plana Ivanić-Grada u koji će ova lokacija biti unijeta kao lokacija ŽCGO-a.

- Ako svi zajedno krenemo odgovorno i oz-biljno, ako ćemo maksimalno surađivati, pošti-vati dinamiku i tempo, zadani rok je ostvariv. Niz naših sredina još nema odvojeno priku-pljanje otpada i u tome je vaš angažman nužan. Vaša je zakonska obveza uvesti ovakav način prikupljanja otpada i sagraditi reciklažna dvo-rišta - poručio je župan okupljenima, dodavši da će Županija nastaviti s edukacijom stanov-ništva.

Gradnja ŽCGO-a, u kojemu će se primje-njivati MBO tehnologija (mehaničko-biološka obrada otpada), prema procjenama, stajat će oko 150 milijuna eura, a najviše novca planira se osigurati iz europskih fondova.

- Gradsko vijeće Ivanić-Grada dalo je sugla-snost da se Centar gradi na lokciji Tarno, uz uvjet da se u njemu primjenjuje najmodernija tehnologija - rekao je predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković.

greb-istok” nisu mogli osigurati samostalno, a kako bi se što prije dobila potvrda glavnog projekta. Trenutno se radi na rješavanju imo-vinsko-pravnih osnosa, a u suradnji s Držav-nom geodetskom upravom definirana su i 252 kilometra prometnica, županijskih i lokalnih cesta, uz koje će ići trasa cjevovoda. Sada slije-di geodetska izmjera, odnosno odabir nositelja ovoga posla.

- Županija ulaže maksimum napora da se ovaj projekt što prije realizira. Na dobrom smo putu da tako bude - rekao je župan, apeliravši na gradove i općine da se maksimalno drže za-danih rokova.

Zakonska je obveza gradova i općina uvesti odvojeno sakupljanje otpada

Govorilo se i o uspostavi uslužnih područja vodoopskrbe

U tijeku su izmjene i dopune Prostornog plana Ivanić-Grada u koji će lokacija Tarno biti unijeta kao lokacija Županijskog centra za gospodarenje otpadom


KOMUNALNA INFRASTRUKTURA KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

DO KRAJA OVE GODINE U SVIM GRADOVIMA I OPĆINAMA ŽUPANIJE TEMELJEM ZAKONA TREBA USPOSTAVITI SUSTAV ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA

Razvrstavanje otpada na mjestu njegova nastankaPilot projekt razvrstavanja otpada počeo je 2012. u Svetom Ivanu Zelini, krajem prošle godine nastavljen je u Bistri, trenutno se provodi u Ivanić-Gradu, Kloštru Ivaniću i Križu, a u pripremi je

njegova skora provedba u Brckovljanima

Do kraja ove godine, te-meljem Zakona o održi-vom gospodarenju otpa-

dom, svi gradovi i općine u RH moraju na svome području us-postaviti sustav odvojenog saku-pljanja otpada - papira, metala, plastike, stakla, tekstila te ostalo-ga problematičnog otpada (elek-tričnog i elektroničkog, otpadnih baterija, akumulatora...). Kako bi

Uvažavajući odredbe Zakona o održivom gospodarenju otpa-dom i Smjernice za pripremu i financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpa-dom (uz sufinanciranje sredstvi-ma Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i fondo-va EU), Zagrebačka županija je dosad provela niz aktivnosti koje su, uz ostalo, rezultirale: Donošenjem Plana gospoda-renja otpadom (rujan 2011.) koji definira: preduvjete za smanjenje proi-zvodnje otpadapovećanje udjela odvojeno sakupljenog, recikliranog i opo-rabljenog otpadasmanjenje količine odloženog otpadasaniranje nelegalnih odlaga-lištasaniranje i zatvaranje postoje-ćih službenih odlagalištagradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) i ostalih neophodnih građevina namijenjenih skladištenju, pre-tovaru, obradi i konačnom odla-ganju otpadanadzor sustava gospodarenja otpadomosiguranje funkcionalnog i financijski održivog sustava gos-podarenja otpadom Osnivanjem županijske ko-munalne tvrtke Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije (srpanj 2010.) Prihvaćenjem Prostornog plana županije s utvrđenom lo-kacijom ŽCGO-a (Tarno u Ivanić-Gradu) te makrolokacijama za sve pretovarne stanice (travanj 2011.) Potpisivanjem Sporazuma o uspostavi cjelovitog sustava gos-podarenja otpadom, izgradnji i korištenju ŽCGO Zagrebačke županije (zaključno s listopadom 2013. sporazum su potpisale 33 od ukupno 34 jedinice lokalne samouprave; očekuje se da će tijekom veljače sporazum potpi-sati i Općina Jakovlje)

Dosadašnje aktivnosti Županije

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, pored grad-nje ŽCGO-a, pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta, podrazumijeva i niz aktivnosti, odnosno obveza gra-dova i općina. Jedinice lokalne samouprave moraju osigurati sakupljanje mješovitoga i biorazgradivoga komunalnog otpada te odvojeno sakupljanje otpad-nog papira, metala, stakla, plastike, tekstila i proble-matičnog otpada (baterija, mobitela, računala, žarulja i sl.), kao i krupnoga komunalnog otpada. Nadalje, za svoje područje moraju donijeti plan gospodarenja ot-padom.

U razdoblju koje slijedi, naglašava Nenad Babić, pro-čelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Zagre-bačke županije, posebnu pažnju treba posvetiti obvezi odvojenog sakupljanja otpadnog papira, metala, sta-kla, plastike i tekstila te krupnoga komunalnog otpa-da. To se treba realizirati uspostavom jednog ili više reciklažnih dvorišta (odnosno tzv. mobilne jednice za općine manje od 1500 stanovnika), te postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika (kontejnera) za odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, odnosno problematičnog otpada.

Spremnici za odvojeno sakupljanje otpada

Svaki grad i općina, ovisno o broju stanovnika, morat će imati jedno ili više reciklažnih dvorišta (općine manje od 1500 stanov-nika mobilni kontejner). Fond za zaštitu okoliša i energetsku učin-kovitost sufinancira, u iznosu do 100 posto, izradu projektne do-kumentacije za reciklažna dvo-rišta (geodetsku podlogu, idejni i glavni projekt), a s iznosom do 80 posto i građevinske radove te stručni nadzor. - Naši gradovi i općine trebaju iskoristiti ova sredstva i što prije uspostaviti reciklažna dvorišta - kaže Žigrović.

Reciklažno dvorište

S obzirom da je Zakon o održi-vom gospoda-renju otpadom prilagođen pre-uzetim obveza-ma RH iz pret-

pristupnog sporazuma s EU, Županija će poduzeti sve kako bi cjeloviti su-stav gospodarenja ot-padom na njezinom po-dručju saživio u zakonski predviđenom roku, do kraja 2017., te kako bi se za njegovo uvođenje koristila sredstva europ-skih fondova

se ova zakonska obveza ispunila, na mjestu njegova nastanka treba osigurati odvajanje (razvrstava-nje) otpada te otvoriti reciklažna dvorišta (prostor namijenjen raz-vrstavanju i privremenom skla-dištenju posebnih vrsta otpada). Dakako, o potrebi i prednostima odvojenog sakupljanja otpada detaljno treba educirati i građa-ne, koji će morati mijenjati svoje navike. A upravo je edukacija, uz izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO),

dozvolio da se ŽCGO (u kojemu će se primjenjivati mehaničko-biološka obrada; MBO tehno-logija, op.a.) gradi na lokaciji Tarno, ishodili smo suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode za sklapanje sporazuma o ulaganju Fonda za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost. Ovim sporazumom, koji bismo trebali potpisati uskoro, Fond su-financira izradu dokumentacije nužne za ishođenje svih potreb-nih dozvola za gradnju ŽCGO-a i pretovarnih stanica, kao i izradu dokumentacije potrebne za apli-

kaciju na fondove EU, od kojih očekujemo značajno sufinan-ciranje. Njime će biti utvrđene smjernice, odnosno, da tako ka-žem, trasiran put prema gradnji Centra. Dakle, u sadašnjoj fazi realizacije projekta mnogo toga ovisi o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odno-sno o resornom Ministarstvu - kaže Žigrović, naglašavajući da nakon 31. prosinca 2017. više neće biti moguće odlaganje otpa-da na neusklađenim odlagališti-ma, odnosno na način kako se to čini danas.

U ŽCGO-u će se primjenjivati mehaničko-

biološka obrada otpada

Dva su osnovna smjera djelovanja komunalne tvrtke Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije - uspostava

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na prostoru županije,

izgradnjom Županijskog centra za gospodarenje otpadom i pretovarnih

stanica, te informiranje i edukacija stanovništva

jedna od najvažnijih zadaća ko-munalne tvrtke Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije, osnovane 2010. s ciljem uspo-stave cjelovitog sustava gospo-darenja otpadom na području županije.

- Otpad se, na mjestu njegova nastanka, može sakupljati i pu-tem zelenih otoka, međutim praksa EU je pokazala da je njegovo razdvajanje u kućanstvu najefi-kasniji način. U ne-kim gradovima već se primjenjuje sa-kupljanje prethodno odvojenog otpada i to dobro funkcionira. Županija je, posredstvom naše tvrtke, financirala pilot projekt razvrstavanja otpada u Svetom Ivanu Zelini i Bistri, a sada se on provodi u Ivanić-Gradu, Kloš-

tru Ivaniću i Križu - kaže Vlado Žigrović, direktor tvrtke Gos-podarenje otpadom Zagrebačke županije, dodajući da je njezina zadaća podizati ekološku svijet građana. Za veljaču najavljuje novu edukaciju - u Brckovljani-ma, koja će, uz ostalo, obuhva-titi i dostavu promo materijala

(brošure s uputama o razvrstavanju ot-pada) u svako ku-ćanstvo.

- Paralelno s edu-kacijom radimo i na projektu uspostave županijskog Centra

za gospodarenje otpadom s pre-tovarnim stanicama. Nakon što je Ivanić-Grad potpisao sa Žu-panijom Sporazum o uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, izgradnji i korištenju ŽCGO Zagrebačke županije, te

Cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom treba uspostaviti do 31.

prosinca 2017.

Vlado Žigrović, direktor komunalne

tvrtke Gospodarenje otpadom Zagrebačke

županije


PROMETGOSPODARSTVO

SJEDNICOM GSV-a OBILJEŽEN DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA

'Možemo biti zadovoljni, no uvijek se može bolje'

Gospodarsko-socijalno vijeće županije osnovano je radi uspostave tripartitnog dijaloga, s ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava te usklađenog

vođenja gospodarske, socijalne, porezne i razvojne politike

Sjednicom županijskoga Gos-podarsko-socijalnog vijeća

(GSV), održanoj u Velikoj Go-rici, obilježan je Dan socijalnog partnerstva, 21. siječnja. Admi-ra Ribičić, predsjednica GSV-a, podsjetila je da je socijalni dija-log jedna od poluga razvoja de-mokratskog društva.

- Temelj učinkovitoga socijal-nog dijaloga nalazi se u povjere-nju, toleranciji i uvažavanju - re-kla je.

Gospodarsko-socijalno vijeće Zagrebačke županije djeluje od 2002. Osnovano je radi usposta-ve tripartitnog dijaloga, s ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava te usklađenog vođenja gospodarske, socijalne, porezne i razvojne politike na prostoru županije.

- Kroz dosadašnji rad nastojali smo promovirati izgradnju kon-senzusa, uspostavu međusobnog povjerenja i tolerancije te razvoj socijalnog dijaloga s ciljem rje-šavanja važnih gospodarskih i socijalnih pitanja. I u narednom razdoblju, uvažavajući različite interese, radit ćemo na jačanju socijalnog dijaloga s ciljem po-djele odgovornosti i utjecaja na

dijalog u krizi, što je loše za sve nas, posebno u situaciji kada se broj nezaposlenih povećava - re-kao je Vujević. Zadovoljstvo ra-dom GSV-a Zagrebačke županije iskazala je, u ime sindikalnih par-tnera, i Đurđica Kahlina.

- GSV u Zagrebačkoj županiji funkcionira dobro, više smo puta pohvaljeni za naš udio koji daje-mo doprinosu razvoja tripartit-nog socijalnog dijaloga na razini županije. Možemo biti zadovolj-ni, no uvijek se može bolje - rekla je Đ. Kahlina.

Članovi GSV-a na sjednici su, uz ostalo, primili informaciju o proračunu Županije za 2014. i planu rada županijskih uprav-nih tijela, te donijeli plan svoga rada za ovu godinu. Njime se, uz ostale aktivnosti, predviđa raz-matranje stanja u gospodarstvu te sustava osnaživanja Županije za korištenje fondova EU, praćenje stanja na području zapošljavanja, zaštite prava iz rada i socijalne sigurnosti, praćenje i razmatra-nje poticajnih mjera zapošljava-nja te problematike uključivanja mladih u sustav obrazovanja i na tržište rada.

poboljšanje gospodarskog i soci-jalnog okruženja u kojemu živi-mo i radimo - rekla je predsjed-nica GSV-a.

Zamjenik župana Rudolf Vu-jević, jedan od dvojice potpred-sjednika GSV-a, naglasio je da Gospodarsko socijalno vijeće Zagrebačke županije nije samo forma, već „ulazi u sve srži žu-panije”.

- Imamo dobru komunikaciju. Sve ono što u županiji radimo, jasno prezentiramo i sindikati-ma i HUP-u. Nažalost, svjedno-ci smo da je u državi tripartitni

SKUPŠTINSKI ODBOR ZA PROMET NA TEMATSKOJ SJEDNICI RASPRAVLJAO O JAVNOM PRIJEVOZU PUTNIKA

Građane detaljnije upoznati što je integriraniprijevoz putnika i što se njime želi postići

Do ožujka ove godine trebali bi biti gotovi idejni

projekti organizacije integriranog prijevoza

putnika i tarifnog sustava na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske

županije

Tematsku sjednicu održao je skupštinski Odbor za promet. Razgovaralo se

o javnom prijevozu putnika na prostoru županije te projektu Inte-griranog prijevoza putnika (IPP). Predloženo je održavanje zajed-ničke sjednice odbora za promet

no je, trebali biti gotovi do ožujka ove godine. Članovi Odbora slo-žili su se da građane detaljnije treba upoznati što je integrirani prijevoz i što se njime želi postići.

Razgovaralo se i o javnom pri-jevozu osnovnoškolaca, odnosno učenika srednjih škola. Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, pojasnio je da je Županija, teme-ljem zakonskih odredbi, prijevoz

osnovnoškolaca organizirala kao zasebni prijevoz, a da sva vozila kojima se prijevoz obavlja posje-duju potvrdu o licenciranju. Go-voreći o prijevozu srednjoškolaca, ukazao je na nekoliko problema, poput neredovite isplate sredstava od strane države kojima se sufi-nancira cijena karte, nadležnosti Županije prema mjestu sjedišta škole, a ne prema prebivalištu

učenika, limitima koje je uvelo Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i sporta, a kojima se na poje-dinim linijama (poput linije Bede-nica - Zagreb) ne priznaje stvarna cijena karte, kao i činjenici da u pojedinim dijelovima županije nema organiziranoga redovnog linijskog prijevoza, a koji je uvjet za sufinanciranje cijene karte od strane Ministarstva. Prijevoz osnovnoškolaca godišnje košta oko 25 milijuna kuna, dok mje-sečni trošak prijevoza srednjoško-laca iznosi oko 1,2 milijuna kuna.

Na upit članova Odbora, pro-

Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, na kojoj bi se razgovaralo o daljnjim aktivnostima realizacije ovoga projekta.

Integrirani prijevoz - model or-ganizacije u kojemu su prigrad-ska željeznica (vlak kao okosni-ca sustava), autobusi i tramvaji objedinjeni u zajednički sustav prijevoza putnika i tarifne unije u

određenoj regiji - trebao bi se na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije us-postaviti do kraja 2018. godine.

Sporazum o integriranom pri-jevozu putnika i tarifno-prijevo-zničkoj uniji potpisan je u srpnju 2012. godine. Trenutno su u izradi idejni projekti organizacije IPP-a i tarifnog sustava za IPP, čiji je no-sitelj Grad Zagreb, a koji bi, reče-

Kao 5-postotni suvlasnik Zračne luke Zagreb, Županija će od koncesijske naknade koju plaća francuski koncesionar prihodovati u ovoj godini

750.000 kuna, odnosno tijekom prve tri godine (kroz godine se naknada povećava) 5,7 milijuna kuna

Dragutin Filipović (DPS) Boško Pribičević (SDP)Željko Copak (HDZ)

Integrirani prijevoz putnika trebao bi se uspostaviti do 2018.

godine

Predloženo je održavanje zajedničke sjednice odbora za promet Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije

Okosnica integriranog prijevoza je prigradska željeznica

Članove Gospodarsko-socijalnog vijeća uvodno je pozdravio gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić

GSV Zagrebačke županije djeluje od 2002. godine

čelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić rekao je da će Zagrebačka županija, kao 5-postotni suvlasnik Zračne luke Zagreb, od koncesijske naknade koju plaća francuski koncesionar prihodovati u ovoj godini 750.000 kuna, odnosno tijekom prve tri godine (kroz godine naknada se povećava) 5,7 milijuna kuna.

Članovi Odbora zatražili su da Županija, kao suvlasnik Zračne luke, službeno dobije na uvid ne-davno potpisani Ugovor o kon-cesiji za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb između Republike Hrvatske i Međuna-rodne zračne luke Zagreb, sa svim njegovim dodacima.


Prihvaćen je nastavak proved-be projekta „Klonska selekcija kultivara kraljevina - III. faza”, što ga za Županiju i Grad Sveti Ivan Zelina provode zavodi za vinogradarstvo i vinarstvo te oplemenjivanje bilja, geneti-ku i biometriku zagrebačkoga Agronomskog fakulteta. Pro-vođenje ovog projekta počelo je 2004., a njegova zadnja (III.) faza provodit će se do 2018., za što će Županija osigurati 125.000 kuna ili 40 posto po-trebnih sredstava. Konačni cilj ovoga projekta je izdvajanje i priprema za registraciju naj-boljih klonova kraljevine, kao rezultat individualne klonske selekcije, te osiguranje uvjeta za proizvodnju certificiranoga sadnog materijala.

Klonska selekcija kraljevine

ODLUKE ŽUPANA VIJESTI

SVETI IVAN ZELINA INVESTICIJA ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Završena sanacija mosta preko potoka Zelina u Blaževdolu

Nezadovoljstvo reformama kojima se potiče daljnja centralizacija HRVATSKI ŽUPANI O REORGANIZACIJI PRAVOSUĐA I SUSTAVA OSNOVNOG ŠKOLSTVA

Sjednicu je održao Izvršni odbor Hrvatske za-jednice županija. Bilo je riječi o reorganiza-

ciji pravosuđa i sustava osnovnog školstva, koji predviđa ukidanje pojedinih područnih škola.Hrvatski župani, među kojima je bio i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, iskazali su zabrinutost i izrazili nezadovoljstvo zbog najav-ljenih reformi kojima država dio građana stav-lja u neravnopravan položaj te potiče daljnju centralizaciju. Jednoglasno je odlučeno da se resornim ministrima - Orsatu Miljeniću i Željku

Jovanoviću, uputi zahtjev za održavanje zajed-ničkog sastanka.Župani se slažu da je racionalizacija, koja uklju-čuje i ukidanje pojedinih područnih škola, potrebna, ali napominju da je treba provesti u skladu s teritorijalnim ustrojem kako se pla-nirane reforme ne bi radile na štetu građana koji žive u ruralnim područjima. Naglasili su da u ovom slučaju neće biti uštede, već upravo suprotno - novi potezi Vlade iziskuju dodatne troškove građana. Također, upozorili su da Mi-

nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nema pravnu podlogu za reorganizaciju školskog su-stava kojom se ukidaju pojedine područne ško-le jer su osnivači svih škola, i srednjih i osnovnih, gradovi i županije. Župani također inzistiraju da se, prije ukidanja općinskih i prekršajnih sudova, u javnost iznesu rezultati učinka prošlih reorganizacija kako bi se ustanovila njihova realna učinkovitost. Napo-menuli su da sustav mora biti efikasan, ali da u fokusu trebaju biti građani.

Ishođenjem uporabne dozvole, za promet je otvoren most preko

potoka Zelina u Blaževdolu, ispred vatrogasnog doma. Stari je most dotrajao te je, sa sigurnosnoga sta-jališta, bila nužna njegova sanacija. S izradom idejnog projekta i rješa-vanjem imovinsko-pravnih odnosa krenulo se sredinom 2011., te su za manje od dvije i pol godine, isho-đenjem kompletne dokumentacije, završeni svi radovi.

- Ovo je samo jedan od brojnih mostova na području županije koji su u nadležnosti Županijske uprave za ceste (ŽUC), a mnogi od njih u lošem su stanju i zahtijevaju obno-vu. Vrijednost radova na mostu u Blaževdolu, uključujući i projek-tnu dokumentaciju, iznosila je oko 800.000 kuna. Ovime smo omogu-ćili kvalitetniji život ljudima koji ovdje žive, posebno vatrogascima mjesnog DVD-a koji svojim vozi-lima prolaze mostom - izjavio je,

Najavljen je dovršetak obnove županijske ceste Sveta Helena - Gradišće, odnosno 900 metara duge dionice koja spaja izlaz s autoceste sa starom magistralnom cestom

Zagreb - Varaždin

za obilaska, župan Stjepan Kožić. Most je raspona sedam metara te širine kolnika 5,5 metara, s pješač-kim hodnikom dodatne širine od 1,5 metara.

- Ovo je naizgled mala stvar, ne tako velika investicija, ali značajna za sve ljude koji ovdje žive. Poseb-no za djecu koja ovuda idu pješice u školu - istaknuo je zelinski grado-načelnik Hrvoje Košćec.

Župan Kožić je najavio i dovrše-tak obnove županijske ceste Sveta Helena - Gradišće, odnosno 900 metara duge dionice koja spaja izlaz

s autoceste sa starom magistralnom cestom Zagreb - Varaždin. Do sada je u rekonstrukciju ove prometnice, kroz dvije faze, uloženo oko 4,5 milijuna kuna. Treća faza, koja će započeti, a očekuje se i završiti u ovoj godini, koštat će dodatnih dva i pol milijuna kuna.

- To je 'žila kucavica' za izlaz s autoceste. Završetkom njezine re-konstrukcije omogućit ćemo da ona bude kvalitetna i za tranzitni promet kamiona koji opskrbljuju gospodarstvo koje funkcionira na ovom području - rekao je župan.

Zbog dotrajalosti stare konstrukcije, sanacija je bila nužna

Most je raspona sedam metara

Skloništa za žrtve nasilja

Medicinska rehabilitacija branitelja

Preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora

Provedbu obrazovnih programa „Odnosi s javnošću u obrazovanju” i „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje”, što će ih za djelatnike osnovnih i srednjih škola s prostora županije (nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje) provoditi Fo-rum za slobodu odgoja, Županija će financirati sa 60.000 kuna. Cilj programa „Odnosi s javnošću u obrazovanju” je osposobiti polaznike za kvalitetno upravljanje komunikacijom kako bi podigli svijest lokalne zajedni-ce o važnosti odgojno-obrazovnih ustanova te unaprijedili postojeća znanja i vještine iz područja komunikacije i analize okoline, dok se programom „Či-tanje i pisanje za kritičko mišljenje” uče metode koje sadrže postupke propi-tivanja, kreativnog mišljenja, razgovora, rasprave i pisanja kao sredstva osob-nog izražavanja i pomoći u učenju.

Edukacija nastavnika

Redovitu djelatnost županijsko-ga Društva Crvenog križa te nje-govu Službu traženja Županija će u 2014. financirati s 1,1 milijun kuna. Financiranje ove humani-tarne udruge proizlazi iz Zakona o Hrvatskom Crvenom križu koji propisuje da jedinice regionalne samouprave za njegove javne ovlasti i redovitu djelatnost mo-raju izdvojiti 0,5 posto sredstava od ukupnog prihoda, odnosno za rad i djelovanje Službe traže-nja 0,2 posto. Društvo Crvenog križa naše županije okuplja osam društava koja djeluju u županij-skim gradovima i okolnim opći-nama.

Crveni križRad Udruge „Ženska pomoć sada - SOS telefon za žene i djecu žrtve na-silja” Županija će u ovoj godini po-moći s 80.000 kuna. Ova udruga pruža mogućnost urgentnog prije-ma žrtava nasilja i njihove djece u si-gurno sklonište, dostupno od 0 do 24 sata, pruža psihosocijalnu i prav-nu pomoć te savjetodavnu i infor-mativnu podršku putem SOS tele-fonske linije. Financijska potpora od 250.000 kuna, zaključkom župana, odobrena je Autonomnoj ženskoj kući Zagreb. Ovim iznosom Županija sufinancira program „Sklonište i sa-vjetovalište za žene koje su preživje-le nasilje”. Autonomna ženska kuća štićenicama pruža smještaj, savjeto-vanje, psihološku podršku i terapiju, pravno savjetovanje i zastupanje.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Nafta-lan” provodit će i u ovoj godini preventivni program ra-nog otkrivanja zloćudnih tumora kože primjenom der-matoskopa. Županija će njegovu provedbu sufinancirati sa 100.000 kuna. Program će se provoditi u suradnji s Lje-karnama Zagrebačke županije jednom tjedno kroz šest

mjeseci. Redoviti pregledi kože, s ciljem otkrivanja zlo-ćudnih tumora kože u što ranijem stadiju bolesti, otva-raju mogućnost potpunog izlječenja, uz minimalne troš-kove za zdravstveni sustav. Primjena dermatoskopa značajna je za ranu dijagnostiku zloćudnih kožnih tumo-ra, naročito za dijagnostiku melanoma.

Nastavlja se, sufinanciranjem Župa-nije, program bolničkog liječenja hr-vatskih branitelja medicinskom reha-bilitacijom. Provodi se u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju „Naftalan” u Ivanić-Gradu, a njime će u ovoj godini biti obuhvaćeno 26 bra-nitelja. Svaki od njih će u SB „Naftalan” boraviti po deset dana. Županija je za ovu namjenu osigurala 100.000 kuna.

Tijekom ove godine 30 bolesnika obolje-lih od psorijaze liječit će se, financiranjem Županije, u Specijalnoj bolnici za medi-cinsku rehabilitaciju „Naftalan”. Županija je za zakup bolesničkih postelja osigurala 150.000 kuna, a liječenje jednog pacijen-ta naftalanoterapijom traje 14 dana. Pa-cijenti oboljeli od vulgarne psorijaze ne mogu se liječiti na teret HZZO-a.

Liječenje psorijaze


EU FONDOVI GOSPODARSTVO

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE USLUGE RRA-e U PROGRAMU 'PODUZETNIČKI IMPULS'

'Odradili smo vrlo uspješan posao i sada zajedno ulazimo u novu priču'

Na provedbi IPARD programa Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije uspješno surađuje s poljoprivrednicima diljem Hrvatske

Ukupna investicija, koja je obuhvaćala i nabavu alata za proizvodnju kašeta za transport ribe te transport povrća, iznosila je 1,3 milijuna kuna, a povrat je bio 50

posto uloženoga

Uz savjete stručnih suradnika RRA, „Seges”

se priprema za novu investiciju - gradnju pogona za preradu

poljoprivrednih proizvoda

Ugovor s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi potpisan je u siječnju, a kompletna gradnja, koja

može započeti tek nakon potpisivanja tog ugovora, završila je, zajedno s ishođenjem uporabne dozvole,

krajem prosinca iste godine

Jesam li zadovoljan?! Odra-dili smo vrlo uspješan posao i sada ponovno zajedno ula-

zimo u priču, u nove projekte - upitan o suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom (RRA), čiji su ga stručni suradnici vodili kroz IPARD projekt gradnje i oprema-nja silosa i sušare s pratećim obje-tima, odgovara Miroslav Jurić iz Đurića, naselja u općini Drenovci, na jugu Vukovarsko-srijemske žu-panije. Ovaj diplomirani agronom, vlasnik tvrtke „Seges”, koja se 12 godina u kooperaciji s poljopri-vrednim proizvođačima na preko 3000 hektara bavi proizvodnjom uljane repice, ječma, soje, pšenice, kukuruza, suncokreta, te posjedu-je pet poljoprivrednih ljekarni, za usluge koje pruža RRA doznao je sasvim slučajno. Tražio je konzul-tante, od poslovnog suradnika je dobio brojeve telefona, nazvao, a

Novim strojem 'Plastform' povećaokapacitet proizvodnje stiropora

Prema podacima koje iznosi Siniša Bartolović, član Upra-

ve „Plastforma”, lani su proizveli najviše stiropora u RH, odnosno proizvoda od njega. Lani su, uz konzultantsku uslugu Regio-nalne razvojne agencije (RRA), kroz natječaj Ministarstva podu-zetništva i obrta „Poduzetnički impuls”, nabavili i novi stroj, tzv. predekspander, čime je proizvod-ni kapacitet tvrtke povećan za 20 posto.

- Zadovoljni smo uslugom koju nam je pružila Regionalna razvojna agencija. Novi stroj je bio nužno potreban, a zaposlenici RRA, uz naše inpute, napisali su projekt kojim smo, kod njegove nabave, ostvarili povrat sredstava - govori Bartolović. Ukupna in-vesticija, koja je obuhvaćala i na-bavu alata za proizvodnju kašeta za transport ribe te transport po-vrća, kao i marketinške aktivno-sti, iznosila je 1,3 milijuna kuna, a povrat je bio 50 posto uloženo-ga. Novi stroj, u kojemu granule polistirena djelovanjem pare ek-spandiraju, povećavaju svoj vo-lumen, „Plastformu” će olakšati i proizvodnju grafitnog stiropora (boljih izolacijskih svojstava), koji se na našem tržištu pojavio

unazad godinu-dvije i za kojim potražnja raste. Novonabavljeni stroj povećao je i sigurnost rada te omogućio uštedu energije.

S pedesetak zaposlenih „Pla-stform”, tvrtka iz Šašinovca po-red Sesveta, osamdesetak posto svoje proizvodnje, u kojoj do-miniraju lake građevinske ploče od stiropora, plasira na domaće tržište, a ostatak izvozi u zemlje okruženja (Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Austriju). U planu je, kaže Bartolović, pro-širenje pogona te nabava novih strojeva.

„Plastform” zapošljava pedesetak radnika

U novonabavljenom stroju granule polistirena djelovanjem pare povećavaju svoj volumen

najbolji dojam već nakon prvog razgovora na njega su, pripovije-da, ostavili stručni suradnici RRA.

- Odmah sam dobio odgovore na tražena pitanja i sam sebi re-kao: više nikoga ne zovem, ovo su moji ljudi! - govori Jurić.

U gradnju silosa, nastavlja, kre-nuo je iz potrebe, a IPARD pro-gram je došao, reći će, kao kec na desetku.

- I ono što je teoretski nemo-guće, praktički je izvedivo. S IPARD-om imam pozitivna isku-stva, no najveći problem je bio čekati odgovor jesmo li prošli na natječaju. Od predaje dokumen-tacije do potpisivanja ugovora s Agencijom za plaćanje u poljopri-vredi prošlo je točno šest mjeseci - govori Jurić. Sada se, uz savjete stručnih suradnika RRA, priprema za novu investiciju - gradnju po-gona za preradu poljoprivrednih proizvoda.

Lovro Benčević, stručni surad-nik u RRA, govori da je „Seges” iznimno pozitivan primjer kako povući sredstva iz EU fondova, a još pozitivnija je brzina realizacije investicije.

- Ugovor s Agencijom za pla-

ćanje u poljoprivredi potpisan je u siječnju, a kompletna gradnja, koja može započeti tek nakon pot-pisivanja tog ugovora, završila je, zajedno s ishođenjem uporabne dozvole, krajem prosinca. Dakle, sve u manje od godinu dana - kaže Benčević, dodajući da je „Seges” odmah nakon završetka investici-je kroz IPARD program, krenuo s proširenjem kapaciteta silosa, koji je s 1500 tona proširen na 5000 tona. Ukupna ulaganja kroz IPARD program bila su 7,2 miliju-na kuna, a povrat sredstava 3,089 milijuna.

- Prije prijave na IPARD pro-gram potrebno je imati čistu finan-cijsku situaciju i 'matematiku' da će se uložeo vratiti - govori Jurić, koji je investiciju započeo na 'go-loj' livadi, a sada se sprema, reći će, za logično proširenje i nova ulaganja.

Ukupna ulaganja bila su 7,2 milijuna kuna

„Seges” se u kooperaciji bavi proizvodnjom uljane

repice, ječma, soje, pšenice, kukuruza, suncokreta...

Silos ima kapacitet od

5000 tona


Suradnja i koordinirani rad žurnih službi jamstvo su sigurnosti

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE REPUBLIKA HRVATSKAZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Na temelju Zaključka župana, KLASA: 022-01/14-02/03, URBROJ: 238/1-03-14-03, od 20. siječnja 2014., o utvrđivanju prioriteta i kriterija za ostvarivanje financijskih potpora za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe/projekte, te

sukladno Kodeksu pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima/projektima udruga (Narodne novine, broj 16/07) Zagrebačka županija raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

I.Javni natječaj objavljuje se u svrhu dodjele finan-cijskih potpora za zdravstvene, socijalne i huma-nitarne udruge i druge pravne osobe registrirane za obavljanje zdravstvene i socijalno-humanitarne djelatnosti (u daljnjem tekstu: pravne osobe), koje svojim programima/projektima osiguravaju javne potrebe od posebnog interesa za Zagrebačku županiju.

II.Očekuje se da će Zagrebačka županija, na temelju ovog javnog natječaja, udrugama i drugim pravnim osobama za programe/projekte koji će zadovoljiti tražene kriterije, moći dodijeliti iznos od oko 2.050.000 kuna, ovisno o prihodima koje će Za-grebačka županija ostvariti tijekom 2014. godine.

III.Pravo prijave imaju udruge i druge pravne osobe čije je primarno djelovanje usmjereno na zdravstveno, socijalno i humanitarno područje od posebnog interesa za Zagrebačku županiju.

IV.Pravo prijave na javni natječaj ima udruga ili druga pravna osoba ako udovoljava sljedećim uvjetima:1. udruga ili druga pravna osoba je registrirana

na području Republike Hrvatske, te aktivno i kontinuirano djeluje najmanje godinu dana do dana raspisivanja javnog natječaja u području za koje prijavljuje program/projekt

2. udruga ili druga pravna osoba promiče vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske

3. primarna djelatnost udruge ili druge pravne osobe je iz područja zdravstva, socijalne skrbi te humanitarne djelatnosti

4. program/projekt koji provodi udruga ili druga pravna osoba obuhvaća osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, od posebnog je interesa za opće dobro u Zagrebačkoj županiji, te treba biti usmjeren na stvarne potrebe kraj-njih korisnika

5. program/projekt u području zdravstva i socijalno humanitarne djelatnosti koje predlažu udruge ili druge pravne osobe sukladni su ciljevima i zadaćama koje je udruga ili druga organizacija utvrdila statutom

6. udruga ili druga pravna osoba ima ljudske i materijalne resurse potrebne za provedbu prijavljenog programa/projekta

7. udruga ili druga pravna osoba vodi transparen-tno financijsko poslovanje

8. udruga ili druga pravna osoba je pravovremeno i u potpunosti ispunila sve preuzete obveze na temelju prijašnjih dodjela financijskih potpora ili sufinanciranja programa/projekata iz proračuna Zagrebačke županije

V.Pravo prijave na javni natječaj nemaju:- ogranci, podružnice i slični ustrojbeni oblici

udruge ili druge pravne osobe - udruge ili druge pravne osobe koje ne obavljaju

zdravstvenu, socijalnu i humanitarnu djelatnost- udruge ili druge pravne osobe čiji je osnivač

politička stranka- udruge ili druge pravne osobe koje se financiraju

prema posebnim propisima (npr. Zakon o Hrvat-skom Crvenom križu ili sl.)

- udruge ili druge pravne osobe čiji se programi/projekti isključivo temelje na investicijskim ulaganjima, izgradnji (adaptaciji) kapitalnih obje-kata ili kupnji opreme, ili su usmjereni isključivo na pokrivanje troškova redovnog poslovanja

VI.Prioritetna područja su:1. programi/projekti unapređenja zdravlja i

prevencije bolesti

2. programi/projekti od socijalnog značenja i to: a) socijalnog i humanitarnog značenja b) prevencije neprihvatljivog ponašanja djece

i mladeži3. programi/projekti socijalnog i humanitarnog

značenja za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom

4. programi/projekti zdravstvene i socijalne zaštite te poboljšanje uvjeta života umirovljenika

5. programi/projekti socijalnog i humanitarnog značenja za branitelje Domovinskog rata i člano-va njihovih obitelji, koji obuhvaćaju teritorijalno veće područje Zagrebačke županije (braniteljske udruge republičkog ili županijskog značaja, savezi/zajednice udruga)

VII.Udruga i druga pravna osoba na javni natječaj može prijaviti jedan program/projekt.

VIII.Kriteriji za dodjelu financijskih potpora su:1. primjenjivost programa/projekta 2. vrijeme provođenja programa/projekta (2014.

godina)3. opseg programa/projekta u smislu teritorijalne

pokrivenosti Zagrebačke županije4. financijska potpora programa/projekta iz drugih

izvora5. urednost u dostavljanju financijskog izvješća o

radu udruge i druge pravne osobe sufinancirane od strane Zagrebačke županije iz prethodnih razdoblja

6. broj članova udruge ili druge pravne osobe7. očekivani broj korisnika koji će biti obuhvaćeni

programom/projektom8. program/projekt obuhvaća jednu od navedenih

skupina: djeca, mladi, žrtve nasilja, branitelji, osobe s invaliditetom, umirovljenici

IX.Programi/projekti za financijske potpore udruga-ma i drugim pravnim osobama za 2014. godinu prijavljuju se isključivo na ispunjenim obrascima koji su objavljeni na web stranici Zagrebačke žu-panije, zajedno s tekstom javnog natječaja, www.zagrebacka-zupanija.hr.Isto tako, obrasci za prijavu na Javni natječaj mogu se podići u Zagrebačkoj županiji, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagreb, Ivana Lučića 2a/VI. kat, soba 8, svakim radnim danom od 9 do 13 sati.Popunjeni obrasci i potrebna dokumentacija dostavljaju se na adresu:Zagrebačka županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Za-greb, s naznakom „Prijava programa – zdravstvena, socijalna i humanitarna djelatnost - NE OTVARAJ”.

X.Obvezna natječajna dokumentacija za prijavu programa/projekata je:

1. ovjeren i potpisan OBRAZAC PRIJAVE koji sadrži:I. OSNOVNE PODATKE O PODNOSITELJU PRIJA-

VE PROGRAMA/PROJEKTAII. OSNOVNE PODATKE O PROGRAMU/PROJEKTU

2. ovjeren i potpisan OBRAZAC PRORAČUNA PROGRAMA/ PROJEKTA

3. rješenje o upisu u Registar udruga (ili drugi od-govarajući akt o registraciji pri nadležnom tijelu)

4. potvrda o upisu u registar neprofitnih organi-zacija (RNO), odnosno registar korisnika proračuna (RKP)

5. preslika važećeg Statuta udruge ili druge pravne osobe na kojem se nalazi ovjerena potvrda nadležnoga registracijskog tijela

6. preslika zapisnika sa zadnje skupštine udruge (za druge pravne osobe nije primjenjivo)

7. a) izjava o broju članova udruge ili druge pravne

osobe s područja Zagrebačke županije, ovje-rena od osobe ovlaštene za zastupanje

b) izjava o očekivanom broju korisnika obu-hvaćenih programom/projektom s područja Zagrebačke županije, ovjerena od osobe ovlaštene za zastupanje

8. uvjerenje o nekažnjavanju (ne starije od 30 dana) odgovorne osobe udruge ili druge pravne osobe koja ima ovlast potpisati ugovor o financijskoj potpori

9. financijsko i narativno izvješće o poslovanju udruge ili druge pravne osobe za 2012. godinu ovjereno od Državnog ureda za reviziju (dostavljaju udruge i druge pravne osobe obveznici dostavljanja financijskog izvješća) ili preslika odluke o nesastavljanju financijskog izvješća koju je usvojilo upravljačko tijelo pod-nositelja, te presliku Knjige primitaka i izdataka za 2012. godinu (dostavljaju udruge ili druge pravne osobe koje nisu obveznici sastavljanja financijskih izvješća), ako je udruga ili druga pravna osoba financirana od strane Zagrebačke županije

10. vlastoručno potpisan životopis voditeljice-vodi-telja programa/projekta

XI.Neobvezna dokumentacija za prijavu programa/projekta je:- pisma namjere koja potvrđuju i objašnjavanju

suradnju udruge ili druge pravne osobe s lokal-nim ustanovama, organizacijama, udrugama i JLP(R)S u provedbi prijavljenog programa/projekta

- pisma preporuke- zapisi, publikacije, novinski članci te ostali mate-

rijali koji prikazuju rad udruge ili druge pravne osobe u izravnoj su vezi s prijavom programa/projekta

XII.Rok za podnošenje prijava je zaključno do 21. veljače 2014. godine.

XIII.Prijave programa/projekta koje ne udovoljavaju formalnim uvjetima javnog natječaja (zakašnjele prijave, prijave koje ne sadrže svu natječajem propisanu dokumentaciju ili prijave podnesene na neki drugi način, odnosno suprotno uvjetima iz ovog javnog natječaja) neće se razmatrati, o čemu će udruge ili druge pravne osobe biti pismeno obaviještene.Zaključak o dodjeli financijskih potpora donijet će župan Zagrebačke županije na prijedlog Povjerenstva za predlaganje financijskih potpora za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe/ projekte za 2014. godinu.

Obavijest o rezultatima bit će objavljena na web stranici Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupanija.hr.

Ugovore o financijskoj potpori sa Zagrebačkom županijom udruge ili druge pravne osobe su obvezne potpisati najkasnije 30 dana od objave rezultata javnog natječaja na web stranici Zagre-bačke županije.

XIV.Prigovor na rezultate javnog natječaja udruge ili druge pravne osobe mogu izjaviti županu Zagrebačke županije putem Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Zagrebačke županije u roku od 8 dana od dana objave rezultata javnog natječaja na web stranici Zagrebačke županije.

KLASA: 550-01/13-01/12URBROJ: 238/1-13-02/2-14-02

ZAGREB, 22. siječnja 2014.

ZA DODJELU FINANCIJSKIH POTPORA ZA ZDRAVSTVENE, SOCIJALNE I HUMANITARNE PROGRAME/PROJEKTE ZA 2014. GODINU

U SURADNJI S VELEUČI LIŠTEM VELIKA GORICA TISKANA BROŠURA 'SAVJETI O SIGURNOSTI'

Postupci i praktični savjeti kako reagirati u izvanrednoj situaciji

U suradnji s Veleučilištem Velika Gorica, Županija je izdala brošuru „Savjeti

o sigurnosti” koja na jednostavan i čitatelju prihvatljiv način opisu-je moguće krizne situacije (po-plave, potrese, požare, nuklearne i radiološke nesreće, provale, tr-govinu ljudima...) te daje savjete kako u njima postupiti. Tiskana je u 110.000 primjeraka, a podi-jelit će se učenicima osnovnih i srednjih škola te kućanstvima na prostoru županije.

Ivan Toth, dekan velikogorič-koga Veleučilišta, rekao je za nje-zina predstavljanja da je ona vrlo praktičan i koristan priručnik koji u velikoj mjeri obogaćuje opće informiranje i edukaciju javnosti o sustavu kriznog upravljanja te daje konkretne savjete, vrlo kori-sne u svakodnevnom životu.

- Tekst je lako čitljiv i razumljiv svakome, pa čak i onima koji ne-

Brošura opisuje moguće krizne situacije (poplave, potrese, požare, nuklearne i radiološke nesreće, provale, trgovinu ljudima...) te daje savjete kako u njima postupiti

maju ni temeljna saznanja o su-stavu kriznog upravljanja. Distri-bucija brošure u svako kućanstvo i njezina dostupnost na web por-talu Županije jamstvo su da će se svaki stanovnik moći informirati o opasnostima koje mu prijete i mjerama koje može poduzeti u svojemu kućanstvu - rekao je Toth, dodavši da je obveza druš-tvene zajednice, od lokalne do dr-žavne, pravovremeno upozoriti, informirati i pripremiti stanovniš-tvo na opasnosti izvanrednih do-gađaja i mogućnosti poduzimanja mjera osobne i obiteljske zaštite.

- Ova je brošura pionirski pot-

hvat neke lokalne zajednice. Te-melji se na procjeni ugroženosti Zagrebačke županije te izrađenim planovima zaštite i spašavanja - dodao je.

Župan Stjepan Kožić je rekao da sigurnosne ugroze dolaze sa raznih strana, posebno naglasiv-ši prirodne katastrofe, poput po-plava koje su županiju pogodile u jesen 2010. i u proljeće 2013. godine.

- Ova je brošura vrijedan ma-terijal koji će pripomoći da naš način ponašanja bude takav da sutra budemo još sigurniji nego što smo danas - rekao je župan. Brošuru je pohvalio i Jadran Pe-rinić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

- Kao građani vrlo često se po-našamo neodgovorno i sami sebi, u svom okruženju, prouzročimo dosta nedaća. Svaka uputa koja će ići u smjeru da ne činimo ta-kve stvari, odnosno da kada se one dogode znamo kako pomoći sebi i drugima, unapređuje sustav zaštite i spašavanja - rekao je Pe-rinić.

Stanovnici županije dobili su koristan i praktičan priručnik koji u velikoj mjeri obogaćuje opće informiranje i edukaciju javnosti o sustavu kriznog upravljanja -

rekao je Ivan Toth, dekan velikogoričkoga Veleučilišta

Brošura se temelji na procjeni ugroženosti

županije te izrađenim planovima zaštite i

spašavanja

Velika poplava županiju je pogodila 2010. godine

Brošuru je pripremio Branko Herček (drugi s desna)

ČISTA POBJEDAZA NAŠU BISTRU

Razvrstavajmo otpad!

ČistapobjedaHej djeco,recite lijepo,i mami i tati,razvrstati otpadsvi moramo znati!

Čista pobjedaVeć nam se smiješiRazvrstaj bez greškeKo igricu riješi!

papir i kartonstaklenaambalaža

plastična i metalna ambalaža miješani

komunalniotpad

biootpad

www.gozz.hr


VIJESTIMANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

Ak' na Vincekovo sunce svetli, bit će vina u kletiUDRUGA ZELINSKA VINSKA CESTA VINCEKOVO OBILJEŽILA U VINOGRADU ROBERTA SMRNDIĆA

Blagoslov Sv. Vinka, đakona i mučenika, na prvi od pet zapovijedanih vino-gradarskih blagdana, 22. siječnja, zazvali su, u vinogradu obitelji Roberta

Smrdnića u Blaževdolu, zelinski vinari - članovi Udru-ge Zelinska vinska cesta. Simbolično je domaćin orezao nekoliko mladica loze (sauvignona), ovjesio o najdraži trs kobasice (koje simboliziraju želju za plod-nošću i dobrim urodom), zalio ga 'starim' vinom... Vincekovo, stari pučki običaj, obilježava se poseb-nom ceremonijom i obredom. Bez obzira na vremen-ske prilike, bilo sunce, bilo snega do riti, na Vincekovo se u vinograd mora iti. Orežu se u njemu tri grančice s najdražeg trsa koje, kad propupaju, najveštaju ka-kva će biti godina.

U narodu se kaže: ak' na Vincekovo sunce svetli, bit će vina u kleti. Ove godine prigorski su bregi bili obasjani suncem, pa se vinogradari, na početku no-

voga vinogradarskog ciklusa, raduju godini pred njima.Vincekovo u Prigorju organizirala je Udruga Zelinska vinska cesta, a okupljene je, uz gradonačelnika Zeli-ne Hrvoja Košćeca, u ime župana pozdravila njegova izaslanica Gordana Županac, županijska pročelnica za poljoprivredu. - Svojim životom Sv. Vinko je pokazao primjer ustraj-nosti. I vi ga pokazujete svojim radom. U tome vam je Županija bila, i ostat će, vjeran partner - rekla je pročelnica Županac.

VINOGRADARI ZAPREŠIĆKOG KRAJA LOZU OREZALI U VINOGRADU IVANA MAKOVIĆA

Nek' bu godina kak' i današnji dan!Maković je prve redove posadio 'za svoju dušu', no onda je, pomalo,

došao do jednog hektara vinogradaKobasice o trsju (nije se štedjelo, ni kasnije u loncu, povećem, dubo-

kom...). Ni bunceka, sušenoga (fi-nog mirisa po dimu) nije uzmanj-kalo. A sve kako bi grozdovi, kad ujesen loza rodi, bili veliki, debe-li, zdravi, slatki... Istina, vina se nešto manje prolilo (a i šteta ga je!), a mladice loze, kak' su težaki bili pri volji, orezane su u tren. I vrijeme je bilo onak' kak' Bog za-poveda - na zemlji snijeg, na nebu sunce. Prekrasno! Za poželjeti. I tamburaši u trsju, i kuhano vino u čaši (eh, da je bilo manje šećera!), i kuburaši, i puhački orkestar... I Špićekov gulaš od vepra.

U Hrebinama, na Makoviće-voj djedovini, gdje je u trsju sa stotinjak redova prije petnaestak godina sađen sauvignon, char-donnay, rajnski rizling, graševina, žuti muškat i nešto malo zweigel-ta, okupili su se, kak' to na počet-ku nove vinogradarske godine i

priliči, vinari zaprešićkog kraja. I zazvali blagoslov Sv. Vinka.

- Očekujem da bu godina kak' i današnji dan - s veseljem je, pozdravivši okupljene (vinske) prijatelje, komentirao Ivan Ma-ković, domaćin Vincekova. Prve je redove, ispričao je, posadio 'za svoju dušu', no onda je, malo po malo, došao do jednog hektara vinograda. S čijim plodovima, u podrumu prerađenima, uz vla-

i uz čašicu jedan drugome žele bolje, te predsjednik Županijske skupštne Dražen Bošnjaković.

- Ako se po jutru dan poznaje, onda bi se po današnjem danu trebala prepoznati godina. Neka bude rodna i plodna! - poželio je vinogradarima predsjednik Skup-štne, dodavši da se Županija nji-ma ponosi.

- Bili smo vaš prijatelj do sada, bit ćemo i ubuduće - poručio je.

stitu, razgali sada i duše stalnih kupaca (najviše ih je iz okolice Zaprešića).

- Mali smo, ali isplati se! – kaže Maković.

U njegovo su se trsje te siječanj-ske subote, uz načelnicu Pušće Anđelu Cirkveni i druge pajdaše, uputili i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, koji je poručio da je Vincekovo blagdan onih koji imaju toplo srce, otvorenu dušu

Vincekovo je blagdan onih koji imaju to-plo srce, otvo-renu dušu i uz čašicu jedan drugome žele

bolje (Željko Turk, grado-načelnik Zaprešića)

Sv. Vinko, okrijepi nas!

Prvi 'radni dan' u vinogradu

Počelo je pjesmom tamburaša KUD-a Pušća

Sačuvaj 'goričkoga dragulja' od sakojakoga zlaVINCEKOVO NA TOPOLOVEČKOM BREGU U TRSJU MILIVOJA DOBRAŠA

Zazvali su gorički pajdaši blagoslov Svetog Vinka, mučenika, prvoga od pet svetih kojega čez leto

štuju. U goricama ponad Vrbovca, na Topoloveč-kom bregu, u trsju Milivoja Dobraša, zamoliše ga da očuva 'goričkoga dragulja' od sakojakoga zla, od sega kaj bi grozdu naškoditi moglo: od zime prehude, od mraza proletnoga, od suše pogubne, od sakoja-kega drača, od tuče ledene i debele, od peronospore ljute, od strele nebeske i ognja žarečega... Vrbovečki vinogradari, sami za sebe će reći vino-pilci, Vincekovo organizirano slave dvadesetak go-dina, od osnutka Vrbovečke udruge vinogradara i vinara. S njima je ovoga leta, uz mnoštvo onih koji štuju hrvatske običaje i tradiciju, bila i suseda s Pri-gorja - vinska kraljica Helena Čegec, te zamjenik župana Damir Tomljenović. - Vinogradarstvo je važna gospodarska grana koja

U vinogradu domaćina je 450 trsova

Simboličnu rezidbu trsja organizirala je Vrbovečka udruga vinogradara i vinara

Uz vatru je, ipak, ugodnije...

Vinogradarstvo je važna gospodarska grana županije

Obitelj Smrndić obrađuje 20.000 trsova

Milivoj Dobraš, domaćin Vinceko-va, tudum je (francuza) raskrčio prije desetak godina te na njego-vu mjestu posadio graševinu i žuti muškat, 450 trsova. Posadio je i nešto zobatica. - Apsolutni sam hobist, rekreati-

vac. Vinograd traži slugu, no meni je njegova obrada rekreacija, zadovolj-stvo. U njemu liječim sve svoje frustra-cije koje donesem s posla - pripovijeda Milivoj.Ono što proizvede, oko 800 litara go-dišnje, zadovolji obiteljske i potrebe prijatelja. - Ak' se održi do iduće berbe, dobro je - sa smješkom će domaćin Vincekova.

Hobistički uzgoj loze

je u županiji izuzetno napredovala. Vrbovečki vina-ri to pokazuju ne samo pričom, nego i dobivenim zlatnim medaljama na ocjenjivanjima vina. Vrbovec ne samo da napreduje na vinogradarskom područ-ju, nego puno napreduje i na očuvanju svoje tradi-cije. Treba zahvaliti svima koji slobodno vrijeme po-

svećuju ovakvim i sličnim manifestacijama - rekao je zamjenik župana, poželjevši vinogradarima da njihovo trsje zaobiđu bolesti i vremenske nepogo-de. Uspješnu vinogradarsku godinu okupljenima je poželio i gradonačelnik Vrbovca Vladimir Bregović.


Porezni obveznici (pravne i fizičke oso-be), ali i građani obvezni su podnijeti godišnje porezne prijave. Građani su,

u pravilu, obvezni podnijeti godišnju po-reznu prijavu poreza na dohodak. Porezni obveznici podnose godišnje porezne pri-jave za one poreze čiji su obveznici. Prema tome, porezni obveznik (obrtnik) koji je obveznik poreza na dohodak podnosi go-dišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, dok porezni obveznici koji su obveznici poreza na dobit podnose godišnju prijavu poreza na dobit. Svi porezni obveznici, ali i građani koji su upisani u registar obveznika PDV-a obvezni su podnijeti konačni obra-čun PDV-a za 2013. do 28. veljače 2014. godine. S obzirom da je godišnja porezna prijava poreza na dohodak prijava koja obuhvaća najveći broj osoba koje ju pod-nose, u nastavku slijede najvažnije infor-macije u vezi podnošenja godišnje porezne prijave poreza na dohodak za 2013. (u dalj-njem tekstu: godišnja prijava).

Tko obvezno mora podnijeti godišnju prijavu?Godišnju prijavu obvezno nadležnoj ispo-stavi Porezne uprave prema svome pre-bivalištu ili uobičajenom boravištu do 28. veljače 2014. za 2013. godinu podnosi:a) porezni obveznik (građanin) koji je u 2013. godini ostvario dohodak od nesamo-stalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavaca istodobno b) porezni obveznik koje je u 2013. godini ostvario dohodak od samostalne djelatno-sti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od sa-mostalne djelatnostic) rezident (fizička osoba koja u RH ima pre-bivalište ili uobičajeno boravište i fizička osoba koja u RH nema prebivalište ni uobi-čajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću) koji dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi do-hodak ostvari izravno iz inozemstva

Tko nije obvezan podnijeti godišnju prijavu?Godišnju prijavu nije obvezan podnijeti po-rezni obveznik (građanin), ako u poreznom razdoblju ostvari:a) dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne isto-dobno, i/ilib) dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje se na temelju propisanih poslovnih knjiga, i/ilic) dohodak od kapitala, i/ilid) dohodak od osiguranja, i/ilie) drugi dohodak, ali pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prija-vuBitno je naglasiti, da porezni obveznik (gra-đanin) koji je tijekom 2013. ostvario samo navedene dohotke, može za te dohotke

podnijeti godišnju prijavu kako bi ostva-rio pravo na neiskorišteni osobni odbitak, pravo na ravnomjerno godišnje oporeziva-nje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice ili neka druga prava.

Tko ne može podnijeti godišnju prija-vu?Godišnju prijavu ne može podnijeti porezni obveznik:a) za drugi dohodak po osnovi povrata do-prinosab) za dohodak koji se u 2013. oporezivao u paušalnom iznosu

Koje osobe mogu biti uzdržavani čla-novi?Uzdržavani članovi mogu biti djeca, bračni partneri, roditelji poreznog obveznika i ro-ditelji njegovog bračnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji (bake, djedovi, pra-bake, pradjedovi...), pomajke, odnosno po-očimi, bivši bračni partneri za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imeno-van skrbnikom prema posebnom zakonu. Da bi osoba mogla biti uzdržavani član, bitan uvjet je da u 2013. nije ostvarila pri-mitke po bilo kojoj osnovi u iznosu većem od 11.000 kuna.

Koliko iznosi osobni odbitak ?Osobni odbitak ujedno predstavlja neo-porezivi dio dohotka, a iznosi 2200 kuna mjesečno, odnosno za umirovljenike 3400 kuna mjesečno.

Na koji način se osobni odbitak uveća-va za uzdržavane članove?Osobni odbitak uvećava se za 0,5 osnovno-ga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji. Za uzdržavanu djecu osobni odbitak uvećava se za: 0,5 osnovnog osob-nog odbitka za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za sva-ko daljnje dijete faktor osnovnoga osob-nog odbitka progresivno se uvećava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0... više u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete. Osnovni osobni odbitak uvećava se za 0,3 za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom. Ako je porezni obveznik, uzdržavani član ili dijete osoba kojoj je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% osnovni osobni odbi-tak uvećava se za 1,0 osnovnoga osobnog odbitka.

Koliko iznosi osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika (građanina) kojem je utvrđen postotak invalidnosti 60% i koji uzdržava majku i dvoje maloljetne djece?Faktor osnovnoga osobnog odbitka izno-si 3,00, odnosno 6600 kuna (3,00 x 2200). Iznos od 6600 kuna predstavlja mjesečni neoporezivi dio dohotka. Do iznosa fakto-ra 3,00 došlo se zbrajanjem pojedinačnih osobnih odbitka na koje građanin ima pra-vo za sebe, majku i dvoje djece, odnosno

1,00 + 0,3 (povećanje radi invalidnosti) + 0,5 (osobni odbitak za majku) + 0,5 (osobni odbitak za prvo dijete) + 0,7 (osobni odbi-tak za drugo dijete).

Koji primici se iskazuju u godišnjoj pri-javi?Porezni obveznik koji podnosi godišnju prijavu, obvezan je u njoj iskazati ukupno ostvareni dohodak u 2013. po svim izvori-ma dohotka, odnosno mora iskazati doho-dak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovi-ne i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak.

Koji primici se ne iskazuju u godišnjoj prijavi?U godišnjoj prijavi ne iskazuju se:a) primici koji se ne smatraju dohotkom (to su, primjerice, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti ili privremene spriječenosti za rad, primici učenika i studenata na re-dovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendije učenika i studenata za redovno školovanje na sred-njim, višim i visokim školama i fakultetima i slično) b) primici na koje se ne plaća porez na do-hodak (to su, primjerice, naknade troškova prijevoza na posao i s posla, naknade pri-jevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putovanju, potpore zbog inva-lidnosti do 2500 kuna godišnje, potpore zbog neprekidnog bolovanja dužeg od 90 dana do 2500 kuna godišnje, dar djetetu do 15 godina starosti do 600 kuna godiš-nje, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor) do 2500 kuna godišnje, dnevnice u zemlji i inozemstvu, terenski dodatak, naknade za odvojeni život do 1600 kuna mjesečno, otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8000 kuna i slično)c) dohodak od nesamostalnog rada - pla-će i naknade koje ostvaruje osoblje snaga NATO-a d) dohodak fizičkih osoba koje u RH obav-ljaju konzularne dužnosti e) darovanja do iznosa 20.000 kuna koja su tijekom 2013. primili umjetnici koji umjet-ničku djelatnost obavljaju samostalno kao slobodno zanimanje

Koje stope se primjenjuje do određene visine dohotka na godišnjoj razini?Stopa 12% promjenjuje se na dohodak do 26.400 kuna, na dohodak od 26.400 kuna do 105.600 kuna, odnosno na idućih 79.200 kuna primjenjuje se stopa 25%, dok se stopa 40% primjenjuje na dohodak pre-ko 105.600 kuna.

Na koji način se predaje godišnja pri-java?Godišnja prijava može se predati izravno u ispostavi Porezne uprave ili se može posla-ti poštom. Ako je godišnja prijava poslana poštom preporučeno ili telegrafskim pu-tem, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje godišnje prijave ispostavi Porezne uprave.

GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK ZA 2013. GODINU

DOGAĐAJIFINANCIJE

U SPOMEN PUČKOM TRIBUNU I SABORSKOM ZASTUPNIKU U VRBOVCU UPRILIČEN 'DAN S JOŽOM'

Širio je nauk braće Radić i živio temeljna HSS-ova načela: mir, poštenje i pravicu

Joža je bio najupečatljivija osoba

HSS-a od 90-ih do danas, političar ispred

svoga vremena, i tradicionalan i

suvremen

U spomen na Josipa Pan-kretića Jožu u Vrbovcu je, tradicionalno sredi-

nom siječnja (mjeseca u kojemu je 1933. rođen, a 1998. premi-nuo), upriličen „Dan s Jožom”, manifestacija kojom se Hrvat-ska seljačka stranka prisjeća pučkoga tribuna, saborskoga zastupnika, osobe čija se riječ u borbi za 'maloga' čovjeka s po-štovanjem uvažavala.

Predsjednik ŽO HSS-a i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić u svom je govoru pod-sjetio da je Joža najupečatljivija osoba HSS-a od 90-ih do danas, političar ispred svoga vremena, i tradicionalan i suvremen.

- S jedne strane bio je tradici-onalist koji duboko poštuje pra-ve životne vrijednosti, a s druge strane suvremenik koji je svoje ideje slikovito i jasno govorio biračima, čije je povjerenje i po-štovanje uživao. Nikada ih nije iznevjerio, a nisu ni oni njega! Znao je spojiti tradicionalno, sa suvremenim trendovima, go-vorio je što bi i kako bi trebalo biti. Širio je nauk braće Radić i živio temeljna HSS-ova načela: mir, poštenje i pravicu - rekao je Kožić, dodavši da vrijeme u kojemu živimo donosi mnoge kušnje i prepreke.

- Ono što loše funkcionira, uz našu pomoć sutra mora biti bo-lje. HSS treba postati politička i društvena snaga koju se neće moći zaobići - naglasio je.

Polaganju vijenaca na groblju u Dijanešu, misi zadušnici u žu-pnoj crkvi Sv. Vida u Vrbovcu, te prigodnom programu u Ho-telu Bunčić, uz obitelj Josipa Pankretića te druge uglednike, prisustvovao je i predsjednik HSS-a i saborski zastupnik Branko Hrg. Pozvao je okuplje-ne na promicanje vrijednosti za koje se Joža zalagao.

- Pred nama je jednostavan, ali istovremeno i težak zadatak: upotrijebiti ono što nam je Josip Pankretić ostavio, odlaziti među ljude, biti s njima, približiti im se, objašnjavati, govoriti... Kada je bilo vrlo opasno govoriti, on je govorio istinu. Danas više nije toliko opasno govoriti, ali moramo opet početi govoriti. Moramo se vratiti čovjeku na način kao što je to govorio i

radio Joža Pankretić - rekao je Hrg.

Za svečanosti su dodijeljena priznanja županijskoga HSS-a. Velika plaketa s likom Josipa Pankretića - za razvoj stranke u općinskim, gradskim i županij-skim organizacijama, razvoj me-đusobnih odnosa unutar HSS-a te doprinos širenju demokracije i međusobnog uvažavanja, uru-čena je Stjepanu Kožiću. Zlatnu značku s likom Josipa Pankreti-ća dobili su Pavao Grom, Stje-pan Ptiček, Dragutin Vinovrški Pentek, Štefica Kamenarić-Fili-pović i Josip Benedetti, prizna-nja Nikola Javorić, Đurđa Šarec Nemec, Vladimir Medven, Stje-pan Senjanec, Štefica Krčelić, Darko Pokupec i Jana Mrakov-čić, a zahvalnice Zdravko Run-tas i Ivan Kovačević.

'Mali' čovjek nikada više neće imati takvoga

glasnogovornika, simbola poštenja za sva vremena - zahvalivši u ime dobitnika

stranačkih priznanja, o Josipu Pankretiću

rekla je Štefica Kamenarić-Filipović

Kada je bilo vrlo opasno govoriti, on je govorio istinu. Danas više nije toliko opasno govoriti,

ali moramo opet početi govoriti - rekao je

Branko Hrg, predsjednik HSS-a

Za svečanosti su dodijeljena javna priznanja HSS-a

Programom je obilježena 16. godišnjica Jožine smrti

Na Jožinom grobu u Dijanešu položeni su vijenci


POLJOPRIVREDA

STANDARDIZACIJOM TEHNOLOGIJE PROIZVODNJE DO POVEĆANJA DOHOTKA

Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka, kupina i jagoda

Naša je županija među vodećima u državi po intenzivnoj voćarskoj

proizvodnji, stoga je, želeći una-prijediti i standardizirati tehno-logiju proizvodnje te dodatno povećati dohodak obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvi-ma, inicirala, a stručnjaci zagre-bačkoga Agronomskog fakulteta izradili projekte poboljšanja ka-kvoće proizvoda od jabuka, kupi-na i jagoda. Projekti Proizvodnja soka i sirupa od jabuka i kupina te džema od kupine, Proizvodnja vina od jabuka i kupina i Razvoj tehnologije za preradu jagoda - džemovi i sirupi provedeni su u 2012. i 2013. u suradnji s PZ „Za-grebački voćnjaci”, PZ „Kupina-

eko” i Udrugom proizvođača ja-goda „Jagodni prsten”. Rezultate su krajem siječnja ove godine u Distributivnom centru za voće i povrće Zagrebačke županije u Poslovnoj zoni „Rakitovec” u Ve-likoj Gorici predstavile doktorice znanosti Sandra Voća, Nadica Do-bričević i Ana Jeromel.

Džem i sirup od jagode

Za pripremu đžema i sirupa (koncentriranog soka) od jagode korišteno je, u omjerima koji po-štuju njihovu zastupljenost u uzgo-ju, pet sorata: Clery, Alba, Albion, Asia i Joly. Temeljem zastupljeno-sti sorata u sveukupnoj proizvod-nji (podaci su dobiveni u razgovo-ru s članovima Udruge „Jagodni prsten”) izvedene su pretpostavke o količinama koje, nakon prodaje jagode u svježem stanju, ostaju kao tržni višak. Temeljem takvih pretpostavki pristupilo se slaganju recepture - najoptimalnije za pro-izvođače, ali koja će istovremeno svojim kvalitativnim i senzorič-

Projekte su, tijekom 2012. i 2013., izradili znanstvenici zagrebačkoga Agronomskog fakulteta

Zbog svoga jedinstvenog okusa i mirisa, jagoda

zauzima vodeće mjesto među ljetnim voćnim

vrstama, no ne može se dugo skladištiti, pa ju je poželjno preraditi u kvalitetnu prerađevinu

Jedan od ciljeva bio je što bolje iskoristiti jabuku kao kvalitetnu sirovinu

Utvrđena je iznimna nutritivna vrijednost proizvoda nastavak na str. 22


POLJOPRIVREDA POLJOPRIVREDA

kim karakteristikama zadovoljiti i zahtjeve potrošača.

- Nakon provedenih kemijskih analiza, uz pretpostavku da pro-izvođačima ostaju male količine na dnevnoj bazi te da isplativost svakodnevne prerade nije renta-bilna, jagode su zamrznute. Stoga je prijedlog projekta da se količine koje ostaju nakon dnevne prodaje zamrzavaju po sortama te na tjed-noj bazi prerađuju u džem - rekla je prof. dr. sc. Sandra Voća.

uz pomoć vodene pare, izdvojio sok, odmah punjen u sterilizirane boce u kojima se postepeno hla-dio. Tako dobiveni sok korišten je i za proizvodnju sirupa. U litru soka dodano je 750 grama šećera koji se miješanjem, prilikom za-grijavanja, otopio. Pasterizirani sirup punjen je u sterilizirane boce koje su, nakon zatvaranja, okre-nute na čep, a nakon 20 minuta vraćene u normalan položaj. Na-kon izdvajanja soka, u sokovniku ostaje 'meso' kupine za pripremu džema. Masa se prebaci u posudu za kuhanje i postepeno zagrijava.

Kada počinje kuhati, u nju se dodaje 40-45% šećera te se uz doda-tak limunova soka kuha na laganoj vatri do željene gu-stoće (20 do 30 minuta). Vrući džem

puni se u vruće sterilne staklenke. Kod sorte Thornfree preporuča se, nakon izdvajanja soka, 'meso' pro-pasirati kako bi se iz njega ukloni-le koštice koje narušavaju konzu-mnu kvalitetu proizvoda.

Vino od jabuke (cider)

Za razliku od nekih europskih zemalja, u kojima proizvodnja vina od jabuke (cidera) zauzima značajno mjesto, kod nas ne po-stoje tipični cider kultivari, kao ni istraživanja na tu temu, pa su u pro-jektu korištene sorte Idared i Gra-nny Smith. Rezultate je predstavila prof. dr. sc. Ana Jeromel, rekavši da se sorta Idared pokazala izuzet-

no prikladnom, boljom u odnosu na sortu Granny Smith. Zaključno je navela da je za primarnu prera-du potrebna adekvatna oprema (u konkretnom istraživanju korištena je linija za proizvodnju soka) koja će omogućiti usitnjavanje, mljeve-nje i prešanje jabuka u što kraćem vremenu kako bi se procesi oksi-dacije sveli na minimum.

„Dobiveni mošt obavezno tre-ba sulfitirati, količinu prilagodi-ti ovisno o zdravstvenom stanju jabuka. Taloženje mošta treba obaviti na temperaturi od desetak stupnjeva u vremenu od 24 sata te nakon toga mošt otočiti s taloga. Alkoholnu fermentaciju valja po-krenuti nekim od komercijalnih sojeva kvasaca (dobre rezultate u istraživanju dao je Fermol Blanc). U trenutku završetka fermentaci-

je mlado vino treba sulfitirati sa 100 ml Sumpovina na 100 litara vina te otočiti s taloga”, stoji, uz ostalo, u zaključku projekta. Da-lje se navodi da tijekom razdoblja dozrijevanja (dva do tri mjeseca u podrumu) obavezno treba kon-trolirati razinu slobodnog SO2 (razina slobodnog SO2 treba se kretati između 40-50 mg/l) te po potrebi provesti korekciju. Bistre-nje dobivenog vina treba provesti primjenom bentonita, a na kraju vino treba i filtrirati.

Vino od kupine

Za proizvodnju kupinova vina (čija je tehnologija vrlo slična tehnologiji proizvodnje crnoga vina) u pokusu je korištena sorta Thornfree iz triju kupinjaka - sa sustavom navodnjavanja (berba je

bila početkom kolovoza), iz kon-vencionalnog kupinjaka (berba je bila sredinom kolovoza) i eko-loški uzgojena kupina (pobrana početkom rujna). Kod polovice kupina alkoholna fermentacija je pokrenuta odmah, a druga polo-vica je zaleđena te je fermentacija provedena naknadno. Rezultati su pokazali da se kao najbolja vari-janta izdvojilo vino od ekološki uzgojene kupine, dobiveno od svježih plodova. Stoga se u za-ključcima navodi da alkoholnu fermentaciju treba pokrenuti u što kraćem roku nakon berbe kupine, u fazi njezine potpune zrelosti, od-nosno da u postupku prerade treba izbjegavati korištenje kupina koje su prije toga prodavane u svježem stanju ili su bile zamrznute. Tem-peratura alkoholne fermentacije,

koja se može pokrenuti primje-nom komercijalnog soja kvasaca ili spontano, ne bi smjela prelaziti 20-ak stupnjeva.

„U procesu dorade, primjena enoloških sredstava pokazala je pozitivan utjecaj na kakvoću vina, pri čemu su se izdvojila sredstva za omekšavanje okusa te stabil-nost boje. Kao jedan od tehno-loških postupaka koji se može primijeniti u proizvodnji vina od kupina, a temeljem njezine viso-ke koncentracije jabučne kiseline, postupak je malolaktične fermen-tacije primjenom nekih od komer-cijalnih sojeva bakterija čime bi se direktno utjecalo na omekšavanje okusa. Za to bi trebalo provesti pokuse 'na malo' s dostupnim so-jevima bakterija uz različito vrije-me inokulacije”, stoji u zaključku projekta.

Sretan sam kada govorimo o pro-izvodnji i razvoju! Pojedinačno smo manje konkurentni, ali za-jednički možemo puno više. Pro-izvodnja hrane ima budućnost, no da bismo bili konkurentniji potrebna je bolja tehnologija, bo-lja organizacija i veća stručnost. Ovim projektima želimo utjecati na proširenje proizvodnog asorti-mana naših proizvođača, prodaj-

nu mogućnost izvan sezone i po-većanje njihova dohotka - rekao je župan Stjepan Kožić. Prisutne

voćare, koji su se odazvali u veli-kom broju, pozdravio je i Marko Dražetić iz Ministarstva poljopri-vrede. Gordana Županac, županijska pročelnica za poljoprivredu, na-glasila je da je uz cjeloživotno učenje potreban i transfer znanja između znanosti i poljoprivrednih proizvođača, što je ovim projekti-ma Županija i omogućila.

Suradnja znanosti i poljoprivrednih proizvođača

ćera (60%), pasterizirati te dobiti sirup od jagoda - pojasnila je S. Voća. Cilj ovoga projekta, dodala je, bio je unaprijediti tehnologiju prerade jagode u džemove i sirupe bez dodataka različitih dozvolje-nih sredstava.

Sok i sirup od jabuke

Kod pripreme soka i sirupa od jabuke, s obzirom na zastupljenost sorata, projektom se predlaže ko-ristiti 50-60% sorte Idared i 10-15% Granny Smith, dok ostatak otpada na sorte Jonagold, Zlatni delišes, Fuji, Braeburn, Cripps Pink... Plodovi jabuke, koji su skladišteni u hladnjači, obrađeni su na gospodarstvu Jasminka Gr-gara u Novom Čiču, korištenjem postojeće linije za proizvodnju

soka, dok je kakvoća soka i komi-ne kemijski analizirana u laborato-riju Zavoda za poljoprivrednu teh-nologiju, skladištenje i transport Agronomskog fakulteta. U za-ključcima projekta, koje je iznije-la prof. dr. sc. Nadica Dobričević, navodi se da preradu svježih ili uskladištenih plodova (otklanjanje sjemene lože, usitnjavanje i preša-nje plodova, odvajanje soka i ko-mine, stabilizaciju i pasterizaciju soka, uz što manje prisustvo zraka da se spriječi oksidacija, odnosno promjena boje soka, i njegovo pu-njenje u sterilizirane boce) treba obaviti u što kra-ćem vremenu. Od-vojenu masu mesa (kominu) nakon prešanja odmah treba preraditi u džem ili smrznuti.

Za pripremu sirupa koristi se svježe isprešani sok od jabuka, od-vojen od taloga. Ugušćuje se sa 70-75% šećera te mu se dodaje do 0,1% limunske kiseline, nakon čega se pasterizira.

Sok, sirup i džem od kupine

Za pripremu soka, sirupa i dže-ma od kupina korišteni su plo-dovi sorti Hull Thornless, Loch Ness i Thornfree. Kako bi se što bolje pratila vrijednost nutrije-nata prilagođena postupcima na gospodarstu uzgajivača, plodovi su smrznuti te su obrađivani tek nakon dva mjeseca. Nakon što su izvađeni iz zamrzivača i ostavljeni nekoliko sati na sobnoj tempera-turi, stavljeni su, uz dodatak 10% šećera, u sokovnik. U njemu se,

Zahvaljujući velikom udjelu ugljikohidrata,

posebno fruktoze i glukoze, sok od jabuke opskrbljuje organizam energijom te sprečava

umor i gubitak koncentracije

Projekti Proizvodnja soka i sirupa od jabuka i kupina te džema od kupine, Proizvodnja vina od jabuka i kupina i Razvoj tehnologije za preradu

jagoda - džemovi i sirupi provedeni su u suradnji s PZ „Zagrebački voćnjaci”, PZ „Kupina-eko” i Udrugom

proizvođača jagoda „Jagodni prsten”

Temeljem istraživanja i organo-leptičkog ocjenjivanja predloženo je da u ukupnoj masi jagoda za ukuhavanje u džem bude 40% sor-te Clery, po 15% sorata Alba i Al-bion te po 10% sorata Asia i Joly.

Za ovaj omjer jagoda najbolje je odgovarao udio šećera od 60% na njihovu ukupnu masu. Jagode su usitnjene homogenizatorom te je tako pripremljena smjesa zagrija-vana do vrenja. U ugrijanu masu dodan je šećer te se još desetak minuta nastavilo s ukuhavanjem. Vruća masa punjena je u sterilizi-rane staklenke.

- Ono što je važno, prilikom odmrzavanja jagoda dolazi do iz-dvajanja jednog dijela tekućine, što je ujedno prednost u procesu ukuhavanja. Tako izdvojeni sok moguće je ugustiti s dodatkom še-

Projekte su predstavile doktorice znanosti zagebačkoga Agronomskog fakulteta: Sandra Voća, Nadica Dobričević i Ana Jeromel

Projekti su omogućili proširenje palete proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Županija je izradu projekata

financirala sa 185.000 kuna


VIJESTI VIJESTI

UKLJUČITE SE U AKCIJU SAKUPLJANJA STAROG PAPIRA!Tvrtka Unijapapir već niz godina, pa tako i ove, provodi akcije sakupljanja papira u školama na području Zagre-bačke županije. Akcije se organiziraju s ciljem da se najmlađi motiviraju i edu-ciraju o korisnosti sakupljanja starog papira. Zaštita šuma je moto tih akcija, jer se sakupljenom jednom tonom sta-rog papira uštedi 3,5 m3 drva, odnosno od sječe spasi 20 stabala.

Akcije, osim edukativnog, imaju i na-tjecateljski karakter. Naime, Unijapapir školama koje sakupe najveće količine starog papira u tekućoj školskoj godini, uz naknadu za prikupljeni stari papir, osigurava i novčane nagrade te organi-zira izlet za učenike.

Zagrebačka županija smatra projekt izuzetno kvalitetnim i afirmativnim, te se u njega aktivno uključuje na način da će najuspješnijim školama u akciji prikupljanja starog papira, u razdoblju od 1. veljače do 31. svibnja 2014., osigurati vrijedne nagrade u vidu informatičke opreme.

Za najuspješniju školu Zagrebačka županija je osigurala dva kompleta računalne opreme, a za drugu, treću, četvrtu i petoplasiranu po jedan komplet.

Kriterij za utvrđivanje uspješnosti je količina prikupljenoga starog papira po učeniku.

Učenici i profesori u školama Za-grebačke županije su i do sada bili iznimno uspješni u provođenju akcija sakupljanja starog papira, a želja Žu-panije je da akcije budu još kvalitetnije kako bi rezultati u konačnici bili još impresivniji.

Ukoliko u krugu vaše škole još nema kontejnera za sakupljanje starog papi-ra, obratiti se možete tvrtki Unijapapir (kontakt osoba: Snježana Kekelj, tel. 01/618 4740) ili Upravnom odjelu za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije (kontakt osoba: Ivica Horvatinović, tel. 01/ 631 1685), kako bi se kontejneri mogli dopremiti, a akcija nesmetano odvijati.

SJEDNICU ODRŽAO SAVJET MLADIH ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Priprema se edukacija o ulozimladih u društvenom životu

Savjet mladih Zagrebačke županije, shodno progra-

mu svoga rada, organizirat će u proljeće ove godine edukaci-ju o ulozi mladih u društvenom životu Hrvatske i Europske unije. Edukacija je namijenjena članovima županijskog te pred-stavnicima gradskih i općinskih savjeta mladih, kao i članovima Odbora za mladež Županijske skupštine, a provodit će se kroz seminare i radionice. Kako bi se što prije počelo s organizacijom, na prvoj ovogodišnjoj sjednici Savjeta, održanoj krajem siječ-nja, oformljen je četveročlani tim zadužen za njezinu pripre-

mu. Čine ga Marija Kukić, Ivan Boričević, Ina Mohorić i Marko Belošević. Za sjednice je rečeno da se općinski i gradski savjeti još više trebaju aktivirati u svo-me radu.

Županijski savjet na znanje je primio izvješća o sudjelovanju svojih članova (Martina Orač) na 5. konferenciji savjeta mladih „Okvir djelovanja savjeta mla-dih u RH”, održanoj u Zagrebu, te (Ivan Boričević i Marko Belo-šević) na konferenciji Regional-ne mreže mladih (AER Youth Regional Network), održanoj u Rumunjskoj. Obje konferencije upriličene su krajem prošle go-dine.

Mališanima kroz igru približiti hrvatsku tradicijsku baštinu

POČETKOM GODINE NASTAVLJENA AKCIJA 'DAJMO DJECI KORIJENE I KRILA'

Tradicijske drvene igračke, nakon djece iz Dugog Sela, Zaprešića i

Samobora, dobili su, u sklopu akcije „Dajmo djeci korijene i krila”, i mali-šani Dječjeg vrtića „Ciciban” iz Velike Gorice. U sklopu ove višegodišnje eduka-tivne akcije (koju su osmislili zagre-bački Etnografski muzej i Radio Kaj, a u kojoj je Zagrebačka županija je-dan od partnera) djeci se kroz igru nastoji približiti hrvatska tradicijska baština. - Ono što naučite u vrtiću, kroz život će vam značiti više od naučenoga na fakultetu. Baština i vaši korijeni

UKRASNI I UPORABNI PREDMETI NASTALI NA RADIONICAMA 'EKO TILA RECIKLIRA'

Briga o zaštiti okoliša i očuvanju životnog prostora

Ukrasni i uporabni predmeti, nastali preoblikovanjem ot-

pada na edukativnim radionicama Udruge „Eko-Tila”, izloženi su (od kraja siječnja) u prostoru žu-panijske Turističke zajednice u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici.

„Eko-Tila”, okupljajući krea-tivne pojedince, reciklira stare i odbačene predmete, s ciljem po-dizanja razine ekološke svijesti i stupnja odgovornosti građana pre-ma otpadu.

- Odbačene predmete, na odre-đeni način, ponovno pretvaramo u uporabne. Vraćamo ih u stanje u kojemu se mogu koristiti - kaže Duška Gregurek, predsjednica udruge, registrirane u Habijanovcu (općina Dubrava).

Na izložbi, koju je otvorio za-mjenik župana Damir Tomljeno-vić, mogu se pronaći obnovljeni

predmeti od plastike, metala, drva.- U cijelom sustavu zbrinjavanja

otpada edukacija ljudi je izuzetno važna. Na nju se do sada, općeni-to gledajući, i nije polagalo puno pažnje, stoga su aktivnosti ovakvih udruga bitne - čestitavši njezinim članovima na kreativnosti, rekao je zamjenik župana. Dodao je da je zbrinjavanje otpada aktualna tema te da se i preko ovakvih udruga, i njihovih edukativnih radionica, građanima želi objasniti da otpad nije smeće.

Duška Gregurek je napomenu-la da je svima zadatak smanjiti količinu otpada, razvijati naviku štedljivog ponašanja te pobuditi volju građana da se educiraju o za-štiti okoliša i gospodarenju vrijed-nim svojstvima otpada, a Ružica Rašperić, direktorica županijske Turističke zajednice, izrazila nadu da će ovakve izložbe potaknuti ljude da prepoznaju brigu o zaštiti okoliša i očuvanju životnog pro-stora.

Organizacijom eko-radionica Udruga „Eko TILA” na kreativan način uključuje građane, posebno najmlađe, u

odgovorno očuvanje okoliša

Izložba se može pogledati do 19. veljače

U cijelom sustavu zbrinjavanja otpada

edukacija ljudi je izuzetno važna - rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović

Dječji vrtić „Ciciban” već niz godina provodi projekt očuvanja zavičajne kulture i njegovanja tradicijskih

vrijednosti

čine vas onakvima kakvi jeste. Že-limo da ti korijeni i dalje žive, da se njima čuva naš identitet - poručila je mališanima autorica projekta Mirja-na Drobina, dodavši da će ih mašta, igrajući se drvenim igračkama, pri-znatima i od UNESCO-a, 'ponijeti na svojim krilima'.Barica Marjanović, ravnateljica vrti-ća, s ponosom je rekla da ova predš-kolska ustanova već niz godina provodi projekt očuvanja zavičajne

kulture i njegovanja tradicijskih vrijednosti, te će donirane igračke pomoći djeci i odgajateljima u dalj-njem radu. - Donacija je odličan poticaj za dalj-nje istraživanje naših tradicionalnih vrijednosti. Ove igračke odražavaju duh i dušu hrvatskoga naroda - re-kla je ravnateljica vrtića.Igračke, koje izrađuju majstori iz Ma-rije Bistrice, mališanima su zajedno uručili gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić i zamjenik župana Rudolf Vujević. - Važno je očuvati ono što je hrvat-sko, sve ono što nas obilježava kao

Hrvate - mali narod ponosan na svoju povijest. Važno je da djeca, u vrijeme globalizacije, znaju odakle su, da prepoznaju da je ovo hrvatski proizvod - rekao je Vujević, dodavši da se akcijom potiču i hrvatski obrt-nici, dok je Barišić, zahvalivši organi-zatorima i partnerima, naglasio da se njome „šire dobre vibracije“.

Važno je očuvati ono što je hrvatsko, sve

ono što nas obilježava kao Hrvate - mali narod ponosan na

svoju povijest - poručio je zamjenik župana

Rudolf Vujević

Tradicijske drvene igračke priznate su i od UNESCO-a

Za sjednice je rečeno da se općinski i gradski savjeti još više trebaju aktivirati u svome radu

Savjet ima 13 članova

Edukacija je planirana za početak travnja

Županija niz godina potiče rad ekoloških udruga


VIJESTIVIJESTI

BROŠURA

Turistička odredišta Turistička zajednica županije izdala je brošuru „Smještaj, seoski turizam i izle-tišta Zagrebačke županije”. U njoj se nalaze brojne korisne informacije sa slikovnim prikazima preko 60 smještaj-nih objekata - hotela, apartmana i kuća za najam, te pedesetak seoskih doma-ćinstava i izletišta. Brošura se može dobiti u prostorijama županijske Turističke zajednice u Prera-dovićevoj ulici 42 u Zagrebu.

USTANOVE

Novi prostor U nove prostorije uselio je Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke žu-panije. Simbolično ga je otvorio žu-pan Stjepan Kožić, zahvalivši pritom svim zaposlenicima i Upravnom vijeću ove ustanove na dosadašnjem uspješ-nom radu.

KULTURA

Noć muzejaDevet muzeja i kulturnih institucija s prostora županije sudjelovalo je u ovo-godišnjoj Noći muzeja, 31. siječnja. Ra-znolik kulturno-umjetnički program, izložbe, koncerte, recitale..., pripremili su Muzej Brdovec, Pučko otvoreno uči-lište Dugo Selo, Gradski muzej Jastre-barsko, Galerija Prica i Pučko otvoreno učilište Samobor, Muzej Sveti Ivan Zeli-na, Muzej Turopolja, Dvorac Patačić te Pučko otvoreno učilište Vrbovec. Noć muzeja se održava od 2005. i u njoj, iz godine u godinu, sudjeluje sve više muzeja i galerija diljem Hrvatske, ponajprije zbog velikog zanimanja po-sjetitelja.

Sufinanciranje dodatnog tima hitne medicinske pomoći POTPISAN UGOVOR SA ZAVODOM ZA HITNU MEDICINU

Ivanić-Grad, Kloštar Ivanić i Križ sufinancirat će u ovoj godini, s ukupno 400.000 kuna, dodatni tim hitne

medicinske pomoći. Ugovor o sufinanciranju potpisali su gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš, načel-nici Kloštra i Križa Željko Filipović i Marko Magdić, te v.d. ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Za-grebačke županije Slavko Lova-sić. Ivanić-Grad će za ovu namjenu izdvojiti 200.000, Križ 120.000, a Kloštar Ivanić 80.000 kuna. Pot-pisivanjem ugovora, prema ri-ječima pročelnice za zdravstvo i

socijalnu skrb Zagrebačke županije Ksenije Čuljak, sta-novnici Ivanića i okolnih općina korak su bliže zdrav-stvenoj skrbi koju zaslužuju. Ovom prigodom potpisan je i sporazum o realizaciji

projekta „Omogućimo i pružimo djeci pomoć logopeda”, koji će se tijekom 2014. provoditi na po-dručju Ivanić-Grada. S gradona-čelnikom Javorom Bojanom Le-šom potpisala ga je ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ivana Bajt. Financijskim sredstvi-ma od 150.000 kuna osigurana je pomoć logopeda za 215 djece.

NOGOMETNO SREDIŠTE VRBOVEC

Malonogometni turnir 'Čedomil Drvenkar'

Malonogometna momčad „Domaja” pobjednik je

35. malonogometnog turnira „Čedomil Drvenkar”, igranoga u Vrbovcu.

Na turniru, čija je završnica održana sredinom siječnja, su-djelovalo je 27 seniorskih i 12 veteranskih momčadi.

Finalnim utakmicama pret-hodila je revijalna (humanitar-na), koju su odrigrali Ženski

malonogometni klub Vrbovec i momčad Nogometnog središta Vrbovec, za koju su, uz ostale, igrali gradonačelnik Vladimir Bregović te zamjenik župana i predsjednik Gradske zajednice sportskih udruga Vrbovca Da-mir Tomljenović.

- Ovo je značajan turnir za cijeli vrbovečki kraj. Jedno vri-jeme bio je nešto slabije posje-ćen, no drago mi je što smo opet privukli gledatelje. Učinit ćemo sve da on bude još masovniji - komentirao je Tomljenović.

Turnir je organiziralo No-gometno središte Vrbovec, a prihod od revijalne utakmice (2000 kuna) uručen je Centru za rehabilitaciju Stančić, za dje-cu s posebnim potrebama.

Sudionici revijalne utakmice

Prihod od revijalne utakmice uručen je Centru

za rehabilitaciju Stančić za djecu s posebnim

potrebama

Očuvanje nacionalnog identiteta U RUGVICI ODRŽANA KULTURNO-UMJETNIČKA MANIFESTACIJA 'SRIJEMSKA SVINJOKOLJA'

Tradicionalna kulturno-umjet-nička manifestacija „Srijemska

svinjokolja”, u organizaciji Zajed-nice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, okupila je u Rugvi-ci šestotinjak sudionika. Tijekom srpske agresije na Hrvatsku, pod-sjetio je predsjednik Zajednice Mato Jurić, iz Srijema, Bačke i Ba-nata iselilo je oko 40.000 Hrvata.- Ovom manifestacijom obnav-ljamo kulturnu tradiciju koju smo gajili u zavičaju, odakle smo pro-tjerani. No, naša je duša široka kao naš Srijem, pa smo novo utočište našli diljem matične države, nema grada u RH gdje nas nema - kaže Jurić. Na prostoru Zagrebačke žu-

panije novi je dom pronašlo oko dvjesto protjeranih obitelji, najvi-še u Zaprešiću. Druženju, uz cjelovečernji nastup tamburaša, prisustvovali su, uz ostale, župan Stjepan Kožić, nje-gov zamjenik Rudolf Vujević te predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković. - Ovakvi susreti pokazuju kako čovjek koji živi izvan rodnoga za-vičaja može, svojim radom i lju-bavlju, sačuvati tradiciju i običaje i prenositi ih na buduća pokoljenja. Ovakvim se susretima čuva kul-turni, duhovni i nacionalni identi-tet - u obraćanju prisutnima rekao je župan.

Na prostoru županije novi je dom pronašlo dvjestotinjak protjeranih obitelji

REDOVITU SJEDNICU ODRŽAO STOŽER ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Usvojen plan rada za 2014. godinuČlanovi Stožera upoznati su s pilot projektom novog

ustroja i organizacije rada u policijskim postajamaStožer zaštite i spašavanja Za-grebačke županije usvojo je

plan rada za 2014. godinu, te utvr-dio prijedloge zaključka o financi-ranju sustava zaštite i spašavanja i sustava zaštite od požara. Prijedlo-zi su upućeni županu na usvajanje. Predloženo je da se za redovitu djelatnost, opremanje i osposoblja-vanje snaga zaštite i spašavanja u ovoj godini izdvoji 550.000 kuna, a za osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice, nabavu i opremanje va-trogasnih vozila, vatrogasne koor-dinatore u Centru 112, intervencije

Jedna od tema sjednice bili su i nepovoljni zimski uvjeti 24. i 25. siječnja, koji su u pojedi-nim dijelovima županije uzro-kovali probleme. Damir Pilčik, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Zagreb, rekao je da su u otklanjanju posljedica sudjelovale sve nadležne službe, a posebno je istaknuo doprinos vatroga-saca.

Nepovoljni vremenski uvjeti

po nalogu županijskoga vatroga-snog zapovjednika i godišnju po-kaznu vježbu 2,8 milijuna kuna.

Branko Herček, član Stožera, upoznao je prisutne s pripremama za sjednicu Skupštine Platforme hrvatskih gradova i županija za smanjenje rizika od katastrofa, čiji će domaćin u svibnju biti Zagre-bačka županija. Razgovaralo se i o daljnjoj obuci članova Stožera zaštite i spašavanja te članova Za-

povjedništva civilne zaštite, dok je Josip Hibler, policijski inspektor MUP-a, upoznao prisutne s pilot projektom novog ustroja i organi-zacije rada u policijskim postajama III. kategorije, uvedena s ciljem prilagodbe sigurnosnim potrebama i stanju na terenu. Ovaj pilot pro-jekt provodi se u policijskim posta-jama Samobor, Jastrebarsko, Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić-Grad i Sveti Ivan Zelina.

Za zaštitu i spašavanje planirano je u 2014. godini 3,35 milijuna kunaRazgovaralo se o daljnjoj edukaciji članova Stožera

Sudjelovalo je 27 seniorskih i 12 veteranskih momčadi


DOGAĐAJI MANIFESTACIJE

SAMOBOR PREDSTAVLJEN PROJEKT 'EKOMUZEJ ŽUMBERAK'

Nebrušeni dijamant koji bi mogao postati perjanica turističke ponude

Zadaća prve faze projekta je kreirati dokument koji će biti podloga za izradu aplikacija s kojima će zainteresirani ići prema različitim izvorima

financiranja (domaćim i europskim)Projekt „Ekomuzej Žum-

berak“, što ga je inicirala Turistička zajednica župa-

nije, predstavljen je u Samoboru predstavnicima gradova i općina koji teritorijalno zahvaćaju ovaj prostor, te seoskim turističkim gospodarstvima i udrugama koje u njemu djeluju.

Žumberak je nebrušeni dija-mant, prostor koji bi u budućem vremenu mogao postati perja-nica turističke ponude županije, rečeno je.

Koncept ekomuzeja, pojašnje-no je, razlikuje se od klasičnog muzeja koji iz nekog prostora (gdje su nastali) izuzima izloške i smještava ih u zgrade, dvorac ili neki sličan prostor.

- U ekomuzeju izložak ostaje u prostoru u kojemu je izvorno nastao i ne odnosi se samo na materijalnu baštinu, već je nje-gov iznimno veliki značaj i u nematerijalnoj baštini. Izlošci se čuvaju na autentičnom mjestu i

kao ekomuzej, a cilj je učiniti je turistički prihvatljivom. Djelo-vanjem Parka prirode dijelovi Žumberka su već privedeni svrsi, no ima i dijelova koji su prazni i nisu valorizirani, već su prepušte-ni sami sebi - pojašnjava Ružica

Rašperić, direktorica TZ Zagrebačke žu-panije, dodajući da je sada važno okupiti sve zainteresirane, budu-će projektne partnere, koji će razvijati cijelu priču. Jer, kako nagla-šava Grula (koji je su-djelovao u realizaciji projekta „Ekomuzej Mura“, jednom od za-

sad dva ekomuzeja u RH) Žum-berak je, sa svojim ogromnim pri-rodnim potencijalom i izuzetno zanimljivom, autentičnom kultur-nom baštinom, jedan od glavnih turističkih aduta županije.

Podršku projektu dala je Lovorka Jakopec, ravnateljica Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, rekavši, uz ostalo, da je prostor Žum-berka bogat florom i faunom nastalom djelovanjem ljudskog rada. - Važno je da ovo područje oživi, jer tako će se sačuvati i priroda. Ideje za ovaj projekt moraju izniknuti iz svih nas - rekla je ravnateljica Parka prirode.

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Projekt je inicirala Turistička zajednica županije

ekonomski valoriziraju kroz turi-stičke proizvode - rekao je Rudi Grula, predsjednik EOL-a (Cen-tra za održivi razvoj zajednice iz Čakovca), konzultant na ovome projektu.

Zadaća prve faze projekta, čija se realizacija većim dijelom planira finan-cirati iz sredstava eu-ropskih fondova, kre-irati je dokument koji će biti podloga za izra-du aplikacija s kojima će zainteresirani (po-put lokalnih zajednica i razvojnih agencija) ići prema različitim izvorima financiranja (domaćim i europskim).

- U trenutnoj fazi razvoja pro-jekta treba izraditi projektnu do-kumentaciju koja će nas usmjeriti - kako, gdje i kada. Cijela desti-nacija Žumberka je zamišljena

U fokusu ekomuzeja očuvanje je

autentičnosti prirode i ljudi,

prostora u kojemu se on

razvija

TRADICIONALNO SANJKAŠKO NATJECANJE NA NAJSTARIJOJ PRIRODNOJ SANJKAŠKOJ STAZI U NAS

Jurili su kak' strele!

Rijetki su, na stazi okovanoj le-dom (doslovce!), do cilja uspjeli bez pada. Poneki, za gledate-

lje, i atraktivnoga. Ledena kiša i ni-ske temperature učinili su svoje, ni posipavanje solju nije pomoglo, pa je spustiti se 600 metara dugačkom stazom bio ne samo izazov, nego i

Ledena kiša i niske temperature učinili su svoje, ni posipavanje

solju nije pomoglo, pa je spustiti se niz stazu

bio ne samo izazov, nego i svojevrsna

hrabrost

Plešivčaki su posebno ponosni što hrvatsku sanjkašku

reprezentaciju na prirodnim stazama čine četiri člana

njihova kluba - Sara Ivančić, Lorena Rubinić, Luka Gornik i

Josip Braje Pipi

svojevrsna hrabrost. - Borio sam se i rukama i nogama. Zavoj sam uspio proći, al' ne na sanjkama. Nije išlo... - komentirao je Tomislav Ivančić, sudionik tradi-cionalnoga sanjkaškog natjecanja na Plešivici, na najstarijoj prirodnoj

sanjkaškoj stazi u nas.Bez obzira na pad, zadovoljan što je prošao kroz cilj bio je Vlado Bartaković. - Bio je to izazov. Staza je tvr-da, ledena, ali uspio sam! - ko-mentirao je. Dvodnevno sanjkaško natje-canje na Plešivici, u sklopu ko-jega se vozila i utrka Kupa Hr-vatske, organizirao je sanjkaški klub „Plešivica 1907”. Staza se pripremala tjedan dana - utabala strojem i lopata-ma, natapala vodom, poravna-vala posebnom čeličnom mre-žom..., a glanc je, neočekivani, podarila ledena kiša. Najbrži su, kažu domaćini, postizali brzinu i od 75 kilometara na sat. - S entuzijazmom organiziramo ovo natjecanje kako bismo očuvali dugogodišnju tradiciju, ali i promovi-rali vinorodnu Plešivicu - kaže Kruno-slav Ivančić, predsjednik plešivičkoga sanjkaškog kluba koji okuplja oko

dvjesto članova. Svaki od njih, doda-je Ivančić, na svoj način daje dopri-nos organizaciji natjecanja, koje ne prolazi bez kuhanoga vina, kotlovine i tamburaša (u podrumu župnoga dvora).

Op, op, op..., opao sam Staza se pripremala

tjedan dana

Malo je onih koji su prošli bez natučene stražnjice

Hrvatski reprezentativci uz snježni top iz 1907.

Spust je dugačak 600 metara

Jedna od prvih zadaća je okupiti

zainteresirane partnere


DOGAĐAJI DOGAĐAJI

U PROSTORU VELIKOGORIČKE STRUKOVNE ŠKOLE ODRŽANA ŽUPANIJSKA IZLOŽBA MALIH ŽIVOTINJA

'Miču me od stresa i stvarnoga života'Uz posavsku kukmastu kokoš, od izvornih su pasmina bile izložene kokoš hrvatica, turopoljska patuljasta kokoš, vukovarski

kokošasti golub, zagrebački i sisački prevrtači, slavonski gačan

Crna, grahorasta, crno prskana, zlatno oboje-na, bijela... Posavska

kukmasta kokoš. Naša domaća autohtona pasmina. Na gospo-darstvu Franje Koša u Selnici trenutno je u matičnom jatu pedesetak ovih kokoši.

- Ljudi se više bave hrvatica-ma, kukmasta kokoš je done-davno bila gotovo zapostavlje-na. Skupljali smo je po selima, nešto dobili prijateljskim veza-ma, nešto platili i tako stvarali matična jata - govori Koš koji se njezinim uzgojem bavi de-setak godina.

- Imao sam prije i kuniće, golubove, prepelice..., no od-laskom u mirovinu ostale su

potom peradi i kunića. - Želja je očuvati izvorne

hrvatske pasmine, omasovi-ti njihov uzgoj, zainteresirati za njih što više mladih - kaže Mihael Pavišić, predsjednik društva.

Uz posavsku kukmastu ko-koš, od izvornih su pasmina bile izložene kokoš hrvatica, turopoljska patuljasta kokoš, vukovarski kokošasti golub, zagrebački i sisački prevrtači i slavonski gačan.

- Golubovi me miču od stresa i stvarnoga života - kaže Ivan Fuč-kala iz Lukavca, koji zagrebačke prevrtače uzgaja više od dvadeset godina.

- Počelo je spontano, rival-stvom između mene i oca tko će napraviti bolji golubinjak, no kad sam vidio da to ima smisla, zavolio sam golubove.

Iskreno, uzgoj prevrtača nije jednostavan, zbog njihovo-ga kratkog kljuna teško hrane

mlade, pa uz njih imam i golubove dadilje - svrake i santinete. Lani sam od 35 paro-va imao tek šest mladih prevrtača - pojašnjava Fuč-kala. Kaže da su golubovi, ako se gleda financijski - trošak, jer 'nov-

ca se nakupi', no proljetne čari zavođenja, gugutanje, smire-nje koje golubovi donose - ne-maju cijenu!

Prije desetak godina pokrenuli smo revitalizaciju turopoljske patuljaste kokoši, Jureka i Katice, koja je na ove prostore, prema litereturi, donesena prije 300 go-dina, za turskih pohoda po Turo-polju i Moslavini. Danas članovi našega društva u registriranom uzgoju imaju sedamdesetak ko-kica i pijetlova ove živahne (sr-čane) pasmine, kojoj su najveća prijetnja sokolovi, jastrebovi i škanjici - kaže Mihael Pavišić, dodajući da su jaja turopoljske patuljaste kokice bogata omega masnim kiselinama, a rezanci od njih, uočljive žute boje, daleko ukusniji.

Članovi Društva za uzgoj i zaštitu malih životinja veliki su entuzi-jasti, no bojim se da bi naše au-tohtone pasmine uskoro mogli vidjeti samo na ovakvim izlož-bama, a ne i u našim dvorištima. Županija stoga potiče rad udru-ga koje brinu o našoj baštini, o izvornima domaćim pasminama životinja - rekla je za otvorenja izložbe Gordana Županac, pro-čelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

Jurek i Katica

Autohtone pasmine

samo posavske kukmaste ko-koši. I nesu i imaju dobro meso - pripovijeda.

Koš je član Društva za uz-goj i zaštitu malih životinja „Velika Gorica 2005”, koje početkom godine, već osmu uzastupno, organizira županij-sku izložbu malih životinja. Na ovogodišnjoj je bilo 730 'eksponata', najviše golubova,

Želja je očuvati izvorne hrvatske

pasmine, omasoviti njihov uzgoj,

zainteresirati za njih što više mladih -

kaže Mihael Pavišić, predsjednik društva

Na izložbi je bilo 730 'eksponata', najviše

golubova, potom peradi i kunića

Franjo Koš

Ivan Fučkala

'Močvare i poljoprivreda - partneri za razvoj'ZIMSKO PROMATRANJE PTICA U ORNITOLOŠKOM REZERVATU CRNA MLAKA

Povodom Svjetskog dana vlažnih staništa (2. veljače), Dr-žavni zavod za zaštitu prirode, Ribnjaci Crna Mlaka i Javna

ustanova „Zeleni prsten” organizirali su promatranje ptica u Posebnom ornitološkom rezervatu Crna Mlaka. Unatoč kišovi-tom vremenu, promatranje je privuklo zavidan broj zainteresi-ranih, posebno djece, koji su s biolozima obilazili i staze vidre i dabra, a čuli su i zbog čega su šaranski ribnjaci važni za očuva-nje biološke raznolikosti. Tema ovogodišnjeg dana vlažnih sta-ništa bila je „Močvare i poljoprivreda - partneri za razvoj”. Ovim sloganom htjela se naglasiti nužna potreba suradnje sektora upravljanja vodama, zaštite prirode i poljoprivrede, uz istovre-menu proizvodnju hrane, očuvanje pitke vode, sprečavanje poplava te zaštitu biološke raznolikosti vlažnih ekosustava. - Posebni ornitološki rezervat „Crna Mlaka” najvažnije je za-štićeno područje u županiji, izuzetno važno stanište za ptice stanarice i gnjezdarice, odmorište za preletnice, važna postaja u ekološkoj mreži - rekla je Martina Glasnović, ravnateljica JU „Zeleni prsten”, podsjetivši da je Crna Mlaka uvrštena u Ram-sarski popis močvarnih područja od međunarodne važnosti. Uz Crnu Mlaku, Hrvatska ima još četiri Ramsarska područja: parkove prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te deltu Neretve.

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se 2. veljače jer je na taj dan 1971. u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti mo-čvarnih (vlažnih) područja od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvari-ca. Konvencija obvezuje svaku zemlju potpi-snicu na očuvanje močvara te predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa. Konvenciju je dosad potpisalo 178 država.

Konvencija o zaštiti močvarnih područja

Osim promatranja ptica posjetitelji su obilazili staze vidre i dabra, a saznali su i zbog čega su šaranski ribnjaci važni za

očuvanje biološke raznolikosti

Promatranje ptica organizirano je petu godinu za redom

Hrvatska, uz Crnu Mlaku, ima još četiri Ramsarska područja

Crna Mlaka je najvažnije zaštićeno područje u županiji

Imamo vizu, skurimo krizu

Najavljen je 188. samoborski fašnik, koji će se pod sloganom Imamo vizu, skurimo krizu održati u Samoboru, na pet gradskih lokacija, od 21. veljače do 4. ožujka. O veselju pod maskama, koje će tradicionalno predvoditi Princ Fašnik, Sraka, Sudec i Fiškal, govorili su gradonačelnik Krešo Beljak i direktorica TZ Samobora, organizatora Fašnika, Zdravka Škugor Ferdebar, dok su gastro strasti okupljenih u Krčmi 'Gabreku 1929', uz domaćina, zadovoljili restorani Zeleni papar, Samoborska klet, Samoborska pivnica i Mlin iz bajke.Ove se godine na Fašniku očekuje sudjelovanje više od 3300 maskirane djece vrtića i ško-la, 800 članova mjesnih odbora s alegorijskim kolima, te oko 1000 sudionika karnevalskih skupina iz cijele Hrvatske. U većem broju dolaze i maskirane skupine iz susjedne Sloveni-je. One koji se maskiraju očekuju svakodnevne nagradne igre na središnjoj pozornici na Trgu fašničkih velikana te u ugostiteljskim objektima. Fašnička republika, najavljeno je, ponudit će rješenje za gorući problem nezaposleno-sti, a tamošnji Zavod za zapošljavanje već je raspisao natječaj kojim, uz ostalo, traži više izvršitelja za radno mjesto „čistač tanjura” (kandidat mora biti sit gospodarske krize) te radno mjesto „perač grla” (kandidat mora biti žedan poslovnog uspjeha). Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj Samoborskog fašnika.

edukacija graĐana o razvrstavanju otpada · 2015-07-15 · gradnji i zakona o prostornom...

Documents