economic violence against women in intimate relationships in croatian society – a conceptual...

7/31/2019 Economic Violence against Women in Intimate Relationships in Croatian Society a Conceptual Framework

1/22

Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 3

Ksenija Klasni: Ekonomsko nasilje nad enama u intimnim vezama u hrvatskom drutvu ...

335

UDK 316.356.2

316.356.2:342.726-055.2

342.726-055.2

Pregledni rad.Primljeno: 01. 10. 2011.

Prihvaeno: 15. 11. 2011.

EKONOMSKO NASILJE NAD ENAMA U INTIMNIMVEZAMA U HRVATSKOM DRUTVU KONCEPTUALNE

PRETPOSTAVKEKsenija Klasni

Filozofski fakultet

Sveuilita u ZagrebuI. Luia 3, 10 000 Zagrebe-mail: [email protected]

SaetakRad govori o enomenu ekonomskog nasilja nad enama od strane njihovih intimnih partnera umodernom drutvu, jednom od najmanje istraivanog oblika nasilja nad enama u obitelji, ali i uintimnim vezama openito. Nakon razmatranja enomena nasilja nad enama kao oblika drutvenogdjelovanja povezanog s rodnim nejednakostima u odnosima moi, objanjava se pojam ekonomskognasilja, njegovi pojavni oblici, posljedice i rizini aktori za njegovo nastajanje. Ukazuje se na pro-blem ekonomske ovisnosti ene o njezinom partneru te na povezanost ekonomske ovisnosti i nasiljanad enom u obitelji. Daje se takoer i osvrt na prava ena s ciljem ukazivanja na podruja krenjaenskih prava zlostavljanih ena. Slijedi pregled nekolicine istraivanja nasilja nad enama u Hrvat-skoj s posebnim naglaskom na rezultate vezane uz ekonomsko nasilje. Na kraju se daje i kratki pregledteorija, odnosno eksplanatornih okvira za nasilje u obitelji i u intimnim vezama s posebnim osvrtomna tzv. socijalno-ekoloki okvir.

Kljune rijei: ekonomsko nasilje, nasilje nad enama, intimne veze, odnosi moi, socijalno-ekolokateorija, prava ena

1. UVOD

Veliku veinu visokih i uglednih poloaja u gospodarstvu, politici, znanosti i umjetnostizauzimaju mukarci1. Oni u najveoj mjeri raspolau ekonomskim, drutvenim i kultur-nim dobrima. Prema Forbesovom popisu najbogatijih ljudi na svijetu za 2011. godinu2,prva ena nalazi se na 10. mjestu, a meu prvih 100 milijardera samo je 9 ena. Meupredsjednicima, premijerima, kancelarima, kraljevima i drugim poglavarima 198 dravapriznatih od strane Ujedinjenih naroda samo su 23 ene (od ega su 4 lanice vicarskog

1 Izlaganje na ovu temu autorica je odrala na znanstvenom skupu Razvoj i okoli perspektive odrivo-sti odranom u Zagrebu, 6. i 7. listopada 2011. godine.2 http://www.orbes.com/wealth/billionaires/list

Book SE-3 2011.indb 335 9.12.2011. 17:50:27


2/22



336

ederalnog vijea)3. Ovi podaci vrlo zorno doaravaju muku ekonomsku i politiku pre-vlast u cijelom svijetu. ene u Hrvatskoj (prema popisu stanovnitva iz 2001. godine)ine 51,8% populacije, no njihova je ekonomska i drutvena mo znatno slabija od onemukog dijela populacije. ene u Hrvatskoj, primjerice, i dalje u prosjeku imaju znat-no nie plae od mukaraca,4 ine veinu nezaposlenih (57%), manjinu u Hrvatskomsaboru (22%),5 manjinu ministara u Vladi (20%) itd. Jasenka Kodrnja i druge autoriceanalizom imena u Hrvatskom opem leksikonu potvrdile su hipotezu o rodno/spolnojdominaciji mukog roda prilikom upisivanja u drutveno valorizirano linearno vrijeme(Kodrnja, 2006:315). Nije stoga udno to se, unato mnogim naporima i inicijativamakoje se odvijaju u posljednjih nekoliko desetljea, patrijarhalni odnosi u drutvu i daljepreslikavaju na odnose u obitelji. Hrvatsko drutvo, kao i mnoga ostala postkonikta iposttranzicijska drutva, jo uvijek (a posebice danas u vrijeme ekonomske krize) mueproblemi ekonomske i osobne nesigurnosti, nezaposlenosti, kriminala i netolerancije, asvi ti aktori doprinose sve eoj pojavi nasilja u obitelji (Dokmanovi, 2007).Zastraujua je injenica da je jedan od najeih oblika nasilja nad enama openitoupravo ono koje je poinjeno od strane njezinog supruga ili intimnog partnera (WHO,2002). Nasilje u bliskim odnosima iznimno je razorno i ima visoku cijenu, u materi-

jalnom, nematerijalnom i moralnom smislu. (CDPC, 2007:3) Socijalna i psiholokadinamika razliitih oblika nasilja u obitelji razlikuje se s obzirom na psiholoku, emo-cionalnu i materijalnu ovisnost ene i nasilnika, a odnosi moi izmeu nasilnika i rtveodraavaju ire oblike drutveno ugraene moi. (CDPC, 2007)Pod nasiljem nad enom u obitelji ili u intimnim odnosima najee se podrazumijevajutri glavna oblika nasilja:

fziko,

seksualnoipsihiko

nasilje. Ova tri oblika nasilja bila supredmet mnogih istraivanja, kako u svijetu, tako i Hrvatskoj. Uz ova tri oblika nasilja,u razliitim dokumentima, istraivanjima i znanstvenim radovima ponekad se spominjui neki drugi oblici nasilja kao to su ekonomsko, materijalno ilifnancijsko nasilje, radnoi duhovno nasilje, dok kad je rije o nasilju nad enama openito nailazimo i napojmove strukturalnogi institucionalnognasilja. Ekonomsko nasilje, kao oblik nasilja uobitelji, odnedavno je prepoznato i u hrvatskom zakonodavstvu: 2009. godine uvrteno

je u novi Zakon o zaiti od nasilja u obitelji (NN 137/09).Napomenimo odmah na poetku kako je ekonomsko nasilje potrebno razlikovati odekonomske ovisnosti ene o nasilnom partneru. Dok se prvi pojam odnosi na odreena

ponaanja kojima nasilnik ograniava i kontrolira enine ekonomske resurse i potencija-le, drugi se odnosi na situaciju u kojoj ena zbog nedostatka ekonomskih resursa nije ustanju zadovoljiti vlastite potrebe. Distinkcija, ali i povezanost ova dva pojma detaljnije

je objanjenja u nastavku rada.

3 http://en.wikipedia.org/wiki/List_o_state_leaders4 Prema podacima Statistikog ljetopisa Republike Hrvatske iz 2010. godine, prosjena neto plaa ena je4 832 kune, a mukaraca 5 418 kuna.5 http://www.sabor.hr/Deault.aspx?sec=18

Book SE-3 2011.indb 336 9.12.2011. 17:50:28


3/22



337

2. NASILJE NAD ENAMA KAO OBLIK DRUTVENOGDJELOVANJA

Standard drutveno prihvatljivog ponaanja u intimnim vezama kroz povijest se nepre-stano mijenjao. Mnoga ponaanja koja se danas karakteriziraju kao nasilje u intimnimvezama, nekad su bila legalna i drutveno prihvatljiva (Rubenser, 2007). o znai dasvako drutvo za sebe defnira to je nasilje (Ciri, 2009:144), a da je nasilje supstan-cijalna kategorija kulture. Nit vodilja u svakom drutvu koje je doputalo obiteljsko na-silja nad enama i djecom je patrijarhat. U drutvima u kojima su mukarci bili vrhovniautoriteti, a ene i djeca se smatrale imovinom, razlike u ljudskim pravima bile su vrlostupnjevite (Rubenser, 2007). U sociologiji, a posebno u eministikim teorijama, ope

je prihvaena teza o tome kako je drutvena nejednakost spolova povijesno uvjetovanate kako glavni uzrok nasilja nad enama lei u nejednakim odnosima moi izmeu mu-

karaca i ena (Swearingen, 2003). Pojam roda u javnoj se diskusiji prvi put pojavljujesedamdesetih godina 20. stoljea sa svrhom odvajanja bioloke danosti spola od kultur-ne i drutvene uvjetovanosti roda (upan, 2009). Prema Gali (2002), undamentalnidoprinos identifkaciji i istraivanjima rodnih nejednakosti, ali i pokuaj njihova suz-bijanja, dao je prvenstveno eminizam koji je okus sociolokih teorija pri razmatranjuodnosa moi proirio s kategorije klase na kategoriju roda. Ova konceptualna tranzicijau sociologiji na problematizaciju roda dovela je do toga da temeljno pitanje za sociolo-giju roda postaje: kako je mogue da se, premda sva drutva i kulture prepoznaju razlikeizmeu mukaraca i ena, te kategorije razliito vrednuju u brojnim drutvima/kul-turama, i to nain da gotovo sva drutva i kulture niu vrijednost dodjeljuju enama a

ne mukarcima, iz ega onda proizlaze i nie vrijednosti socijalne stratifkacije te rodnihodnosa u najirem smislu (Gali, 2002:227). Paralelno s razvojem eministikog dis-kursa, ali i novim kretanjima u sociolokim teorijama i istraivanjima, rasla je drutvenasvijest o uestalosti mukog nasilja nad enama te su identifcirani i istraivani novioblici i tipovi viktimizacije ena (Belknap, 2001). Razumijevanje mukog nasilja nadenama usko je povezano s razumijevanjem rodnih uloga koje namee svako patrijar-halno drutvo i kultura. e se rodne uloge usvajaju socijalizacijom, a oituju u najveojmjeri u privatnoj seri odnosa mukaraca i ena. Naime, iako je pristup drutvenoj moiu javnoj seri i dalje uglavnom u rukama mukaraca u mnogim podrujima, kao tosu primjerice tehnologija, politika, znanost, ekonomija itd., ta je mo ipak u dana-

nje vrijeme donekle modifcirana dodjeljivanjem graanskih i vlasnikih prava enama(Gali, 2002). S druge strane, privatna sera a naroito brak u mnogim je drutvimazadrao ormulu zamjene enske usluge domaice i spolnog sjedinjenja za fnancijskupomo (Gali, 2002:230). U skladu s tradicionalnim rodnim ulogama, djevojice iene nagraivane su za pasivnost i enstveno ponaanje (koje ukljuuje, primjerice,njenost, brinost, suosjeanje, smirenost, podlonost, itd.), dok su djeaci i mukarcinagraivani za agresivnost i muevno ponaanje (to se izmeu ostalog odnosi na do-minaciju, kompetitivnost, snagu itd.). Ove stereotipne rodne slike esto se reafrmirajuputem medija, u kojima su ene rijetko prikazane kao jake i neovisne, dok su mukarci

Book SE-3 2011.indb 337 9.12.2011. 17:50:28


4/22


5/22



339

neke grupe ena, primjerice ene koje pripadaju manjinskim skupinama, izbjeglice, mi-grantice, ene koje ive u ruralnim podrujima ili u izdvojenim zajednicama, siromaneene, ene u razliitim institucijama ili u pritvoru, enska djeca, ene s invaliditetom,ene starije dobi i one u ratom zahvaenim podrujima posebno podlone nasilju (UNGeneral Assembly, 1993).Moe se zakljuiti kako nasilje nad enama predstavlja oblik patrijarhalne kontrole i naindividualnoj i na drutvenoj razini (Swearingen, 2003), a nejednakost ena u odnosuna mukarce koja je duboko utkana u povijest, tradiciju i kulturu uskrauje enamapristup i ostvarenje njihovih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (FIDH, 2004).

3. NASILJE I PRAVA ENA

Prava ena svojim se sadrajem i opsegom razlikuju od ireg koncepta ljudskih prava.Naime, upravo zbog injenice da su ene, povijesno gledano, u mnogim drutvimaesto bile liavane odreenih prava koje su uivali mukarci, prepoznata je potreba zazasebnim defniranjem prava ena. U ovom dijelu navest emo neka od osnovnih en-skih prava sa svrhom ukazivanja na podruja u kojima se prava ena kre kao posljedicaekonomskog, ali i drugih oblika zlostavljanja od strane intimnog partnera.Godine 1979. u New Yorku postignut je globalni dogovor drava lanica Ujedinjenihnaroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena. aj je dogovor rezultirao usvaja-njem Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije ena (tzv. CEDAW7). Ovomsu konvencijom ene diljem svijeta dobile meunarodnopravni instrument u borbi pro-

tiv diskriminacije na temelju spola (imonovi, 2004). U Republici Hrvatskoj ova jekonvencija stupila na snagu 8. listopada 1991. godine. Prema CEDAW-u, ene imajupravo na jednako uivanje i zatitu svih ljudskih prava i osnovnih sloboda u politikom,ekonomskom, drutvenom, kulturnom, graanskom ili bilo kojem drugom podruju.(UN General Assembly, 1993:117).Ova prava izmeu ostalog ukljuuju pravo ena na: ivot, jednakost, slobodu i sigur-nost, jednaku zatitu pred zakonom, poteenost i zatitu od svih oblika diskriminacije,najvie mogue standarde fzikog i mentalnog zdravlja, pravedne i povoljne uvjete radate pravo da ne budu izloene muenju ili drugim okrutnim, nehumanim ili poniavaju-im postupcima i kaznama. Diskriminacija je defnirana kao svaka razlika, iskljuenje

ili ogranienje uinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha da enama ugroziili onemogui priznanje, uivanje ili koritenje ljudskih prava i osnovnih sloboda napolitikom, gospodarskom, drutvenom, kulturnom, graanskom ili drugom podruju,bez obzira na njihovo brano stanje, na osnovi jednakosti mukaraca i ena (premaimonovi, 2004:98).

Jo jedan znaajni dokument na podruju prava ena su Montrealska naela ekonom-skih, socijalnih i kulturnih prava ena. Ovaj je dokument usvojen na sastanku eksperata

7 CEDAW je kratica od Convention o the Elimination o All Forms o Discrimination against Women.

Book SE-3 2011.indb 339 9.12.2011. 17:50:28


6/22



340

odranom u kanadskom Montrealu 2002. godine, a predstavlja smjernice u interpreta-ciji i implementaciji garancija ravnopravnog vrenja i uivanja ekonomskih, socijalnih ikulturnih prava ena. U Montrealskim se naelima navodi kako se sami pojmovi rodai spola moraju razumijevati na nain da se odnose na niz ekonomski, socijalno, kul-turno, politiki i bioloki konstruiranih normi ponaanja koje se smatraju prikladnimaza ene i mukarce. Ono to je implicitno u takvom razumijevanju rodnih ili spolnihodnosa jest injenica da su muke i enske norme uobliene tako da privilegiraju mu-karce, a diskriminiraju ene. Rodna i spolna diskriminacija moe se koristiti naizmje-nino, jer su i rodna neravnopravnost i spolna neravnopravnost termini koji se koristeda bi opisali nepovoljan poloaj ena. (FIDH, 2004:761-762) Prava ena defniranau Montrealskim naelima neto su ira i preciznije defnirana od onih defniranih CE-DAW-om pa tako izmeu ostalog ukljuuju: pravo na adekvatan ivotni standard; pravona najvii ostvarivi standard mentalnog i fzikog zdravlja tijekom cijelog ivota, uk-ljuujui reproduktivno i seksualno zdravlje i slobodu; jednako pravo na nasljeivanjei vlasnitvo nad zemljom i imovinom; pravo na socijalnu sigurnost, socijalnu zatitu,socijalno osiguranje i socijalne institucije; pravo na obrazovanje i osposobljavanje; pravona slobodu pri izboru zanimanja kao i pravedne i povoljne radne uvjete, pravedne plae,

jednake novane nagrade, zatitu od seksualnog uznemiravanja i seksualne diskrimina-cije na radnom mjestu; pravo na zatitu od ekonomske eksploatacije; pravo na istu izdravu sredinu i tako dalje.U Izvjetaju o stanju ljudskih prava ena u Republici Hrvatskoj u 2006. godini, nakonanalize poloaja ena u kontekstu siromatva, obrazovanja, seksualnih i reproduktivnihprava i nasilja nad enama, grupa autorica zakljuuje kako se u Hrvatskoj i dalje sustav-no kre ljudska prava ena u svim podrujima drutvenog ivota, a posebno se istieodgojno obrazovni sustav u kojemu nema edukacije o rodnoj ravnopravnosti kaopreduvjetu mijenjanja ustaljenih praksi, te su kolski udbenici i nadalje prepuni diskri-minativnih obrazaca i stereotipa (enska mrea Hrvatske, 2006:4). Iako pozdravljajupozitivne pomake do kojih je u Hrvatskoj dolo na podruju drutvene osude obitelj-skog nasilja, tendencija podizanja javne i institucionalne svijesti o problemu te uvoenjenovih institucionalnih mehanizama za borbu protiv nasilja nad enama, upozoravaju nasljedee: koncept rodno utemeljenog nasilja ne postoji niti u hrvatskom zakonodavstvupa je dominantan diskurs prema enama rtvama nasilja pokroviteljski, a pojavu nasilja

tretira kao rezultat PSP, alkoholizma ili poremeaja osobnosti, a ne kao strukturalnouvjetovano ponaanje povezano s ostalim oblicima diskriminacije ena (enska mreaHrvatske, 2006:24).Nejednakost u pristupu i ostvarenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava prido-nosi ekonomskoj ovisnosti ena o mukarcima, negiranju osobne autonomije ena inedostatku enskog osnaivanja (FIDH, 2004). Svako nasilje nad enom od strane nje-zinog intimnog partnera predstavlja krenje ovih prava, naroito nekih od njih. Ako jenasilje nad enama jedan od kljunih drutvenih mehanizama kojim se ene dovode upodreen poloaj u odnosu na mukarce (UN General Assembly, 1993:115), tada jeekonomsko nasilje jedan od kljunih oblika nasilja koji tome pridonose.

Book SE-3 2011.indb 340 9.12.2011. 17:50:28


7/22



341

4. TERMINOLOGIJA

Razmotrimo neke osnovne pojmove vezane uz nasilje nad enama. Slika 1. predstavlja

shematski prikaz vrsta nasilja kako ih se razmatra u ovom radu i to s

obzirom na objektnasilja, odnosno na tonad kime se nasilje vri. Nasilje u obitelji i nasilje u intimnimvezama pojmovi su koji se esto koriste kao sinonimi, iako je nasilje u obitelji iri pojamkoji osim nasilja meu suprunicima, obuhvaa i nasilje nad djecom te nad starijim inemonim osobama (Wallace, 2004), dok nasilje meu intimnim partnerima proirujepojam nasilja meu suprunicima u smislu da se orijentira na nasilje u svim vrstamaintimnih odnosa (primjerice u mladenakim vezama ili u kohabitacijama).

Slika 1. Shematski prikaz razliitih vrsta nasilja s obzirom na objekt nasilja

Nasilje nad

djecom

Nasilje

meu

supru-

nicima

Nasilje nad

starijim i

nemonim

osobama

OBITELJSKO

NASILJE

NASILJE U

INTIMNIM

VEZAMANASILJE

NAD

ENAMA

Nasilje u

mladenakim

vezama

Nasilje u

kohabitacijama

Strukturalno

nasilje

Nasilje na

radnom

mjestu

Pojam intimne veze u ovom radu ukljuuje bilo koji romantian i/ili spolni odnosizmeu dviju osoba koje nisu u biolokoj vezi, ukljuujui hodanje ili udvaranje, odnose

u kojima partneri ive zajedno u istom kuanstvu (kohabitacija), odnose u kojima dvijeosobe imaju zajedniku djecu, ali vie nisu u ormalnom, romantinom ili seksualnomodnosu te brane odnose (Mouradian, 2000).Kad je rije o obiteljskom nasilju i nasilju u intimnim vezama, moemo govoriti i onasilju nad enama i o nasilju nad mukarcima. Naalost, nasilje mukaraca nad enamaini veliku veinu nasilnih incidenata u intimnim vezama.8 Orijentiramo li se stoga

8 Primjerice, u Enciklopediji obiteljskog nasilja Ventura i Miller komentiraju nalaze brojnih istraivanjaobiteljskog nasilja te zakljuuju Rod ostaje najupeatljiviji aktor koji utjee i na viktimizaciju i na poi-njenje nasilja, sa enama kao vjerojatnim rtvama i mukarcima kao vjerojatnim poiniteljima. (Ventura,

Book SE-3 2011.indb 341 9.12.2011. 17:50:28


8/22



342

samo na nasilje nad enama, tada navedenim oblicima nasilja pridodajemo i one iz iregdrutvenog konteksta koji podrazumijevaju, primjerice, nasilje u radnom okruenju ilistrukturalno nasilje. Za razliku od svih ostalih navedenih oblika nasilja koje moemookarakterizirati kao interpersonalno nasilje, strukturalno nasilje nad enama izraeno

je u ideologiji manje vrijednosti ena, njihovu nepotivanju i tretiranju kao objekata.Strukturalno nasilje u kontekstu nasilja nad enama odnosi se na raznovrsne preprekena koje ene nailaze u ostvarivanju osnovnih ljudskih i enskih prava. e prepreke svojekorijene vuku iz nejednake raspodjele drutvene moi izmeu spolova (i rodova) kojalegitimira rodne nejednakosti.

6. EKONOMSKO NASILJE NAD ENAMA U INTIMNIM VEZAMA

Ekonomsko nasilje jedno je od brojnih oblika nasilja nad enama. Kako su razliiti obli-ci nasilja nad enama, posebice onog u obitelji od strane intimnog partnera, nerijetkoisprepleteni i meu njima je teko defnirati granice, tako je i ekonomsko nasilje naje-e samo jedan od oblika represije i kontrole kojim nasilni mukarac instrumentalizirasvoju mo nad enom i time uzrokuje po nju negativne posljedice. Stavovi, uvjerenja iponaanja koja perpetuiraju ekonomsko nasilje esto su duboko utkana i blisko poveza-na s kulturnim, socijalnim i religijskim normama nekog drutva. (Fawole, 2008:170)U uem smislu, ekonomsko se nasilje odnosi na nejednaku kontrolu nad zajednikimresursima, uskraivanje pristupa novcu, zapoljavanju ili edukaciji. U irem smislu onoobuhvaa i oteenje ili unitavanje enine imovine, kao i krau ili onemoguavanje

raspolaganja vlastitim resursima ili imovinom.Prema Adams et al. (2008), ekonomsko zlostavljanje ukljuuje sva ponaanja kojimanasilnik kontrolira eninu sposobnost stjecanja, koritenja i zadravanja ekonomskihresursa i time prijeti njezinoj ekonomskoj sigurnosti i potencijalima za samodostatnost(Adams et al. 2008:564).Ekonomsko nasilje nad enama u intimnim vezama obuhvaa, ali nije ogranieno nasljedee oblike ponaanja mukarca prema svojoj partnerici (prema Ajdukovi, Pavle-kovi, 2000; Fawole, 2008; Sharp, 2008): uskraivanje i/ili oduzimanje fnancijskihsredstava, dovoenje ene u poloaj da moli za novac, davanje deparca, potpunukontrola kunog budeta, uestale provjere potroenog novca, nedozvoljavanje sudje-

Holy E. i Miller, Mitchell J., 2007:639) Napomenimo ipak da postoje i autori koji tvrde kako u obitelj-skom nasilju prevladava rodna simetrija, odnosno da su mukarci i ene podjednako esto poinitelji irtve obiteljskog nasilja. Neke studije potvruju ovu tezu, ali postoje i snane kritike oko defnicije nasiljai metodologije ovakvih istraivanja (Kimmel, 2008). Razmatrajui podatke koji potvruju, kao i one kojiopovrgavaju hipotezu rodne simetrije obiteljskog nasilja, Kimmel zakljuuje: Moja je pretpostavka da,ukljuujui napade i ubojstva od strane bivih suprunika, ubojstva u braku i seksualno zlostavljanje, omjernasilja koje poine mukarci u odnosu na nasilje koje poine ene iznosi 4:1. S druge strane, nasilje koje jeinstrumentalno u odravanju kontrole vrsta nasilja koje je u veoj mjeri sustavno, trajno i tetno uvjer-ljivo u veoj mjeri poinjavaju mukarci, sa stopama koje najbolje predouju kriminoloke studije. Vie od90 posto takvog nasilja poinjavaju mukarci. (Kimmel, 2008:34)

Book SE-3 2011.indb 342 9.12.2011. 17:50:28


9/22



343

lovanja u fnancijskim odlukama, uskraivanje inormacija o obiteljskim prihodima,zabranu zapoljavanja, oteenje ili unitenje enine imovine, ucjenjivanje fnancijskimsredstvima, uskraivanje prava na obrazovanje ili zdravstvenu zatitu, generiranje zajed-nikih ili iskljuivo eninih dugova, neplaanje alimentacije.Istraivanje provedeno 2008. godine u Velikoj Britaniji na enama rtvama obiteljskognasilja (Sharp, 2008) pokazalo je da je 89% ispitanica koje su bile rtve obiteljskognasilja doivjelo i neke oblike ekonomskog nasilja. Razliiti tipovi ekonomskog zlostav-ljanja odnosili su se na ometanje ene u njezinoj edukaciji, zapoljavanju ili zadravanjuradnog mjesta, kontrolu pristupa vlastitim ekonomskim resursima, primjerice oduzi-manjem kreditnih kartica, ekovnih knjiica i sl., potom partnerovo odbijanje sudjelo-vanja u fnanciranju trokova za potrebe kuanstva, hrane, djece te generiranje trokovaunitavanjem enine imovine, odjee i sl., kao i prisiljavanje ene na zaduivanje putemkredita.Ovu vrstu nasilja nad enom u obitelji najee vri enin partner, iako i ostali lanoviobitelji mogu biti vritelji, ali i rtve ekonomskog nasilja. Kao i svaka druga vrsta nasilja,ekonomsko nasilje ostavlja negativne posljedice po rtvu nasilja. ena rtva ekonom-skog nasilja ima ogranien ili potpuno uskraen pristup fnancijskim sredstvima neop-hodnim za normalan ivot to ju dovodi do oskudice i siromatva. Ono kompromitiraenina obrazovna postignua i razvojne mogunosti openito. Ekonomsko zlostavljanjeod strane partnera proizvodi obiteljsku atmoseru ispunjenu tenzijama i nervozom uzro-kovanu materijalnim brigama, a ova atmosera moe postati plodno tlo za druge vrstenasilja, prvenstveno za psihiko i fziko nasilje. Ovakva obiteljska situacija ne pogaasamo enu rtvu nasilja, ve se odraava i na djeci, ali i na ostalim lanovima obitelji(Fawole, 2008). Ukoliko nasilnik raspolae svim ili veinom ekonomskih sredstava ukuanstvu, ena e se tee odluiti na naputanje nasilne veze zbog nemogunosti osi-guravanja sredstava potrebnih za pronalaenje smjetaja i trokove svakodnevnog ivota,plaanje odvjetnika i skrbi o djetetu. Ekonomsko nasilje nad enom moe se nastaviti inakon to ena napusti nasilnog partnera. Nasilnik moe i dalje koristiti svoj ekonomskipovlaten poloaj za daljnja ucjenjivanja i maltretiranja ili ekonomski zlostavljati bivupartnericu neizvravanjem svojih fnancijskih obaveza prema njoj ili zajednikoj djeci.

7. STANJE U HRVATSKOJ

Opirnija istraivanja nasilja nad enama u Hrvatskoj zapoela su relativno nedavno. Je-dan od prvih koraka pri razumijevanju i bavljenju enomenom nasilja nad enama u po-zitivnom smjeru bio je u rekonceptualizaciji nasilja nad enama pri emu se istraivakiinteres proirio s fzikog nasilja nad enama na ostale vrste nasilja. o se prvenstvenoodnosilo na seksualno i psihiko nasilje, iako u novije vrijeme postoje i neki primjeribavljenja ekonomskim nasiljem, ostavljajui dojam da je ova vrsta nasilja jo uvijekpromatrana usputno, kao manje vaan aspekt nasilja nad enama. U Hrvatskoj jonije provedeno niti jedno nacionalno istraivanje na temelju kojega bi se mogla dobitiprecizna slika prevalencije ovog oblika nasilja.

Book SE-3 2011.indb 343 9.12.2011. 17:50:28


10/22



344

Neka od prvih istraivanja nasilja nad enama u Hrvatskoj nisu provoena direktnimkontaktom sa enama, ve su bila okusirana na uestalost pojavljivanja nasilja nad e-nama u medijima, konkretnije u novinskim lancima. ako, primjerice, autorice Kova-evi i Menari (2001) iznose rezultate analize sadraja 309 sluajeva nasilja objavljenihu novinskim lancima u Hrvatskoj u razdoblju od 1992. do 1997. godine. Neki odglavnih nalaza ovog istraivanja su da se 37,5% analiziranih lanaka odnosilo na nasiljeu obitelji, a da je u neto manje od polovice lanaka mjesto na kojem je in nasilja po-injen rtvin dom ili dom poznate osobe. S obzirom na sve analizirane incidente, 5,7%njih odnosio se na oduzimanje ili unitenje imovine to su oblici ekonomskog nasilja.Iako se iz prikazanih rezultata ne moe zakljuiti uz koje su ostale incidente oni bilivezani, autorice napominju kako Incidenata, naravno, ima vie nego rtava, jer smoupisivale sve ono emu je rtva doista bila izloena, a ne samo krajnju ili inkriminiranuposljedicu (Kovaevi i Menari, 2001:19). ini se loginim pretpostaviti da su na-vedeni oblici ekonomskog nasilja bili popraeni ostalim oblicima nasilja (prvenstvenofzikim koje u ovom istraivanju ini gotovo 70% svih incidenata).U drugom istraivanju provedenom takoer metodom analize sadraja novinskih la-naka iz pet dnevnih novina tijekom veljae 2003. godine (Jermi, 2003) iji je jedanod ciljeva bio utvrditikoliko mediji piu o problemu nasilja nad enama, koliki mumedijski prostor posveuju te koju vrstu nasilja najee obrauju, utvrena je vrlo malamedijska prisutnost problema ekonomskog nasilja nad enama. Naime, od 123 obra-ena lanka, samo 8% lanaka odnosilo se na neku vrstu ekonomskog nasilja. Autorica

je zakljuila kako niski postoci ekonomskog nasilja ne iznenauju: Iako su prisutni uvelikoj mjeri, takvi se sluajevi rijetko prijavljuju, a ako se ne zaine maniestacijomfzikog ili seksualnog nasilja, teko nalaze put do novinskih lanaka. (Jemri, 2003).S obzirom na to da se veina lanaka u navedenom istraivanju koji su se odnosili naekonomsko nasilje bavila sluajevima u kojima je poinitelj nepoznat mukarac, moe sezakljuiti da se najvjerojatnije radilo o inu krae, a ne o ekonomskom nasilju u obitelji,odnosno nasilju poinjenom od strane intimnog partnera.U istraivanju provedenom metodom ankete 2003. godine na neto manje 1000 enau Hrvatskoj (Otroak, 2003), ekonomsko je nasilje mjereno neizravno, tj. kroz samo-procjenu ispitanica o njihovom utjecaju na raspolaganje novcem i donoenje najvanijihfnancijskih odluka u kuanstvu. (Otroak, 2003:20) Utvreno je da, kad je rije o

raspolaganju novcem i donoenju najvanijih fnancijskih odluka u kuanstvu, u 68%brakova, odnosno veza vladaju egalitarni odnosi, a u 20% sluajeva ova odgovornostpripada najee eni. 9% ena izjavilo je da samo ponekad ima utjecaj na troenje ku-nih fnancija, a i to postiu uz tekoe, dok je 3% ispitanica iskazalo da uope nemajuutjecaj i da ove odluke uvijek donosi netko drugi. Iako je ekonomsko nasilje mjerenoneizravno pomou samo jednog indikatora, jo neki podaci iz istog istraivanja mogupomoi pri preciznijoj procjeni opsega ovog enomena. Naime, dva vana aspekta priprocjeni podlonosti ekonomskom nasilju su vlasnitvo aktualnog stambenog prostorai razlika u mjesenim prihodima partnera. ako, prema podacima navedenog istrai-vanja, samo 9% svih ispitanica (to ukljuuje i ene koje ne ive s partnerom) stanu-

Book SE-3 2011.indb 344 9.12.2011. 17:50:28


11/22



345

je u prostoru kojega su jedine vlasnice. Osobito je indikativna struktura vlasnitvaaktualnog stambenog prostora za ene koje s branim/izvanbranim partnerom imajuzajedniko kuanstvo. Realno je pretpostaviti da ovakvi vlasniki odnosi imaju izravneimplikacije na raspon raspoloivih opcija u sluaju nasilnosti partnera. U poduzorkuena koje sa branim/izvanbranim partnerom ive u zajednikom kuanstvu, samo je4% ena koje su vlasnice tog stambenog prostora. Partner je vlasnik u 16% sluajeva,dakle 4 puta ee! U vlasnitvu partnerovih roditelja stanuje 15% parova, dok u vlasni-tvu eninih roditelja stanuje 6% parova. (Otroak, 2003:9) Iako injenica da ena iviu prostoru koji je vlasnitvo njezinog partnera ili partnerovih roditelja naravno na znainuno da doivljava ekonomsko nasilje, ova skupina ena daleko je podlonija ovojvrsti nasilja jer kod njih postoji mnogo vea egzistencijalna ovisnost o partneru. Drugiaspekt pri procjeni podlonosti ekonomskom nasilju odnosi se na razliku u mjesenimprihodima partnera. U navedenom istraivanju, autorica napominje kako su podaci oprosjenim mjesenim prihodima ispitanica vjerojatno (...) jedan od najvanijih nalazaovog istraivanja (Otroak, 2003:14) te kako oni jednoznano ukazuju na temeljnubarijeru unutar konteksta iz kojega se generiraju i (ne)rjeavaju bitna pitanja svakod-nevnog ivota ena u naoj zemlji (Otroak, 2003:14,15). Naime, ak 28% ispitanicanema vlastiti izvor prihoda, dok su podaci o prosjenoj mjesenoj zaradi mukaraca skojima su ispitanice u branoj ili izvanbranoj vezi bitno drugaiji. Dok je meu ena-ma 62% onih iji prihod ne prelazi 2500 kuna, u ovoj najnioj dohodovnoj kategorijinalazi se 35% mukaraca. Dok tek 9% ena zarauje vie od 4500 kuna, mukarci su uovoj kategoriji zastupljeni tri puta ee 27%. Oit je, dakle, velik nesrazmjer u pro-sjenim mjesenim prihodima izmeu ena i njihovih partnera to ene takoer dovodiu nezavidnu situaciju ekonomske ovisnosti o partneru. (Otroak, 2003) Podaci ovogistraivanja nepobitno su ukazali na neravnopravnu distribuciju fnancijske (ne)moimeu spolovima.

Jedina nacionalna studija o obiteljskom nasilju nad enama u Republici Hrvatskoj (Begoet al., 2007) koja omoguuje generalizaciju rezultata, provedena je metodom ankete nareprezentativnom uzorku ena (N=976) u dobi od 18 do 65 godina. U ovoj je studijiutvreno da je psihiko nasiljeod strane sadanjeg intimnog partnera doivjelo 27%ena, a od strane biveg supruga (dok su jo bili u braku) 61% ena. Rasprostranjenostfzikog nasilja mjerena je pomou tri varijable: neizravno preko spoznaje ispitanice o

iskustvima nasilja od strane partnera u sluaju njezine najbolje prijateljice (29% ispita-nica je odgovorilo pozitivno), potom izravno pitanjima o vlastitom iskustvu i uestalostirazliitih oblika fzikog nasilja od strane sadanjeg ili biveg partnera (21% ispitanica

je odgovorilo pozitivno) te, dodatno, neizravno varijablom koja se odnosila na obiteljispitanice i njezinu svjesnost o agresivnom ponaanju kojem je bila izloena njezinamajka (36% ispitanica odgovorilo je pozitivno). Autorice zakljuuju kako je vjerojat-no najtoniji pokazatelj rasprostranjenosti muke agresije nad enama unutar branih iizvanbranih veza prosjena vrijednost ovih triju varijabli to ih dovodi do podatka kako

je najmanje 29% ena u naoj zemlji doivjelo fziko zlostavljanje od svojih intimnihpartnera! (Bego et al., 2007:25). Pod fzikim zlostavljanjem u ovom su se istraivanju

Book SE-3 2011.indb 345 9.12.2011. 17:50:28


12/22



346

podrazumijevala (i mjerila) sljedea ponaanja: grubo guranje, drmanje, povlaenje zakosu i sl., potom gaanje predmetima, udarci rukom (amar, pljuska), akom ili nogom,premlaivanje, davljenje i prijetnja orujem. Utvreno je takoer da je seksualno nasilje,defnirano kao seksualni odnos na izriit zahtjev partnera, a protiv svoje volje, barem

jednom (a mnoge i vie puta) doivjelo 34% ena. to se tie ekonomskog nasilja, ono prema rijeima autorica nije bilo u okusu ove studije, ali je mjereno neizravno, tj.kroz samoprocjenu ispitanica o njihovom utjecaju na raspolaganje novcem i donoenjenajvanijih fnancijskih odluka u kuanstvu (Bego et al., 2007:29)9. U objavljenoj stu-diji nisu prikazani rezultati odgovora na ovo pitanje, ve je reeno da je ova varijablapokazala alarmantnu ekonomsku nemo ena, koja je izraena u veoj zastupljenostiena u nezaposlenoj populaciji, kao i injenici da ene zarauju manje nego mukarci(Bego et al., 2007:29) Autorice zakljuuju da je u ispitivanom uzorku takoer prisutnoi ekonomsko nasilje. Naalost, o njegovoj rasprostranjenosti iz ovog istraivanja nijemogue zakljuivati.Veliki preokret u prouavanju ovog problema u hrvatskom drutvu predstavlja studijaprovedena 2010. godine (Masli Seri, 2010) na uzorku od 260 ena, uglavnom ak-tualnih i bivih korisnica Sklonita i enskog savjetovalita Autonomne enske kueZagreb. U istraivanju su koritene metode okus grupa i ankete, a ono predstavlja prvustudiju o ekonomskom nasilju nad enama u Republici Hrvatskoj. Iako ne omoguavageneralizaciju i zakljuivanje o prevalenciji ovog problema u opoj populaciji, navedenastudija jasno govori o tome kako veina ena u Hrvatskoj koje trpe fziko, psihiko iliseksualno zlostavljanje svog partnera, ujedno proivljavaju i razne oblike ekonomskogzlostavljanja. Utvreno je kako je ekonomsko i fnancijsko nasilje sloeno ponaanjekoje defniraju sljedee nasilne strategije:a. Nasilnikova kontrola trokova zajednikih fnancijskih resursa i oduzimanje fnan-

cijske autonomije eni.b. Osiromaivanje i stavljanje ene u stanje fnancijske i materijalne deprivacije.c. Stavljanje ene u poziciju ekonomske ovisnosti o nasilniku.d. Nasilna kontrola i oduzimanje osobnih materijalnih resursa kojima ena raspolae.e. Nasilno ometanje zaposlene ene u ostvarivanju njenih radnih obaveza i oduzima-

nje autonomije u raspolaganju fnancijskim prihodima koje ostvaruje radom.. Materijalno osiromaivanje djece. (Masli Seri, 2010:70)

Sve ove strategije su meusobno povezane, a ujedinjuje ih zajedniki cilj jaanje moinasilnika i umanjivanje moi rtve (Masli Seri, 2010:70). Utvrene su pozitivnepovezanosti svih oblika ekonomskog zlostavljanja s ostalim maniestacijama nasilja, odkojih je najizraenija povezanost ometanja radne uloge ene s ukupnim nasiljem kojemu

je ena izloena. Autorica zakljuuje kako ekonomsko i fnancijsko nasilje u obiteljinije neovisno o razini opeg nasilja, ve predstavlja jednu od njegovih maniestacija(Masli Seri, 2010:114,115). Iako je u istraivanju utvrena neto vea prisutnost

9 Moe se primijetiti identina ormulacija kao u istraivanju Otroak (2003) to nas navodi na zakljuakkako su se autorice studije Bego et al. (2007) metodoloki ugledale na navedeno istaivanje.

Book SE-3 2011.indb 346 9.12.2011. 17:50:28


13/22



347

ekonomskog i fnancijskog nasilja u obiteljima u kojima su i ena i nasilnik nieg obra-zovanja, dobiveni eekti nisu veliki, stoga autorica upozorava kako ekonomsko nasiljene treba vezivati uz socioekonomski status obitelji (Masli Seri, 2010:71). Dob,radni status i prosjeni obiteljski prihodi nisu bili povezani s intenzitetom ekonomskognasilja. Navedena studija predstavlja pozitivan korak u osvjeivanju strunjaka, insti-tucija nadlenih za bavljenje problemom nasilja nad enama, ali takoer i javnosti oproblemu ekonomskog nasilja na enama.

8. TEORIJSKA OBJANJENJA I FAKTORI POVEZANI S NASILJEMNAD ENAMA

Uz toliko mnogo nasilja koje nas okruuje na gotovo svim podrujima ivota, prirodno

je zapitati se to uzrokuje da se ljudi ponaaju nasilno. ini se kako se svi istraivaislau samo oko jednog: nasilje je uzrokovano kombinacijom razliitih aktora. Dio njihodnosi se na samog nasilnika (njegove osobine linosti, genetska predispozicija, neuro-kemijske abnormalnosti, percepcija i sposobnost procesuiranja inormacija...), ali dio ina drutveno i kulturno okruenje te na situacijske determinante. (Jacquin, 2006)Pokuaji objanjenja uzroka i prirode nasilja nad enama razvijani su u razliitim dis-ciplinama, ukljuujui sociologiju, psihologiju, kazneno pravo, javno zdravstvo i soci-

jalni rad (Jasinski, 2001). Kao posljedica toga, razvijena su brojna teorijska objanjenjaod kojih se veina njih moe okarakterizirati kao unidimenzionalne ili jednoaktorsketeorije nasilja (White i Smith, 2001). akve teorije istovremeno se okusiraju samo na

jedan uzrok ili objanjenje nasilja, obino samo na jednoj razini analize. Prema Jasinski(2001), one mogu biti mikro-orijentirane (to su primjerice: teorija drutvenog uenja,bioloka teorija, psihopatoloka teorija, teorija resursa i teorija razmjene) ili makro-ori-

jentirane (poznate jo i kao sociokulturna objanjenja, kao to su primjerice eministi-ka teorija, opa sistemska teorija, teorija subkultura itd.).Pojasnimo pretpostavke nekih od spomenutih teorija. Prema Mihalic (2007), teorijadrutvenog uenja jedna je od najpopularnijih eksplanatornih perspektiva u literaturio obiteljskom nasilju. esto se defnira kao ciklus nasilja ili teorija meugeneracij-skog prijenosa nasilja. Kad se primijeni na obitelj, teorija kae da se ponaanje ormirana temelju ponaanja kojima su ljudi bili izloeni u djetinjstvu. Svoje temelje vue iz

Bandurine teorije drutvenog uenja agresivnog ponaanja (Bandura, 1978). Prema te-oriji resursa, mo donoenja odluka u nekoj obitelji utemeljena je na vrijednosti resursakoje svaka osoba unosi u zajedniki odnos (odnosno u obitelj). Ovi resursi mogu bitifnancijski, drutveni i organizacijski, a iz ove teorije proizlazi hipoteza da su nasiljuskloniji mukarci s veom plaom i viim drutvenim ugledom od svojih supruga. Pre-maeministikim teorijama nasilje nad enama dio je patrijarhalnih struktura drutva,to je namjerni nain ponaanja koji slui za uspostavljanje i odravanje moi i kontrolemukarca nad enom. Fokus je na drutvenim uvjetima koji podravaju rodne nejedna-kosti i muke privilegije. Nasilje se promatra kao konstruirano, naueno i nagraivanoponaanje.

Book SE-3 2011.indb 347 9.12.2011. 17:50:29


14/22



348

Kao reakcija na nedostatke ovakvih teorija u novije se vrijeme pojavljuje sve vie mul-tidimenzionalnih teorija nasilja nad enama koje uzroke ovog enomena vide u kom-pleksnim obrascima interakcije aktora na razliitim razinama. Jedna od takvih je i tzv.socijalno-ekoloka teorija nasilja (ili socijalno-ekoloki okvir za razumijevanje uzroka na-silja) koja se oslanja na Bronenbrennerov ekoloki model individualnog razvoja osobe(Bronenbrenner, 1979). Za potrebe teorijskog objanjenja nasilja nad enama Brone-nbrennerova je teorija modifcirana. Carlson (1984) je prvi put primijenila ovaj okvirna razumijevanje obiteljskog nasilja u kojem je ono konceptualizirano kao viestranienomen utemeljen u meusobnom djelovanju osobnih, situacijskih i sociokulturnihaktora. Ovaj su pristup dalje razvile Heisse (1998) te Dahlberg i Krug (2002), a njihovmodel koriste CDC (Centers or Disease Control and Prevention) i WHO (WorldHealth Organization) u istraivanjima nasilja nad enama. Ovaj model razvrstava im-benike nasilja u sljedee etiri razine:Razina individue: obuhvaa bioloke imbenike, kao i imbenike osobne povijesti kojimogu poveati vjerojatnost da e pojedinac postati rtva ili poinitelj nasilja u obitelji.Razina veze: ukljuuje imbenike koji poveavaju rizik za pojavu nasilja kao rezultataodnosa s vrnjacima, intimnim partnerom i lanovima obitelji. Ova razina ukljuujenajblie drutvene krugove neke osobe koji oblikuju njeno ponaanje i niz iskustava.Razina zajednice: odnosi se na kontekst u kojem se drutveni odnosi odvijaju kao tosu, primjerice, kole, radna mjesta i susjedstvo. Na ovoj razini nastoje se identifciratikarakteristike ovih okruenja koje su povezane s mogunou da e netko postati rtvaili poinitelj nasilja u intimnoj vezi.

Razina drutva: obuhvaa ire aktore na makro-razini koji utjeu na nasilje u intimnim

odnosima. o su, primjerice, rodne nejednakosti, vjerski ili kulturni sustavi vrijednosti,drutvene norme i ekonomske ili socijalne prilike.Iako se nasilje nad enom u obitelji od strane njezinog partnera dogaa u svim drutvimate u obiteljima razliitog socijalnog i materijalnog statusa, ipak su identifcirani odreenirizini akori koji su povezani s potencijalnom nasilnou mukarca nad svojom partne-ricom, a zajedniki su za sve oblike nasilja u obitelji, ukljuujui i ekonomsko nasilje. USvjetskom izvjetaju o nasilju i zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije (2002) utvr-eno je da ti aktori obuhvaaju: nizak stupanj obrazovanja nasilnika, niske obiteljskeprihode, nasilnika iskustva u djetinjstvu, muku dominaciju u obitelji, brane konikte,

ekonomske probleme, siromatvo, nizak drutveni kapital, slabe sankcije protiv nasiljanad enama, tradicionalne rodne i spolne uloge te drutvene norme koje odobravaju ilipotiu nasilje (WHO, 2002). Iz navedenih rizinih aktora vidljivo je da se oni nalaze nasvim razinama socijalno-ekolokog modela. ako su nizak stupanj obrazovanja nasilnika,niski obiteljski prihodi i nasilnika iskustva u djetinjstvu aktori s razine individue, amuka dominacija u obitelji, brani konikti i ekonomski problemi odnose se na razinuveze. Nadalje, ivot u siromanoj zajednici s niskim drutvenim kapitalom u kojoj su sla-be sankcije protiv nasilja nad enama rizini su aktori s tree razine socijalno-ekolokogmodela, odnosno razine zajednice, dok se tradicionalne rodne i spolne uloge te drutvenenorme koje odobravaju ili potiu nasilje odnose na razinu drutva.

Book SE-3 2011.indb 348 9.12.2011. 17:50:29


15/22



349

9. ZATO ENE OSTAJU S NASILNIM PARTNERIMA? VANOSTEKONOMSKE NEOVISNOSTI

Zato ene ostaju u nasilnim vezama? Ovo je pitanje na koje nema jednoznanog od-govora. Svaka ena koje je doivjela ili dugotrajno trpi nasilje od strane svog partneranalazi se u specifnoj situaciji oblikovanoj mnotvom razliitih emocionalnih, psiho-lokih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih, religijskih i drugih aktora. Ipak, bez obzirana drutveni i obiteljski kontekst, jedan od kljunih aktora koji moraju biti zadovoljenida bi ena rtva nasilja imala ikakvih mogunosti za naputanje nasilne veze jest njezinaekonomska neovisnost u odnosu na nasilnog partnera. Ekonomska neovisnost neop-hodna je za eliminaciju zlostavljanja jer mnoge ene koje ive u nasilnim vezana estomoraju odabrati jedno od dva zla: siromatvo ili nasilje (Circle o Prevention, 2002).Ekonomska ovisnost odnosi se na situaciju u kojoj ena nije u stanju u potpunosti pri-

stupiti ekonomskim prilikama i resursima pomou kojih bi samostalno oblikovala vla-stiti ivot i zadovoljila svoje i potrebe svoje djece (Circle o Prevention, 2002). Ukolikoje ekonomski ovisna o svom nasilnom partneru, ena rtva nasilja teko e se odluiti nanaputanje nasilnog partnera (Moe, 2008). ene s veom fnancijskom neovisnou suu boljoj poziciji za preivljavanje, pronalaenje sigurnosti i uzdravanje sebe i djece zavrijeme i nakon odlaska iz nasilne veze (Moe, 2008).Dva su temeljna objanjenja ostanka ene s nasilnim partnerom, a moe se rei kakoekonomska ovisnost o partneru u oba objanjenja igra znaajnu ulogu.1) Jedno od moguih objanjenja ostajanja ene rtve nasilja s nasilnim partnerom od-nosi se na tzv. Stockholmski sindrom. Ovaj sloeni psiholoki enomen podrazumijeva

identifkaciju i emotivnu vezanost rtve za agresora do koje dolazi nakon dueg vre-mena zlostavljanja. Ova je pojava prvi put primijeena 1973. godine u pljaki banke uStockholmu u kojoj su napadai uzeli zaposlenike banke za taoce pri emu se, nakonnekog vremena, razvio emotivan odnos izmeu taoca i pljakaa banke. Stockholmskisindrom teko je jednoznano odrediti, ali mnogi se strunjaci slau kako je on auto-matiziran, esto nesvjestan, emocionalni odgovor na traumu viktimizacije (de Fabrique,2007). Da bi se ovaj sindrom razvio, moraju postojati barem tri situacijska aktora: (1)rtva mora biti zlostavljana due vrijeme, (2) rtva i nasilnik moraju konstantno biti ukontaktu te se (3) nasilnik barem povremeno mora prema rtvi ponaati ljubazno (deFabrique, 2007). Stockholmski sindrom ilustrira na koji nain neujednaenost odnosa

moi izmeu nasilnika i rtve mogu rezultirati jakom emocionalnom vezom (Seeley,Plunkett, 2002). Naime, ena rtva obiteljskog nasilja esto je, izolirana od prijateljai obitelji, bez fnancijskih sredstava, imovine i zaposlenja te iz objektivnih razloga nemoe napustiti nasilnu okolinu. Njezino preivljavanje ovisi o nasilniku jer je sva mo unjegovim rukama, a sama rtva nasilja esto, radi izolacije od vanjskog svijeta, na cijelusituaciju poinje gledati iz perspektive nasilnika. Ako, uz to, nasilnik barem povremenopokazuje aljenje zbog svojih postupaka i ljubazan odnos prema rtvi, ovi aktori dovodedo identifkacije i emotivnog vezanja rtve za nasilnika.Ve i u navedenom psihosocijalnom objanjenju moguih razloga ostanka ene rtvenasilja u nasilnoj vezi moe se primijetiti kako ekonomska ovisnost ene o mukarcu

Book SE-3 2011.indb 349 9.12.2011. 17:50:29


16/22



350

igra vanu ulogu pri ormiranju uvjeta u kojima se Stockholmski sindrom moe poten-cijalno razviti. Naime, vjerojatnije je da e prvi uvjet dugorono zlostavljanje bitizadovoljen ukoliko ena nema fnancijskih sredstava za odlazak.2) Prema poznatom Walkerovom ciklusu nasilja u obitelji (Walker, 1979. prema Ed-leson, 2008), koji predstavlja jednu on najvie citiranih teorija dinamike obiteljskog na-silja, ciklus nasilja karakteriziraju tri odvojene aze koje se u nasilnoj obitelji neprestanoponavljaju. o su: (1) aza rastue napetostiu kojoj dolazi do manjih incidenata (primje-rice prijetnji i uvreda), a u kojoj ena razvija razliite mehanizme noenja s problemomte je esto u azi poricanja, (2) akutni nasilni dogaajkojeg karakterizira nekontroliranafzika agresija mukarca nad enom te (3) aza ljubaznosti i isprika u kojoj nasilnik po-kazuje aljenje zbog onoga to je uinio i obeava kako se to nikad nee ponoviti, dokrtva postaje uvjerena da ju partner voli, smatra da se veza jo moe spasiti, a postoji mo-gunosti i da razvije osjeaj vlastite odgovornosti za nasilni dogaaj (Sullivan, Kuehnle,2007). Kako se trea aza blii kraju, ponovno zapoinje aza rastue napetosti i ciklusnasilja se ponavlja, a istraivanja su pokazala kako nasilje s vremenom postaje sve in-tenzivnije i uestalije (prema Sullivan, Kuehnle, 2007). Naputanje nasilnog partnera iprekid ciklusa nasilja jo je tei ukoliko je ovoj dinamici pridruena ekonomska ovisnostene o nasilniku te njezina ekonomska nesigurnost.Ekonomska ovisnost ene rtve nasilja o nasilnom partneru naroito je izraen problemkod ena koje imaju djecu koja jo nisu sposobna za samostalno uzdravanje. Ukolikoena odlui napustiti nasilnog partnera, a nema vlastitih fnancijskih sredstava, prijeti

joj ili gubitak djeteta ukoliko ono ostane s nasilnikom ili nemogunost pruanja djetetuneophodne skrbi ukoliko ga povede sa sobom. Stoga se upravo iz razloga ekonomskeovisnosti o nasilniku mnoge ene rtvuju i ostaju u nasilnim vezama smatrajui kakotime svom djetetu ine manje zlo.Osim ekonomske neovisnosti koja je uvjet za naputanje nasilne veze, eni je za nastavak ivotapotrebna i ekonomska sigurnost koja se odnosi na siguran i stabilan ivotni standard kojipojedincima i obiteljima omoguuje potrebnu razinu sredstava za ekonomsko, politiko,drutveno, kulturno i dostojanstveno sudjelovanje u svojim zajednicama (Circle o Pre-vention, 2002:2). U tom smislu, ekonomska sigurnost nadilazi puko fziko preivljavanjete obuhvaa razine resursa koji promiu drutvenu ukljuenost. enama koje su zbogposljedica zlostavljanja bile izolirane potrebna su sredstva za sebe i svoju djecu da bi bile

ukljuene u sve aspekte drutvenog ivota. Postizanje ekonomske sigurnosti ena ovisio dostupnosti socijalnih i ekonomskih resursa koji ukljuuju skrb o djeci, stanovanje,prijevoz, radna mjesta koja pruaju dostatne plae i benefcije te mogunosti za napre-dovanje u karijeri, potom programe za obrazovanje i osposobljavanje, kao i mogunostiza stjecanje i zadravanje imovine (Circle o Prevention, 2002).Zakljuimo kako je ekonomska ovisnost ene o mukarcu pojam koji u kontekstu nasi-lja nad enom u intimnim vezama ima dvojaku ulogu: s jedne strane ova ovisnost moebiti posljedica zlostavljanja i kontrole od strane nasilnog partnera, odnosno posljedicaekonomskog nasilja, dok je s druge strane vrlo esto uzrok nemogunosti eninog pre-kida nasilne veze, bez obzira na to koju vrstu ili vrste nasilja ena proivljava.

Book SE-3 2011.indb 350 9.12.2011. 17:50:29


17/22



351

9. ZAKLJUAK

U ovom radu nastojalo se ukazati na vanost razmatranja i istraivanja enomena eko-

nomskog nasilja u sklopu enomena nasilja nad enama u intimnim vezama s obziromna njegove razarajue posljedice po enu rtvu obiteljskog nasilja. Ekonomsko nasiljesamo je jedan od pojavnih oblika nasilja nad enama, ali njegova umreenost s dru-gim oblicima nasilja dugo je rezultirala slabom zainteresiranou strunjaka za njegovorazmatranje u odnosu na druge oblike nasilja. U domaoj i stranoj znanstvenoj litera-turi ovaj se enomen pojavljuje tek odnedavno. Mogue je da je dugo bio percipirankao manje razaraju po enino zdravlje i dobrobit, iako kako je prikazano u ovomradu on moe biti posljedica, ali i uzrok drugih oblika nasilja te predstavlja jednu odglavnih prepreka zbog kojih ene ne mogu napustiti nasilnu vezu. Ekonomsko nasilje

jedan je od kljunih oblika nasilja kojim nasilni partner vri kontrolu nad enom i

instrumentalizira svoju mo, a predstavlja krenje nekih od osnovnih prava ena poputprava na sigurnost, prava na adekvatan ivotni standard, vlasnitvo, obrazovanje, ospo-sobljavanje itd. Kao i kod ostalih oblika nasilja nad enama u intimnim vezama, aktoririzika za pojavu ekonomskog nasilja, prema socijalno-ekolokoj teoriji ija je vanost iprimjerenost za objanjenje uzroka rodnog nasilja istaknuta u ovom radu, nalaze se naetiri razine utjecaja: razni individue, veze, zajednice i drutva. Svi ovi aktori zajednopridonose pojavi i odranju nasilnog ponaanja mukaraca prema svojim partnericama.Ekonomsko je nasilje u uskoj vezi s ekonomskom (ne)ovisnou ena. Kao to je vereeno, dok s jedne strane ekonomska i fnancijska ovisnost ene o nasilnom partnerumoe biti posljedica zlostavljanja, s druge strane ona je uzrok nemogunosti prekida

nasilne veze. Rezultati nekih istraivanja ukazali su na neosjetljivost i nezainteresiranostmedija u Hrvatskoj za ovaj enomen to, izmeu ostalog, rezultira vrlo niskom javnomosvijetenou o ovom obliku nasilja nad enama, koja je jedan prvih koraka u borbiprotiv nasilja, kako nad enama u intimnim vezama, tako i nasilja openito.

LITERATURA

Ajdukovi, Marina i Pavlekovi, Gordana (2000). Nasilje nad enom u obitelji. Zagreb:

Drutvo za psiholoku pomo.Bandura, Albert (1978). Social Learning Teory o Aggression.Journal o Communica-tion, 28 (3): 12-29.

Bego, Adriana; Beni, Sandra; Nikoli Ristanovi, Vesna; Dokmanovi, Mirjana(2007). Nacionalna studija o obiteljskom nasilju nad enama u Republici Hrvatskoj.Zagreb: Centar za ene rtve rata - Rosa, Autonomna enska kua B.a.B.e.

Belknap, Joanne (2001). Te invisible woman: gender, crime and justice. Belmont: Tom-son Wadsworth.

Bronenbrenner, Urie (1979). Te Ecology o Human Development. Cambridge, Ma-ssachusetts i London: Harvard University Press.

Book SE-3 2011.indb 351 9.12.2011. 17:50:29


18/22



352

Carlson, Bonnie, E. (1984). Causes and Maintenance o Domestic violence: An Ecolo-gical Analysis. Social Sciences Review, 58 (4): 569-587.

Circle o Prevention (2002). Economic Independence or Women Leaving or Living inAbusive Relationships. URL: http://www.gov.n.ca/VPI/publications/economicin-dependence.pd (13.10.2011)

Ciri, Ivan (2009). Kultura i okoli. Zaprei: Visoka kola za poslovanje i upravljanje spravom javnosti Baltazar Adam Kreli.

Dahlberg, Linda, L. i Krug, Etienne, G. (2002). Violence: A Global Public HealthProblem. U E. G. Krug, L. L. Dahlberg, J. A. Mercy, A. B. Zwi, R. Lozano (ur.):World Report on Violence and Health (str. 1-21). Geneva: World Health Organizati-on. URL: http://whqlibdoc.who.int/hq/2002/9241545615.pd (24.05.2011)

de Fabrique, Nathalie; Van Hasselt, Vincent B.; Vecchi, Gregory M.; Romano, StephenJ. (2007). Common Variables Associated with the Development o Stockholm Syn-drome: Some Case Examples. Victims and Oenders, 2: 9198.

Dokmanovi, Mirjana (2007). Posjedovanje vatrenog oruja i nasilje u obitelji na za-padnom Balkanu: komparativna studija zakonodavstava i mehanizama za primjenu.Beograd: SEESAC.

Edleson, Jerey L. (2008). Cycle o Violence. U: Renzetti, Claire M. i Edleson, JereyL. (ur.): Encyclopedia o Interpersonal Violence(str. 165-166). Tousand Oaks: SAGEPublications.

European Committee on Crime Problems (CDPC) (2007). Feasibility study or a Con-vention Against Domestic Violence. Strosubourg: Council o Europe. URL: http://

www.law.georgetown.edu/rossrights/docs/pds/DVeasibility.pd (12.10.2011)Fawole, Oluunmilayo I. (2008). Economic Violence o Women and Girls - Is It Receiving

the Necessary Attention? rauma, Violence, & Abuse, 9 (3): 167-177.Gali, Branka (2002). Mo i rod. Revija za sociologiju, 33 (3-4):225-238.Heise, Lori, L. (1998). Violence Against Women: An Integrated, Ecological Framework.

Violence Against Women, 4 (3): 262-290.International Federation or Human Rights (FIDH) (2004). Montral Principles on Womens

Economic, Social and Cultural Rights. Human Rights Quarterly, 26: 760780.Jacquin, Kristine M. (2006). Violence. U: Salkind, Neil J. (ur.): Encyclopedia o Human

Development(str. 1307-1309). Tousand Oaks: SAGE Publications.

Jasinski, Jana, L. (2001). Teoretical Explanations or Violence Against Women. U:RenzettiC.M., Edleson, J.L., Bergen, R.K. (ur.): Sourcebook on Violence AgainstWomen (str. 5-21). Tousand Oaks, CA: Sage.

Jemri, Ines (2003): Nasilje nad enama. URL: http://www.zino.hr/hrvatski/stranice/istrazivanja/nasiljenadzenama/Nasilje.htm (10.03.2009)

Kimmel, Michael S. (2008). Gender symmetry in domestic violence: a alsely-ramedissue. U: Keeling, June i Mason, om (ur.): Domestic violence: a multi-proessionalapproach or healthcare practitioners(str. 21-35). Maidenhead: Open University Press.

Kodrnja, Jasenka (2006). Rodno / spolno obiljeavanje prostora i vremena u Hrvatskoj.Zagreb: Institut za drutvena istraivanja.

Book SE-3 2011.indb 352 9.12.2011. 17:50:29


19/22


20/22



354

Westwood, Sallie i Bhachu, Parminder (1988). Enterprising women: etnicity, economy,and gender relations. London i New York: Routledge.

Westwood, Sallie (2002). Power and the Social. London i New York: Routledge.White, Jacquelyn, W. i Smith, Paige, Hall (2001). Developmental Antecedents o Violence

Against Women: A Longitudinal Perspective. Report o the U.S. Department o Justi-ce. URL: www.ncjrs.gov/pd les1/nij/grants/187775.pd(10.11.2010)

World Health Organization (2002). World report on violence and health. Geneva. URL:http://whqlibdoc.who.int/hq/2002/9241545615.pd (22.05.2009)

enska mrea Hrvatske (2006). Izvjetaj o stanju ljudskih prava ena u Republici Hrvat-skoj u 2006. godini. URL: www.zenska-mreza.hr/x/izvj_06.pd(12.10.2011)

upan, Dinko (2009). Foucaultova teorija moi i kritika pojma rod. asopis za suvre-menu povijest, 41 (1): 7-24.

Book SE-3 2011.indb 354 9.12.2011. 17:50:29


21/22



355

ECONOMIC VIOLENCE AGAINST WOMEN IN INTIMATERELATIONSHIPS IN CROATIAN SOCIETY A CONCEPTUAL

FRAMEWORKKsenija Klasni

SummaryTe paper discusses the phenomenon o economic violence against women by their intimate partners inmodern society, one o the least researched aspects o domestic violence against women and in intimaterelationships in general. First, the phenomenon o violence against women is examined as a orm osocial act connected with gender inequalities within power relations. Ten, the term o economic vio-lence is explained, with its orms, consequences and risk actors. Te problem o economic dependenceo women on their partners is emphasized as well as the connection between economic dependenceand domestic violence against women. Furthermore, an overview o womens rights is given in order

to point to the areas in which womens rights o abused women are violated. Tis is ollowed by severalresearches in violence against women in Croatia, with special emphasis on results connected witheconomic violence. In the end, a short overview o theories is given, i.e. explanatory rameworks ordomestic violence and in intimate relationships, with particular emphasis on so called socio-ecological

ramework.

Key words: economic violence, violence against women, intimate relationships, power relations, socio-ecological ramework, womens rights

KONOMISCHE GEWALT GEGEN FRAUEN IN INTIMENBEZIEHUNGEN IN DER KROATISCHEN GESELLSCHAFT

KONZEPTUELLE VORAUSSETZUNGENKsenija Klasni

ZusammenfassungIn der vorliegenden Arbeit ist die Rede vom Phnomen der konomischen Gewalt gegen Frauen vonihren intimen Partnern in der modernen Gesellschat, es geht um eine Form der Gewalt gegen Frauenin der Familie und in intimen Beziehungen generell, die am wenigsten erorscht wurde. Nach derBetrachtung des Phnomens der Gewalt gegen Frauen als eine Art gesellschatliche tigkeit verbun-den mit Gender-Ungleichheitenin Machtverhltnissen, wird der Begri der konomischen Gewalterklrt, seine Erscheinungsormen, Folgen und Risikoaktoren r deren Entstehung. Es wird au dasProblem der konomischen Abhngigkeit der Frau von ihrem Partner hingewiesen, sowie au dieVerbindung der konomischen Abhngigkeit und der Gewalt gegen Frauen in der Familie. AuchFrauenrechte werden in Betracht gezogen, mit dem Ziel, au die Gebiete der Verletzung der Frauen-rechte von misshandelten Frauen hinzuweisen. Es olgt ein berblick der Forschung der Gewalt gegenFrauen in Kroatien, mit Betonung au den Ergebnissen, die an die konomische Gewalt gebundensind. Zum Schluss wird ein kurzer berblick der Teorien bzw. explanatorische Rahmen r Gewaltin der Familie und in intimen Beziehungen gegeben mit einem extra Hinblick au den sog. sozioko-logischen Rahmen.

Schlsselwrter: konomische Gewalt, Gewalt gegen Frauen, intime Beziehungen, Machtverhltnis,soziokologische Teorie, Frauenrechte

Book SE-3 2011.indb 355 9.12.2011. 17:50:29


22/22

economic violence against women in intimate relationships in croatian society – a conceptual...

Documents