ECONOMIC ASPECTS OF CROATIA'S INTEGRATION INTO THE EUROPEAN UNION: Proceedings of the IMO-TEPSA Conference Zagreb, 13-14 December 1996 Institute for International Relations (IMO), Zagreb; Trans European Policy Studies Association (TEPSA), Brussels, 1996, p. 236.

Prikaz*

Potaknuti raspravu o gospodarskim učincima i daljnju analizu prednosti i nedostataka sudjelovanja Hrvatske u europskom integracijskom procesu bila je svrha međunarodnog znanstvenog skupa "Ekonomski aspekti integracije Hrvatske u Europsku uniju", održanog u Zagrebu u prosincu 1996. godine. Radovi predstavljeni na konferenciji objavljeni su u su­radnji Instituta za međunarodne odnose (IMO) i TEPSA-e (Trans European Policy Studies Association). Knjiga sadrži tri rada popraćena komentarima hrvatskih i inozemnih stručnja­ka, te kratki pregled rasprave.

U prvom dijelu knjige predstavljen je zajednički rad Instituta za međunarodne odnose i skupine hrvatskih stručnjaka (K. Jurlin, S. Madarević, V. Šonje), u kojem se nastoje istra­žiti gospodarski učinci hrvatskog sudjelovanja u integracijskom procesu. Primanje novih članova u Uniju načelno se postiže suradnjom, pridruženim i punopravnim članstvom, da­kle u tri koraka, nazovimo to tako. Budući da Hrvatska u trgovinskim odnosima s Europ­skom unijom na osnovi separatnog Ugovora o suradnji trenutno uživa povlašteni status, au­tori polaze od pretpostavljenog pridruženog članstva kao sljedećeg i višeg oblika integraci­je te analiziraju gospodarske učinke takve promjene stanja.

Prvo poglavlje, osim općih smjernica za hrvatsku integraciju u Europsku uniju daje i pregled glavnih pokazatelja uspjeha procesa tranzicije: liberalizacije tržišta, privatizacije, promjene institucionalnog i pravnog okvira, razvoja financijskog tržišta i institucija.

Drugo poglavlje sastoji se od četiri dijela. U prvom dijelu, uz pregled vanjske trgovine Hrvatske, istražuju se učinci zamišljenog pridruženog članstva Europskoj uniji na trgovin­sku razmjenu. Utjecaj na platnu bilancu analiziranje u drugom dijelu poglavlja. Težište tre­ćeg dijela je na procjeni utjecaja pridruženog članstva u Europskoj uniji na hrvatske javne financije, dok su u četvrtom dijelu simulirani makroekonomski i sektorski učinci. Iako sma-

• Primljeno (Received): 13. 7. 1998. Prihvaćeno (Accepted): 15. 9. 1998.

657

Economic Aspects of Croatia's Integration into the European Union Financijska praksa 22 (4-5) str. 653-656 (1998.)

traju da pridruženo članstvo Europskoj uniji ne bi imalo osobite učinke na hrvatsko gospo­darstvo, autori procjenjuju da je svakako riječ o prednostima.

U dodatku prvom dijelu knjige nalaze se još kratki prilozi o Hrvatskoj u svjetlu europskog monetamog ujedinjenja (T. Ćapeta) i položaju poljoprivrednog sektora (A. M. Boromisa).

Rad L. Bernarda s Katoličkog sveučilišta u Louvainu, koji je predstavljen u drugom di­jelu knjige, sadrži usporedbu četiri različite mogućnosti povezivanja Hrvatske s Europskom unijom i ocjenu koja od njih nosi veću dobrobit u smislu poticanja gospodarskog razvoja, konkurentske sposobnosti i izravnih stranih ulaganja. Mogućnosti koje autor uzima u obzir jesu: članstvo u Europskoj uniji, carinska unija, slobodna trgovinska zona s Europskom uni­jom i strategija jednostranog smanjivanja carina. Rad je podijeljen u četiri poglavlja.

U prvom poglavlju Bernard ukratko podsjeća na opće gospodarske koristi koje proiz­laze iz procesa integracije, te stavlja naglasak na razliku između kratkoročnih (statičkih) ko­risti od liberalizacije trgovine i dugoročnih (dinamičkih) koristi koje proizlaze iz viših obli­ka gospodarske suradnje. Težište sljedećih dvaju poglavlja upravo je na analizi kratkoročnih i dugoročnih učinaka, primijenjenoj na odnos Hrvatske i Europske unije.

Svoju analizu autor temelji na sličnom istraživanju odnosa između Slovenije i Europ­ske unije, te u četvrtom poglavlju dolazi do istog zaključka: od četiri mogućnosti, članstvom u Europskoj uniji ostvarili bi se najveći pozitivni učinci. Budući da je ta opcija trenutno da­leko od hrvatske stvarnosti, mudro bi bilo posegnuti za sljedećim "najboljim" rješenjem: prema Bernardu, to je kombinacija Ugovora o carinskoj uniji (kakav s Europskom unijom ima npr. Turska) i Ugovora o slobodnoj trgovinskoj zoni, čime bi Hrvatska bila sigurna da povećava svoju gospodarsku korist i jača veze s Unijom.

U trećem dijelu knjige predstavljen je rad F. Breussa s Austrijskog instituta za ekonom­ska istraživanja (WIFO) o pristupu Republike Austrije Europskoj uniji, koji pokazuje da iskustva Austrije, ali i drugih zemalja (npr. Španjolske, Portugala, Grčke) mogu pomoći zemljama koje se tek uključuju u proces europske integracije.

Rad ima šest poglavlja. U prva dva poglavlja autor sažeto opisuje austrijsko sudjelova­nje u europskim integracijama od početka šezdesetih godina i njeno približavanje članstvu u Uniji sredinom osamdesetih godina.

Tijek pregovora o punopravnom članstvu opisan je u trećem poglavlju, uz osvrt na du­boke promjene u trgovinskoj i poljoprivrednoj politici, očekivane i ostvarene učinke djelo­vanja jedinstvenog europskog tržišta, te proračunske troškove vezane uz članstvo u Uniji.

Četvrto poglavlje upoznaje čitatelja s potencijalnim troškovima i koristima Europske monetarne unije, dok se u petom poglavlju autor osvrće na istočnoeuropske širenje Unije i njegove učinke na austrijsko gospodarstvo. Prema Breussu, makroekonomske simulacije pokazale su da bi primanje Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije u Uniju za Austriju bio optimalan budući da bi pozitivni učinci na trgovinu višestruko kompenzirali troškove.

Šesto, zaključno poglavlje ostavlja ipak otvorenim pitanje je li austrijsko iskustvo za zemlje u tranziciji pravi put prema integraciji. Svaka zemlja ima svoje specifične prednosti i probleme i stoga se na različit način mora prilagoditi standardima Europske unije. Osim toga, ne smije se zaboraviti da su i znatno razvijenije zemlje morale pričekati na punoprav­no članstvo, pa je tako prošlo preko pet godina od podnošenja službene prijave do konač-

658

Economic Aspects of Croatia's Integration into the European Union Financijska praksa 22 (4-5) str. 653-656 (1998.)

nog primitka Austrije u Uniju. Što je zemlja siromašnija, to su duži pregovori o punoprav­nom članstvu, naglašava autor. Ipak, širenje Europske unije osim gospodarske ima i svoju povijesnu dimenziju, jer se Europa prvi put ujedinjuje u miru. To je, prema Breussu, već do­voljan razlog da se prijeđu sve prepreke i izdrže svi troškovi udruživanja.

U integracijskom "voznom redu" Europske unije priključenje Hrvatske u bližoj buduć­nosti već je otpisano, a u daljnjoj budućnosti još je uvijek upitno. Ipak, ova knjiga može bi­ti zanimljivo štivo ne samo tvorcima državne politike, već i širem krugu zainteresiranih za hrvatsku budućnost u ujedinjenoj Europi.

Zoran Bubaš, Institut za javne financije, Zagreb

659