E-Uprava: e-porezne prijave

Ivana Arbanas

Veleuĉilište “Nikola Tesla” u Gospiću, Gospić, Hrvatska

arbanas80@gmail.com

Sažetak – Efikasno suvremeno poslovanje temelji se na kori-

štenju suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnolo-

gija (ICT), tj. elektroničkom poslovanju-e-poslovanju.

Kao pretpostavku za razvoj i povećanje konkurentnosti

hrvatskog gospodarstva, a nakon što postane članica EU

sukladno i Digitalnoj agendi za Europu, koju je donijela

Europska komisija u okviru strategije Europa 2020, Repub-

lika Hrvatska mora osigurati preduvjete za uspješno e-

poslovanje te poticati i razvijati sve oblike e-poslovanja i

primjenu ICT-a u svim sektorima gospodarstva i sferama

društva.

Jedan od koraka za postizanje navedenih ciljeva je i pro-

jekt e-Uprava. Cilj ovog projekta je, u interakciji s korisni-

cima, povezivanje funkcija raznih tijela javne uprave, tj.

postizanje interoperabilnosti sustava u tijelima javne upra-

ve. Projekt e-Uprava treba doprinijeti ubrzavanju poslova s

javnom upravom, povećanju transparentnosti i efikasnosti

rada, smanjenju troškova poslovanja te povećanju kvalitete

pruženih usluga i zadovoljstva korisnika.

U radu se analizira projekt e-Uprava i njegov utjecaj na

poslovanje poduzetnika i ostale korisnike na primjeru pod-

nošenja e-poreznih prijava. Izložena je zakonska regulativa

i opisano funkcioniranje sustava e-Porezna, navedeni su

preduvjeti i način podnošenja e-poreznih prijava, analizira-

no korištenje ICT-a u poslovanju u RH i EU 27 i prepreke

za veću primjenu ICT-a u poslovanju u RH te su navedena

zaključna mišljenja i dati prijedlozi za moguća poboljšanja.

I. UVOD

Elektroniĉko poslovanje pridonosi smanjenju troškova,

razvoju i konkurentnosti društva i gospodarstva, omogu-

ćuje opstanak i stvara nove mogućnosti za sudjelovanje

hrvatskog gospodarstva na globalnim tržištima.

Cilj projekta e-Uprava je potpuni prelazak tijela javne

uprave s papirnatog na elektroniĉko uredsko poslovanje.

Projekt se temelji na procesnom pristupu (isti dokumenti

i postupci mogu se više puta iskoristiti u poslovanju) u

ovlastima i radu tijela javne uprave, komunikaciji, izradi,

ĉuvanju, korištenju i razmjeni elektroniĉkih dokumenata

te interakciji s korisnicima usluga javne uprave. Za ostva-

rivanje navedenih ciljeva potrebno je uz primjenu infor-

macijsko-komunikacijskih tehnologija postići interopera-

bilnost sustava u tijelima državne uprave, sukladno Hr-

vatskom okviru za interoperabilnost (HROI)1, radi uspos-

tave jedinstvenog, sigurnog i funkcionalnog mehanizma

za elektroniĉku razmjenu dokumenata, eliminiranja nepo-

1 Više o HROI na stranicama Središnjeg ureda za e-Hrvatsku,

http://www.ehrvatska.hr/hr/eUprava/Interoperabilnost, 25.1.2012.

trebnih radnji i postupaka, smanjenja vremena obavljanja

istih te u konaĉnici smanjenja troškova poslovanja i veće

efikasnosti rada tijela javne uprave, manjih troškova po-

duzetnika i ostalih korisnika servisa javne uprave.

Jedan od servisa e-Uprave je i e-Porezna uprava. U

nastavku rada detaljnije je analizirano podnošenje e-

poreznih prijava i drugih potrebnih podataka elektroniĉ-

kim putem.

II. ZAKONSKA REGULATIVA I OBVEZNICI PODNOŠENJA

E- POREZNIH PRIJAVA

Od 1. sijeĉnja 2012., sukladno Zakonu o izmjenama

i dopunama Općeg poreznog zakona (Narodne novine,

broj 18/11.), porezni obveznici koji su prema Zakonu o

raĉunovodstvu razvrstani u velike i srednje poduzetnike2

kao i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) ĉija

je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih uslu-

ga (oporezive i izvozne) bila veća od 800.000, 00 kn bez

PDV-a obvezni su porezne prijave i ostale podatke bitne

za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi (PU) elektro-

niĉkim putem, korištenjem sustava e-Porezna.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Općeg

poreznog zakona Ministarstvo financija donijelo je i Novi

Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podata-

ka elektroniĉkim putem (Narodne novine, br. 51/11. I

62/11.) kojim se propisuju e-porezne prijave i odreĊuju

obveznici podnošenja istih te pojašnjava dostavljanje

prijava i priloga uz prijavu, pojašnjava obveza, naĉin i

vrijeme dostavljanja potvrde primitka porezne prijave i

dostavljanja obavijesti PU o nemogućnosti uĉitavanja

podataka iz dostavljenih e-poreznih prijava, potrebne

radnje za mogući naknadni ispravak porezne prijave te

ostale obveze PU i obveznika podnošenja e-poreznih

prijava.

Ovim Pravilnikom odreĊeno je da ranije navedena

skupina poreznih obveznika obvezno podnosi elektroniĉ-

kim putem sve porezne prijave i izvješća za koje postoji

mogućnost njihova podnošenja korištenjem sustava ePo-

rezna,“a osobito:

prijavu poreza na dodanu vrijednost za obraĉun-

sko razdoblje u obliku elektroniĉkog obrasca

ePDV,

konaĉni obraĉun poreza na dodanu vrijednost u

obliku elektroniĉkog obrasca ePDV-K,

2 Sukladno ĉl.2. Zakona o raĉunovodstvu , Narodne novine, br.109/07.

MIPRO 2012/DE 1759

prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje u

obliku elektroniĉkog obrasca ePD,

obraĉun spomeniĉke rente u obliku elektroniĉkog

obrasca eSR,

obraĉun ĉlanarine turistiĉkoj zajednici u obliku

elektroniĉkog obrasca eTZ,

mjeseĉno izvješće o primicima od nesamostal-

nog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i

prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja u

obliku elektroniĉkog obrasca eID” [1].

„U sklopu elektroniĉkih usluga Porezne uprave – ePo-

rezna trenutno su dostupne slijedeće elektroniĉke usluge:

Upravljanje ovlaštenjima,

ePDV – elektroniĉke usluge za podnošenje ob-

razaca u skupini poreza na dodanu vrijednost

(PDV i PDV-K),

ePD – elektroniĉke usluge za podnošenje obra-

zaca u skupini poreza na dobit (PD, SR i TZ),

eID – elektroniĉke usluge za podnošenje obra-

zaca u skupini poreza na dohodak (ID i IDD)

ePKK – elektroniĉke usluge za dohvat porezno

knjigovodstvene kartice

Dohvat statusa obrasca – dohvat i pregled sta-

tusa prethodno poslanih obrazaca

Dohvat zaprimljenih obrazaca – dohvat i preg-

led prethodno poslanih i zaprimljenih obrazaca

Ovlaštenja poslovnog subjekta – pregled i up-

ravljanje ovlaštenjima

Zahtjev za elektroničkim poslovanjem – elek-

troniĉka registracija novih korisnika. Moguće

samo za osobu ovlaštenu za zastupanje poslov-

nog subjekta (odgovorna osoba u poslovnom su-

bjektu), a koja posjeduje digitalni certifikat.

Porezna uprava ne naplaćuje korištenje usluge ePorez-

na.“[2]

“U smislu pozitivnih propisa o porezu na dohodak, od

1. sijeĉnja 2012. godine, obvezni su podnositi podatke iz

Obrasca IP elektroniĉkim putem:

- poslodavci ili isplatitelji plaće i mirovine koji imaju više od 100 radnika, umirovljenika i osoba koje ostvaruju primitke (plaću) iz ĉlanka 14. Za-kona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04,73/08 i 80/10)” [3].

III. SUSTAV E- POREZNA

A. A. Funkcioniranje sustava

Projekt ePorezna dio je projekta eUprava s ciljem

povećanja efikasnosti poslovanja cjelokupne državne

uprave ĉemu treba doprinijeti i racionalizacija poslovanja

Porezne uprave i razvijanje partnerskih odnosa s korisni-

cima-poreznim obveznicima što u konaĉnici treba dovesti

do smanjenja nepotrebnih administrativnih troškova i

razvoja poreznog sustava.

Na web stranici Ministarstva financija, Porezne upra-

ve, putem sustava ePorezna, omogućeno je korisnicima-

poreznim obveznicima preuzimanje obrazaca, njihovo

popunjavanje te njihova jednostavna i sigurna dostava

putem Interneta, radi izvršavanja zakonski propisanih

poreznih obveza.

“Sustav elektroniĉkih servisa- ePorezna u potpunosti

je zasnovan na otvorenim internetskim standardima, te

je na taj naĉin omogućeno njegovo korištenje sa svih da-

nas relativnih raĉunalnih platformi, neovisno o proizvo-

Ċaĉu” [2].

Ovisno o tehnološkoj osnovici i proširivosti postoje-

ćih informacijskih sustava, moguća je integracija servisa

u velik broj postojećih informacijskih sustava i daljnja

automatizacija poslovnih procesa kroz interakciju s Pore-

znom upravom.

Porezna uprava osigurava sav aplikativni softver po-

treban za ispunjavanje, digitalno potpisivanje, enkripciju,

slanje i primitak e-poreznih obrazaca.

B. Hardverski i softverski preduvjeti za korištenje sus-

tava ePorezna

“ Minimalno preporuĉena konfiguracija stolnog ili

prijenosnog raĉunala za korištenje sustava jest:

CPU Intel Pentium IV 2 GHz ili procesor uspo-

redivih karakteristika

256 MB radne (RAM) memorije

Grafiĉki prikaz 1024x768 (u boji)

Jedan od sljedećih operacijskih sustava:

o Microsoft Windows 2000 SP4

o Microsoft Windows XP SP1a

o Microsoft Windows XP SP2

o Microsoft Windows XP SP3

o Microsoft Windows Server 2003 SP1

o Microsoft Windows Server 2003 SP2

1760 MIPRO 2012/DE

o Microsoft Windows Server 2003

o Microsoft Windows Vista

o Microsoft Windows 7” [2]

C. Kako postati korisnik ePorezne

Porezni obveznici mogu postati korisnici ePorezne

uprave u tri koraka:

1. Nabava elektroničkog certifikata

Preduvjet za korištenje usluga ePorezna je digitalni certi-

fikat pohranjen na FINA e-kartici ili Co Branded karti-

ci/tokenu banke koja s Finom ima ugovor o poslovnoj

suradnji, koji omogućuje potpisivanje elektroniĉkih obra-

zaca naprednim elektroniĉkim potpisom.

Prema ĉl. 4. Zakona o elektroniĉkom potpisu, “nap-

redan elektroniĉki potpis je elektroniĉki potpis koji:

1. je povezan iskljuĉivo s potpisnikom,

2. nedvojbeno identificira potpisnika,

3. nastaje korištenjem sredstava kojima potpisnik

može samostalno upravljati i koja su iskljuĉi-

vo pod nadzorom potpisnika,

4. sadržava izravnu povezanost s podacima na ko-

je se odnosi i to na naĉin koji nedvojbeno

omogućava uvid u bilo koju izmjenu izvornih

podataka” [6].

Napredni elektroniĉki potpis ima istu pravnu snagu i

važnost kao vlastoruĉni potpis i peĉat poduzetnika.

Elektroniĉkim potpisom se jamĉi da se podaci u elek-

troniĉkom obrascu odnose na vlasnika kartice, tj. certifi-

kata, jer digitalni certifikat sadrži podatke: ime i prezime,

naziv i adresu te osobni identifikacijski broj (OIB) kao

porezni broj poslovnog subjekta. Može se reći da je digi-

talni certifikat digitalna osobna iskaznica poduzetnika

poreznog obveznika.

“Ovlašteni izdavatelji digitalnog certifikata u Repub-

lici Hrvatskoj je FINA, kojoj uz potrebnu dokumentaci-

ju:

- pravne osobe predaju - zahtjev za izdavanje poslov-

nog certifikata, a

- fiziĉke osobe - zahtjev za izdavanje osobnog certi-

fikata” [4]

Nakon izdavanja FINA e-kartice porezni obveznici

preuzimaju istu uz osobnu iskaznicu i mogu instalirati

potrebni programski paket FINE. Sve detaljnije upute o

izdavanju FINA e-kartice ili Co Branded kartici/tokenu

banke koja s Finom ima ugovor o poslovnoj suradnji,

potrebnim raĉunalnim preduvjetima za preuzimanje prog-

ramskog paketa FINE te cijene za korištenje pojedinih e-

usluga i e-servisa FINE mogu se pronaći na stranicama

FINE (www.fina.hr). Osim za potpisivanje obrazaca elek-

troniĉkim potpisom pri podnošenju poreznih prijava i

drugih poreznih podataka i izvješća i korištenje sustava

ePorezna, digitalni certifikat FINE, uz odreĊene naknade,

omogućava brz i jednostavan pristup i korištenje i ostalih

FINA e-servisa i to:

e-Regos -Registar godišnjih financijskih izvještaja

WEB-BON

e- plaćanje

WEB registar koncesija

e-Mirovinsko

e-Zdravstveno

info.BIZ

e-Carina

e-Raĉun

2. Preuzimanje i instaliranje programskog pa-

keta ePorezna

Uz ranije navedene potrebne hardverske i softverske

preduvjete za korištenje usluga ePorezna potrebno je s

web stranice Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr)

preuzeti i instalirati na raĉunalo aplikaciju ePorezna ili

istu preuzeti, besplatno, na CD-u u nadležnoj ispostavi

Porezne uprave.

Upitom na e-mail: ePorezna@porezna-uprava.hr mo-

že se dobiti tehniĉku podršku za instaliranje programskog

paketa, a s web stranice PU preuzeti kalendar podnošenja

obrazaca po poreznim propisima.

3. Podnošenje zahtjeva za elektroničkim poslo-

vanjem (dodjela ovlaštenja poreznim obvez-

nicima)

Nakon što korisnik sustava ePorezna instalira programski

paket ePorezna mora se prijaviti kao korisnik elektroniĉ-

ke usluge (autorizacija) ili ovlastiti druge osobe ili posre-

dnika, npr. knjigovodstveni servis, za korištenje usluga

ePorezna.

“Sustav ePorezna ima vlastiti registar ovlaštenja

gdje je zapisano koja osoba ima koje ovlaštenje, a isto se

može dodijeliti na dva naĉina:

1) Ako je porezni obveznik odgovorna osoba u poslov-

nom subjektu-direktor društva, vlasnik obrta, ĉlan upra-

ve i posjeduje digitalni certifikat izdan od FINA-e ili pos-

lovnih banaka, postupak dodjeljivanja ovlaštenja može

obaviti sam putem elektroniĉke usluge “ovlaštenja” u

aplikaciji ePorezna. Kroz kratko vrijeme, a nakon obav-

ljene autorizacije, sustav dodjeljuje ovlaštenje, o ĉemu se

porezni obveznik putem e-mail poruke obavještava o

dodijeljenom ovlaštenju.

2) Ako porezni obveznik kao odgovorna osoba u poslov-

nom subjektu nema i ne želi imati digitalni certifikat,

može ovlastiti posrednika odnosno opunomoćiti drugu

osobu (najĉešće je to knjigovodstveni servis), da u njego-

vo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se

odnose na izradu, digitalno potpisivanje, i slanje elektro-

niĉkih podataka u Poreznu upravu. Ako knjigovodstveni

servis zastupa više poslovnih subjekata mora posjedova-

ti ovlaštenja za svakog poreznog obveznika” [4].

MIPRO 2012/DE 1761

Punomoć se može predati u nadležnoj ispostavi Pore-

zne uprave samo službenoj osobi ovlaštenoj za preuzima-

nje punomoći i dodjeljivanje ovlaštenja u aplikaciji ePo-

rezna, a obrazac punomoći i upute za njegovo sastav-

ljanje mogu se preuzeti s web stranica Porezne uprave.

Usluga “ovlaštenja” u sklopu aplikacije e-Porezna

omogućava poreznim obveznicima i pregledavanje dodi-

jeljenih ovlaštenja te mogućnost da zatraže ukidanje istih.

D. Obvezni prilozi uz porezne prijave

Obvezni prilozi uz poreznu prijavu, sukladno pore-

znim propisima, dostavljaju se na istovjetan naĉin kao i

porezna prijava, kao privitak uz elektroniĉki obrazac

porezne prijave, i koji mora biti identiĉan izvornim ispra-

vama.

“MeĊutim, sukladno ĉl. 2. st. 3. i 4. Pravilnika o pod-

nošenju poreznih prijava, porezni obveznik nije dužan

slati obvezne priloge putem sustava ePorezna ako je u

trenutku slanja podnesaka na službenim web stranicama

Porezne uprave objavljeno da postoji mogućnost preuzi-

manja priloga kao datoteke s podacima” [4].

Porezna uprava može datoteke s podacima koje su

identiĉne obveznim prilozima preuzimati i s web-servisa

ili elektroniĉkih registara trećih osoba. Na web stranica-

ma Porezne uprave objavljuju se podaci o web servisima

i elektroniĉkim registrima trećih osoba te vrstama datote-

ka koje PU može preuzimati.

E. Ispravak ePorezne prijave

Ako su zadovoljeni uvjeti za ispravak porezne prijave,

sukladno ĉl. 66. Općeg poreznog zakona (OPZ-a) [5]

kada se porezna prijava podnosi elektroniĉkim putem

tada se i njen ispravak podnosi elektroniĉki putem sus-

tava ePorezna, uz obaveznu naznaku da se radi o isprav-

ku porezne prijave, i potpisan elektroniĉkim potpisom.

Uz ispravak porezne prijave podnose se i ispravci prilo-

ga-privitaka. PU priloge preuzima kao privitke-datoteke

podataka.

F. Elektronička potvrda primitka ePorezne prijave i

obavijest o nemogućnosti učitavanja podataka

“Sukladno odredbama ĉl.8. Pravilnika o podnošenju

poreznih prijava, nadležna ispostava Porezne uprave duž-

na je automatski i bez odgode elektroniĉkim putem:

- pošiljatelju potvrditi primitak poslanih obrazaca

prijave i izvješća

- dostaviti obavijest o nemogućnosti uĉitavanja

podnesaka ako podnesak nije ispravno i potpuno

popunjen ili ako uz podnesak nisu dostavljeni

obvezni prilozi, a ne postoji mogućnost njihova

preuzimanja, te

- ako se u poreznoj upravi iz tehniĉkih razloga ne

može proĉitati podnesak ili obvezni prilozi” [4].

PU je dužna u obavijesti navesti razloge nemogućnos-

ti uĉitavanja podataka i upozoriti poreznog obveznika da

u odreĊenom roku dostavi podnesak u ispravnom elektro-

niĉkom obliku. Porezni obveznik je dužan u roku 24 sata

od trenutka kada je zabilježeno slanje obavijesti na poslu-

žitelju PU dostaviti e-prijave i ostala izvješća u isprav-

nom obliku, u protivnom će se smatrati da isti nisu ni

podneseni.

PU je dužna voditi evidencije o zaprimljenim e- po-

reznim prijavama i izvješćima, vremenu primitka i slanja

istih, kao i ostalim primljenim e-obavijestima.

Ako pošiljatelj uskoro nakon slanja porezne e-prijave

i e-izvješća ne primi obavijest PU o primitku istih, ima

obvezu sljedećeg radnog dana izvijestit o tome Poreznu

upravu – voditelja nadležne ispostave PU.

G. Odgovornost PU i poreznih obveznika za zaštitu i

čuvanje e-poreznih podataka

Sukladno važećim propisima, Porezna uprava je du-

žna:

sve e-podatke ĉuvati kao poreznu tajnu

zaštititi e-porezne podatke od gubitka, neovlaš-

tenog korištenja ili zlouporabe

osigurati, održavati i provjeravati ispravnost ra-

da sustava Porezne uprave.

Porezni obveznik je dužan:

Ĉuvati u izvornom obliku, tj. elektroniĉkom ob-

liku potpisane elektroniĉkim potpisom:

- sve porezne prijave

- sva e-izvješća

- sve e-obavijesti zaprimljene od PU.

Odrediti osobu koja je odgovorna:

-za zaštitu podataka

-za izradu sigurnosnih kopija i

-za obnovu podataka u sluĉaju njihova gubitka

ili nastanka neke pogreške.

Provjeriti ĉitljivost, potpunost i ispravnost sigur-

nosnih kopija prije njihova arhiviranja.

H. Sankcioniranje poreznih obveznika koji se ne

pridržavaju zakonskih odredbi o obveznom dostavljanju

propisanih poreznih obrazaca elektrponičkim putem

Ukoliko se obveznici podnošenja poreznih prijava i dr.

poreznih podataka elektroniĉkim putem ne pridržavaju

zakonskih odredbi o obveznom dostavljanju propisanih

poreznih obrazaca elektroniĉkim putem nego nastave

dostavljati porezne prijave i ostala propisana izvješća u

pisanom, a ne elektroniĉkom obliku, Porezna uprava ih je

dužna usmeno, telefonom ili pisanom obavijesti upozori-

ti na propust i pravne posljedice nepodnošenja poreznih

prijava i drugih propisanih poreznih izvješća elektroniĉ-

kim putem, putem sustava ePorezna.

Ako se porezni obveznici ogluše na upozorenje PU te i

dalje budu podnosili porezne obrasce u papirnom obliku,

Porezna uprava će zaprimiti i obraditi dostavljene podat-

ke, utvrditi poreznu obvezu, te će pokrenuti optužni po-

tupak radi uĉinjenog prekršaja i provedbe ĉl. 207. st. 1. t.

22. OPZ-a.

1762 MIPRO 2012/DE

IV. ANALIZA KORIŠTENJA ICT-A U POSLOVANJU

PODUZEĆA I KOMUNIKACIJI PODUZEĆA S

JAVNOM UPRAVOM U EU 27 I RH

D. A. Korištenje ICT-a u poduzećima 2011. godine

Grafikon na slici 1 prikazuje korištenje ICT-a u podu-

zećima poĉetkom 2011. godine u EU 27.

Slika 1. Pristup internetu, poduzeća s web stranicama, komunikacija s

javnom upravom putem interneta, klasificirano po veliĉini poduzeća, u EU 27, sijeĉanj 2011., izraženo u (%). [6]

Prema istraživanju Statistiĉkog ureda Europske unije

(the Statistical Office of the European Communities-

Eurostata) [8] poĉetkom 2011. godine više od 90% podu-

zeća koja su bila obuhvaćenih ovim istraživanjem u 27

zemalja EU imalo je pristup Internetu i koristilo Internet

u poslovanju.

Poduzeća su intenzivno koristila Internet u interakciji

s javnom upravom. Sedam od deset ispitanih poduzeća

izjasnilo se da je tijekom 2010. koristilo Internet za pod-

nošenje ispunjenih obrazaca (poput PDV prijave) elek-

troniĉki putem relevantnih tijela javne uprave.

Prema istom istraživanju, u Republici Hrvatskoj u si-

jeĉnju 2011. oko 96% poduzeća imalo je pristup internetu

u odnosu na 95% u 2010. godini (porast od 1%).

Iz grafikona sa slike 1 može se zakljuĉiti da u EU 27

u svim ispitivanim segmentima uglavnom velika poduze-

ća u najvećem postotku primjenjuju ICT u svom poslo-

vanju i više od 90% ih predaje ispunjena izvješća elektro-

niĉki, putem servisa e-Uprave. Navedeni rezultati su i

razumljivi s obzirom na utjecaj ekonomije obujma pri

primjeni ICT-a u velikim poduzećima, a što ima za pos-

ljedicu veći uĉinak na smanjenje troškova poslovanja, na

povećanje koristi od integracije poslovnih procesa, razvoj

poslovanja, tj. ukupno povećanje uĉinkovitosti poslova-

nja.Velika poduzeća ostvaruju puno veće koristi od upo-

rabe ICT-a od troškova njihove nabave, implementacije u

poslovanje i održavanja.

B. Korištenje Interneta u interakciji poduzeća s javnom

upravom

Prema navedenom Eurostatovu istraživanju [8], tije-

kom 2010. u EU 27 najĉešći oblik interakcije poduzeća s

javnom upravom korištenjem interneta bio je preuzimanje

elektroniĉkih obrazaca (76%), zatim dobivanje informaci-

ja (74%) i podnošenje ispunjenih obrazaca (69%).

U EU 27 tijekom 2010. nešto više od sedam od ukup-

no deset ispitanih poduzeća koja su dostavljala ispunjene

obrasce elektroniĉki, koristilo je Internet prvenstveno za

PDV prijave (76%) ili za socijalna davanja za zaposleni-

ke (72%). Nešto više od 50% poduzeća koristilo je Inter-

net za e-porez na dobit, a samo jedna trećina za carinske

trošarine (31%).

Navedeno istraživanje pokazalo je i da postoje znatne

razlike meĊu zemljama EU 27 u postotku poduzeća koja

koriste Internet za podnošenje e-obrazaca javnoj upravi, u

rasponu od 40% ili manje, npr. u Rumunjskoj i Italiji

(39%), iako je dostupnost Interneta u Italiji preko 94% i

ubraja se u skupinu visoko sofisticiranih eUprava, Cipru

(40%) pa do više od 90%., npr. u Nizozemskoj (97%) i

Litvi (93%). Za poduzeća u većini zemalja EU izmeĊu

usluga e-oporezivanje najpopularnija je usluga e-PDV.

Prema ovom istraživanju, tijekom 2010. godine 72%

poduzeća u RH koristilo je Internet za prikupljanje in-

formacija, 78% za preuzimanje obrazaca, 63% za podno-

šenje ispunjenih obrazaca elektroniĉkim putem, 55% za

e-socijalna davanja, 50% za e-porez na dobit, 51% za e-

PDV prijave i 37% za e-carinske trošarine.

Iz svih ranije navedenih ĉinjenica može se zakljuĉiti

da u Republici Hrvatskoj postoji visok stupanj integracije

ICT-a u poslovanju poduzeća i da postotak uporabe ICT –

a u poslovanju poduzeća u Republici Hrvatskoj znaĉajni-

je ne odstupa od istog prosjeka na razini EU 27, osim u

komunikaciji s javnom upravom, npr. u EU 76% poduze-

ća koristi Internet za podnošenje PDV prijava dok u Hr-

vatskoj to ĉini samo 51% poduzeća. Ranije opisana nova

zakonska regulativa oporezivanja u RH, trebala bi dopri-

nijeti povećanju tog postotka, ali ne u znaĉajnijoj mjeri,

budući da većina poduzeća u RH spada u mala poduzeća.

Iako zakonom nije propisana obveza podnošenja poreznih

podataka za mala poduzeća elektroniĉki, s obzirom na

već postojeće servise e-Uprave i na dobro razvijeno infra-

strukturno okruženje za korištenje ICT tehnologija, u RH

treba poraditi na povećanju uporabe suvremenih komuni-

kacijskih tehnologija u komunikaciji malih poduzeća s

javnom upravom i njihovoj primjeni u razvoju poslova-

nja, a posebice razvoju novih proizvoda.

C. Analiza preduvjeta za korištenje ICT-a u poslovanju

u Republici Hrvatskoj- Hrvatska ICT konkurentnost

Prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o

informacijskoj tehnologiji (www.weforum.org/gitr), pro-

vedenom u suradnji s INSEAD-om3, a ĉije je Globalno

izvješće o informacijskoj tehnologiji 2010-2011, objav-

3 Vodeća meĊunarodna poslovna škola

MIPRO 2012/DE 1763

ljeno u travnju 2011., objavilo i Nacionalno Vijeće za

Konkurentnost, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi

na 54. poziciji izmeĊu 138 zemalja [8].

Nakon velikog poboljšanja u 2006. godini, Hrvatska

je u posljednje ĉetiri godine doživjela pad na meĊunaro-

dnoj ljestvici ICT konkurentnosti. Spomenuto istraživa-

nje se temelji na indeksu mrežne spremnosti koji obuh-

vaća tri dimenzije: regulativno i infrastrukturno okruženje

ICT-a, spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade

za primjenu ICT-a u poslovanju te stvarno korištenje

ICT-a. U Hrvatskoj je infrastrukturno okruženje dobro

razvijeno (39. mjesto), tržišno okruženje se pogoršalo u

odnosu na izvješće 2009-2010 (98. mjesto), zbog tereta

vladine regulative i poreza i velike dostupnosti riziĉnog

kapitala, a u politiĉko-regulativnom okruženju nije bilo

pomaka u odnosu na godinu ranije. Najlošije je ocjenje-

na spremnost pojedinaca, poduzeća i državnih institucija

za korištenje ICT tehnologija. Individualno korištenje

ICT-a je općenito dobro, s tim da je slabije korištenje

društvenih mreža i mogućnost korištenja online javnih

usluga. Budući da je u odnosu na istraživanje objavljeno

godinu ranije ostvaren napredak u korištenju ICT-a od

strane državnih institucija to bi trebalo pridonijeti pove-

ćanju uporabe ICT-a u svim sektorima gospodarstva i

povećanju efikasnosti poslovanja državne uprave. Zabri-

njavajuća je ĉinjenica da je u odnosu na godinu ranije

lošije ocijenjen inovacijski kapacitet i mogućnost prihva-

ćanja novih tehnologija na razini poduzeća (97. mjesto), a

posebice je loša pozicija Hrvatske u korištenju ICT-a za

razvoj novih proizvoda (101.) i za nove modele organiza-

cije (87.), jer to može negativno utjecati na razvoj gos-

podarstva i biti koĉnica u nastojanjima za povećanje uku-

pne meĊunarodne konkurentnosti gospodarstva Republi-

ke Hrvatske.

V. ZAKLJUĈAK

Iz svih iznesenih ĉinjenica može se zakljuĉiti da suv-

remene ICT, na ĉijem korištenju se temelji uspješno suv-

remeno poslovanje, nedvojbeno utjeĉu na efikasnost pos-

lovanja i preduvjet su za razvoj društva i gospodarstva.

Koristi od elektroniĉkog poslovanja u svim sektorima

gospodarstva i društva puno su veće od poĉetnih troškova

vezanih uz njihovu implementaciju u poslovanje.

Budući da u Republici Hrvatskoj postoji visok stupanj

integracije ICT-a u poslovanju (95% poduzeća ima pris-

tup Internetu) i dobro je razvijeno infrastrukturno okruže-

nje za korištenje ICT-a može se zakljuĉiti da postoje os-

novni preduvjeti za povećanje korištenja suvremenih

ICT-a u poslovanju i društvu. Projekt e-Uprava u sklopu

kojeg je i podnošenje poreznih prijava elektroniĉki i us-

postava interopreabilnost tijela javne uprave, uz nezaobi-

lazne poĉetne prilagodbe i probleme, pridonijet će pove-

ćanju korištenja suvremenih komunikacijskih tehnologija,

efikasnijem poslovanju Porezne uprave, snižavanju troš-

kova poslovanja poduzetnika i razvoju poreznog sustava.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvaraju se nove

mogućnosti za razvoj ICT sektora i izlazak hrvatske ICT

industrije i ostalih poduzeća na jedinstveno Europsko

tržište. Kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo što konkuren-

tnije te spremno odgovorilo na nove mogućnosti i izazove

potrebno je u sljedećem razdoblju:

kontinuirano investirati u razvoj i dostupnost

ICT sektora i online javnih servisa

sniziti troškove vezane uz nabavu ICT-a i koriš-

tenje online usluga

smanjiti teret vladine regulative i poreza

povećavati transparentnost i otvorenost javne

uprave i smanjivati „strah od novog“

iskoristiti prednosti e-poslovanja za inovacije i

nove oblike organizacije

staviti ICT i javnu upravu u službu povećanja

kvalitete života, tj. uĉiniti ih dostupnim, i koris-

nim slabije obrazovanim i siromašnijim ljudima

povećati i poticati spremnost na cjeloživotno ob-

razovanje i iskoristiti mogućnosti koje pružaju

ICT, npr. e-uĉenje, za razvoj poslovanja i inova-

cije.

Za ostvarenje svih navedenih ciljeva i planova pot-

rebno je sinergijsko, umreženo i koordinirano djelo-

vanje tijela javne uprave, svih gospodarskih subjeka-

ta, obrazovnih institucija te jasna strategija razvoja

gospodarstva i svih njegovih sektora pa i ICT indu-

strije, u ĉiju izradu i provedbu trebaju biti ukljuĉeni

struĉnjaci iz svih navedenih sektora.

LITERATURA

[1] Pravilnik o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elek-

troniĉkim putem, Narodne novine, br. 51/11., ĉl. 2. st. 2.

[2] Ministarstvo financija, Porezna uprava, http://www.porezna-uprava.hr, 3. 2. 2012.

[3] Ministarstvo financija, Porezna uprava, “Obavijest o pripremnim radnjama radi podnošenja poreznih prijava i drugih podnesaka elektroniĉkim prijenosom podataka ”

[4] M. Mahović-Komljenović, ”Obveza podnošenja poreznih prijava elektroniĉkim putem od 1. sijeĉnja 2012.”, poglavlje u: M. Cutvarić, A. Kajtaz, R. Kalĉić, M. Mahović–Komljenović, B. Remenarić, Porez na dodanu vrijednost, Riznica, seminarski materijal, Rif, Zagreb, 2011., str. 69 - 70, 74, 77.

[5] Opći porezni zakon, ĉl.66., Narodne novine, br. 147/08. , 18/11.

[6] Zakon o elektroniĉkom potpisu, Narodne novine, br. 10/02.

80/08., redakcijski proĉišćen tekst u: M. Cutvarić, A. Kajtaz, R.

Kalĉić, M. Mahović–Komljenović, B. Remenarić, Porez na

dodanu vrijednost, Riznica, seminarski materijal, Rif, Zagreb, str. 219.

[7] K. Giannakouris, M. Smihily, “ICT usage in enterprises 2011”, Statistics in fokus, 65/2011, 13.12. 2011, Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_details/publication?p_product_code=KS-SF-11-065, 4.1.2012., Eurostat (online data codes : isoc_ci_in_en2, isoc_ci_it_en2, isoc_ci_cd_en2, isoc_bde15e

[8] K. Giannakouris, M. Smihily, “ICT usage in enterprises 2011”,

Statistics in fokus, 65/2011, pdf, 13.12. 2011., Eurostat, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/product_detailsublication?p_product_code=KS-SF-11-065 , 4.1. 2012.

[9] Nacionalno Vijeće za Konkurentnost, “Hrvatska 54. na global-noj ljestvici konkurentnosti”, http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=376&sec=2, 23.12. 2011.

1764 MIPRO 2012/DE