e-mail: [email protected]].pdf · šarana ali naglo povećan uzgoj drugih vrsta riba. ......
TRANSCRIPT
e-mail: [email protected]
OBAVEZNA: Treer T., Safner R., Aničić I., Lovrinov M. (1995): Ribarstvo, Nakladni
zavod Globus, Zagreb. Bogut I., Horvath, B., Adamek, Z., Katavić, I. (2006): Ribogojstvo,
Poljoprivredni fakultet, Osijek. Grupa autora (1982): Slatkovodno ribarstvo, Jugoslavenska medicinska
naknada, Zagreb.
DOPUNSKA: Adámek Z.,Jirásek J., Krupauer V. (1989): Ribářstvi a ochrana vod.
Vysoká škola zemlĕdĕlská v Brnĕ. Billard R. (1999): The Carp Biology and Culture. Aquaculture and
Fisheries, Springer Praxis Books. Bogut I., Adamek Z., Katavić I., Fijan N., Horvath L., Novoselic D.:
Ribarstvo i zaštita voda. Shephard J., Bromage N. (1988): Intensive Fish farming. Oxford,
London, Edinburgh, Boston, Palo Lato, Melbourne. Stickney R. (2000.): Encyclopedia of aquaculture. John Wiley & Sons,
Inc. SAD.
1. Povijesni pregled i uvod u akvakulturu
2. Abiotički i biotički čimbenici3. Ribnjaci4. Ciprinikultura5. Uzgoj salmonida6. Marikultura7. Uzgoj školjaka i rakova8. Bolesti9. Slatkovodno ribarstvo10. Morsko ribarstvo11. Konzervacijska akvakultura12. Uzgoj ornamentalnih vrsta
U Kini prije 4000 god. znali razmnožavati i uzgajati ribe. Doneseni su prvi zakoni o zabrani ribolova u vrijeme mrijesta, 473. pr. Kr. Izlazi knjiga o akvakulturi (Fan Li, Rasprava o uzgoju riba)
U Egiptu svećenici zabranili proizvodnju (tilapija) te konzumaciju ribe kako bi se razvijala poljoprivreda.
Feničani naveliko trgovali sa sušenom i usoljenom ribom.
U Rimskom carstvu za potrebe gozbi a i za redovnu prehranu građeni su ribnjaci.
62. god. Columella u „De re rustica” opisana tehnologija uzgoja.
618.-906. god. Dinastija Tang bilo zabranjeno loviti, jesti ili prodavati šarane jer se oni na kineskom izgovaraju „li” kao i carevo ime. Posljedica naglo pao tisućljetni uzgoj šarana ali naglo povećan uzgoj drugih vrsta riba.
U Europi se grade ribnjaci oko samostana. Karlo Veliki ( 9. st.) dao uredbu da se mora graditi što više ribnjaka. Na moru haringa. Bakalar najznačajnije ribolovne vrste.
18. st. Arthedii vodeći ihtiolog i tvorac suvremene sistematike riba.
Linné opisao oko 2600 vrsta. Nijemac Jacobi razradio mokru metodu umjetnog
mrijesta pastrva. Oko 1840. Francuzi Gehin i Remyusavršili metodu i napravljeno prvo mrijestilište u pokrajini Elsass.
Najveći razvoj akvakulture u 20. st i razvoj suvremene marikulture (kavezni uzgoj, umjetni mrijest, širenje uzgoja šarana, tilapija, am. somova…).
995. prvi pisani dokument o ribarstvu u Hrvata-vrijeme Držislava, sina Krešimira I. Zadarski plemići darovali svoje pravo ribolova oko Dugog otoka.
Stoljećima postojale jake ribarske organizacije u mnogim primorskim mjestima ali i na Dunavu.
1893. Kišpatić „Ribe”.
1882. prvo pastrvsko ribogojilište u Čabru a kasnije na Medvednici.
1897. prvo šaransko ribnjičarstvo u Božjakovini.
Oko 1920. grade se velika ribnjičarstvaKončanica, Poljana i Našice, Jastrebarsko, Crna Mlaka, Grudnjak i Pisarovina (inž. Josip Ivančić).
Od 1920. pa sve do 1990. značajni rast proizvodnje (razvoj gnojidbe, dopunske prihrane, vapnjenja, gušći nasadi, uvođenje herbivora, posebne genetske linije…).
Raspad Jugoslavije početak kraja ribnjičarstva u RH.
Profesionalni ribolov u RH praktički izumro dok sportski ribolov procvao.
• proizvodnja ljudske hrane
• proizvodnja riba za športski ribolov
• proizvodnja matica za ribiče
• proizvodnja riba za poribljavanje
• otvorenih voda
• proizvodnja riba za riblje brašno
• proizvodnja ukrasnih riba
• proizvodnja bilja
NAMJENA AKVAKULTURE
PROIZVODNJA LJUDSKE HRANE
PITANJA ???
•da li je akvakultura najuspješniji način proizvodnje animalnih proteina
•da li proizvoditi jeftiniju hranu ili za luksuzne potrebe
NAJVAŽNIJA NAMJENA
NAMJENA AKVAKULTURE
PRIRAST
- kod riba težinski prirast veći nego kod peradi, svinja, ovaca i goveda.
RAZLOG
-ribe koriste visoki nivo proteina u hrani, za razliku od:
- peradi - koja deaminizira polovicu unesenih proteina koji su izgubljeni za sintezu novih visoko-vrijednih proteina
- svinja - koje gube dvije trećine hranom unesenih aminokiselina putem deaminizacije
NAMJENA AKVAKULTURE
ZAKLJUČAK
ribe kao i školjke su djelotvorni konverteri proteina u visokokvalitetnu hranu za ljudsku ishranu
KONVERZIJA
kalifornijska pastrva 1 : 1,25-2
kanalski som 1 : 1,0
CIJENA VARIRA I OVISI O:
• vrsti ribe koja se uzgaja i sustav uzgoja
• proizvodnja ribe jeftinija oko 50% u odnosu na proizvodnju svinjetine i govedine.
• jeftinija je proizvodnja herbifornih i omnivornih nego karnivornih vrsta riba.
kanalski som
NAMJENA AKVAKULTURE
EKSTENZIVNI
široki areal
niska investicijska ulaganja
niski troškovi proizvodnje
niski prinosi
SUSTAVI AKVAKULTURE
POLUINTENZIVNI
INTENZIVNIvisoka gustoća nasada
selekcija matičnog materijala
intenzivno gospodarenje
kontrola sredine
proizvodni procesi
mehanizirani
visoka produkcija po jedinici
volumena
automatizirana ishrana
intenzitet proizvodnje ovisi
o: tehničkim, ekonomskim i
socijalnim momentima.
SUSTAVI AKVAKULTURE
ULOV U SVIJETU:
- 1983. godine 18,6 milijuna tona
- 2004. godine >70 milijuna tona
(89 % morske, a 11% slatkovodne)
ULOV RIBA U EU kao i u svijetu stalno se smanjuje:
- 1995. godine iznosi 6,38 mil. tona
- 1998. godine iznosi 6,28 mil. tona
Prema izvješću FAO-a (2000. godine) utvrđeno je da se:
- oko 50 % prirasta riba u cijelosti izlovljava
- između 15 i 18 % je prelovljeno
- oko 10 % zaliha je devastirano
ULOV I PROIZVODNJA RIBE
- SALMONIDI - na oko 4 ha proizvodi se oko:
• 300 tona - 1994. godine
• 800 tona - 2001. godine
-TOPLOVODNE VRSTE RIBA (glavna vrsta šaran)
• 1989. godine 12.460 tona na oko 12.000 ha, 1018 kg/ha
• 1994. godine 3.750 t na oko 11.000 ha, 324 kg/ha
• 2004. godine 4.243 t na oko 6.600 ha, 642 kg/ha.
kalifornijska pastrva
šaran
PROIZVODNJA RIBE U RH
Strategija razvoja ribarstva u RH predviđa usuglašavanje s europskim standardima kroz:
• Modernizaciju i smanjenje ribolovne flote
• izgradnju ribarske infrastrukture i logistike
• poticanje razvoja zadrugarstva
• poticanje marketinga u prerađivačkoj industriji
• povećanje dodane vrijednosti
PROIZVODNJA RIBE U RH
Reproduktivne navike
• održavanje populacije ovisi o prirodnoj reprodukciji (cipal, jegulja, školjke) pa se mlađ lovi iz otvorenih voda
• umjetni mrijest, prvi izveden 1752. god. u Njemačkoj (Jacobi), bum 1934. godine nakon hipofizacije u Brazilu.
Zalihe ikre i ličinki
• uzgoj lakši kada su ikra i ličinke otpornije, - veća ikra, veće ličinke - lakši uzgoj
- pastrva zakopava ikru,
- tilapija ikru čuva u ustima,
- mužjak soma čuva gnijezda,
- rak nosi jaja na tijelu.
tilapija s ikrom
POŽELJNE OSOBINE KOD UZGOJA VODENIH ORGANIZAMA
Navike ishrane
• uzgoj s niskim lancima ishrane -gnojidba
• uzgoj s visokim lancima ishrane -visoko proteinska hrana
Prilagođenost gustoći
gustoća uzrokuje mnoge probleme kao što su:
• povećanje otpadaka,
• smanjenje kisika,
• bolesti
gljivična infekcija pastrve
Veterinarski pregled
POŽELJNE OSOBINE
Radi navedenih zahtjeva od 25 000 vrsta riba samo njih 3% se
mogu uzgajati.
Prema podacima FAO-a predmetom akvakulture je oko 150
različitih vrsta od čega je:
• 90 vrsta riba,
• 25 vrsta rakova,
• 35 vrsta mekušaca.
U Hrvatskoj se uzgaja malo vrsta zbog nedovoljnog
znanstveno-istraživačkog rada, osobito iz područja selekcije i
hibridizacije.
POŽELJNE OSOBINE
UZGOJ U SLATKOJ VODI
• toplovodne vrste riba - šaran, linjak, bijeli amur, bijeli glavaš,
sivi glavaš, som, smuđ, štuka, tilapija, jegulja, a tu su i pokušaji
uzgoja kečiga i kanalskog soma
linjak
amurglavaš
UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE
- POTAMO ili uzgoj u slatkoj vodi,
- MARI ili uzgoj u slanoj vodi
UZGOJ U SLATKOJ VODI
hladnovodne vrste riba - dužičasta ili
kalifornijska pastrva, zatim potočna
pastrva, jezerska zlatovčica, ozimice
te sporadično lipljen i mladica
• ribe braktičnih voda (cipli)
• drugi organizmi - rakovi, žabe
zlatovčica
potočna pastrva
ozimica
lipljen
UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE
cipal
UZGOJ U SLANOJ VODI
• uzgoj riba - lubin (brancin, agač, dut), komarča (orada,
podlanica), cipal, list, pastrva, losos, iverak i dr.
• uzgoj školjki - dagnje i kamenice
list
losos
kamenica
iverak
UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE
UZGOJ VODENOG BILJA
• morske i slatkovodne alge
• vodeni špinat u ribnjacima Tajlanda, Malezije, Singapura - proizvodnja do 100 kg/ha/dan,
• keka (Sagittaria) u Kini
• divlja riža (Zizania aquatica) u Kaliforniji
• rogoz (Typha latifolia), posebno se ne uzgaja, ali se koristi za ishranu
divlja riža
rogoz
keka
UVJETNA PODJELA AKVAKULTURE
nori