dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti · pdf filedioklecijanova palača, adam i...

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

Za povratak na vrh pritisnite Crtl+Home

Odsjek za povijest umjetnosti

Dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti

NASTAVNIČKI SMJER

Izvedbeni nastavni planovi

Zimski semestar akademske godine 2017./2018.

Rijeka, rujan 2017.



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


POPIS PREDMETA I . SEMESTRA DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI

Metode istraživanja i prezentacije vizualnih umjetnosti

Povijest zaštite kulturnih dobara

POPIS PREDMETA I I I . SEMESTRA DIPLOMSKOG STUDIJA

OBAVEZNI PREDMETI

Ikonologija

Metodika teorije umjetnosti

Teorije umjetnosti 20. stoljeća

IZBORNI PREDMETI

Problemi zaštite i očuvanja urbanističke baštine u regiji

Napomena: U III. semestru student je dužan odabrati 3 ECTS boda iz grupe Internih izbornih predmeta

nastavničkog modula. U okviru ove grupe do 3 ECTS boda mogu se zamijeniti aktivnostima izvan studijskog

programa.



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija POVIJEST ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti - nastavnički

Semestar I.

Akademska godina 2017./2018.

Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 0 + 30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 13:15-16:00, dvorana 232

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.

Kabinet 459

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 12:00 - 13.15 (i prema dogovoru)

Telefon

e-mail [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju

Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Prikaz povijesnog razvoja zaštite kulturne baštine i konzervatorske misli u Europi, svijetu i Hrvatskoj. Nacionalni primjeri tumače se u povijesnom kontekstu državnopravnih razlika koje su dovele do pojave različite konzervatorske prakse u primorskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj. Posebna se pažnja posvećuje izrazito naprednim i vrlo značajnim a još nedovoljno poznatim povijesnim primjerima zaštite spomenika na prostoru sjevernoga Jadrana.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Stjecanje znanja o najznačajnijim konzervatorskim zahvatima, povijesnom napretku teorije konzervacije, konzervatorske misli i postupaka, postanku i razvitku konzervatorskih škola te njihovim pokretačima i predvodnicima. Kompetencija valorizacije kulturnog dobra u kontekstu konzervatorskih zahvata koji su se kroz povijest na njemu odvijali.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave -

Kontinuirana provjera znanja 1 1 40


ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. M. Bradanović, Tradicija, osnutak i djelovanje konzervatorske službe u Rijeci, Sv. Vid, 6, Rijeka, 2001., 127-145.

2. M. Bradanović, Istra iz putnih mapa Pietra Nobilea, Koper, 2012., str. 15-27, 147-161. 3. J. Jokilehto, A History of Architectural Conservation, Butterworth-Heinemann; Oxford, 1999. 4. T. Marasović, Zaštita graditeljskog nasljeđa, Povijesni pregled s izborom tekstova i dokumenata, Split,

1983. 5. M. Špikić, Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Zagreb, 2009.

IZBORNA LITERATURA

1. M. Bradanović, O nekim specifičnostima zaštite spomenika u Istri polovicom 20. stoljeća i ranim naporima u zaštiti vizura istarskih naselja, u: Začetki spomeniške službe v Istri (ur. D. Rogoznica), Koper, 2015.

2. Camillo Boito, Spomenik kao knjiga – Spisi o arhitekturi, kulturi i restauriranju 1861.-1886., (odabrao, priredio i komentirao M. Špikić), Zagreb, 2013.

3. M. Dvořák, Katekizam zaštite spomenika, (priredio M. Špikić), Zagreb, 2016. 4. L. A. Horvat, Prilozi povijesnom razvoju čuvanja umjetničkih i kulturno-poviestnih spomenika spomenika

u Hrvatskoj, Zagreb, 1944. 5. D. Kečkemet, Vicko Andrić, arhitekt i konzervator 1793-1866, Split, 1993. 6. D. Kečkemet, Robert Adam - Dioklecijanova palača i klasicizam, Split, 2003. 7. B. Mader, Sfinga z Belvederja, Nadvojvoda Franz Ferdinand in spomeniško varstvo v Istri, Koper, 2000. 8. Iva Perčić, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1949. do 1954. godine, Zbornik zaštite

spomenika kulture, sv. 6/7, Beograd, 1957, str. 289-298. Ista, Konzervatorski radovi u Istri i Hrvatskom primorju od 1955. do 1958. godine, ZZSK, 10, 1959. str. 323-334. Ista, Konzervatorski radovi na spomenicima u Istri i Hrvatskom primorju od 1959. do 1961. godine, ZZSK, 13, 1962, 182-194.

9. S. Piplović, Alois Hauser u Dalmaciji, Split, 2002. 10.T. Stahuljak, Gjuro Szabo - Djelo jednog života, Zagreb, 1995. 11. M. Špikić, (ur.), Anatomija povijesnoga spomenika, Zagreb, 2006. 12. M. Špikić, Francesco Carrara, Split, 2010. 13. A. Terry, F. Gilmore Eaves, Retrieving the Record: A Century of Archaeology at Poreč (1847-1947), Zagreb-Motovun, 2001.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

NAČIN POLAGANJA ISPITA



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 30. 1., 9.00, 15. 2., 9.00

Proljetni izvanredni

3. 4., 9.00

Ljetni 12.06.,9.00, 28.06.,9.00

Jesenski izvanredni

11.09., 9.00, 13.09.,9.00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

2. 10 Uvodna razmatranja, prapovijest, stari vijek, Ciceronov govor protiv Vera, Pauzanijin Vodič kroz Heladu, Plinije Stariji, Septimije Sever i Memnonovi kolosi, Plotin, papa Damas I, Majorijanov edikt.

9.10 Srednji vijek, Teodorikova nastojanja, Justinijanov kodeks, Karlo Veliki, karolinška obnova, Otoni, zaštita Trajanovog stupa, gradski statuti, humanističko buđenje zanimanja za antiku.

16.10 Renesansa, pape i spomenici, Della Valle i Medici, Donatello, Verrochio, Sansovino, Bandinelli, Vasari, Rossellino, Alberti, Palladio, Peruzzi

23.10 Reformacija, protureformacija, Tridentski koncil, švedski pravni akti o zaštiti, Maratta, Contri, Edwards, Piranesi, Winckelmann

30.10 Koncepti XIX. stoljeća, Canova, Fea, Valadier, Viollet-le-Duc, Ruskin, Riegl, Boito

6.11. Bečka škola pov. umj. i zaštita spomenika u ausrijskim zemljama na prijelazu 19. u 20 st., Dvořákov Katekizam zaštite spomenika

13.11.

Hrvatska u europskim trendovima i hrv. specifičnosti, Marulić, Papalić, salonitanske ruševine, Dioklecijanova palača, Adam i zanimanje Europe za jadranske spomenike antike, različite konzervatorske prakse u primorskim i kontinentalnim hrv. zemljama i pokušaji prevladavanja, Andrić, Sakcinski, Eitelberger, Jackson, Hauser, Iveković, Marun, Bulić, Smirich, Kršnjavi, Schmidt, Bolle, Szabo,

20.11. Don Frane Bulić, Ljubo Karaman, Anđela Horvat, Cvito Fisković, Milan Prelog

27.11

Sjeverni Jadran, razlozi kasnoantičkih, srednjovjekovnih i kasnijih uporaba spolija, Arena u Pulskom statutu, providur Emo, spomenici antike u doba renesanse, De Ville, putopisna zapažanja Fortisa, kolekcionar Dinaričić, Carli i istraživanje pulskog amfiteatra, prva arheološka istraživanja, tršćanski klasicistički krug i spomenici, Nobile prvi konzervator na istočnoj obali Jadrana, konzervatorski zahvati, dokumentacijska djelatnost, Kandler u Istri, Sabljar na sjevernom Jadranu, Nugent, romantizam, opčinjenost skulpturom iz Mletaka i zaštita spomenika u kontekstu nacionalnih buđenja

4.12. Istraživanja kompleksa Eufrazijane, Peteani, Deperis, Millet, Frey, Cirilli, F. Forlati, Molajoli

11.12. Djelatnost središnjeg povjerenstva u Istri i na kvarnerskim otocima, A. Gnirs i drugi. Budinichev rad

18.12.

Obnova nakon ratnih stradanja, Senj, Pula, Krk, Osor, Pavan, Mirabella Roberti, Freudenreich, Perc

Prva poratna rekognosciranja terena Fučić, Hauptmann, Stele

8.1. Počeci sustavne zaštite nakon Drugog svjetskog rata, od zidnog slikarstva, preko prvih zaštita urbanističkih cjelina, do zaštite tradicijske arhitekture i inventarizacije pokretne baštine, Perčić,



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


Prelogov pristup urbanističkoj zaštiti, Mohorovičićeva djelatnost, slučaj Rijeke, od napredne obnove Trsata do razaranja Staroga grada. Zaštita spomenika tijekom Domovinskog rata.

15.1. Terenska nastava

22.1. Kolokvij

29.1. Analiza rezultata kolokvija, zaključna razmatranja



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



Naziv kolegija IKONOLOGIJA

Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički smjer

Semestar I. (DS) ZIMSKI


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 45 (30+15+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave SRIJEDA, 08:15-11:00, 206


da

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić

Kabinet 461

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11:00-12:00

Telefon 265603

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Nikolina Belošević

Kabinet 464

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11:00-12:00

Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Ikonologija – povijesni pregled; odnos pojmova ikonologija-ikonografija; ikonologija danas Razvoj ikonološke misli: Warburg, Panofsky, Warburgova škola (biblioteka), Američka škola, kritike ikonologije, Warburgov krug, Francuska škola, suvremene perspektive Ikonološke metode – interpretacija «slike» s obzirom na ikonografski kontekst, nastanak, kontinuitet i recepciju; način čitanja i recepcije «slike»; promjena načina prikazivanja sadržaja u povijesti umjetnosti «Slika» kao povijesni dokument «Slika» kao komentar Riječ i slika – mehanizmi i tipologija Case study – interpretacija određenog sadržaja-teme – primjeri ikonološke analize prilagođeni školskom programu


Razumijevanje nastanka i razvoja određenog sadržaja/teme u vremenu i prostoru, njezina širenja te ishodišta i utjecaja. Mogućnost čitanja i analize određenog likovnog djela. Mogućnost sudjelovanja u diskusiji i jasnog i argumentiranog obrazloženja teze ili stava. Poznavanje recentne literature i recentnih rezultata istraživanja i doprinosa u disciplini. Razvijena sposobnost samostalnog istraživanja i obrane određene teze u pisanom i usmenom obliku.



X X X


X



Pohađanje nastave 0,5 20

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 50

Kontinuirana provjera znanja 2

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Vicelja-Matijašić M., Uvod u ikonologiju (udžbenik), Filozofski fakultet, Rijeka, 2014. 2. Panofsky E., Ikonološke studije. Beograd 1975. (poglavlja: Uvod, Slijepi kupidon) 3. Panofsky E., Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina, Život umjetnosti 13, 1971. 4. izabrani članci iz udžbenika o likovnoj umjetnosti

IZBORNA LITERATURA

1. Vicelja-Matijašić M., Ikonologija, Rijeka, 2013., Filozofski fakultet 2. Reader – izabrani tekstovi iz školskih udžbenika


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje je nastave obavezno; na nastavi se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje; za nastavnu jedinicu postoje pripreme; aktivnost se na nastavi evaluira


Studenti su informirani putem izvedbenog programa na početku akademske godine; kontinuirano preko portala Mudri, na koji su postavljeni svi materijali za nastavu te sva potreban literatura u pdf formatu; studenti se po potrebi informiraju putem zajedničke e-adrese.


Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.


Ispit se polaže pismeno (esej) i usmeno.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 29.01./02.02. 2018.

19.02./26.02. 2018.


03.04./06.04. 2018.

Ljetni 11.06./16.06. 2018.



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


02.07./06.07. 2018.

Jesenski izvanredni

10.09./14.09. 2018.

14.09./14.09. 2018.


DATUM NAZIV TEME

04.10.2017. NEMA NASTAVE – SLUŽBENO ODSUSTVO

11.10.2017. Uvodno predavanje, dogovor oko obveza i literature Slika

18.10.2017. Aby Warburg i počeci ikonologije

25.10.2017. Erwin Panofsky

01.11.2017. NEMA NASTAVE - PRAZNIK

06.11.2017. NEMA NASTAVE - SLUŽBENO ODSUSTVO

15.11.2017. Američka škola Nova ikonologija Ikoničnost Ikonoklazam

22.11.2017. NEMA NASTAVE - SLUŽBENO ODSUSTVO

29.11.2017. Primjeri ikonološke interpretacije u školskom program - seminar




10.01.2018. Terenska nastava - Nadoknada nastave

17.01.2018. NEMA NASTAVE - GO

24.01.2018. Završno predavanje



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



Naziv kolegija METODIKA TEORIJE UMJETNOSTI

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti – NASTAVNIČKI MODUL

Semestar Zimski, III


Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

1 sat predavanja , ponedjeljak 11-12, dvorana 230 1 sat individualno mentoriranje metodičkih vježbi 1 sat seminara u sklopu srednjoškolskog i(li) muzejsko pedagoškog nastavnog procesa


-

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Nataša Lah

Kabinet F - 460

Vrijeme za konzultacije nakon nastave

Telefon 051265737


Suradnik na kolegiju /

Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća teorijska i praktična tumačenja vizualne kulture u čijem se kontekstu pojavljuje i razvija znanost o slici, slikovni i kulturni obrat, vizualni studiji i multidisciplinarnost vizualnog. Naglašava se uloga vizualnog i dominacija masmedijske slike svijeta, tehnoimaginacije, virtualne realnosti i kulture ekrana. Tematizira se položaj slike unutar pojedinih disciplina i tumače se metodički postupci koji se pojavljuju u praksi. Područja i discipline koja se obrađuju su sljedeća: Temeljne discipline znanosti o slici: povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti, filozofija, logika i matematika, psihologija, neurologija i kognitivna znanost, retorika i semiotika, komunikologija i mediologija; Povijesno orijentirane znanosti o slici; historiografija, teologija, arheologija, etnologija; Društvene znanosti o slici; sociologija i kulturologija, politologija i pravna znanost; Primijenjene znanosti o slici: kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama, kartografija i tipografija; Moderni mediji slike: likovna umjetnost, komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija i novi mediji. Tumači se i diskutira o raznovrsnim formama slika, tipovima i upotrebi slika, o postupcima njihove proizvodnje, hiperprodukcije i obrade, uvjetima njihove recepcije i distribucije, stvaralačkog mišljenja ili posve općenito o pojmu slike i njenom položaju unutar znanstvenog diskursa. Navedeni se aspekti pristupa i problematiziranja slike razmatraju ujedno i u kontekstu primjene srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti kao i unutar neformalnog obrazovanja i razvijanja vizualne pismenosti općenito. Korelativnost teorijskih postavki znanosti o slici i slike kao medija odgojno-obrazovnog procesa unutar hrvatskog obrazovnog sustava. Postavljaju se pitanja kako predstaviti u nastavi teorijske paradigme nastale u vremenu modernizma ili pak koje se teorije primjenjuju na polje istraživanja znanosti o slici i vizualne kulture, kako razvijati vizualne kompetencije i biti kritički osviješten o vizualno-virtualnoj i tehnomanipuliranoj slici svijeta. Rastapa li se pred navalom novih slikovnih medija povijest umjetnosti u općoj znanosti o slikama? (Belting). Razmatra se stvaranje značenja, identiteta i vrijednosti unutar vizualne kulture i vizualnih komunikacija i analiziraju naša viđenja posredovana raznim sistemima označavanja. Kolegij propituje vizualnu i estetsku osjetljivost kroz reprezentacijske forme suvremene vizualne kulture i njene teorijske postulate kontinuirano korelirajući s potrebama formalnog i neformalnog obrazovanja. Kolegij iznalazi metode učenje, poučavanja, proučavanja i prezentiranja teorijskih pristupa i praktičnih vježbi na području znanosti o slici i vizualne kulture omogućujući primjenu i interpretaciju unutar formalnog i neformalnog obrazovanja.



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



Poznavanje različitih metodoloških pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi i primjeni tekstova tijekom nastavne prakse. Posjedovanje sposobnosti pismenog izražavanja i analize različitih teorijskih tekstova kao i njihove primjene u nastavnom procesu. Primjena metodičkih pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti i vizualne kulture u kontekstu formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Upoznavanje interdisciplinarnog pristupa vizualnoj kulturi unutar srednjoškolske nastave likovne umjetnosti i intermedijalne analize vizualnih formi na polju vizualnih umjetnosti. Razumijevanje potrebe širenja strukovnog područja tematiziranjem i problematiziranjem aktualnosti vizualne kulture, vizualnih informacija u kulturi, znanosti o slici i vizualnih studija. Razvijanje i zauzimanje kritičkog pogleda i interpretacije suvremenih vizualnih umjetničkih pojava – kako kod srednjoškolaca razvijati estetsku osjetljivost i stvaralačko mišljenje. Uspostavljanje korelacije s metodičko-didaktičkim pristupima vizualnim umjetnostima u nastavi likovne umjetnosti. Sposobnost razlikovanja deskriptivnih, normativnih i znanstvenih teorijskih radova. Sposobnost razlikovanja različitih diskurzivnih analiza u filozofiji, poetici, estetici, kritici i drugim teorijskim pristupima vizualnoj umjetnosti. Razumijevanje suprotstavljenih pristupa u estetici, stilistici, kritici, kao i znanstveno teorijskim tekstovima, te ključne poveznice njihovih metodoloških pristupa. Razvijanje sposobnosti stručnog izražavanja u pisanom obliku, a u različitim domenama navedenih pristupa. Vještine interpretacije vizualnog jezika i analiziranja kriterija vrijednosti i stvaranja značenja kao i sposobnost osjetljivog vizualnog opažanja i tumačenja odnosa teorije i prakse. Studenti usvajaju znanja, sposobnosti i vještine istraživanja, proučavanja i interpretiranja programske građe kolegija kako bi mogli adekvatno analizirati i prezentirati svoje spoznaje odabranim metodama i oblicima rada u kontekstu neformalnog, a posebice formalnog, marginaliziranog (na svim razinama), vizualno-likovnog obrazovanja u Hrvatskoj.



X X X X


x



Pohađanje nastave 0,5 20



ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 4 100











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


1. Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije. 2. Sachs-Hombach, K. (Ed.). (2006 [2005]). Znanost o slici. Discipline, teme, metode. Zagreb: Antibarbarus.

IZBORNA LITERATURA

1. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.


POHAĐANJE NASTAVE

Minimum 70%. Kolizija 50%.


Na predavanju, u vrijeme konzultacija ili putem e- maila


Na predavanju, u vrijeme konzultacija ili putem e- maila


Kontinuirana provjera (mentorske vježbe i seminari u srednjoškolskoj nastavi) i usmeni ispit



ISPITNI ROKOVI

Zimski Ponedjeljak 05.02. Ponedjeljak 19.02


Utorak 03.04.

Ljetni

Jesenski izvanredni

Ponedjeljak 03.09. Ponedjeljak 10.09.


DATUM NAZIV TEME

1.

Uvodno predavanje.

1. Obrazloženje osnovnih ciljeva i svrhe predmeta. Pregled tema koje će se obrađivati tijekom semestra. Upoznavanje s načinom rada na predavanjima i vježbama te na terenskoj nastavi. Pregled literature. Pregled tema i literature koje studenti mogu izabrati za izradu pisanih radova.

2. Uvod u programsku građu

2. Temeljne discipline znanosti o slici

3. Interdisciplinarnost u srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti

4. Povijesno orijentirane znanosti o slici

5. Društvene znanosti o slici

6. Primijenjene znanosti o slici

7. Moderni mediji slike

8. Terenska nastava (muzejsko pedagoška edukacija)

9. Kriza rasprave o umjetničkom stilu

10. Postpovijesna kriza razvojne povijesti umjetnosti

11. Virtualna umjetnost

12. Trivijalna umjetnost



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


13. Tekst kao slika

14. Izvođenje kao slika

15. Zaključno predavanje

- studentsko vrednovanje prezentiranih tema i studentskih vježbi



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



Naziv kolegija TEORIJA UMJETNOSTI 20 st

Studij Povijest umjetnosti – diplomski nastavnički smjer (II g.)

Semestar zimski

Akademska godina 2017/2018

Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu, dvorana 232

Mogućnost izvođenja na stranom

jeziku /

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Nataša Lah

Kabinet 460

Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Telefon 265 737


Suradnik na kolegiju Virna Car Jović, mag.str.

Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Telefon 265 742



SADRŽAJ KOLEGIJA

Posljedice sloma standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti nakon 1900.

Problematiziranje zadane objektivnosti i uvod u novu povijest umjetnosti. Položaj recipijenta u vrijednosnim

sustavima. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi. Kontradikcije modernizma. Modernizam, subjektivnost

i formalizam. Kritički modernizam. Umjetnost (kao) teorija. Strukturalizam i poststrukturalizam. Postmoderna i

kritika postmoderne. Nova kritička teorija. Nova povijest umjetnosti. Vizualna kultura i vizualne studije.


Poznavanje teorije umjetnosti 20.st. primjereno razini diplomskog studija, prilagođeno nastavnom modulu diplomskog studija. Kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti. Stjecanje sposobnosti analize teorijskih tekstova i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave sadržajem kolegija.



x x x



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA

MAX BROJ

BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 15

Kontinuirana provjera znanja (pismeno) 0,5 25

Prezentacija 0,5 25

ZAVRŠNI ISPIT (pismeni) 1,5 35

UKUPNO 3 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju

mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Eds.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja)

2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. Šuvaković, M., & Erjavec, A. (Eds.). (2009). Figure u pokretu. Savremena zapadna estetika, filozofija i teorija umetnosti. Beograd: Atoča. Vujičić kolekcija. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

1. Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije.

2. Miščević, N., & Zinaić, M. (Eds.). (1982). Plastički znak. Rijeka: ICR. 3. Kolešnik, L. (Ed.). (2005). Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti

umjetnosti. Zagreb: IPU. 4. Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitom stanju. Esej o trijumfu estetike. Zagreb: Naklada Ljevak. 5. Struken, M., & Cartwrigt, L. (2001). Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 6. Danto, A. C. (1997.). Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak. 7. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma. 8. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P.


POHAĐANJE NASTAVE

Redovito. Minimum 70%. Kod kolizije 50% (isključujući ponavljanje kolegija gdje ostaje 70%).


Nastava, konzultacije, e mail


Konzultacije, e mail


Seminari/prezentacije + pismeno + usmeno


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

ISPITNI ROKOVI

Zimski Ponedjeljak 05.02. (pismeni); Utorak 06.02. (usmeni)

Ponedjeljak 19.02 (pismeni); Utorak 20.02. (usmeni)



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


Proljetni

izvanredni Utorak 03.04. (pismeni); Srijeda 04.04. (usmeni)

Ljetni

Jesenski

izvanredni

Ponedjeljak 03.09. (pismeni); Utorak 04.09. (usmeni)

Ponedjeljak 10.09. (pismeni); Utorak 11.09. (usmeni)


DATUM NAZIV TEME

1 Slom standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti

2 Problem ‘zadane objektivnosti’

3 Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima

4 Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi

5 Bečka škola PU

6 Kontradikcije modernizma

7 Modernizam, subjektivnost i formalizam

8 Kritički modernizam

9 Umjetnost (kao) teorija

10 Strukturalizam i poststrukturalizam

11 Feminizam

12 Postmoderna i kritika postmoderne

13 Nova kritička teorija

14 Nova povijest umjetnosti

15 Vizualna kultura i vizualne studije



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



Naziv kolegija Problemi zaštite i očuvanja urbanističke baštine u regiji

Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički smjer

Semestar I.


Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 0 + 30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom , 12:15 -15.00, dvorana 232


Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan Bradanović, izv. prof.

Kabinet 459

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 12:00 - 13.15 (i prema dogovoru)

Telefon

e-mail [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju /

Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegijem se analizira slabo istraženi povijesni urbanistički razvitak i karakteristike arhitekture naselja na području sjevernoga Jadrana te njemu gravitirajućih kontinentalnih područja. Utvrđuje se na zadanom području vrlo raznorodna tipologija povijesnih naselja kao i različite karakteristike gradnje u pojedinim sjevernojadranskim i sjevernom Jadranu gravitirajućim kontinentalnim područjima. Urbanističko-arhitektonska morfologija i tipologija u regiji donosi se i presjekom kroz povijesna razdoblja.


Svladavanje vještine urbanističke analize naselja, komparativnom analizom pisanih i grafičkih vrela s dokumentacijom nastalom korištenjem suvremenih tehnologija. Usvajanje i primjena specifičnog stručnog rječnika te znanja o inačicama povijesnoga nazivlja koje se koristilo za određeni dio naselja, tip ili dio građevine. Svladavanje konzervatorskih tehnika koje se koriste pri analizama urbanističkih cjelina. Znanja praktičnu primjenu nalaze u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, primjerice pri konzervatorskim studijama i izradi stručnih podloga za urbanističke planove.



X X X X


X



Pohađanje nastave 1 o



ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100




51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. M. Bradanović, Istra: Urbana povijesna središta – Urbana zgodovinska središča, Pula, 2011. 2. M. Bradanović, Vrbnik - grad, ljudi i spomenici, Zagreb, 2015. 3. A. Krizmanić, Komunalna palača Pula, Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće, Pula,

1998. 4. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, knjige II. i III, Zagreb, 1995., 2002. 5. M. Prelog, Poreč, Grad i spomenici, Beograd, 1957. ili 2. Izdanje, Zagreb, 2007.

IZBORNA LITERATURA

1. J. Belamarić, G. Nikšić et al., Pouke baštine za gradnju u hrvatskom priobalju, Zagreb, 2007. 2. M. Bradanović. Grad Krk u srednjem vijeku, Split, 2016. 3. M. Bradanović et. al., Oprtalj/Portole, Oprtalj, 2009. 4. M. Bradanović, Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku, Zbornik Lovranšćine,

Lovran, 2010., 215-254. 5. M. Bradanović, Graditeljstvo Vinodola u doba pavlina, Czriquenicza 1412, Život i umj. Vinodola u doba

pavlina, Crikvenica, 2012. 61-80. 6. M. Bradanović, Razvitak naselja na kvarnerskim otocima – primjer Dobrinja, 139-156., Ars Adriatica, 2,

2012. 7. R. Goy, Venice, The City and Its Architecture, Venice, 1997. 8. E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar, 1999. 9. A. Krizmanić, Komunalna palača - Pula . Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće,

Pula, 1998. 10. D. Miletić – M. Valjato Fabris, Sokolac – Frankopanski plemićki grad u Brinju, Zagreb, 2003. 11. S. Štefanac et al., Dioecesis Justinopolitana, l'arte gotica nel territorio della Diocesi di Capodistria,

Capodistria, 2000. (poglavlje Architettura ed Urbanesimo, 36-137).


POHAĐANJE NASTAVE







51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



ISPITNI ROKOVI

Zimski 30. 1., 9.00, 15. 2., 9.00


3. 4., 9.00

Ljetni 12.06.,9.00, 28.06.,9.00

Jesenski izvanredni

11.09., 9.00, 13.09.,9.00


DATUM NAZIV TEME

3. 10 Uvodna razmatranja, povijesna naselja sjevernog Jadrana tipologija i problemi njihovog očuvanja

10.10

Venecija i istarska obala od Milja do Pule, obalni gradovi zapadne i južne Istre kao središta

širenja mletačkih graditeljskih modela, usponi i padovi

Kamen i opeka, građa ziđa i dekorativna plastika

17.10 Kašteli raškoga sliva, fortifikacije, razvoj podgrađa, utvrđene plemićke rezidencije, od

fortifikacijskog prema ladanjskom konceptu

24.10 Međuodnos pograničnih kaštela mletačke Istre i Pazinske knežije, kontinentalni i mletački način, razlike modela urbanizacije, ratni faktor, Svetvinčenat i Pazin, Žminj i Tinjan, Kršan i Plomin

31.10 Kvarnerski lučki gradovi Rab, Senj, Osor i Krk. paški primjeri - Stari i Novi Pag, Novalja u sjeni Raba.

7.11. Razvoj sela na kvarnerskim otocima, primjeri Lošinja, Suska, Dragozetića, Jurandvora, Ilovika, urbanizacija M. I V. Lošinja tijekom19. st., tipologija.

14.11. Krčki kašteli Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška, njihove veze s Vinodolom, proces urbanizacije krčkih kaštela-u ranijem razdoblju novoga vijeka

21.11. Vinodolske luke i njihovi kašteli

28.11 Modruš, veze s Vinodolom, počeci i daljnji razvoj naselja u Gorskom kotaru, specifičnosti oblikovanja, građe ziđa, krovnog pokrova

5.12. Naselja liburnijskoga dijela Istre, stradanja i oporavak nakon Uskočkih ratova

19.12. Odnos Trsta i Rijeke, razvoj Austrijskoga primorja, oporavak Senja i Karlobaga

2.1 Povezanost uspona i padova, primjeri Novigrada i Buja, Pule i Vodnjana, Osora i Cresa

9.1.

Odnosi utvrđenih plemićkih rezidencija i podgrađa, crkvenih i svjetovnih središta gradova, luke i lučkih instalacija prema gradskim središtima, trgovačkih i stambenih podgrađa, suburbana područja unutar i izvan gradskih zidina, razvoj novih urbanističkih težišta, procesi okrupnjavanja unutar gradskoga tkiva

16.1. Terenska nastava

23.1. Kolokvij

30.1. Analiza rezultata kolokvija, zaključna razmatranja



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455



Naziv kolegija Metode istraživanja i prezentacije vizualnih umjetnosti

Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički modul

Semestar 1.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 12.15 -14.00 i 15-16


Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš

Kabinet F-462

Vrijeme za konzultacije Utorkom 11.15- 12, srijedom 16.00 - 17.00

Telefon


Suradnik na kolegiju

Kabinet


Telefon

e-mail


SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest znanosti: znanost do novog vijeka, novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti, povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, vrste znanstvene proze, retorika znanosti i akademsko pismo. Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera.

Metodologija pristupa umjetničkom djelu u okviru znanstvene discipline povijesti umjetnosti: strategije, faze, sustavnost. Različiti metodološki pristupi:

- Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici - Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću, poznavalaštvo danas - Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl - Ikonografija – ikonologija: Erwin Panofsky - Marksizam i socijalna povijest umjetnosti - Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu - Psihoanaliza - Semiotika - Postkolonijalizam

Suvremena metodologija znanstvenog istraživanja u povijesti umjetnosti u praksi: paradigmatski primjeri i praksa pisanja znanstvenog rada, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju, eseja i slično. Oblikovanje znanstvenog teksta.


Poznavanje i razlikovanje različitih pristupa u metodologiji znanstvenog istraživanja humanističkih znanosti te naročito u povijesti umjetnosti – kako onih povijesnih, tako onih koji se i danas prakticiraju. Temeljito razumijevanje i mogućnost primijene različitih metodoloških pristupa, kao i različitih vrsta znanstvenih i stručnih tekstova. Posjedovanje znanja o načinu koncipiranja, elementima, strukturiranju argumentacije i znanstvenoj opremi znanstvenog i stručnog teksta, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju.



X X X




51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455




Pohađanje nastave



ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

OCJENA BODOVI

Kontinuirana provjera znanja: seminar 1

1

2

3

4

5

0

8,75

17,5

26,25

35

Kontinuirana provjera znanja: seminar 2

1

2

3

4

5

0

8,75

17,5

26,25

35

ZAVRŠNI ISPIT

1

2

3

4

5

0

7,5

15

22,5

30

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u vidu tri seminarska rada: 1. rad vezan uz metodologiju znastvenog istraživanja; samo izlaganje 2. rad: analiza znanstvenih članaka iz područja povijesti umjetnosti; samo izlaganje

Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene. Pristup popravku međuispita: nije predviđen Završni ispit

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:






51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455







IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods, Manchester-New York 2006 2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Zagreb 2011 3. S. Barnet, A Short Guide to Writing about Art, 2015 (11. izdanje) 4. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja.

IZBORNA LITERATURA

1. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.


Osobno, elektronskom poštom


Osobno, elektronskom poštom




Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra.

ISPITNI ROKOVI



51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455


Zimski


Ljetni

Jesenski izvanredni


DATUM NAZIV TEME

09.10 SVI studenti MORAJU doći 9. listopada u 15.30 u čitaonicu Odsjeka za povijest umjetnosti. Dolazak je OBAVEZAN zbog rasporeda zadataka na kolegiju Metode istraživanja i prezentacije vizualnih umjetnosti

1. Uvodno predavanje; Povijest znanosti: znanost do novog vijeka

2. Novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti; Povratak retorike

3. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti;Vrste znanstvene proze

4. 1. Retorika znanosti i akademsko pismo str. 138 Strategije i tehnike akademskog pisma: 2. pripreme za pisanje (invencija) . . . . . . . . . . 153 3. struktura i dijelovi (dispozicija). . . . . . . . 237

4. odlomak i konektori (argumentacija) . . 305

5. 5. jezik i stil (elokucija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 6. citiranje i citati (memorija) . . . . . . . . . . . . 435 7. dva citatna stila (velika mehanika) . . . . . 507

8. posljednji koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

6. Humanističke znanosti i povijest umjetnosti: umjereno relativistički pristup Metode istraživanja u povijesti umjetnosti: uvod i početci discipline

Definirane teme svih istraživanja

7. Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl; Semiotika

8. Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19., 20. i 21. stoljeću

9. Seminarski radovi: analiza znanstvenih članaka



12. Prezentacija samostalnog istraživanja




dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti · pdf filedioklecijanova palača, adam i...

Documents