dump - unizg.hr

Slobodna DalmacijaLISTOPAD 2016. NASLOvNIcA.1

hrvatske sveučilišne novine

Najveći studentski restoran u Splitu

Politolozi o krizi Europske Unije

STR. 24

Kongres povjesničarau Zadru

STR. 21

god VIII.broj 83.10. listopadaA.D. 2016.www.unist.hr

Razgovori sa starim i novim predsjednikom Rektorskog zbora

STR. 12-13

Na Europskim studentskim igrama najuspješnija zemlja Republika Hrvatska

STR. 23

nova doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu

STR. 8-9, 10-11, 14-15

STR. 4-5

Devet splitskih studenata na Penn Stateu

Vodeći CERN-ovi znanstvenici u Splitu

STR. 3

STR. 22

Promjena na vrhu Rektorskog zbora: Anđelinović umjesto Borasa

Zauzimat ćemo se za sinergiju među sveučilištima, i svih nas skupa s našim Ministarstvom radi efikasnijeg korištenja sred-stava. Tražit ćemo rješenje za dugoročno financiranje viso-kog obrazovanja i nastojati da MZOS uvaži stavove sve-učilišta o financiranju. Vrlo je važan i rad na zakonima o visokom obrazovanju

Rektorski zbor je nastojao radi-ti na dobrobit svih sveučilišta,

s vrlo jasnim glavnim ciljem: povećanjem proračunskih

sredstava namijenjenih visokom obrazovanju i znanosti sa sadašnjih

0,72 posto na europski prosjek od 1,2 posto.

Krajnja nam je zadaća omogućiti mladim ljudima

da ostanu u Hrvatskoj i daju svoj doprinos

razvoju Hrvatske.

Na prvoj sjednici Rektorskog zbora pod predsjeda-

njem splitskoga rektora usvojen je Akcijski program

rada za akademsku godinu 2016./17., te izvješća petna-

estak povjerenstava osnovanih u posljednje dvije godi-

ne. Akcijski program sadrži precizne rokove i nositelje,

a na prvom je mjestu sudjelovanje u izradi državnog

proračuna razdjela visokog obrazovanja i znanosti za

što je formirano povjerenstvo od prorektora i rukuvo-

ditelja financijskih službi, koje će na sljedećoj sjednici

Zbora predstaviti prijedlog proračunskih smjernica za

sveučilišni sustav. Uz tu točku programa treba istaknu-

ti i Prijedlog programskih ugovora;

Imenovano je i Povjerenstvo za izradu nove zakon-

ske regulative u visokom obrazovanju i znanosti: Za-

kona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,

Zakona o studentskom zboru, Zakona o osiguranju

kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, te mno-

gih važnih podzakonskih akata poput uvjeta za izbor

u znanstvena zvanja, u znanstvena i nastavna zvanja,

nastavnih opterećenja, o kvaliteti, i o hrvatskom kva-

lifikacijskom okviru.

Aktualna je i izmjena postojećih podzakonskih aka-

ta o radnopravnom statusu zaposlenika, izmjene zako-

na o plaćama u javnim službama, određivanje koefici-

jenta složenosti poslova za zaposlenike sveučilišta, ko-

lektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, potom

prijedlog kriterija za zapošljavanja na sveučilištima te

uspostavljanje jedinstvenog pravnog okvira na sveuči-

lištima s usklađivanjem općih akata...

264

Humano srce Splitskog sveučilišta STR. 3

podučava besplatnoDUMP

STR. 20

universitas | listopad 2016.2

impressum ♦ universitas ♦ hrvatske sveučilišne novine ♦ urednički kolegij ♦ Franka Babić ♦ Petar Bačić ♦ Aleksandra Banić ♦ Tomislav Čizmić-Marović ♦ Irena Drmić-Hofman ♦ Damir Humski (urednik fotografije) ♦ Suzana Kačić - Bartulović ♦ Snježana Knezić ♦ Jelena Matešić ♦ Sandro Nižetić ♦ Ivan Perkov (Zagreb) ♦ Ivica Profaca ♦ Leida Rizvan Sikimić ♦ Petra Šimundić ♦ Sagita Mirjam Sunara ♦ Ivana Vuka ♦ nakladnički savjet ♦ prof. Ante Čović, predsjednik ♦ prof. Sandra Bischof ♦ prof. Zoran Curić ♦ prof. Branko Matulić ♦ prof. Mislav Grgić ♦ prof. Ante Bilušić ♦ prof. Nikola Račić ♦ fotografije ♦ cropix ♦ glavni urednik ♦ Duško Čizmić Marović ♦ nakladnici ♦ Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu ♦ za nakladnike ♦ prof. Šimun Anđelinović i prof. Damir Boras, rektori ♦ adresa redakcije ♦ Livanjska 5/IV.♦ tel. 021/558 262 ♦ [email protected] ♦ www.unist.hr/universitas

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUCentar za istraživanje i prijenos

znanja u biotehnologijiOBJAVLJUJE

N A T J E Č A J m/žza izbor

jednog (1) izvršitelja na radno mjesto I. vrste složenosti poslova, u znanstve-nom zvanju - znanstveni suradnik, u znanstvenom području prirodne zna-nosti, polje biologija, grana biokemija i molekularna biologija, na neodre-đeno vrijeme, u punom radnom vremenu u Laboratoriju za imunokemiju i biokemiju Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji (CIPZB) Sveučilišta u Zagrebu

Stručni uvjet: dipl. ing. molekularne biologije

Prednost: dosadašnji znanstveni i stručni rad u području vakcinologije, imunologije, biotehnologije bioloških lijekova, toksinologije; poznavanje rada u okruženju proizvodne/laboratorijske prakse; iskustvo s kulturama animalnih stanica i tkiva, s pokusnim životinjama (potvrda o stručnoj os-posobljenosti za rad s pokusnim životinjama) i s molekularno-biološkim, biokemijskim i imunokemijskim metodama; izbor u znanstveno zvanje u području prirodnih znanosti, polje biologija.

Uz prijavu priložiti:

1. životopis; popis ocjenskih radova (diplomski rad, magistarski rad, doktor-ska disertacija)

2. popis znanstvenih radova razvrstan na: CC-radove u svojstvu glavnog autora i koautora i na ostale radove

Uz svaki rad treba istaknuti IF u godini publiciranja, te citiranost rada prema bazi ISI WoS. Ako rad nije izvorni znanstveni rad u punom opsegu (original scientific article), potrebno je naznačiti kategoriju rada, kao npr. revijalni članak (review), bilješka (note) i sl.

3. popis znanstvenih monografija, odnosno poglavlja u znanstvenim monografijama, uz navođenje početne i završne stranice. U dodatku pri-stupnik treba priložiti i presliku naslovne strane s podacima o djelu, presliku predgovora odnosno uvoda i sadržaja, te prve stranice teksta

4. popis sudjelovanja na znanstvenim i stručnim sastancima prema katego-rijama u kojem pristupnik posebno navodi pozvana predavanja, sekcijska predavanja i sl. za razliku od postera. Pristupnik također treba naznačiti glavnog autora, odnosno tko je održao predavanje

5. popis predavanja na institucijama

6. kratak opis znanstvenih i stručnih rezultata; pristupnik je osobito dužan izdvojiti svoje najvrednije radove i dostignuća (ne više od 1/3 od broja radova traženih općim uvjetima za izbor), te naznačiti vlastiti doprinos u ko-autorskim djelima, obrazložiti vrijednost tih djela i njihov odjek u svjetskoj literaturi

Odjek djela se obrazlaže brojem citata, ali i načinom na koji je dotični rad pri-hvaćen u svijetu znanosti kao temelj za daljnja istraživanja. Pristupnik može priložiti i reference koje ukazuju na uvažavanje njegova rada

7. popis kvalifikacijskih radova mentoriranih od strane kandidata

8. popis znanstvenih projekata vođenih od strane kandidata

9. popis tehnologijskih projekata i razvojnih studija, razvrstanih na one na kojima je kandidat sudionik i na one kojima je kandidat voditelj

10. popis otkrića zaštićenih nekim oblikom intelektualnog vlasništva.

Ako pristupnik posjeduje Odluku nadležnog matičnog odbora o izboru u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti, polju biologija tada je dovoljno priložiti Odluku o izboru u zvanje, a nije potrebno prilagati dokumentaciju pod rednim brojevima: 4., 5. i 6., a uz do-kumente pod točkom 3. nije potrebno prilagati preslike djela.

11. dokaz o državljanstvu.

Pristupnici moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i na njemu utemeljenim propisima.

Prijave u roku od 30 dana od objave Natječaja u NN dostaviti na adresu: Sveučilište u Zagrebu Trg maršala Tita 14, Zagreb

Konferenciji „Izrada stan-

darda zanimanja/kvalifikacija

uz unaprjeđenje zdravstvenih

studijskih programa“ održanoj

9. i 10. rujna u Zagrebu nazočili

su dionici projekta i predstavni-

ci zainteresiranih ciljnih skupi-

na za upis izrađenih standarda

zanimanja i standarda kvali-

fikacija u Registar HKO-a, za

implementaciju studijskih pro-

grama primaljstva i medicin-

sko-laboratorijske programe

te za unaprjeđenje postojećih

studijskih programa u ustano-

ve visokog zdravstvenog obra-

zovanja - voditeljica Ureda za

HKO pri Ministarstvu znano-

sti, obrazovanja i sporta gđa

Elisabetta Fortunato, načelni-

ca Sektora analitika tržišta ra-

da pri Ministarstvu rada i miro-

vinske skrbi gđa Irena Bačelić

i pomoćnica ministra zdravlja

gđa Vera Katalinić- Janković.

Uz predstavnike nadležnih mi-

nistarstava, sudjelovali su i čla-

novi nastavnog osoblja sa svih

zdravstvenih studija u RH,

predstavnici strukovnih ko-

mora sestrinstva, primaljstva,

medicinsko-laboratorijske dje-

latnosti i radiološko-tehnološke

djelatnosti te predstavnici usta-

nova poslodavaca u zdravstvu.

Izložen je tijek projektnih ak-

tivnosti pri čemu je voditeljica

projekta izvijestila o ispunje-

nju svih ciljeva planiranih pro-

Krajnji je cilj upis izrađenih standarda u Registar HKO-a te implementacija studijskih programa u obrazovne kurikulume

Unaprjeđenje zdravstvenih studijskih programa

Dana 25. rujna delegacija Sveučilišta u Splitu bila je u prija-

teljskom posjetu Univerzitetu u Zenici. Sa splitske strane su-

djelovali su rektor prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, prorektori

prof. dr. sc. Boris Maleš i prof. dr. sc. Branko Matulić te dekan

prof. dr. sc. Boris Trogrlić (FGAG), dekan prof. dr. sc. Sven Go-

tovac (FESB), dekan prof. dr. sc. Nikola Račić (POF) kao i prof.

dr. sc. Bernardin Peroš. Delegaciju je u Rektoratu Univerzite-

ta u Zenici primio rektor prof. dr. Dževad Zečić sa svojim pro-

rektorima i dekanima osam fakulteta. Razgovaralo se o svim

mogućim oblicima međusobne suradnje. Splitski sveučilištar-

ci iskorisitli su prigodu i u pratnji domaćina posjetili tvrđavu

Bobovac koja je bila sjedište bosanskih kraljeva Kotromanića

kao i čuveni franjevački samostan sa crkvom sv. Ivana Krsti-

telja u Kraljevoj Sutjesci koji posjeduje dragocjenu biblioteku,

arhiv i etnografsku zbirku.

Posjet Univerzitetu u Zenici

Suradnjom Filozofskog fa-

kulteta Sveučilišta u Splitu i

Hankuk University of Foreign

Studies (HUFS Sveučilište, Seo-

ul i Yong-in) od listopada, u or-

ganizaciji Filozofskog fakulte-

ta u Splitu HUFS Sveučilišta i

Korejske zaklade, započet će na-

stava korejske kulture, običaja i

jezika na Filozofskom fakultetu

(lokacija Peristil). Za studente i

zaposlenike Sveučilišta u Spli-

tu bit će organiziran uvodni ko-

legij korejske kulture, jezika,

povijesti i običaja u trajanju od

30 sati (Korejska kultura i jezik:

uvod). Za sve redovito upisane

studente Sveučilišta i zaposle-

nike sveučilišta tečaj će biti

besplatan. U idućem semestru

(ljetni semestar 2016.-2017.) bit

će organiziran tečaj Korejska

kultura i jezik I (osnove hangu-

la (korejskog pisma), pozdravi i

osnovni vokabular, osnove sva-

kodnevne komunikacije. Pro-

dubljivanje znanja o kulturi,

običajima i korejskoj svakodne-

vici i očekivanjima u komuni-

kaciji i kontaktu sa strancima).

Od iduće akademske godine or-

ganizirat će se fakultativna i iz-

borna nastava korejskog jezika

i kulture za redovite studente.

Filozofski fakultet nudi ove te-

čajeve u izvedbi profesora iz Re-

publike Koreje, odnosno s Han-

kuk University of Foreign Stu-

dies (obavezno je minimalno

poznavanje engleskog jezika).

Prijave traju do 18. listopada,

a početak nastave je 20. listo-

pada. Predavačica Dr. Hyesun

Jang specijalizirala je nastavu

korejskog kao stranog jezika i

ima višegodišnje iskustvo pre-

davanja korejske kulture, jezi-

ka i pisma stranim studentima

i nastavnicima.

Korejski na Filozofskom

Prvi put u novoj zgradi „Tri fakul-

teta“, dana 15. srpnja održana je 51.

svečana promocija u organizaciji Ke-

mijsko-tehnološkog fakulteta u Spli-

tu, na kojoj su dodijeljene svjedodž-

be i diplome završenim studentima

preddiplomskih i diplomskih studija

kemijske tehnologije i kemije te struč-

nog studija kemijske tehnologije.

Promovirano je 11 magistara ke-

mije, 25 magistara inženjera kemij-

skog inženjerstva, 17 sveučilišnih pr-

vostupnika kemije, 17 sveučilišnih

prvostupnika inženjera kemijskog

inženjerstva i 22 stručna pristupnika

kemijskog inženjerstva. Svečanu pro-

mociju pozdravnim je govorom otvo-

rio dekan Kemijsko-tehnološkog fa-

kulteta prof. dr. sc. Igor Jerković, koji

je čestitao promoventima na njihovu

uspjehu te im je uz riječi ohrabrenja

zaželio uspješnu profesionalnu kari-

jeru. Svečanoj promociji nazočio je i

rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr.

sc. Šimun Anđelinović koji je u svom

pozdravnom govoru čestitao novim

članovima akademske zajednice na

ostvarenom uspjehu.

Prva promocija KTF-a u zgradi ‘Tri fakulteta’

daljnjim postupcima evaluaci-

je izrađenih ishoda i nastavku

suradnje između stručnjaka ko-

ji su ostvarili ishode na projek-

tu s kompetentnim službama

u nadležnim ministarstvima i

sektorskom vijeću za područ-

je zdravstva. Krajnji je cilj upis

izrađenih standarda u Registar

HKO-a te implementacija stu-

dijskih programa u obrazovne

kurikulume.

Tijekom rasprave je nagla-

šena nužnost nastavka surad-

nje sa nadležnim ministar-

stvima pri čemu je zaključeno

kako će se dinamika daljnje

suradnje dogovarati i odvijati

u skladu s budućim okolnosti-

ma u nadležnim ministarstvi-

ma i sektorskom vijeću. Ostva-

reni ishodi na ovom projektu

od nazočnih stručnjaka su

ocijenjeni kao iznimno važni

za daljnji napredak i unaprje-

đenje zdravstvenih profesija i

zdravstvenih studija u RH, te

su svi dionici izrazili visok stu-

panj zadovoljstva kvalitetom

ostvarenih ishoda.

jektnom prijavom. Potom su

javno predstavljeni diplomski

programi primaljstva i medi-

cinsko-laboratorijske dijagno-

stike, te rezultati znanstvenih

istraživanja temeljem kojih su

izrađeni prijedlozi za unaprje-

đenje zdravstvenih studijskih

programa. Diskutiralo se o

Prof. Goran Kardum, doc. Krešimir Dolić, mag. med. techn. Matea Šarić, doc. Ante Obad

Dr. Hyesun Jang

universitas | listopad 2016. 3

Nakon posjeta delegaci-

je Sveučilišta u Splitu pozna-

tom američkom sveučilištu

Penn State University u ožuj-

ku, dogovoreno je globalno

strateško partnerstvo između

dviju institucija s nizom aktiv-

nosti kojima bi se partnerstvo

trebalo unaprjeđivati. Uz pla-

niranu zajedničku radionicu

sredinom listopada ove godi-

ne, kada će Sveučilište u Spli-

tu ugostiti veću grupu profeso-

ra s Penn Statea, jedan od glav-

nih ovogodišnjih ciljeva bio je i

organizacija posjeta studenata

Splitskog sveučilišta, koji bi se

na taj način mogli upoznati s

američkim obrazovnim i istra-

živačkim sustavom.

Zahvaljujući novom susta-

vu raspodjele sredstava ostva-

renih od upisa studenata, i u

skladu sa strateškim ciljevi-

ma Sveučilišta u Splitu, ove

godine su osigurana sredstva

za devet studenata, koji su na

taj način dobili šansu posjetiti

Penn State na rok od dva tjed-

na. Tako se prva grupa stude-

nata, predvođena prorekto-

rom Alenom Soldom, 19. ruj-

na uputila na Penn State, gdje

će ostati do 5. listopada.

Suradnja s matematičarima Penn Statea

Među studentima je Anita

Carević, doktorska studentica

koja u studenome upisuje tre-

ću godinu poslijediplomskog

studija matematike. Njezino

glavno područje interesa je

numerička linearna algebra,

pa je bilo logično da joj na Penn

Stateu domaćin bude prof. Jes-

se Barlow, s Odjela računalnih

znanosti, s kojim će se tijekom

boravka fokusirati na primje-

nu numeričkih algoritama u

obradi medicinskih slika.

Studentica Vesna Gotovac

je studentica treće godine Za-

jedničkog sveučilišnog po-

slijediplomskog doktorskog

studija matematike i glavno

područje njezina interesa je

prostorna statistika i stoha-

stička geometrija. Na Penn

Stateu njezin boravak će

isplanirati prof. Murali Hara-

na, Odjel za statistiku, Eberly

College of Science. Uz indivi-

dualni rad, tijekom boravka će

imati mogućnost upoznati sve

članove Odjela za statistiku, te

uspostaviti suradnju s profeso-

rima i studentima doktorskog

studija koji se bave područji-

ma bliskim njezinu dosadaš-

njem istraživačkom radu.

Usporedba glazbenih programa

Iz područja kulture i umjet-

nosti, u posjet Penn Stateu po-

slano je dvoje studenata. Kon-

stantin Haag je student druge

godine kazališne umjetno-

sti pri Umjetničkoj akademi-

ji i želja mu je postati glumac.

Domaćini su mu prof. Steve

Snyder, pročelnik diplomskog

odjela glume, te Dan Carter,

dekan Kazališne akademije, te

će Konstantin imati savršenu

priliku da usporedi program i

načine rada između ovih, sada

već prijateljskih, akademija.

Danijela Kos je studentica

prve godine diplomskog stu-

dija violončela na Umjetničkoj

akademiji u Splitu i provest će

dio vremena osobno s Kim Di-

ane Cook s Muzičke akademi-

je, s obzirom da se na ovom stu-

diju individualni rad s profeso-

rom podrazumijeva. Ipak, za

Danijelu su dogovorena i dru-

ga predavanja, kao što su orke-

star i komorna glazba, u što će

biti uključeni i drugi profeso-

ri ostalih područja. Valja na-

pomenuti da velike zasluge za

ovakav aranžman ima Miho-

vil Karuza, prodekan Umjet-

ničke akademije koji je i alu-

mni Penn Statea, s obzirom

da je upravo kod prof. Cook za-

vršio poslijediplomski studij.

Zajednički projekti u području računalnog vida

Stanko Kružić i Dunja Go-

tovac zajedno pohađaju posli-

jediplomski doktorski studij

FESB-a Elektrotehnika i in-

formacijska tehnologija. Oboje

su na prvoj godini studija i in-

teresi su im Computer vision,

Data mining, Big Data, GIS,

Machine learning, UAV ima-

gery. Srećom, prof. Guido Cer-

vone s Odjela za geografiju In-

stituta za cyber znanosti je Ta-

lijan koji poznaje Split i našu

obalu, tako da ga nije trebalo

nagovarati za pomoć u sastav-

ljanju plana za naše studente.

Konkretno, studenti će imati

mogućnost dogovora za zajed-

Zahvaljujući novom sustavu raspodjele sredstava ostvarenih od upisa studenata, i u skladu sa strateškim ciljevima Sveučilišta u Splitu, ove godine su osigurana sredstva za devet studenata, koji su na taj način dobili šansu posjetiti Penn State na rok od dva tjedna

Devet splitskih studenata na studijskom posjetu Penn Stateu

ničke projekte u području ra-

čunalnog vida, što je prof. Cer-

vone sa zadovoljstvom prihva-

tio.

Ivan Banović, mag. ing.

aedif., student je prve godi-

ne poslijediplomskog doktor-

skog studija građevinarstva,

smjer nosive konstrukcije, pri

FGAG-u. Glavno područje Iva-

nova interesa su eksperimen-

talno ispitivanje i numeričko

modeliranje različitih kon-

strukcija pod statičkim i di-

namičkim opterećenjem (po-

tresna platforma) te razvijanje

numeričkih modela za statič-

ku i dinamičku analizu zida-

nih, betonskih i čeličnih kon-

strukcija.

Na Penn Stateu mu je do-

temi.

Bruna Paštar je studentica

Ekonomskog fakuteta, i to pe-

te godine specijalističkog di-

plomskog studija ekonomije –

računovodstvo i revizija.

Sustav sveučilišnog sporta na Penn Stateu

Pri nedavnom posjetu prof.

Trethewaya Sveučilištu u Spli-

tu priređen je i sastanak s no-

voizabranom dekanicom Eko-

nomskog fakulteta prof. dr. sc.

Majom Fredotović te je dogo-

voreno da Bruna za vrijeme

svog boravka ostvari suradnju

s Inovacijskim parkom Penn

Statea, pri čemu će joj pomoć

pružiti Dan Lari, predsjednik,

te njegovi suradnici. Inovacij-

maćin prof. Amr S. Elnashai,

dekan Fakulteta inženjerstva,

a osiguran mu je i ured u pro-

storima Odjela građevinar-

stva i okolišnog inženjerstva.

Suradnja splitskog FGAG-a s

Penn State partnerima se već

poprilično zahuktala pa je ta-

ko nedavno prof. Elnashai odr-

žao predavanje na našem faku-

tetu putem videolinka, a i Iva-

nov mentor prof. dr. sc. Jure

Radnić je ostvario suradnju s

prof. Elnashaiem kroz projekt

Hrvatske zaklade za znanost,

na natječajnom roku u 2016.

godini, pod nazivom “Seismic

base isolation of a building by

using natural materials – sha-

ke table testing and numerical

modeling”, koji je prošao prvi

krug, a trenutno je u fazi dru-

gog kruga vrednovanja. Ivano-

va kolegica s istog fakulteta je

Samantha Pavić, studentica

pete godine diplomskog stu-

dija arhitekture i urbanizma.

Kako je Samanthino glavno

područje interesa urbani ra-

zvoj i dizajn, njezin boravak

na Penn Stateu će uglavnom

biti vezan uz Stuckeman Scho-

ol of Architecture i Stuckeman

Center for Design and Compu-

ting. Domaćin će joj biti prof.

Jose Duarte, koji se bavi urba-

nim dizajnom, tako da će Sa-

mantha imati mogućnost uvi-

da u američki način pristupa

ski park je uglavnom vezan uz

suradnju istraživačkih grupa i

tvrtki na različitim inovacija-

ma te će njihova iskustva po-

moći Sveučilištu u Splitu, ko-

je je upravo u procesu razvija-

nja takvog sustava. Nadalje,

Happy Valley LaunchBox je

organizacijska jedinica Penn

Statea koja je fokusirana is-

ključivo na razvijanje student-

skog poduzetništva, tako da će

i Brunin posjet njima pridoni-

jeti jednostavnijem razvija-

nju sličnih ideja u Splitu. Tu

za Brunu nije i kraj zadacima

jer je ona ujedno i project ma-

nager Splitskog sveučilišnog

sportskog saveza. Prema to-

me, uz “ekonomske” zadatke,

jedan od glavnih ciljeva nje-

zina posjeta je i upoznavanje

sa sustavom sporta na Penn

State sveučilištu, definiranje

sličnosti i različitosti, što može

pomoći razvoju sportskih ak-

tivnosti na Splitskom sveuči-

lištu. Penn State je sveučilište

od kojega se zaista može učiti

o studentskom sportu. Uz bez-

broj terena i manjih dvorana,

ističu se s nekoliko velikih za-

sebnih dvorana, primjerice ko-

šarkaške koja prima 15.000 gle-

datelja, a imaju drugi najveći

stadion u Sjedinjenim Država-

ma, koji je dom njihove ekipe

američkog nogometa i prima

107.000 gledatelja.

Piše:Alen Soldo, prorektor Sveučilišta u Splitu

Ravnatelj SC Stenko Dell Orco sa studentima i volonterima VOJKO BASIC/CROPIX

Sveučilište u Splitu je u su-

radnji sa udrugom Most po-

krenulo humanitarnu akciju

Humano srce Splitskog sveu-

čilišta. Dobra je ovo vijest za

naše socijalno ugrožene gra-

đane koji imaju prihvatilište

u udruzi Most, njih oko 35, jer

će se u menzama Studentskog

centra, za njih jednom tjedno

kuhati hrana za večernji topli

obrok, a donosit će im je stu-

denti volonteri i njihovi de-

kani, prodekani, nastavnici i

ostali zaposlenici sastavnica.

Akcija će trajati tijekom cije-

le akademske godine, svakog

petka, i u njoj će sudjelovati

sve sastavnice Sveučilišta.

Službeni početak akci-

je bio je 15. rujna, kada su u

prostorijama udruge Most

u Gundulićevoj 22 podije -

ljeni prvi obroci, a idejni za-

četnik, rektor Sveučilišta u

Splitu prof.dr.sc. Šimun An-

đelinović, ju je predstavio

javnosti zajedno sa suradni-

cima, studentima i predstav-

nicima udruge Most. Rektor

je istaknuo da mu je želja da

svaki student za vrijeme stu-

dija bude dio ili pokretač ne-

kog događaja ili akcije huma-

nitarnog karaktera, a ovom

akcijom Sveučilište još jed-

nom želi pokazati da je jedna

od njegovih uloga biti pokre-

tač i aktivan sudionik svih

društvenih zbivanja u svojoj

lokalnoj sredini, pogotovo

onih kojima je cilj pomaga-

nje u situacijama kada je to

najpotrebnije.

Suradnja sa studentskim udrugama

Uz logističku podršku Stu-

dentskog centra, ova će se ak-

cija provoditi u suradnji sa

Studentskim zborom, krov-

nom udrugom Alumi Sve-

učilišta u Splitu ASUS, stu-

dentskim udrugama (SKAC,

Frama, Hrvatsko nadzemlje)

i ostalim udrugama i volonte-

rima koji izraze interes za su-

djelovanjem.

Volonterskim radom želi se

potaknuti društvena solidar-

nost i osvijestiti kod studena-

ta i nastavnika jači osjećaj

pripadnosti društvenoj zajed-

nici. Akcija je organizirana u

skladu sa strateškim ciljem

br. 6. drugog strateškog pod-

ručja Strategije Sveučilišta

u Splitu za 2016. godinu koje

se odnosi na kontinuirani ra-

zvoj studentskog standarda,

te prema 3. strateškom cilju

trećeg područja Strategije

koje se odnosi na Sveučilište

kao odgovoran društveni se-

gment u svojoj lokalnoj sredi-

ni. „Humano srce Splitskog

sveučilišta“ je ujedno i zbirni

naziv svih humanitarnih pro-

jekata Sveučilišta. � �DAMIRA�BAŠIĆ

Službeni početak akcije bio je 15. rujna, kada su u prostorijama udruge Most u Gundulićevoj 22 podijeljeni prvi obroci, a idejni začetnik, rektor Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc. Šimun Anđelinović, ju je predstavio javnosti

‘Humano srce Splitskog sveučilišta’

Rektor Anđelinović pomaže u podjeli hrane beskućnicima VOJKO BASIC/CROPIX


USPOREDNI RAZGOVORI S DOSADAŠNJIM I NOVIM PREDSJEDNIKOM REKTORSKOG ZBORA

Prijepori na FilozofskomPozivam nastavnike i studente da poštuju Statut Sveu-čilišta i suzdrže se od izvaninstitucionalnog djelovanja. To je obveza svih nastavnika. Meni je vrlo žao da je na Filozofskom fakultetu došlo do prijepora između dekana i Vijeća, ali da bi se dekan razriješio trebali su se steći statu-tarni razlozi. Sada su se, nakon što je Senat prihvatio moj prijedlog o suspenziji dekana Vlatka Previšića, ostvarile pretpostavke za izbor novog dekana, uprave fakulteta i Studentskog zbora u okviru statuta i bez izvanistitucio-nalnih pritisaka, i to treba što prije napraviti. Do tada, po-zivam sve da kroz dijalog s obnašateljem dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Željkom Holjevcem osiguraju rad fa-kulteta prema Statutu, jer izvaninstitucionalna djelovanja štete ugledu fakulteta. U parlamentarnom sustavu kakav je kod nas na Sveučili-štu, gdje svaki odsjek daje svoje delegate u Vijeće fakul-teta pa se onda biraju predstavnici u Senat, očekuje se od tijela da se ponašaju u skladu sa Statutom. Što se tiče studentskih izbora, dekan je pokrenuo postupak, zatražio od Ministarstva upravni nadzor i oni su ustanovili nedo-statke. Ja sam također pokrenuo izvanrednu reviziju i revizori su ustanovili jednake stvari. Ponekad u demokrat-skim sustavima, da bi se stvari dovele u sklad sa zakonom, treba platiti odgovarajuću cijenu, a to je protok vremena potrebnog - u konkretnom slučaju - da se izaberu novi članovi Studentskog zbora u Vijeću i novi dekan. Moja je dužnost bila da predočim to Senatu koji je onda slijedom relevantnog izvješća poništio izbore i ja sam raspisao nove. Ja od toga ne bih pravio dramu, bez obzira što se dogodilo u osjetljivom trenutku. Moja je dužnost kao rek-tora da radim prema Statutu sveučilišta i prema zakonu, to je osnovno, svi moraju znati da se moraju držati Statuta i zakona.

Rektoru Sveučilišta u Za-

grebu prof. Damiru Borasu

upravo je istekao jednogo-

dišnji mandat predsjedanja

Rektorskim zborom, pa je to

bio povod za svojevrsnu re-

kapitulaciju učinjenoga.

Kako ste gradili temelje ve-

ćeg značaja i uloge Rektor-

skog zbora?

Od prvoga dana mog pred-

sjedanja Rektorskim zbo-

rom vodili smo se željom

da stvorimo Universitas

Universitatum, što ne zna-

či samo skup sveučilišta,

nego bih rekao hrvatsku

sveučilišnu obitelj koja će

razmišljati različito, a dje-

lovati kao jedno, u kojoj će

se članovi međusobno po-

magati. Jedinstvo Rektor-

skog zbora treba se osla-

njati i na tradiciju i na vi-

ziju budućnosti svih naših

sveučilišta kako bi kvali-

teta koja izvire iz njih bi-

la prepoznata i priznata u

javnosti, i da Rektor skom

zboru osiguramo mjesto

u hrvatskom društvu ko-

je on i zaslužuje.

Razvoj visokog školstva još

je daleko od potrebnoga,

ima prostora za razvoj svih

sveučilišta. Mislite li da ste

uspjeli u vašoj intenciji?

Težište rada Rektorskog

zbora u godini moga pred-

sjedanja bilo je na svestra-

nom jačanju njegove uloge

u širem društvu i državi s

jedne strane, te u akadem-

skoj zajednici s druge stra-

ne. U širem okruženju to je

značilo afirmirati ulogu

znanosti i visokog obra-

zovanja, čuvati i izgrađi-

vati autonomiju akadem-

ske zajednice, inzistira-

ti na cjelovitoj zakonskoj

regulaciji svih pitanja od

interesa za znanost i viso-

ko obrazovanje, osigurati

primjereno financiranje

znanstveno-istraživač -

kog i obrazovnog pogona.

Pritom je Rektorski zbor

uspješno partnerski sura-

đivao sa saborskim tijeli-

ma i uspješno koordinirao

aktivnosti s MZOS-om ne

ustručavajući se ni od pod-

nošenja ustavnih tužbi ka-

da su bila u pitanju načela

kao kod Zakona o hrvat-

skom klasifikacijskom

okviru. Bitno smo prido-

nijeli i zajedničkom nastu-

pu sveučilišta prema gos-

podarskim subjektima.

A na unutarakademskom

planu?

Na prvom nam je mjestu

bilo zajedništvo svih hr-

vatskih sveučilišta. Po-

tom, naravno, bitna pita-

nja konkretne suradnje i

razvoja poput osuvreme-

njivanja informacijskih

sustava, podizanja kva-

litete i težnje znanstve-

noj izvrsnosti, izgrad-

nja i provedba kriterija

znanstveno-umjetničkog

i nastavnog napredova-

nja, problemi zapošljava-

nja... Ovdje treba ubro -

jiti i uključivanje Vijeća

veleučilišta, Hrvatskog

katoličkog sveučilišta i

Sveučilišta u Mostaru u

rad Rektorskog zbora bez

prava glasa. Ne bih zao-

bišao ni obnovu tradicio-

nalnih ceremonijala kao

simbolične potvrde zna-

čaja akademske zajednice

što ponekad nije nailazilo

na razumijevanje, osobito

medija. Nismo zanemari-

li ni studentsku proble-

matiku, od upisa, preko

standarda studiranja ili

doprinosa zapošljavanju

i samozapošljavanju, sve

do afirmacije akadem-

skog sporta kroz Europ-

ske sveučilišne igre.

Jednaki u EuropiKakva je bila suradnja Rek-

torskog zbora s drugim sve-

učilištima u Europi?

Sudjelovao sam na dvije

predsjedničke konferen-

cije koje su organizira-

le članice Europske uni-

je koje su u tom trenutku

predsjedale Unijom, Nizo-

zemska i Austrija. Zajed-

no s predstavnicima iz

Ljubljane, Budimpešte,

Praga i Beograda zatraži-

li smo veću europsku skrb

o novopridošlim članica-

ma u znanstvenom, istra-

živačkom i razvojnom po-

dručju, jer smo zbog plaća

i drugih uvjeta dovedeni

u neravnopravan položaj.

Naša riječ se čula, i sada

možemo tražiti od budu-

će Vlade da pokrene pre-

govore u korist znanstve-

nika iz naših malih zema-

lja koji na međunarodnim

kompetitivnim natjeca-

njima dobivaju projekte,

a onda su plaćeni manje

od kolega iz drugih europ-

skih zemalja, kao da to ni-

je jednaka znanost.

Razdoblje Vašeg predsjeda-

nja prošlo je u političkim, iz-

bornim, turbulencijama. Je

li to bila sretna ili nesretna

okolnost?

Loše je bilo što se mnoge

odluke nisu na vrijeme

donosile, ali s druge stra-

ne nije bilo pritisaka poli-

tike na djelovanje sveuči-

lišta. Sada je važno formi-

rati stabilnu Vladu koja

će razumjeti da su visoko

obrazovanje i znanost si-

le pokretačice i gospodar-

stva, i kulture, i nacional-

nog osjećaja i zajedništva.

Respektira li se stav sveuči-

lišta u izboru ministara zna-

nosti, obrazovanja i sporta,

te u formiranju politika?

Možemo reći kako Mini-

starstvo treba djelovati,

na što treba obratiti po-

zornost i u kojem smje-

ru. Ministar je jako važ-

na osoba, dakle, važno

je da on to razumije i da

to bude osoba iz sustava.

Možda bi trebalo razmi-

sliti i ponovno razdvoji-

ti Ministarstvo znanosti

i visokog obrazovanja od

ostalog obrazovanja, jer

je onaj drugi dio toliko

velik da ministar za nje-

ga nema vremena. To se

odnosi i na sport, ali jedan

dio sporta spada u visoko

obrazovanje i u tom dijelu

naravno da mora biti za-

jedno s nama.

Povratak “u Šangaj”Kakav ste odnos imali s Na-

cionalnim vijećem?

S Nacionalnim vijećem

smo imali dobru surad-

nju, no zbog propuštenih

zakonskih rokova ono sa-

da djeluje u krnjem sasta-

vu i to je veliki problem

za nas. Naš je interes da

to Vijeće bude popunjeno,

pogotovo jer sa sadašnjim

predsjednikom prof. Ivom

Družićem imamo izni-

mno korektnu suradnju.

Zagrebačko sveučilište se

nakon dvije godine izbiva-

nja vratilo na Šangajsku li-

stu 500 najboljih svjetskih

sveučilišta. Što je učinjeno

da biste ponovo postali dio

svjetske sveučilišne elite?

Koliko je to važno pri-

znanje govori i činjenica

da tih najboljih 500 sveu-

čilišta predstavlja samo

3 posto od ukupnog bro-

ja svjetskih sveučilišta.

Mi smo bili prisutni na

toj listi od 2011. do 2013.,

nakon čega su uslijedile

dvije godine bez plasma-

na. Na listi za 2016. godi-

nu Sveučilište u Zagrebu

smješteno je između 401. i

500. mjesta. Mogu reći da

sve relevantne analize po-

kazuju da je “ispadanje”

Sveučilišta u Zagrebu sa

Šangajske liste rezultat

smanjenja i prestanka fi-

nanciranja znanstvenih

projekata u 2012. i 2013.

što je 2013. dovelo do pa-

da broja radova u bazama

između četiri i pet posto

u svakoj od triju relevan-

tnih baza.

Da bismo se vratili u tu

elitu ključna je bila kom-

binacija porasta broja ra-

dova u WoS bazi ali, još vi-

še, pet objavljenih radova

u časopisima „Nature“ i

„Science“ 2015. godine.

Iz takva uvida jest i pro-

gnoza da je realno očeki-

vati da rang Sveučilišta u

Zagrebu na Šangajskoj li-

sti fluktuira oko 500. mje-

sta, jer to ponajprije ovisi

o broju objavljenih rado-

va u najautoritativnijim

časopisima u prethodnoj

godini. Stoga, da bismo

se zadržali u tom druš-

tvu, mogu dati vrlo jed-

nostavnu preporuku: tre-

ba stimulirati radove koji

imaju šansu objavljivanja

u najboljim časopisima, te

njihove autore. Treba pri-

hvatiti da je iz našeg okru-

ženja beogradsko bolje, a

ljubljansko sveučilište po-

djednako plasirano, ali bi

zagrebačko puno bolje ko-

tiralo kad bi se uzelo u ob-

zir koliko je novca ugrađe-

no po znanstvenom član-

ku. Politika je zadnjih

pet-šest godina smanjila

financiranje ne samo Sve-

učilišta u Zagrebu, nego i

ostalih hrvatskih sveuči-

lišta za gotovo četrdeset

posto.

Struka i reformeZakonske inicijative, hrvat-

ski klasifikacijski okvir, Za-

kon o kvaliteti i činjenica da

Zakonu o visokom obrazova-

nju treba čitav niz nadopu-

na nameću nužnost zakon-

skih reformi. Kako se tome

pristupa?

Sveučilište u Zagrebu je

upravo izdalo knjigu pri-

loga koje su dobivene od

relevantnih stručnjaka

Od prvog dana težili smo stvaranju Universitas Universitatum, hrvatske sveučilišne obitelji čiji članovi mogu razmišljati različito, ali će djelovati kao jedno u jačanju položaja znanosti i visokog obrazovanja u državi i društvu

Gradimo hrvatsku sveučilišnu obitelj

PROF. DAMIR BORAS, REKTOR SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

sa Sveučilišta i HAZU,

objedinio ih je akademik

Vladimir Bermanec. Ta je

knjižica s gotovo 500 kri-

tičkih mišljenja izašla na-

kon izbora, jer nismo htje-

li da nepotrebno utječe na

političku raspravu. Mi je-

smo za reformu, ali ta re-

forma mora biti u skladu

s mišljenjima stručnog ti-

jela. U sadašnjem odboru

za reformu je i naša rek-

torica iz Zadra Dijana Vi-

can i ona je sigurno kom-

petentna reformu učiniti

provedivom.

Je li Universitas odigrao po-

trebnu ulogu u afirmaciji ra-

da Rektorskog zbora?

Mislim da je Universitas

odličan projekt koji je,

kroz praćenje Rektorskog

zbora, jako dobro pokazao

što se događa na sveučili-

štima. Moram reći da je

vrlo uspješno djelovao

kao promotor događaja

na Sveučilištu u Splitu

i Sveučilištu u Zagrebu.

Taj projekt je također mje-

sto na kojem su Rektorski

zbor i sveučilišta bez rein-

terpretacija mogli izrazi-

ti svoje stavove i to će, na-

dam se, činiti i ubuduće.

Što sugerirate novom pred-

sjedniku Rektorskog zbora?

Novom predsjedniku pre-

poručujem da osluškuje

interes svih i da uzima u

obzir mišljenje svih sveu-

čilišta. Nastojao sam, a mi-

slim da sam u tome i uspio,

da Rektorski zbor djeluje

konsenzusom. U zadnjih

godinu dana u svim odlu-

kama smo djelovali kon-

senzusom, ni jednom ni-

je bilo preglasavanja, ne-

ka tako bude i dalje, jer te

odluke su u skladu sa za-

konom i puno, puno jače.

Profesor Šimun Anđelino-

vić je kao zamjenik pred-

sjednika djelovao u skla-

du s tim i osigurao mi pu-

nu pomoć.


USPOREDNI RAZGOVORI S DOSADAŠNJIM I NOVIM PREDSJEDNIKOM REKTORSKOG ZBORAPrivatno i javnoU Hrvatskoj je sve više privatnih fakulteta, učilišta, ve-leučilišta, sveučilišta... Neki od njih su i članovi Rektor-skog zbora, makar bez prava odlučivanja. Kako vidite suradnju s njima, kako ih snažnije uključiti u visokoškol-ske procese u zemlji?Glavni kriterij mora biti kvaliteta studijskih programa i izvedbe tih programa. Kod nas se u privatnom sektoru do-gađalo štošta, bilo je izvanrednih primjera, ali i onih kod kojih je za uspjeh i diplomu bila dovoljna uplata. Kontrolni mehanizmi su spori i svakako ih trebamo poboljšati. Kao Rektorski zbor ćemo uvijek inzistirati na poštivanju kva-litete, sve što ispunjava taj kriterij ćemo svakako podrža-vati, i otvoreni smo za svaku suradnju. Možda i nije toliko poznato, ali svako privatno učilište mora imati neko javno sveučilište kao mentora. U slučaju da neki privatni fakultet bankrotira, studenti su osigurani, i njihov studij će biti nastavljen na javnom sveučilištu. Moram reći i da nam se stalno nameće tema privatizacije visokog obrazovanja, ali je činjenica da smo postigli vrlo visoke standarde na jav-nim sveučilištima. Svako naše dijete koje je nadareno mo-že uspjeti, to vam potpisujem. Sada smo u Splitu pokre-nuli i poseban program namijenjen mladima koji dolaze iz ustanova socijalne skrbi koje moraju napustiti nakon 18. godine. Oni mogu besplatno na Splitskom sveučilištu upi-sati bilo koji studij koji žele, dobit će i stipendiju i smještaj u domu o trošku sveučilišta. Time pokazujemo socijalnu osjetljivost, ali i ispunjavamo dug našim osnivačima i svim našim prethodnicima koji su nam u nasljeđe ostavili brigu o čuvanju i prijenosu znanja kao javnog dobra.

Rektor Sveučilišta u Splitu

prof. Šimun Anđelinović redo-

vitom je rotacijom naslijedio

prof. Damira Borasa na mjestu

predsjednika Rektorskog zbo-

ra u sljedećih godinu dana. Što

akademsku zajednicu čeka u

tom razdoblju, govori u nastu-

pnom intervjuu za Universitas.

Preuzimate Rektorski zbor

nakon Vašeg zagrebačkog ko-

lege prof. Damira Borasa. Ka-

ko ocjenjujete rad Zbora u pro-

teklih godinu dana?

Mogu reći da je u prošlom

mandatu postignut visok

stupanj sinergije među svim

rektorima, na našim sastan-

cima smo nastojali riješiti

najakutnije stvari koje pri-

tiskaju našu akademsku

zajednicu. Pokušavali smo

koordinirati naš rad s Mini-

starstvom znanosti, obrazo-

vanja i sporta, i neke stvari

su se povoljno riješile, reci-

mo sudbina naših novaka,

ili potpisivanje novog tro-

godišnjeg ciklusa program-

skih ugovora, odnosno no-

vog sustava financiranja

svih sveučilišta. Ti procesi,

nažalost, nisu do kraja zavr-

šeni zbog nestabilnosti Vla-

de, a s novom Vladom mora-

mo nastaviti razvijati par-

tnerski odnos.

To će vjerojatno biti i glavni

naglasci Vašeg rada kao prvog

među jednakima u Rektor-

skom zboru?

Cilj nam je napraviti pre-

cizan akcijski plan, s jasno

zadanim ciljevima i rokovi-

ma, u kojem bismo odredili

procese koje trebamo završi-

ti u koordinaciji s Ministar-

stvom. Na taj način ćemo biti

spremni za eventualne pro-

bleme, umjesto da nas zate-

knu nespremnima. Narav-

no da je vrlo važno koliko će-

mo imati razumijevanja od

Vlade.

Kako uopće vidite ulogu sveu-

čilišta i visokog obrazovanja u

društvu?

Naša sveučilišta imaju tri

glavne misije: razvoj zna-

nosti i primijenjenih znano-

sti, potom razvoj nastavnog

procesa odnosno edukacije,

te stručni rad. To posljednje

je ponekad malo zapostav

-

ljeno, i mi ćemo napraviti

sve da to promijenimo. Sve-

učilišta sa svojim ljudskim i

infrastrukturnim kapacite-

tima mogu riješiti sve proble-

me koje pred nas mogu sta-

viti i gospodarstvo i lokalna

zajednica. Taj segment je va-

žan jer se kroz njega stvaraju

i inovacije, a tako u taj proces

izravno uključujemo i stu-

dente. Smatram da u sljede-

ćem razdoblju trebamo jasni-

je definirati dualni sustav vi-

sokog obrazovanja u kojem

bi se dio nastave održavao

na sveučilištu, a dio unutar

nastavnih baza i kroz prak-

tični rad. Taj sustav podra-

zumijeva jasno definirane

ciljeve, programe, nastavne

baze..., ali će na taj način stu-

denti stjecati praktična zna-

nja i iskustva, a samim tim

će se povećati njihova zapo-

šljivost Ne treba zaboraviti

ni sustav inovacija i intelek-

tualnog vlasništva, zapad-

na sveučilišta često žive od

toga.

Dio svijetaZagrebačko sveučilište se vra-

tilo na Šangajsku listu, među-

tim općeniti je dojam da hrvat-

ska sveučilišta kaskaju za ‘kon-

kurencijom’, i u Europi, pa i u

regiji.

To je dobrim dijelom kri-

vi dojam. Prava je slika da

su naša sveučilišta u dese-

tak posto najboljih sveuči-

lišta na svijetu, a u nekim

segmentima i unutar pet

posto. Možemo reći da su s

obzirom na uložena sred-

stva naša sveučilišta jako

dobro rangirana. Osim to-

ga, nikad ni jedan stručnjak

odgojen u našim visokoškol-

skim ustanovama nije imao

problema s prilagodbom bi-

lo gdje na svijetu. Zamjerka

naših studenata je da bi že-

ljeli više praktičnog rada, i

mi kao Rektorski zbor mo-

ramo stvoriti pretpostavke

da se to nesmetano odvija,

i da se na odgovarajući na-

čin vrednuje i kod studena-

ta i kod nastavnika, odnosno

mentora. Primjerice, naš su-

stav napredovanja nastavni-

ka uzima u obzir isključivo

znanstvene radove objav-

ljene u različitim bazama,

ali uopće nije prepoznato ni

priznato ako primjerice rije-

šite tehnološki problem neke

tvrtke i donesete joj značaj-

nu korist.

Kao rektor Sveučilišta u Splitu

mnogo pažnje polažete na su-

radnju sa sveučilištima u svi-

jetu, grupa vaših studenata je

upravo boravila na Penn Stateu

u SAD-u. Može li se više na tom

planu učiniti i na nacionalnoj

razini?

Sva naša sveučilišta ima-

ju razvijenu međunarodnu

suradnju. Ono što trebamo

napraviti jest specijalizaci-

ja naših sveučilišta, njihova

znanstvena i stručna usre-

dotočenost za pojedina po-

dručja, a sukladno Strate-

giji obrazovanja, znanosti

i tehnologije i shodno tome

preporukama Nacionalnog

vijeća za znanost, obrazova

-

nje i tehnološki razvoj. Na

taj način ćemo lakše prona-

laziti partnere za zajedničke

projekte. Teško je surađiva-

ti s pedeset sveučilišta, tre-

ba se fokusirati na nekoliko

s kojima ćete razviti istinsku

suradnju, na koja ćete moći

poslati ljude da steknu nove

ideje, ili s njima raditi zajed-

ničke projekte. Mi u Splitu

smo dali tome veliku važ-

nost, naše privatne i poslov-

ne veze usustavili smo u za-

jednički projekt, primjerice

odličnu suradnju s Bavarci-

ma na području biomedicine

i zdravstva, pa s Penn State-

om na mnogim drugim po-

dručjima, gdje nam je pute-

ve otvorio profesor Dragan

Primorac... Naši studenti

moraju biti izloženi novim

praksama, novim idejama,

na taj način postaju boga-

tiji. Osim toga, i strani stu-

denti u Splitu imaju odlična

iskustva, oni koji su s Penn

Statea došli kod nas na raz-

mjenu na studij forenzike do-

bili su u Americi bolje poslo-

ve, jer se međunarodno isku-

stvo kod njih jako cijeni. Doći

će vrijeme kad će biti cijenje-

no i kod nas.

Interni ‘Erasmus’Na prvoj sjednici kojom ste

predsjedali založili ste se za

bolju usklađenost među sveu-

čilištima kako bi studenti bili

mobilniji.

Kao što želimo postići da

studenti stječu znanja, vje-

štine i sposobnosti u okvi-

ru Erasmus programa, isto

je potrebno napraviti i unu-

tar hrvatskog visokobrazov-

nog sustava. Poštujući auto-

nomiju sveučilišta, treba-

mo postići sinergiju koja će

omogućiti da naši studenti

odu na semestar ili nekoli-

ko mjeseci na neko od hr-

vatskih sveučilišta i da im

se omogući prijenos ECTS

bodova. Uostalom, to se spo-

minje u članku 75. Zakona o

znanosti i visokom obrazo-

vanju. No, tu smo veliki robo-

vi formalizma, zato moramo

prvo raditi na usklađivanju

općih pravnih akata i ujed-

načavanju kriterija po koji-

ma ćemo priznavati prethod-

no na drugim sveučilištima

stečene ishode učenja i kom-

petencije. Potrebno je stvori-

ti ozračje povjerenja i među-

sobnog uvažavanja, naravno

sve uz rigorozne kriterije osi-

guranja i unapređenja kva-

litete.

Za nama su u kratkom roku

ostala dva izborna ciklusa, sa-

da čekamo novu Vladu, pa ti-

me i novog ministra znanosti,

obrazovanja i sporta. Što oče-

kujete, posebno na planu finan-

ciranja?

Nadam se da Ministarstvo

neće, kako je to ponekad bio

slučaj, shvatiti sveučilišta

kao neku “drugu stranu”,

nego kao partnera. Želimo

pomoći u pravilnom pozi-

cioniranju naših sveučili-

šta, pravilnom shvaćanju

naše uloge. Zakonska regu-

lativa mora pratiti život, a

ne da imamo nelogičnosti

poput one da s jedne strane

želimo na sveučilišta dove-

sti stručnjake, a istodobno

nam zakon to blokira. Takve

manjkavosti mogu se ispra-

viti jedino komunikacijom,

na koju su neki ministri bili

spremni, drugi ne, i zbog to-

ga nastaju problemi.

MZOS je prevelikČekaju nas i značajne zakonske

promjene, od Zakona o znano-

sti i visokom obrazovanju,

preko Zakona o osiguravanju

kvalitete u znanosti i visokom

obrazovanju, Zakona o hrvat-

skom kvalifikacijskom okvi-

ru... Kako ćete se uključiti u

taj proces?

Mi smo kroz praksu iskusili

neke negativnosti, i želimo

da se one otklone. S druge

strane, ne treba pokretati re-

volucije niti povlačiti panič-

ne poteze. Ništa se neće do-

goditi ako ti procesi potraju

malo duže, ali se naprave na

najbolji mogući način. Sve-

mu tome valja pristupiti pa-

žljivo i uz dobro promišljanje

kakva nam poboljšanja tre-

baju biti, uz SWOT analizu,

uz detaljno sagledavanje što

smo i gdje smo. Zakon o zna-

nosti i visokom obrazova-

nju je donesen 2003. i otad je

osam puta mijenjan, a nikad

se nisu uskladili podzakon-

ski akti. Jednostavno, kako

su se mijenjali ministri, ta-

ko je svaki novi želio izmi-

jeniti zakon bez sagledava-

nja cjelovite slike. To dugo-

ročno nije dobro. Nalazimo

se pomalo u rascjepu: stva-

ri nisu dramatične, ali ne-

mamo vremena za čekanje.

Visokoškolsko obrazovanje

smo dobili u nasljeđe. Ta je

sveučilišta netko osnovao,

često u puno težim uvjetima

od naših, tu baštinu moramo

čuvati i na njoj graditi našu

budućnost.

Pojavile su se i ideje o razdva-

janju resora u MZOS-u. Sma-

RazgovaRao: IvIca Profaca

Nadam se da budući MZOS neće, kako je to ponekad bio slučaj, shvatiti sveučilišta kao ‘drugu stranu’, nego kao partnera, jer želimo dati svoj doprinos pravilnom pozicioniranju naših sveučilišta, pravilnom shvaćanju naše uloge

Želimo biti partneri Ministarstvu

trate li i Vi da bi se visoko ob-

razovanje sa znanosti trebalo

odvojiti od ostalih obrazovnih

segmenata?

Smatram da je to preveliko

ministarstvo koje nije do-

voljno fokusirano na pojedi-

ne dijelove svoga resora, ali s

druge strane razdvajanje ne

bi donijelo ništa ako bi se ka-

snije radilo bez koordinacije

među različitim sektorima.

Ova podjela je imala neku

logiku, ali tako veliko mini-

starstvo ne može voditi oso-

ba ili ljudi koji nisu iz susta-

va, odnosno ne poznaju ga.

Podjela na manja ministar-

stva također ima smisla, jer

bi svako od njih imalo boljeg

uvida u svoje područje, ali

ne smije ispasti da je podjela

najvažnija. Međuresorna su-

radnja unutar ministarstva

i unutar vlade je najvažnija,

a nje najčešće uopće nema.

Razdoblje “tehničke vlade” je

usporilo mnoge procese, jedan

od njih su i centri izvrsnosti.

Što učiniti da se ta ideja reali-

zira u punom obujmu?

Centre izvrsnosti vidim kao

nastojanje da se multidis-

ciplinarno okupljaju znan-

stvenici na pojedinim pro-

jektima i da se postigne br-

ži sinergijski rast. Ovdje

je stvar samo u poštivanju

procedure, ako je jedna vlast

napravila nešto, ne treba sad

neka nova vlast kretati iz po-

četka. Za to nema nikakvog

razloga, jer osim usporava-

nja mnogo teža posljedica

je gubitak povjerenja u su-

stav. Moramo imati povjere-

nja jedni u druge, i kad se ne-

ka odluka donese ona mora

biti obvezujuća, a ne da ispa-

da kao da život počinje s no-

vim ministrom ili ministar-

stvom. Centri izvrsnosti tek

moraju opravdati svoje po-

stojanje, premda to nije jedi-

ni oblik poticanja i primjene

znanosti koji treba podrža-

vati. Također, treba paziti na

ravnomjernu distribuciju tih

centara po cijeloj Hrvatskoj,

da nam se ne dogodi još veća

centralizacija.

PROF. ŠIMUN ANĐELINOVIĆ, REKTOR SVEUČILIŠTA U SPLITU


Obavještavajući Senat da je donio

Odluku o suspenziji prof. Previšića,

rektor Damir Boras je kao ključni

razlog naveo njegovu dob. Pritom

je istaknuo kako je riječ o profesoru

zavidne znanstvene karijere, koji je

ostavio značajan trag u djelovanju i

razvoju Filozofskoga fakulteta.

Uz Odluku o suspenzijiU svojem uvodnom izlaganju rek-

tor Boras je istaknuo: U situaciji koja

je ugrožavala ne samo stabilnost Fi-

lozofskog fakulteta, nego posljedič-

no i Sveučilišta, nakon višednevnih

konzultacija s pravnim stručnjaci-

ma i korenspondencije s MZOS-om

koje je na kraju donijelo mišljenje što

ga je opet trebalo stručno provjera-

vati, kao rektor koji je obvezan i ovla-

šten štititi zakonitost i rad sastavni-

ca i Sveučilišta, donio sam Odluku o

suspenziji dekana prof. Vlatka Pre-

višića jer je posve nedvojbeno da bi

u njegovoj 71 godini dalje obavljanje

dekanske dužnosti bilo protivno za-

konu. To znači da ovdje nije riječ o

ocjeni njegova djelovanja kao deka-

na, nego o njegovoj dobi. Moram re-

ći da sam Odluku donio uz veliku

nelagodu, ne samo zato jer je svojim

skoro polustoljetnim djelovanjem na

našem Filozofskom fakultetu prof.

Previšić ostavio dubok znanstveni i

pedagoški trag, nego i stoga što ne-

mam iluzija da njegov odlazak s de-

kanske funkcije automatski rješa-

va probleme nastale izvaninstituci-

onalnim pritiscima, opstrukcijom

rada Fakultetskog vijeća i drugim

aktivnostima na rubu zakona. Da-

kle, Odluku o suspenziji donio sam

vodeći se s jedne strane zakonskom

obvezom, a s druge procjenom da je

to prvi, nužni korak kojim su ostva-

rene pretpostavke da se problemi na

Filozofskom fakultetu počnu rješa-

vati u demokratskim okvirima i s efi-

kasnošću neophodnom za uspješan

početak nove akademske godine, za

izbore u Studentskom zboru i za iz-

bor novoga dekana...

Rektor Boras obavijestio je Senat

da će se, u slučaju dvotrećinske po-

tvrde Senata njegovoj Odluci, prići

imenovanju vršitelja dužnosti deka-

na i prodekana.

Za pravni poredak i institucionalni red

Prof. Vlatko Previšić izrazio je

razumijevanje za obaveze rektora i

Senata u pogledu očuvanja zakoni-

tosti i efikasnog rješavanja nagomi-

lanih problema, ali je istaknuo da se

ne smiju zaboraviti ni izvori nastalih

problema ni količina pritisaka, laž-

nih objeda i omraze koja se na nje-

ga osobno sručila neposredno na-

kon što je stavljena točka na izvorni

problem aktualne krize – prijedlog

ugovora FF-a sa KBF-om. Previšić je

ocijenio da je na djelu manipulacija

mladim ljudima radi ostvarenja poli-

tičkih interesa i ciljeva opcije koja je

izgubila parlamentarne izbore pa sa-

da poseže za izvaninstitucionalnim

pritiscima i medijskim manipula-

cijama zloupotrebljavajući radika-

lizam mladih. „Na ostavku nisam

ni pomišljao jer kao demokrat i le-

galist nisam mogao ni htio dozvoliti

da nelegalni organi određuju tko će

biti rektor ili dekan, da se o sudbini

Fakulteta i Sveučilišta odlučuje na

ulici, uz pomoć slučajnih prolazni-

ka i stranačkih političara... Za me-

ne su bitna načela, pravni poredak

i institucionalni red. To su razlozi

zbog kojih branim svoju čast i svoju

osobnost, a budite sigurni da branim

i svakog od vas da ne dospijete u ovu

moju situaciju nemoći pred pritisci-

ma i nasiljem“, završio je svoj istup

prof. Previšić.

Protiv diskriminacije po rasi, spolu, naciji ili vjeri

Ako je suspenzija zbog dobi prav-

no utemeljena i ako to rješenje, po

vašem mišljenju, može donijeti mir

i na Filozofskom fakultetu i na Sveu-

čilištu, onda je to za vas mudro rješe-

nje, rekao je akademik Mislav Ježić.

No i po njegovu su sudu nemiri poče-

li nakon izbora koje je jedna strana

izgubila nakon čega je poduzela „ko-

rake da zauzme institucije u hrvat-

skom društvu gdje može, a jedna od

vrlo važnih institucija je Filozofski

fakultet. Naravno, moguće je da na-

ši studenti ne sudjeluju svjesno u toj

političkoj pozadini, dakle da misle

kako se bore protiv poretka kao ta-

kvog, a ne za poredak u interesu onih

koji ih instrumentaliziraju.“ Kad je

o razlozima sukoba riječ, akademik

Ježić ocjenjuje da se očito ne radi o

ugrožavanju interesa studenata fa-

kulteta (FF-a) ali da se radi „o krše-

nju jednog od načela Statuta Fakul-

teta i Statuta Sveučilišta, a to je da

neće biti diskriminacije po rasi, spo-

lu, naciji ili vjeri.“ Prema iskustvu

da pritisci nisu prestali kada je na-

vođeni razlog za njih nestao (odba-

civanjem sklapanja ugovora s KBF-

om), nego su se još pojačali, Ježić ne

smatra vjerojatnim da će suspenzi-

jom dekana prestati pritisci na Sve-

učilište i da će mjera razrješenja biti

djelotvorna i voditi smirenju situaci-

je. Pravi nenavedeni cilj, naime, još

nije postignut. Toga bi Senat morao

biti svjestan.

Rad Studentskog zbora uskladiti sa zakonom

Dosadašnji predsjednik zagre-

bačkog Studentskog zbora Petar La-

brović raspuštanje Studentskog zbo-

ra FF-a obrazložio je kršenjem dvaju

zakona: Zakona o znanosti i visokom

obrazovanju i Zakona o studentskim

udrugama i organizacijama. „..Radi-

li smo analizu koliko je predstavni-

ka studenata u fakultetskim vijeći-

ma na drugim sastavnicama Sveuči-

lišta i rezultati su poražavajući. No

situacija kao na Filozofskom samo

je na dva-tri fakulteta, a u interesu

je djelotvornosti studenata na Sve-

učilištu da Studentski zbor na sva-

koj sastavnici bude usklađen sa za-

konskim i statutarnim propisima,

zaključio je Labrović pozivajući sve

dekane na dogovor sa svojim stu-

dentskim zborovima.

Za demokratski akademski dijalog

Po zaključenoj raspravi u kojoj

je nekoliko članova Senata različi-

tim argumentima podržalo Odluku

rektora Borasa o suspenziji, pristu-

pilo se javnom glasanju na kojem je

od 62 prisutna člana Odluka rek-

tora Borasa prihvaćena potrebnom

Piredio:Duško Čizmić marović Senat Sveučilišta u Zagrebu 3. je listopada 2016. na 1. izvanrednoj sjednici akademske

godine 2016./17., potvrdio Odluku rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. Damira Borasa o suspenziji prof. Vlatka Previšića s 1. 10. 2016. zbog dobi, čime je on razriješen dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za obnašatelja dužnosti dekana imenovan je izv. prof. Željko Holjevac

Razriješen dužnosti dekan Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Podrška Rektorskog zbora1. Rektorski zbor pozdravlja odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu o razrješenju dužnosti dosadašnjeg dekana Filozofskog fakulteta prof. Vlatka Previšića te imenovanja obnašateljâ dužnosti nove uprave Fi-lozofskog fakulteta na čelu s prof. Željkom Holjevcem, čime su ostva-rene osnovne pretpostavke za nesmetan i uspješan početak nove akademske godine na Filozofskom fakultetu.

2. Rektorski zbor RH pridružuje se apelu Senata Sveučilišta u Zagrebu da svi članovi akademske zajednice, zaposlenici i studenti, kako na zagrebačkom Filozofskom fakultetu tako i u cijeloj Republici Hrvat-skoj, poštuju akademske norme i statute te zakone RH, te da se za svoje interese i uvjerenja zalažu i izbore racionalnim dijalogom kroz institucije sveučilišnog sustava.

IZVANREDNA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU od 3. listopada 2016.

dvotrećinskom većinom sa 55 gla-

sova za, uz 3 protiv i 4 suzdržana

glasa. Prijedlog o imenovanju prof.

Željka Holjevca usvojen je uz nje-

gov i još jedan suzdržan glas. Pet

obnašatelja dužnosti prodekana,

na prijedlog prof. Željka Holjevca,

imenovani su jednoglasno: prode-

kan za poslovanje doc. dr. Domagoj

Tončinić, prodekanica za studijske

programe i cjeloživotno učenje izv.

prof. Ivana Franić, prodekan za

znanost i međunarodnu suradnju

doc. dr. Tin Turković, prodekan za

studente doc. dr. Marko Alerić te

prodekan za organizaciju i razvoj

doc. dr. Ivan Markić. (Komentar:

doc. dr. Ivan Markić se u međuvre-

menu predomislio i nije prihvatio

dužnost prodekana).

Prof. Holjevac se nakon imeno-

vanja Senatu obratio sljedećim ri-

ječima:

„Hvala Vam na ukazanom po-

vjerenju iako ovu dužnost prihva-

ćam teška srca. I svoj pristanak

sam dao teška srca. Upravo zato što

sam u protekle dvije godine iskre-

no i ljudski surađivao s dekanom,

prof. Previšićem koji je mene pred-

ložio za prodekana i s kojim sam

imao korektan odnos. No, sada je

nova situacija pa ću pozvat profe-

sore i studente na Filozofskom fa-

kultetu na demokratski dijalog i

pokušati pronaći izlaz iz ove kri-

ze, ali u skladu sa zakonom i Sta-

tutom, nipošto na ulici i nipošto

izvaninstitucionalno.“ Prof. Holje-

vac već se prvoga dana obnašanja

nove dužnosti preko fakultetskog

weba obratio studentima i zaposle-

nicima: „Pozivam sve profesorice i

profesore, studentice i studente na

konstruktivan, akademski i demo-

kratski dijalog unutar zakonskih i

statutarnih okvira kako bi Filozof-

ski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

zajedničkim naporom svih što pri-

je izašao iz trenutne situacije, na-

stavio sa znanstvenim i nastavnim

radom i okrenuo se budućnosti na

dobrobit svih svojih studenata i za-

poslenika“.

No Plenum održan istog dana

odluke je Senata, očekivano, pri-

hvatio samo manjim dijelom po-

stavljajući svoje uvjete, o čemu je

javnost već obaviještena.

(https://www.facebook.com/ple-

numffzg/)

Tako su nakon više mjeseci izva-

ninstitucionalnih akcija na sa-

mom fakultetu te neprincipijelnih

i nekompetentnih pritisaka velikog

broja javnih medija, učinjeni prvi

koraci prema razrješavanju nago-

milanih problema funkcioniranja

Filozofskog fakulteta.) Na tom ne-

sumnjivo dugom maršu za instituci-

je, hrvatske sveučilišne novine Uni-

versitas trebale bi dati nemali dopri-

nos odvajanju uvriježenih zabluda

i agresivnih medijskih neistina od

provjerenih i provjerljivih činjeni-

ca, te teorijskom osvjetljavanju oz-

biljnih opasnosti od plenumske ‘ne-

posredne demokracije’ kada je ona

usmjerena protiv institucija siste-

ma, a ne na njihov efikasniji rad.


IZVANREDNA SJEDNICA SENATA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU od 3. listopada 2016. Prof. dr. sc. Damir Boras REKTORKLASA: 602-04/16-01/21URBROJ: 380-010/076-16-1Zagreb, 3. listopada 2016.

Na temelju članka 57. stavka 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazova-nju („Narodne novine“ broj 123/03., 105/04., 174/04., 02/07. – OUSRH, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – OiRUSRH i 60/15. – OUSRH) i članka 42. stavka 9. Statu-ta Sveučilišta u Zagrebu rektor donosi

ODLUKU

Prof. dr. sc. Vlatko Previšić suspendiran je s dužnosti dekana Filozofskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu istekom akademske godine 2015./2016. Za vršitelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu po-stavlja se izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac.

Obrazloženje

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 27. rujna 2011. s prof. dr. sc. Vlatkom Previši-ćem sklopio je Ugovor o radu na određeno vrijeme člankom 1. kojega je određeno da se zbog postojanja potrebe za nastavkom rada redovitog profesora u trajnom zvanju i nakon što je navršio 65 godina života, produljuje radni odnos do isteka akademske go-dine u kojoj navršava 70 godina života.Odredbom članka 102. stavak 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazova-nju („Narodne novine“ broj 123/03., 105/04., 174/04., 02/07. – OUSRH, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – OiRUSRH i 60/15. – OUSRH) propisano je da zaposleni-ku na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, nastavnom i stručnom radnom mjestu na visokom učilištu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.Sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-5578/2013 i U-I-3633/2014 od 20. kolovoza 2014. na redovite profesore, profesore visokih škola i znanstvene savjetnike koji su na dan 30. srpnja 2013. bili u trajnom zvanju primjenjuju se odredbe ranije važećeg teksta Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazo-vanju („Narodne novine“ broj 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – OUSRH, 46/07., 45/09. i 63/11.). Prema tim odredbama kada postoji potreba za nastavkom rada redovitog pro-fesora u trajnom zvanju ili profesora visoke škole u trajnom zvanju, visoko učilište može redovitom profesoru u trajnom zvanju, odnosno profesoru visoke škole u trajnom zva-nju produljiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina.S obzirom na sve navedeno nedvojbeno se može zaključiti da prof dr. sc. Vlatku Previši-ću radni odnos prestaje najkasnije istekom akademske godine u kojoj navršava 70 go-dina života. S obzirom da je prof. dr. sc. Vlatko Previšić rođen 20. listopada 1945. njegov radni odnos prestaje istekom akademske godine 2015./2016., dakle 30. rujna 2016.Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klasa: 053-01/14-01/1023, Urbroj: 3804-850-14-4 od 30. listopada 2014. (u nastavku: Odluka Fa-kultetskog vijeća) prof. dr. sc. Vlatko Previšić izabran je za dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za akademske godine 2014./2015., 2015./2016. i 2016./2017.Odredbom članka 63. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazova-nju propisano je da dekana fakulteta bira fakultetsko vijeće, na način i u postupku utvr-đenom statutom sveučilišta ili drugim općim aktom.Odredbom članka 42. stavak 1. Statuta Sveučilišta u Zagrebu propisano je da za dekana može biti izabran nastavnik Sveučilišta i odnosne sastavnice, u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko nastavnom zvanju redovitog profesora u trajnom zvanju, redovi-tog ili izvanrednog profesora.Odredbom članka 24. stavak 1. Statuta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pro-pisano je da za dekana Fakulteta može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.Iz citirane norme, prema tome, nedvojbeno proizlazi da dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu može biti isključivo osoba koja je nastavnik tog fakulteta, i to u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora u trajnom zvanju, redovitog profe-sora ili izvanrednog profesora.Odlukom Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Vlatko Previšić izabran je za dekana i u akademskoj godini 2016./2017. no s obzirom na činjenicu da njegov radni odnos nastavnika na Filozofskom fakultetu prestaje 30. rujna 2016., Odluka Fakultet-skog vijeća mogla se odnositi samo na akademske godine 2014./2015. i 2015./2016., a ne i na akademsku godinu 2016./2017.Članak 57. stavak 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i članak 42. stavak 9. Statuta Sveučilišta u Zagrebu ovlašćuju rektora sveučilišta suspendirati dekana u slučajevima nepoštivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima uteme-ljenih sveučilišnih odluka, te umjesto njega postaviti vršitelja dužnosti s odgovaraju-ćom kvalifikacijom.S obzirom na činjenicu da je prof. dr. sc. Vlatko Previšić nastavio obnašati dužnost de-kana i po isteku akademske godine 2015./2016. time je povrijedio odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Statuta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i pojedinačne akte koji su se temeljili na navedenim pravnim izvorima. Slijedom iznijetoga odlučeno kako je i navedeno u izreci ove Odluke.Odluku o suspenziji dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s dužnosti rektor će dostaviti Senatu Sveučilišta u Zagrebu na potvrdu.

Humanitarnim plesom i ve-

čerom u nedavno otvorenom

studentskom restoranu u do-

mu “Franjo Tuđman” Splitsko

se sveučilište uključilo u priku-

pljanje pomoći svojim studen-

tima slabijeg imovnog stanja.

U organizaciji udruge Alumni

Sveučilišta u Splitu prikupljen

je inicijalni iznos od 35 tisuća

kuna, no već tijekom večeri pri-

kupila su se i dodatna sredstva,

a rektor Zagrebačkog sveučili-

šta prof. Damir Boras najavio je

da će institucija kojoj je na čelu

donirati deset tisuća kuna split-

skom Caritasu preko kojeg će se

pomoć potrebitim studentima

distribuirati.

Uz Sveučilište u Splitu, akci-

ji su se odazvali i Splitsko-dal-

matinska županija, te nekoliko

općina i gradova. Događanju

su nazočili predstavnici svih

sastavnica i studentskih udru-

ga Splitskog sveučilišta, pred-

stavnici Ministarstva znano-

sti, obrazovanja i sporta, te kao

posebni gosti rektori (sa surad-

nicima) svih hrvatskih sveučili-

šta okupljeni u Splitu na sjedni-

ci kojom je započet mandat prof.

Šimuna Anđelinovića kao pred-

sjedatelja Rektorskog zbora.

- Ovom akcijom potvrđuje-

mo našu skrb za svakoga tko

svojim znanjem i trudom može

dati značajan doprinos cijelom

našem društvu. Okupili smo se

s vrlo konkretnim ciljem, ali on

je dio mnogo šire slike koju vi-

dim kao glavni element misije

Prikupljena pomoć za više od 30 studenata

Dan dobrodošlice/Welcome

Day za stotinjak stranih stude-

nata, koji će u sklopu programa

Erasmus+ i Erasmus Mundus

u zimskom semestru akadem-

ske godine 2016./17. studirati

na sastavnicama Sveučilišta u

Splitu, održan je u 3. listopada,

u Sveučilišnoj knjižnici. Dobro-

došlicu na Splitsko sveučilište

studentima koji su došli iz broj-

nih europskih zemalja poželje-

la je Ana Ćosić, voditeljica Ure-

da za međunarodnu suradnju.

Antonija Žaja, djelatnica Ure-

da za međunarodnu suradnju,

predstavila je studentima na

razmjeni sve potrebne informa-

cije koje će im boravak u Spli-

tu učiniti ljepšim, ugodnijim i

uspješnijim. Predstavnici Cen-

tra za hrvatske studije u svije-

tu prof. Helena Burić i prof. Jo-

sip Lasić studente su upoznali

s tečajem hrvatskog jezika za

Dan dobrodošlice za strane studente na Sveučilištu u Splitu

U okviru laboratorija Zavo-

da za mikrobiologiju Agronom-

skoga fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu osnovana je nova je-

dinica koja se bavi polifaznim

istraživanjima u području mi-

krobiologije namirnica. Ova je-

dinica laboratorija potpuno je

opremljena za osnovne mikro-

biološke analize namirnica, ali

Nova jedinica laboratorija Zavoda za mikrobiologiju na Agronomskom fakultetu

Na 8. sjednici Skupštine Stu-

dentskoga zbora Sveučilišta u Za-

grebu (SSZG), održanoj 21. rujna

2016., izabran je novi predsjednik i

njegov zamjenik. Predsjednik no-

voga saziva je student pete godine

Medicinskoga fakulteta Sandro

Gašpar, a za njegova zamjenika

izabran je Marko Lepoglavec, stu-

dent Prirodoslovno–matematičko-

ga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mandat novoga predsjednika poči-

nje 1. listopada 2016. s novom aka-

demskom godinom.

Novo vodstvo SSZG

Mate Vukšić, Petar Labrović, Sandro Gašpar, Marko Lepoglavec

koju pred sobom imaju hrvat-

ska sveučilišta, da damo klju-

čan doprinos društvenom ra-

zvoju, rekao je u prigodnom

obraćanju rektor Sveučilišta u

Splitu prof. Anđelinović, uz na-

du da će ovakvi skupovi postati

tradicionalni. Anđelinović je za-

jedno s predsjednicom ASUS-a

dr. Mirjanom Milić uručio ček

od 35.000 kuna ravnateljici split-

skog Caritasa časnoj sestri Vlat-

ki Topalović. I.P.

strance, a Josip Radić iz udru-

ge Erasmus Student Network

(ESN) prezentirao je program

tjedna dobrodošlice koji su or-

ganizirali za svoje kolege.

i za molekularno-biološku ka-

rakterizaciju mikroorganiza-

ma iz hrane. Nova jedinica la-

boratorija nastavak je djelat-

nosti u okviru znanstvenih i

stručnih projekata Zavoda za

mikrobiologiju u području mi-

krobiologije namirnica, koji se

u kontinuitetu odvijaju na Za-

vodu od 2007. Također, djelat-

nost nove jedinice rezultat je i

aktivnosti u okviru Uspostav-

noga istraživačkoga projekta

Hrvatske zaklade za znanost

“Conservation of microbial di-

versity associated with the pro-

duction of Croatian traditional

game meat sausages: biotech-

nological and safety characte-

rization- miCROgame”.


Europske sveučil išne igre Zagreb-Rijeka 2016.

Praznik studentskog sporta

Natjecanja nisu mogla proći bez navijača SRĐAN VRANČIĆ/HANZA MEDIAI zvončari su uljepšali svečanost zatvaranja

Studenti su bili i ambasadori svojih zemalja

Sjajnu priredbu realizirali su autori svečanog otvaranja Igara na stadionu Mladosti u Zagrebu RONALD GORŠIĆ/HANZA MEDIA

Igre su bile prilika i za susrete rektora europskih sveučilišta, najviše se raspravljalo baš o sveučilišnom sportu SRĐAN VRANČIĆ/HANZA MEDIA

Trenuci opuštanja u studentskom kampu



Praznik studentskog sportaEuropske sveučilišne igre obilježile su ovo ljeto, okupivši u Zagrebu i Rijeci tisuće studenata-sportaša sa cijelog kontinenta, a po općem sudu bile su to najbolje igre u povijesti. Podsjetimo se još jednom u slici i riječi fešte studentskog sporta!

Lampioni su prekrili nebo nad riječkom lukom

Riječki Korzo nakratko se pretvorio u teren za uličnu košarku SRĐAN VRANČIĆ/HANZA MEDIA

Pobjedničko slavlje riječkih vaterpolista

Uzbudljivo je bilo na svim terenima, poput finala muškog rukometnog turnira između sveučilišta Niša i Kölna SRĐAN VRANČIĆ/HANZA MEDIA

Sjajnu priredbu realizirali su autori svečanog otvaranja Igara na stadionu Mladosti u Zagrebu RONALD GORŠIĆ/HANZA MEDIA



Nečiji invaliditet vrlo često

je “okidač” da tu osobu proma-

tramo drukčije, ponekad i sa

sažaljenjem ili čuđenjem. Zbog

toga su te osobe još od najrani-

jeg djetinjstva prisiljene shvatiti

da su, da se poslužim stihom po-

pularne pjesme, “totalno druk-

čiji od drugih”. U zemlji u kojoj

sustav vrlo često ne prepoznaje

niti “zdrave” kvalitetne perso-

ne, već se njihov uspjeh temelji

na individualnom entuzijazmu

njih i njihovih roditelja, osobe s

invaliditetom još teže pronalaze

svoje mjesto pod suncem. Neki

ostanu začahureni u svojoj si-

gurnosti, neki dotaknu stakle-

ni strop i pokušavaju se održa-

vati u blizini njega ne nadilazeći

ga, dok se oni rijetki uspiju izdi-

ći iznad tih svih nedaća i izboriti

se za svoje mjesto pod suncem.

Pasivnost zbog straha Da ne idealiziramo, i oni ima-

ju svoje probleme, strahove, za-

blude, ali su ipak ti i takvi lučo-

noše borbe za prava i mogućno-

sti osoba s invaliditetom.

Ovih dana pratili smo uspje-

vom duhu u zdravom tijelu. Na-

žalost, ovdje treba progovoriti

i o negativnostima: od onih da

mlade osobe s invaliditetom iz

ruralnih krajeva nisu u prilici

baviti se sportom jer sustav za

njih često nije osigurao prije-

voz, adekvatne termine trenin-

ga i druge preduvjete. Nije pu-

no bolja situacija ni po gradovi-

ma, no ruralni krajevi su ipak

u mnogo goroj poziciji. Ponov-

no se vraćamo na entuzijazam

roditelja, potpomognut voljom

pojedinca. Ovdje je bitno još jed-

nom kazati koliko bi značilo ve-

će uključenje države, jedinica

lokalne i regionalne samoupra-

ve, ali i obrazovnih institucija,

da što više djece bude uključeno

u sport, a posebno u sport oso-

ba s invaliditetom. Nažalost, još

uvijek smo svjedoci da će se dje-

tetu radije dati dobra ocjena, a

osloboditi ga nastave tjelesne i

zdravstvene kulture, da će ga

se pasivizirati na sve moguće

načine zbog straha i neznanja.

Pretilost osoba s invaliditetom

Sport je generator pozitivnih vibracija, druženja, putovanja, uči nas suočavanju s neuspjesima, dakle pruža sve ono što osobama s invaliditetom kronično treba

Izborimo se za sportsko mjesto pod suncem

SVEUČILIŠTE U RIJECIPLIVANJE

100 m slobodno (M)

kategorija S10

2. Antonio Franko

kategorija S7

3. Matija Maras

100 m slobodno (Ž)

kategorija S5

2. Sanja Polić

100 m prsno (Ž)

kategorija SB4

2. Sanja Polić

50 m slobodno (M)

kategorija S10

3. Antonio Franko

kategorija S7

3. Matija Maras

50 m slobodno (Ž)

kategorija S11

2. Sanja Polić

400 m slobodno (M)

kategorija S10

3. Antonio Franko

kategorija S7

1. Matija Maras

50 m prsno (Ž)

kategorija SB4

2. Sanja Polić

SVEUČILIŠTE U SPLITUPLIVANJE

100 m slobodno (M)

kategorija S7

1. Dino Sinovčić

2. Leonardo Renić

50 m leđno (M)

kategorija S7

1. Dino Sinovčić

100 m prsno (M)

kategorija SB6

1. Leonardo Renić

50 m slobodno (M)

kategorija S7

1. Dino Sinovčić

2. Leonardo Renić

100 m leđno (M)

kategorija S7

1. Dino Sinovčić

50 m prsno (M)

kategorija SB6

1. Dino Sinovčić

2. Leonardo Renić

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUSTOLNI TENIS

Studenti

1.- 4. kategorija

1. Danijel Lazov

2. Karlo Kopčić

3. Anto Joskić

6.- 8. kategorija

3. Pavao Jozić

Studentice

3.- 5. kategorija

1. Anđela Mužinić

Medalje hrvatskih studenata-invalida

STUDENTI S INVALIDITETOM JOŠ JEDNOM SU POKAZALI SVOJU SNAGU

2. Jelena Šišić

Studenti/Studentice

9. -10. kategorija

2. Maja Šuman

3. Nikola Horman

PLIVANJE

50 m leđno (M)

kategorija S8

1. Karlo Knežević

50 m leptir (M)

kategorija S6

1. Antun Brzak

50 m prsno (M)

kategorija SB6

2. Antun Brzak

kategorija SB7

2. Karlo Knežević

kategorija SB8

1. Kristijan Mamić

100 m prsno (M)

kategorija SB8

1. Kristijan Mamić

50 m slobodno (M)

kategorija S6

1. Antun Brzak

kategorija S8

1. Karlo Knežević

kategorija S9

1. Kristijan Mamić

100 m slobodno (M)

kategorija S6

1. Antun Brzak

kategorija S8

1. Karlo Knežević

50 m leđno (Ž)

kategorija S8

2. Petra Brletić

50 m slobodno (Ž)

kategorija S8

2. Petra Brletić

100 m slobodno (Ž)

kategorija S8

2. Petra Brletić

he upravo tih i takvih ljudi, ko-

ji su se izdignuli iznad uvriježe-

ne društvene percepcije o oso-

bama s invaliditetom, premda

ih to isto društvo još uvijek pro-

matra na isti način. Sport osoba

s invaliditetom trebao bi imati

trostruku ulogu. U prvom redu

to je psihofizički rast i razvoj sa-

me osobe, pa zatim senzibiliza-

cija javnosti da i osobe s invali-

ditetom mogu jednakopravno

participirati u sportu. Na kon-

cu dolazi treća, najvažnija: po-

kretača pozitivnih trendova

koji imaju za svrhu da se što vi-

še mladih s invaliditetom poč-

ne baviti sportom, ali i da drža-

va, kao i sve njezine institucije,

ulažu u sportsku infrastruktu-

ru namijenjenu osobama s inva-

liditetom. Ne zaboravimo, inva-

liditet se svakome može dogodi-

ti, za što nam je najbolji primjer

naša zlatna Sandra Paović.

Što se tiče psihofizičkog ra-

sta i razvoja osobe u sportu on

je evidentan, zato nam i jest još

od antike ostala izreka o zdra-

jedan je od problema o kojem se

ne priča mnogo, vjerojatno za-

to jer udruge koje predstavljaju

takve osobe imaju mnogo većih

problema, ponajprije egzisten-

cijalnih za svoje članstvo, pa se

ne vodi mnogo računa o ovom

problemu.

Pozitivne vibracijeOno što jest bitno je da su

osobe s invaliditetom često sla-

bije pokretne ili su, poput slije-

pih i slabovidnih, umnogome

ovisni o čitačima zaslona pa ve-

ćinu vremena provode uz raču-

nalo, a na rekreativno bavljenje

sportom ni ne pomišljaju, ili ako

i pomišljaju zbog različitih ote-

gotnih okolnosti ubrzo odusta-

ju. Vjerojatno su ovih čimbeni-

ka svjesni i naši paraolimpijci

te bi stoga i oni trebali preuze-

ti svoju aktivnu ulogu u ovome

društvu te graditi sustav re-

kreativnog bavljenja sportom

za svoje mlađe kolege po invali-

ditetu, ako već ne mogu sada, a

onda barem jednom kad više ne

budu aktivni sportaši. Naime,

sport je generator pozitivnih

vibracija, druženja, putovanja,

uči nas suočavanju s neuspje-

sima. Odnosno, pruža sve ono

što osobama s invaliditetom

kronično treba.

Piše Ivan BogdanovIć, voditelj savjetovališta za osobe s invaliditetom Sveučilišta u Splitu

Stolnotenisači invalidi sa zagrebačkog sveučilišta

Hrvatski studenti s invaliditetom - osvajači medalja

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel s pobjednicima



Studenti hrvatski

sveučilišta natjecali su

se - osim u sportovima

u kojima su osvajali me-

dalje - još i u nogometu

(muškarci i žene), od-

bojci (muškarci i žene),

rukometu (muški), fu-

tsalu (žene), odbojci na

pijesku (žene), stolnom

tenisu (muškarci i že-

ne), tenisu (muškarci i

žene), košarci 3x3 (žene),

badmintonu (muškarci

i žene), šahu (muškar-

ci i žene), bridžu, judu

(muškarci), golfu (žene),

ragbiju 7 (muškarci i že-

ne) i sportskom penjanju

(žene).

Osim sveučilišta i ve-

leučilišta koja su osvaja-

la medalje sudjelovali su

još i Hrvatsko katoličko

sveučilište, Rochester

Institut of Technology

Zagreb, Sveučilište u

Dubrovniku, Sveučili-

šte u Puli, Sveučilište

Sjever, Veleučilište Kar-

lovac, Veleučilište La-

voslav Ružička - Vuko-

var, Veleučilište VERN,

Visoka škola za menad-

žment u turizmu i infor-

matiku - Virovitica i Vi-

soko učilište Algebra.

Zagreb i Split na vrhu

Hrvatski studenti s invaliditetom - osvajači medalja

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel s pobjednicima


nova doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu264AGRONOMSKI FAKULTETMarija Duvnjak, Lana Filipović, Gordana Hegić, Ante Kasap, Vladimir Levak, Bernardica Milinović, Domagoj Stupić, Mag-dalena ZrakićAKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTITihoni Brčić, Ines Matijević CakićCENTAR ZA POSLIJEDIPLOMSKE STUDIJEMinela Fulurija VučićEKONOMSKI FAKULTETZrinka Blažević, Branko Bogunović, Miroslav Ilić, Ivana Kovač, Lana Lovrenčić Butković, Velibor Mačkić, Nikolina Markota Vukić, Ingeborg Matečić, Daniel Popović, Ivica Rubil, Sanela Vrkljan, Dijana VukovićFAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVADrago Bago, Anamaria Bjelopera, Mario Bogdanović, Silvije Davila, Perica Ilak, Magdalena Krbot Skorić, Vilijan Matošević, Goran Mauša, Toni Petrinić, Sonja Ravlić, Robert Sitar, Vanja Smailović, Valter Vasić, Alan Župan, Tomislav ŽupanFAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTIAlbina Osrečki, Mišel ZorićFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIDamir Budimir, Ivan ForenbacherFAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEIvan Kumić, Ivana Mihalic Pokopec, Tihomir OpetukFARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTETToma Keser, Marija Kindl, Leida TandaraFILOZOFSKI FAKULTETDunja Babić, Goran Bilogrivić, Vera Blažević Krezić, Dubravka Bogutovac, Naida Mihal Brandl, Miriam Mary Brgles, Aleksan-dra Bunčić, Belkisa Dolić, Dragica Dujmović Markusi, Senadin Fadilpašić, Tea Glavaš, Tanja Grmuša, Zoran Grozdanov, Marina Grubišić, Tanja Gulan, Marija Hajdić, Ivana Hanzec, Josip Iva-nović, Matija Jelača, Nevena Jurišić-Borozan, Sandra Kantar, Krešimir Karlo, Josipa Korljan Bešlić, Iva Kosmos, Vollfy Kra-šić, Josip Lah, Lucijana Leoni, Sanja Lončar, Anamarija Lukić, Anita Mandarić Vukušić, Hrvoje Manenica, Luka Marinović, Jeniđe Maroević-Kulaga, Dragana Markanović, Alenka Miku-lec, Ivor Milošević, Sanda Milošević, Lucia Načinović Prskalo, Berislav Njegovec, Ivana Odža, Željana Pancirov Cornelisse, Zrinka Premužić, Martin Previšić, Antoaneta Radočaj-Jerko-vić, Jasmina Rogulj, Dijana Sabolović-Krajina, Teuta Serreqi Jurić, Mia Šetić, Ana Širanović, Sandra Šustić, Lidija Tepeš Golubić, Denis Vekić, Zrinka VukojevićFKITJèrôme Le Cunff, Dunja Margeta, Marijana Popović, Sandra Radojević LackovićFOI VARAŽDINSnježana Babić, Ana Ćorić Samardžija, Goran Oreški, Ivan Švo-gor, Igor TomičićGEODETSKI FAKULTETBlaženka Mičević, Lidija ŠpiranecGRAĐEVINSKI FAKULTETMario Bačić, Lovorka Librić, Tanja Mališ, Dijana Oskoruš, Jo-sip SertićGRAFIČKI FAKULTETJakov Borković, Krunoslav Hajdek, Katarina Itrić, Tamara To-mašegović

FO

TO S

TUD

IO IP

IK


nova doktora znanosti Sveučilišta u Zagrebu

HRVATSKI STUDIJIVanda Bazdan, Tomislav Car, Sandra Cvikić, Anto Mikić, Do-magoj Novosel, Denis Njari, Bruno Pušić, Domagoj TomasHRVATSKI STUDIJI, FILOZOFSKI FAKULTET DRUŽBE ISUSOVEMiroslav FridlKINEZIOLOŠKI FAKULTETGordana Grozdek Čovčić, Vladimir Manojlović, Dalibor VračanMEDICINSKI FAKULTETSonja Badovinac, Mario Bagat, Maja Banović, Marta Borić, Hr-vojka Bošnjak, Renata Curić Radivojević, Vlatka Čavka, Lana Desnica, Boris Filipović, Petra Folnegović Grošić, Krunoslav Fučkar, Trpimir Goluža, Dunja Gorup, Tihomir Grgić, Kreši-mir Gršić, Vesna Hercigonja Novković, Ana Hrkać Pustahija, Behija Hukeljić Berberović, Mladen Jukić, Darko Jurišić, Jana Kogler, Dražen Kovačić, Sanja Kurečić Filipović, Davor Kust, Rinë Limani, Branimir Lodeta, Edita Lukić, Tihana Magdić Tur-ković, Vlatka Matković Puljić, Mirabel Mažar, Vedrana Mužić, Jakob Nemir, Jasna Pavičić-Astaloš, Ana Penezić, Jasna Ra-dić, Tomislav Radočaj, Vesna Stepanić, Petar Suton, Miroslav Tišljar, Mario Udovičić, Dijana Varda-Brkić, Anita Zenko Se-ver, Mirna Zlatar, Jasenka Zmijanac Partl, Tomislav Žigman, Miroslav ŽupčićPRAVNI FAKULTETAntun Bilić, Morana Derenčinović Ruk, Stjepan Gadžo, Ivana Kanceljak, Jelena Kasap, Ivona Ondelj, Aleksandra PopovskiPREHRAMBENO-BIOTEHNOLOŠKI FAKULTETJadranka Bilić, Renata Josipović, Anita Jurić, Stela Križa-nović, Ana Ljevar, Melisa Oraščanin, Mandica-Tamara Tolić

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTETGorana Aras-Gazić, Marinko Artuković, Ivana Carev, Željko Djaković, Goran Duplančić, Vedran Franke, Marko Gerić, Kar-lo Jurica, Tajron Jurić, Dean Karaica, Ivana Kekez, Slavko Ke-pec, Maja Kesić, Bruno Klajn, Iva Kodrnja, Vesna Krpina, Ru-žica Lasan-Trčić, Ana Laštre, Danijela Lesjak Kolarović, Anita Lovrić, Kristina Majsec, Nina Marn, Daniel Meljanac, Lenka Mioković, Marija Miloloža Pandur, Andrea Nikolić, Kornelija Passek, Luka Pavić, Maja Pelajić, Robert Peter, Braslav Rabar, Diana Rupčić, Marija Skoko, Barbara Soldo, Josipa Suć, Silvija Šiljeg, Ivan Šulc, Valerija Vujčić, Vanja Wagner, Ivana WeberRUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTETKrešimir Pavlić, Vitomir PremurSTOMATOLOŠKI FAKULTETJozo Budimir, Vesna Gall, Anka Jurišić Kvesić, Lidija Kostanj-šak, Ana Kovak Mufić, Josip Kranjčić, Vesna-Erika Modrić, Ni-ves Rinčić, Nataša Skitarelić, Diana Terlević DabićŠUMARSKI FAKULTETMargarita Bego, Ivana Perić, Željko ZgrablićTEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTETIvana ŠpelićUČITETLJSKI FAKULTETDavorka Bačeković-Mitrović, Sanja Bilač, Davor Brđanović, Ma-ja Drvodelić, Nevenka Maras, Ivana Perković Krijan, Mirjana Posavec, Silvia Rogošić, Anđelka SlavićVETERINARSKI FAKULTETRenata Brezak, Željko Cvetić, Panče Dameski, Selma Pintarić, Jasna Ribarić, Zdravka Vidić

FO

TO S

TUD

IO IP

IK

FO

TO S

TUD

IO IP

IK

FO

TO S

TUD

IO IP

IK


- više od 12.500 akreditacija- oko 80 tisuća volonterskih sati od 6. do 25. srpnja 2016.- između 10 i 20 tisuća volonterskih sati od 1. siječnja do 5. srpnja 2016.- 9 tisuća gledatelja ceremonije otvaranja na ŠRC-u Mladost- potrošeno 11 tisuća litara goriva (samo automobili i kombiji)- 495 akreditiranih predstavnika medija- 156.315 obroka pojedeno u sportskim selima- 41 autobusna linija- 13.225 četvornih metara branding materijala- popijeno 48.587 litara vode- ostvareno 46.769 noćenja u sportskim selima- 15 televizijskih prijenosa uživo- 448 objava u medijima tijekom srpnja 2016.- najstarija volonterka Anka Juričić (78)- najmlađi volonteri - 15 godina- 1270 (850 u Zagrebu, 420 u Rijeci) volontera, od čega 177 iz inozemstva (Meksiko, Japan, Čile, Nigerija i europske zemlje)- 208.696 posjeta web-stranici Igara- održano oko 600 sati edukacija za volontere- više od 200.000 minuta sportskih natjecanja- više od 5 tisuća sportskih nadmetanja, utakmica, utrka i borbi

Sveučilišna ‘olimpijada’ u brojkama

Zagrebački volonteri

Volonteri s Riječkog sveučilišta

Čitam i ne vjerujem... Na

postavljeno pitanje ”Bi li

preporučio/la nekome sudje-

lovanje u sličnom projektu?”,

100 posto ispitanih volontera

Europskih sveučilišnih igara

Zagreb-Rijeka 2016. odgovori-

lo je s “da”! Smatram to veli-

kim uspjehom.

Ali vratimo se na početak.

Kao i u svakom pothvatu,

i u ovome je početak bio te-

žak. Nepovjerenje i sumnja

prilikom predstavljanja ide-

je 2012. godine bili su na neza-

vidnoj razini, sumnjali smo i

mi (bar malo), ali odlučili

smo želje pretvoriti u stvar-

nost. Formalno, Igre smo do-

bili 1. lipnja 2013. godine, a o

volonterskom programu po-

čeli smo razmišljati već prili-

kom pisanja kandidature na

temelju iskustva koje smo

stjecali na desetak različi-

tih svjetskih, europskih i dr-

žavnih sportskih natjecanja.

Suradnja sa svim našim par-

tnerima bila je od velike važ-

nosti s obzirom na činjenicu

da nitko u novijoj hrvatskoj

povijesti nije odlučio u neki

projekt uključiti više od tisu-

ću volontera na razdoblje od

tridesetak dana, a od toga 20

dana kontinuirano.

Neizmjerno iskustvoZašto uključiti volontere u

organizaciju najvećeg sport-

skog natjecanja? Naš cilj, cilj

UNISPORT-a (sustava stu-

dentskog sporta) među osta-

lim jest i edukacija studenata

kroz sport, praktična eduka-

cija koja im omogućava upo-

znavanje s organizacijom i

pruža uvid u širu sliku aka-

demske zajednice te omogu-

ćava osobni razvoj. Cilj nam

je bio uložiti u mlade pruža-

njem edukacije i dati im pri-

liku za stjecanje praktičnih

znanja u provedbi komplek-

snih projekata. Organizacij-

ski tim sastavljen od mladih

ljudi, netom diplomiranih,

dokazao je da se može. Može-

mo organizirati događaj koji

drugima mijenja život, koji

drugima pokazuje da postoji

nešto bolje. Održali smo oko

600 sati edukacija za volonte-

re u Rijeci i Zagrebu, pokuša-

li smo im ukazati što ih oče-

kuje i kako da se snađu u si-

tuacijama koje će se dogoditi.

Prenoseći iskustvo koje smo

stekli na nove volontere tije-

kom edukacija usavršavali

smo i sami sebe, pronalazili

bolja rješenja i poboljšavali

organizaciju.

S volonterskim kampom

Ukupno 1270 volontera iz Hrvatske i nekoliko drugih zemalja uključilo se u provedbu Igara u Rijeci i Zagrebu, bili su duša i srce Igara: pomogli su ostvariti ono o čemu smo sanjali i u što smo vjerovali, dali su svoju energiju, uložili svoj trud i prihvatili Igre kao svoje

Srce vjeruje – volonter ostvaruje Europske sveučil išne igre Zagreb-Rijeka 2016.

počeli smo 6. srpnja 2016.

Kamp se paralelno održavao

u Rijeci i Zagrebu, a omogu-

ćio je svim volonterima ko-

ji su izvan Zagreba i Rijeke,

kao i onima koji još nisu su-

djelovali u edukaciji, da se

upoznaju s projektom, sport-

skim borilištima i voditelji-

ma timova.

Toga dana ušla sam u pre-

punu predavaonicu Kinezio-

loškog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu i predstavila prvi

put naš volonterski program

uživo svim stranim volon-

terima, državljanima više

od 20 europskih država ko-

ji su došli pomoći u organi-

zaciji Igara. Njih 120 (s koji-

ma smo se dotad samo dopi-

sivali i čuli preko Skypea) s

nama je provelo pet sati dok

smo im opisali što ih sve oče-

kuje i odgovorili na sva pita-

nja. Nastavili smo s takvim

predstavljanjem i drugih da-

na, dok ostalih 57 stranih vo-

lontera i drugih 200 domaćih

volontera nije završilo uvod-

nu edukaciju.

Odlične ocjenePrvih nekoliko dana br-

zo je prošlo, volonteri su se

upoznali, počeli raditi u svo-

jim timovima, a došli su i pr-

vi sportaši. Ponekad se čini-

lo da ništa ne ide od ruke, ali

uvijek je tako unutar organi-

zacije, ljudi izvana vide da se

smijemo i da rješavamo sve

teškoće. To pokazuju i rezul-

tati anketa koje su ispunili

sportaši, većina njih dala je

Igrama ocjenu odličan. U sje-

ćanju mi je ostalo puno situ-

acija, od volontera koji su u

našem programu već dulji

niz godina te su dobili prili-

ku na ovom projektu biti vo-

ditelji timova od dvadesetak

volontera i zaključili da se

žele dalje usavršavati, do vo-

lontera koji je slučajno naišao

na naš poziv za volontiranje i

uključio se te na kraju izjavio

da smo mu promijenili život.

Ukupno 1270 volontera

uključilo se u provedbu ovog

projekta u Rijeci i Zagrebu, a

došli su iz svih dijelova Hr-

vatske i šire, o njima se malo

govori, a oni su bili duša i sr-

ce Igara. Pomogli su ostvariti

ono o čemu smo sanjali i vje-

rovali, dali su svoju energiju,

uložili svoj trud i prihvatili

Igre kao svoje i to je najljep-

ši dio svega. Tih dvadesetak

dana bili smo dio istoga tima,

spojili smo dva grada i poka-

zali da se sve može.

Sada kad se često susre-

ćem s pitanjem kako je bilo,

odgovor nije tako jednosta-

van, najčešće se samo nasmi-

jem i kažem: ‘Savršeno!’

Piše Ivana anIčIć, Predsjednica OdbOra za vOlOntere i suradnica u Pravnim POslOvima

Zagrebački organizacijski tim (slijeva nadesno): GORNJI RED: Mate Laušić, Tonći Prodan, Luka Leško, Dejan Blažević, Josipa Zubak, Nikola Kirić, Andrea Pintar, Marijo Možnik, Maja Fijačko, Stipe Ćorluka, Andrej Krbec, Tomislav Ovčarić, Ana Papac, Vlatka Skaramuca, Katarzyna Czalej, Maida Arslanagić, Domagoj Paulić, Ivana Pranjić, Rado Bekeš, Reka Ulbert, Annamaria Szecsi, Maja Marić, Radmila Magušić, Davor Habljak DONJI RED: Krunoslava Kauzlarić, Mirko Bilandžić, Danijela Somek, Jelena Matešić, Zrinko Čustonja, Besim Aliti, Tina Ninčević, Dražen Maleš, Ivan Grgurević, Alen Gere

Organizacijski tim iz Rijeke (slijeva nadesno): Zoran Pamić, Slobodan Šolaja, Lovro Pernjak Grbac, Magdalena Spudić, Aleksandra Lukić Rajačić, Sonja Zgodić, Orijana Pernjak Grbac, Vojko Obersnel, Haris Pavletić, Marcel Bračić, Doris Šain, Tamara Puschmann, Gordana Bastiančić, Sanja Tumara, Goran Lučin, Danijela Bradamante, Aleksandra Jokanović, Suzana Andrić, Sandra Stojković Hinić, Tomislav Skender, Valentino Krivačić, Damir Raljević, Luka Brumec, Barbara Tunjko, Nikola Vincetić, Roberta Dragičević, Alen Paliska, Marko Žunić, Sanjin Pugel


Zagrebački volonteri

Volonteri s Riječkog sveučilišta

Srce vjeruje – volonter ostvaruje Europske sveučil išne igre Zagreb-Rijeka 2016.


SVEUČILIŠTE U SPLITU Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

raspisuje

NATJEČAJ m/ž

- za izbor jednog suradnika na radno mjesto I. vrste u suradnič-kom zvanju asistent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Građevinarstvo na određeno vrijeme u punom radnom vremenu na Katedri za metalne i drvene kon-strukcije- za izbor tri suradnika na radno mjesto I. vrste u suradničkom zvanju asistent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Geodezija na određeno vrijeme u nepunom radnom vremenu i to 50% od punog radnog vremena- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u znanstve-no-nastavnom zvanju docent, iz znanstvenog područja Tehnič-ke znanosti, znanstvenog polja Građevinarstvo na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u znanstve-no-nastavnom zvanju docent, iz znanstvenog područja Tehnič-ke znanosti, znanstvenog polja Građevinarstvo na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u znan-stveno-nastavnom zvanju docent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Arhitektura i urbanizam na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u znan-stveno-nastavnom zvanju docent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Arhitektura i urbanizam na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u znanstve-no-nastavnom zvanju docent, iz znanstvenog područja Tehnič-ke znanosti, znanstvenog polja Građevinarstvo na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u znan-stveno-nastavnom zvanju izvanredni profesor, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Arhitektura i urbanizam na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu- za izbor jednog suradnika u naslovno suradničko zvanje asi-stent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Geodezija (vanjska suradnja)- za izbor jednog suradnika na radno mjesto I. vrste u suradnič-kom zvanju asistent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Građevinarstvo na određeno vrijeme u punom radnom vremenu na Katedri za metalne i drvene kon-strukcije- za izbor jednog nastavnika na radno mjesto I. vrste u umjetnič-ko-nastavnom zvanju docent, iz Umjetničkog područja, umjet-ničkog polja Likovna umjetnost na neodređeno vrijeme u nepu-nom radnom vremenu i to 50% od punog radnog vremena- za izbor jednog suradnika u naslovno suradničko zvanje asi-stent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Geodezija (vanjska suradnja)- za izbor jednog suradnika u naslovno suradničko zvanje asi-stent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Arhitektura i urbanizam (vanjska suradnja) na Katedri za zgradarstvo- za izbor jednog suradnika u naslovno suradničko zvanje asi-stent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Arhitektura i urbanizam (vanjska suradnja) na Katedri za urbanizam- za izbor dva suradnika u naslovno suradničko zvanje asistent, iz Umjetničkog područja, umjetničkog polja Likovna umjetnost (vanjska suradnja) na Katedri za arhitektonsko projektiranje- za izbor jednog suradnika u naslovno suradničko zvanje asi-stent, iz znanstvenog područja Tehničke znanosti, znanstvenog polja Građevinarstvo (vanjska suradnja) na Katedri za tehničku mehaniku Pristupnici su dužni ispunjavati uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Prijavi na natječaj u 2 primjerka priložiti: životopis; presliku do-movnice; prijepis ocjena (točke 1.,2.,9.,10.,12.,13.,14.,15. i 16.); presliku diplome diplomiranog inženjera građevinarstva odno-sno magistra inženjera građevinarstva (točke 1.,3.,4.,7.,10. i 16.); presliku diplome diplomiranog inženjera arhitekture odnosno magistra inženjera arhitekture (točke 5., 6., 8.,11., 13. i 14.); presliku diplome diplomiranog inženjera geodezije odnosno magistra inženjera geodezije i geoinformatike (točke 2.,9. i 12.); presliku diplome akademskog slikara odnosno magistra slikarstva ili akademskog kipara odnosno magistra kiparstva (točka 15.); do-kaz o stečenom akademskom stupnju doktora znanosti (točke od 3. do 8.); odluku o izboru u znanstveno zvanje (točke od 3. do 8.); opis nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti (točke od 3. do 8.); popis znanstvenih i stručnih radova (točke od 3. do 8.); opis nastavne, umjetničke i stručne djelatnosti (točka 11.); popis umjetničkih i stručnih radova (točka 11.); portfolio (točka 11.)

Molimo pristupnike da navedu redni broj na mjesto na koje se prijavljuju.Prijave podnijeti roku od 30 dana od objave Natječaja u NN na adresu: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, Matice hrvatske 15, s naznakom za natječaj.

SVEUČILIŠTE U SPLITU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET

raspisujeN A T J E Č A J m/ž

A) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto:1. redovitog profesora – trajno zvanje za znanstveno područje prirodnih znanosti, polje matematike, na neodređeno vrijeme -jedan izvršiteljUvjeti; doktorat iz polja matematike; istraživač R4 razine sa stupnjem ka-rijere s više od 10 godina iskustva u istraživanju; poželjno radno iskustvo u održavanju nastave na diplomskim i poslijediplomskim sveučilišnim studijima matematike; poželjno područje istraživanja: diskretna i kombi-natorna matematika2. docenta za znanstveno područje prirodnih znanosti, polje fizike, na neodređeno vrijeme -jedan izvršiteljUvjeti: doktorat iz polja fizike; istraživač R2 razine sa stupnjem karijere od 4-10 godina iskustva u istraživanju; poželjno radno iskustvo u održavanju nastave na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima fizike

B) za izbor u suradničko zvanje i na radno mjesto:1. asistenta za znanstveno područje prirodnih znanosti, polje fizika, na određeno vrijeme, - dva izvršitelja2. asistenta za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje računarstvo, na određeno vrijeme, - jedan izvršiteljUvjeti: istraživač R1 razine (istraživač početnik); poželjno radno iskustvo u održavanju nastave u osnovnoj ili srednjoj školi, sudjelovanje u realizaciji kolegija CS 1 (uvodni računalni kolegiji); poželjno područje istraživanja: istraživanje u edukaciji informatike

C) za izbor u naslovno nastavno zvanje:1.predavača ili višeg predavača za znanstveno područje prirodnih znano-sti, polje matematike (bez zasnivanja radnog odnosa) -dva izvršitelja

D) za izbor u naslovno suradničko zvanje:1.asistenta za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje računarstvo (bez zasnivanja radnog odnosa) -pet izvršitelja

Pored uvjeta navedenih u natječaju pristupnici moraju ispunjavati i uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a pristupnici pod A) i C) i uvijete iz Odluke Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocje-nu nastavne i stručne djelatnosti te dostaviti odgovarajuće dokaze.Pristupnici pod A) uz prijavu prilažu: životopis(dostaviti i na CD-u), dokaz o državljanstvu, a strani državljani i dokaz o naprednoj razini poznavanja hrvatskog jezika, dokaz o odgovarajućoj stručnoj spremi za izbor u odgo-varajuće zvanje i radno mjesto, rješenje o priznavanju inozemne obrazov-ne kvalifikacije za one koji su kvalifikaciju stekli u inozemstvu, bibliografiju te podatke o znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj djelatnosti (dostaviti i na CD-u), dokaze o navedenim poželjnim iskustvima u radu i o ispunjavanju uvjeta Rektorskog zbora.Pristupnici pod B) i D) uz prijavu prilažu: životopis, dokaz o stečenoj odgovarajućoj stručnoj spremi, prijepis ocjena s prosjekom, dokaz o državljanstvu, a strani državljani i dokaz o naprednoj razini poznavanja hrvatskog jezika.Pristupnici pod C) uz prijavu prilažu: životopis, dokaz o stečenoj odgo-varajućoj stručnoj spremi i o državljanstvu te o ispunjavanju uvjeta Rek-torskog zbora, a strani državljani i dokaz o poznavanju napredne razine hrvatskog jezika.Prijave dostaviti u roku od 30 dana od objave natječaja u NN na adresu: Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Ruđera Boškovi-ća 33, 21 000 Split

UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITUobjavljuje

NATJEČAJ m/ž

za izbor u zvanje i na radno mjesto

- Redoviti profesor u trajnom zvanju u području umjetnosti, polje likovne umjetnosti, grana kiparstvo na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu.- Redoviti profesor u trajnom zvanju u području umjetnosti, polje film-ska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), kolegij Osnove pokretnih slika i Umjetnički film i video na neodre-đeno vrijeme u punom radnom vremenu. - Redoviti profesor u trajnom zvanju u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje) na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu.- Redoviti profesor (I. izbor) u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje), predmeti Flauta, Piccolo, Komorna glazba i Orkestralne dionice na neo-dređeno vrijeme u punom radnom vremenu. - Izvanredni profesor u području humanističkih znanosti, polje znanost o umjetnosti na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu. - Docent u području humanističkih znanosti, polje znanost o umjetno-sti na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu. - Asistent u području humanističkih znanosti, polje znanost o umjetno-sti, grana teorija glazbene umjetnosti na određeno vrijeme u punom radnom vremenu. - Asistent u području humanističkih znanosti, polje znanost o umjet-nosti, grana muzikologija i etnomuzikologija na određeno vrijeme u punom radnom vremenu. - Asistent u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana kom-pozicija na određeno vrijeme u nepunom radnom vremenu (50 % od punog radnog vremena). - Docent u području umjetnosti, polje filmska umjetnost (filmske, elek-troničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), grana montaža (naslov-no zvanje). Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Prijava na natječaj mora sadržavati životopis, presliku dokaza o dr-žavljanstvu, diplomu o stečenoj stručnoj spremi i izvješće o stručnoj i nastavnoj aktivnosti.

Prijave se dostavljaju u roku od 30 dana od objave natječaja na adresu:Umjetnička akademija u Splitu, Zagrebačka 3, 21 000 Split.

SVEUČILIŠTE U SPLITU Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodo-

gradnje, objavljujePONIŠTENJE N A T J E Č A JA

Objavljenog u “Narodnim Novinama” 22. srpnja 2016. godine, “Uni-versitasu” od 25. srpnja 2016. godine pod točkom 3. za izbor: - jednog višeg stručnog suradnika za znanstvenog područje tehnič-kih znanosti, polje računarstvo, na određeno vrijeme.Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodograd-nje, objavljuje

N A T J E Č A J m/žZa izbor:1. jednog nastavnika u znanstveno nastavno zvanje redoviti profe-sor za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje elektrotehni-ke, grana elektroenergetika, i odgovarajuće radno mjesto; 2. jednog nastavnika u nastavno zvanje predavač za znanstveno područje prirodnih znanosti, polje matematika, grana matematička analiza, na određeno vrijeme;3. jednog stručnog suradnika za znanstveno područje prirodnih znanosti, polje matematika, na određeno vrijeme;4. jednog stručnog suradnika za rad na projektu „AUTORE“, na odre-đeno vrijeme;5. jednog stručnog suradnika za rad na projektu „GiantLeap“, na određeno vrijeme;6. jednog višeg stručnog suradnika za znanstveno područje teh-ničkih znanosti, polje računarstvo, na određeno vrijeme.Pristupnici moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N. 123./03., 198./03., 105/04., 174./04., 02./07. 46./07., 45./09., 63./11., 94./13., 139./13., 101./14. i 60./15.). Natječaj traje 30 dana od dana objave u Narodnim novinama. Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno čl. 13. st. 2. Zakona o ravnopravnosti spolova N.N. 82./08. Sve informacije mogu se dobiti u Službi za upravno-pravne poslove Fakulteta. Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natječaja dostav-ljaju se na adresu: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Ruđera Boškovića 32., 21000 Split. Nepravovremene prijave i prijave bez dokaza o ispunjavanju uvjeta neće se razmatrati. O rezul-tatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni u zakonskom roku.

UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITUobjavljuje

NATJEČAJ m/ž za izbor na radno mjesto

Rukovoditelj (šef) odsjeka u područnoj službi – radno mjesto I. vrste, na određeno vrijeme, do povratka privremeno nenazočne zaposlenice s bolovanja.Prijava na natječaj mora sadržavati životopis, presliku dokaza o državljanstvu, dokaz o završenom Pravnom fakultetu, potvrdu o položenom pravosudnom ispitu te potvrdu o radnom iskustvu od najmanje 4 godine.Prijave se dostavljaju u roku od 8 dana od objave natječaja na adre-su: Umjetnička akademija u Splitu, Zagrebačka 3, 21 000 Split.

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET


za izbor

jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje docenta za područje društvenih znanosti, polje ekonomija, grana Financije, i na odgovarajuće radno mjesto na Katedri za financijePristupnici moraju ispunjavati uvjete Zakona o radu, Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i uvjete Rektor-skog zbora.

Prijavi na natječaj priložiti: životopis; dokaz o stručnoj spremi (stručnom nazivu, završenom fakultetu, akademskom stupnju, i druge dokumente o ispunjavanju uvjeta za izbor); odluku o izboru u znanstveno zvanje ukoliko pristupnik ima izbor; potvrdu o struč-noj i nastavnoj aktivnosti; potvrdu o sudjelovanju u znanstvenim projektima; potvrdu sudjelovanja na znanstvenim i stručnim sku-povima, seminarima i radionicama; znanstvene i stručne radove i njihov popis podijeljen u dvije skupine i razvrstane po katego-rijama: objavljene do posljednjeg izbora, i nakon toga; dokaz o pozitivnoj ocijeni u institucijskom istraživanju kvalitete nastavnog rada ili u studentskoj anketi.

Svu dokumentaciju dostaviti u dva primjerka na papiru i na CD-u, a radove za izbor na posebnom CD- u dva primjerka.

Prijave predati u roku od trideset dana od objavljivanja u “NN” na adresu: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 21000 Split, Cvite Fiskovića 5.


Tajana Ljubin-Golub

izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području društvenih znanosti, polje psihologija, grana ostale primijenjene psihologije

Dubravka Sinčić Ćorić

izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području društvenih znanosti, polje ekonomija, grana mar-keting

Vladimir Trkulja

izabran je u znanstve-no-nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od pet godina u području biomedicine i zdravstva, polje temelj-ne medicinske znanosti, grana farmakologija

Diana Zalar

izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika

Nov

i red

ovni

pr

ofes

ori

Željko Kaštelan

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od pet godina u području biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana urologija

Nadan Rustemović

izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zva-nje redovitog profesora na vrijeme od pet godina u području biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, gra-na interna medicina

Petar Bašić

izabran je u znanstve-no-nastavnozvanje redovitog profesora – trajno u području hu-manističkih znanosti, polje teologija

Antun Koren

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redo-vitog profesora – trajno u području društvenih znanosti, polje informa-cijske i komunikacijske znanosti

Srećko Bradić

izabran je u umjetničko-nastavno zvanje redovi-tog profesora – trajno u umjetničkom području, polje glazbena umjetnost

Anđela Frančić

izabrana je u znanstve-no-nastavno zvanje redovite profesorice – trajno u području hu-manističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika

Zagreb

Hrvoje Jasak izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od pet godina u području tehničkih znanosti, polje strojarstvo

Željko Hećimović

izabran je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profeso-ra na vrijeme od pet godi-na u području tehničkih znanosti, polje geodezija, grana pomorska, satelit-ska i fizikalna geodezija

Tomislav Kos

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redo-vitog profesora – trajno u području tehničkih znanosti, polje elektro-tehnika, grana radioko-munikacije

Mario Spremić

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora – trajno u po-dručju društvenih znano-sti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija

Milan Čunko

izabran je u umjetničko-nastavno zvanje redovi-tog profesora – trajno u umjetničkom području, polje glazbena umjetnost

Renata Waldgoni

izabrana je u umjet-ničko-nastavno zvanje redovite profesorice – trajno u umjetničkom području, polje likovne umjetnosti, grana arhi-tektura (umjetnički dio)

Jasenka Ostojić Radiković

izabrana je u umjetničko-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u umjet-ničkom području, polje glazbena umjetnost

Rajna Rajić

izabrana je u znanstve-no-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području prirodnih znanosti, polje matema-tika, grana matematička analiza

Zdenko Stanec

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovi-tog profesora – trajno u području biomedicine i zdravsta, polje kliničke medicinske znanosti, gra-na kirurgija

Goran Marković

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovi-tog profesora na vrijeme od pet godina u području društvenih znanosti, polje kineziologija, grana kine-ziologija sporta

Ljiljana Arambašić

izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području prirodnih znanosti, polje matematika, grana mate-matička analiza

Neven Hrvatić

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redo-vitog profesora – trajno u području društvenih znanosti, polje pedago-gija, grana opća peda-gogija

Aleksandar Homadovski izabran u zvanje red. prof. – trajno u području tehnič-kih znanosti, arhitektura i urbanizam, arhitektonsko projektiranje i povijest i teorija arhitekture i zaštita graditeljskog nasljeđa

Ljiljana Kaliterna Lipovčan izabrana je u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovite profeso-rice – trajno u području društvenih znanosti, polje psihologija, grana psiho-logija rada

Kristian Vlahoviček

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redo-vitog profesora – trajno u području prirodnih znanosti, polje biologija, grana biokemija i moleku-larna biologija

Sanja Kapelj

izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području tehničkih znanosti, polje rudarstvo, nafta i geološ-ko inženjerstvo, grana geološko inženjerstvo

Damir Knjaz

izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od pet godina u području društvenih znanosti, polje kineziologija, grana kine-ziologija sporta

Jadranka Bendeković

izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice na vrijeme od pet godina u području društvenih znanosti, polje ekonomija, grana mar-keting

Ivan Habdija

redoviti profesor u mirovini Prirodoslov-no-matematičkog fakulteta

Nikola Hohnjec

redoviti profesor u mi-rovini Katoličkog bogo-slovnog fakulteta

Dunja Fališevac

redovita profesorica u mirovini Filozofskog fakulteta

Đuro Huber

redoviti profesor u mirovini Veterinarskog fakulteta

Nina Barišić

izabrana je u znanstve-no-nastavno zvanje redovite profesorice – trajno u području bi-omedicine i zdravstva, polje kliničke medi-cinske znanosti, grana pedijatrija

Tonko Ćurko

redoviti profesor u mi-rovini Fakulteta strojar-stva i brodogradnje

Novi emeritusi sveučilišta u Zagrebu


SVEUČILIŠTE U SPLITU MEDICINSKI FAKULTET

objavljuje

SVEUČILIŠTE U SPLITU Sveučilišni odjel za stručne studije

raspisuje

N A T J E Č A J m/žI za izbore u zvanja

(i na odgovarajuće radno mjesto)

1. jednog nastavnika u nastavno zvanje predavač i na odgo-varajuće radno mjesto, u znanstvenom području tehničkih znanosti, za polje strojarstvo, za granu opće strojarstvo (kon-strukcije);2. jednog nastavnika u naslovno nastavno zvanje profesor visoke škole, u znanstvenom području društvenih znanosti, za polje ekonomija, za granu financije.Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Odlukom o nužnim uvjetima Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i struč-ne djelatnosti u postupku izbora u nastavna zvanjaPrijavi u dva primjerka priložiti: životopis, preslik diplome o od-govarajućoj stručnoj spremi odnosno akademskom stupnju, prikaz stručne i nastavne djelatnosti, popis radova i radove relevantne za izbor (u elektronskom obliku).Prijave podnijeti u roku od 30 (trideset) dana od objave natje-čaja u NN Sveučilišnom odjelu za stručne studije Sveučilišta u Splitu, Split, Kopilica 5/II kat

I. NATJEČAJ ZA IZBOR

- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana fizi-ologija u Katedri za fiziologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana inter-na medicina u Katedri za internu medicinu,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana farmakologija u Katedri za farma-kologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana genetika, genomika i proteomika čovjeka u Katedri za medicinsku kemiju i biokemiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana pedi-jatrija u Katedri za pedijatriju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana neuroznanost u Katedri za neuro-znanost,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu redovitog profesora s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana medicinska mikrobiologija u Katedri za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu izvanrednog profesora s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana ane-steziologija i reanimatologija u Katedri za anesteziologiju i intenzivnu medicinu,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu izvanrednog profesora s nepunim radnim vremenom za pod-ručje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti, grana medicinska mikrobiologija u Katedri za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu izvanrednog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana imunologija u Katedri za imunolo-giju i medicinsku genetiku,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu izvanrednog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana genetika, genomika i proteomika čovjeka u Katedri za istraživanja u biomedicini i zdravstvu,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu izvanrednog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje farmacija, grana medicinska biokemija u Katedri za medicinsku kemiju i biokemiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu izvanrednog profesora za područje biomedicine i zdravstva, polje temeljne medicinske znanosti, grana neuroznanost u Katedri za neuroznanost,- četiri nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana psihijatrija u Katedri za psihijatriju,- četiri nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana pedijatrija u Katedri za

pedijatriju,- dva nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana neurologija u Katedri za neurologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana oftalmologija u Katedri za oftalmologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana kirurgija u Katedri za kirurgiju,- dva nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana onkologija u Katedri za kliničku onkologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana radiologija u Katedri za medicinsku radiologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana klinička citologija u Kate-dri za patologiju,- jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta s nepunim radnim vremenom za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana interna medicina na Zavodu za temeljnu i kliničku farmakologiju,- jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta za područje biomedicine i zdravstva, temeljne medicinske znanosti, grana farmakologija u Katedri za farmakologiju,- jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistenta/poslijedoktoranda na razdoblje od godinu dana za područje biomedi-cine i zdravstva, temeljne medicinske znanosti, grana neuroznanost u Katedri za neuroznanost,- jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu poslije-doktoranda za područje biomedicine i zdravstva, polje dentalna medi-cina, grana morfologija stomatognatnog sustava na Studiju dentalne medicine.

II. NATJEČAJ ZA IZBOR - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta za područje biomedicine i zdravstva, kliničke medicinske znanosti, grana patofiziologija u Katedri za patofiziologiju, - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta za područje biomedicine i zdravstva, temeljne medicinske znanosti, grana citologija, histologija i embriologija u Katedri za histolo-giju i embriologiju, - jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docenta za područje biomedicine i zdravstva, temeljne medicinske znanosti, grana genetika, genomika i proteomika čovjeka u Katedri za imunologiju i medicinsku genetiku. Pristupnici trebaju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Pravilnikom o uvjetima i postupku izbora u zvanja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (veljača 2014.). Dokumentacija i dokazi koje je potrebno priložiti za izbor u određeno zvanje objavljeni su na mrežnoj adresi Povjerenstva za kadrove (http://www.mefst.hr/kadrovi).

Rok natječaja pod I. je 30 dana od dana objave u „Narodnim novinama“ od 16. rujna 2016., pod II. je 30 dana od dana objave u „Narodnim novi-nama“ od 5. listopada 2016.

Pravni fakultet Sveučili-

šta u Splitu, Sveučilište Sjever

te „ESD conference“ organizi-

rali su 1.-2. rujna na Pravnom

fakultetu Sveučilišta u Splitu

16. međunarodnu konferen-

ciju ekonomskog i socijalnog

razvoja „Pravni izazovi u mo-

dernom svijetu“ (16th Interna-

tional Scientific Conference

on Economic and Social Deve-

lopment – The Legal Challen-

ges of Modern World“).

Od 2013. „ESD Conferen-

ce“ je organizirala međuna-

rodne konferencije u partner-

stvu sa sveučilištima u zemlji

i inozemstvu (2013. – u Novosi-

birsku u partnerstvu s Novo-

sibirsk State University; 2015.

– Sveučilište Sjever postaje

stalni partner i suorganiza-

tor; 2016. dogovorena je surad-

nja sa Sveučilištem u Varšavi,

a za 2017. suradnja sa Sveuči-

lištem Victoria/ Melbourne).

Do danas je ESD konferencija

održana u Bangkoku, Barce-

loni, Beču, Frankfurtu, Ista-

nbulu, New Yorku, Miamiju,

Parizu, Pragu i mnogim dru-

gim europskim i svjetskim

središtima, a održavanje sli-

jedi u Varšavi, Melbourneu i

Pragu.

Interdisciplinarni pristup ekonomsko-pravnim izazovima

Pravni fakultet Sveučili-

šta u Splitu predložio je prila-

godbu tematike konferencije

pravnoj problematici ekonom-

skih odnosa i pravno-ekonom-

skim aspektima europskog i

svjetskog gospodarskog rasta

i razvoja, tako da je ovo bila

prva „ESD konferencija“ koja

je naglasila pravnu perspekti-

vu ekonomskih odnosa i pro-

blematiku primjene pojedinih

pravnih rješenja u praksi.

Interdisciplinarni pristup

ekonomsko-pravnim izazo-

vima pridonio je različitosti

prijedloga ekonomske i prav-

ne struke za unaprjeđenje in-

vesticijskih procesa i poticaja,

konkurentnosti nacionalnih

gospodarstava na svjetskom

tržištu te pravnih izazova ko-

ji prate ekonomske odnose

- pravna nesigurnost, dugo-

trajnost sudskih postupaka i

neujednačena sudska praksa

u trgovačkim sporovima, nuž-

nost provođenja poreznih re-

formi i reforme javne uprave,

pravnim izazovima u postup-

cima stečaja, zaštite prava iz

radnih odnosa, zaštite prava

potrošača itd.

Znanstvenici su posebno

pokazali interes za prijedlo-

ge poticajnih mjera izvoza,

provođenja poreznih refor-

mi, povećanja efikasnosti

javne uprave te unaprjeđe-

nja turističke djelatnosti i

razvoja globalne turističke

industrije. Zanimljivi su bili

i prijedlozi restrukturiranja

i modernizacije hrvatskog

gospodarstva, olakšavanja

administrativnih optereće-

nja i poboljšanog sustava

oporezivanja kao okosnica

stvaranja stabilnog poslov-

nog okruženja, a time i gos-

podarskog rasta. Posebna te-

matska cjelina konferencije

odnosila se na pravne aspek-

te zaštite okoliša i energet-

ske stabilnosti kao osnovne

pretpostavke gospodarskog

rasta i razvoja. U tom pogle-

du, posebna je pozornost bi-

la posvećena ispunjenju kli-

matsko-energetskih ciljeva

smanjenja emisije staklenič-

kih plinova, građanskoprav-

ne odgovornosti za oneči-

šćenje okoliša, prijedlozima

unaprjeđenja politike održi-

vog razvoja u smislu učinko-

vitog iskorištavanja resursa,

primjene obnovljivih izvora

energije i mjera energetske

učinkovitosti.

Promocija mlađih znanstvenika

Komparativnom anali-

zom znanstveno-istraživač-

kih rezultata, konferencija

je promovirala izvrsnost u

međunarodnom znanstve-

16. međunarodna konferencija ekonomskog i socijalnog razvoja, Pravni fakultet u Splitu, 1.-2. rujna

„Pravni izazovi u modernom svijetu“

Piše:Željka Primorac

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET


za izbor- jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora (prvi izbor) za područje društvenih znanosti, polje ekonomija, grana Opća ekonomija i odgovarajuće radno mjesto na Katedri za opću ekonomiju.Pristupnici moraju ispu-njavati uvjete propisane Zakonom o radu, Zakonom o znan-stvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i uvjete Rektorskog zbora.Prijavi na natječaj treba priložiti: životopis, dokaz o stručnoj spremi, stručnom nazivu, o završenom fakultetu, akadem-skom stupnju, i druge dokumente za izbor u odgovarajuće zvanje), odluku o izboru u znanstveno zvanje, potvrdu o struč-noj i nastavnoj aktivnosti, potvrdu o sudjelovanju u znanstve-nim projektima, znanstvene i stručne radove i njihov popis po-dijeljene na one objavljene do posljednjeg izbora ili reizbora, objavljeni nakon toga sve razvrstane po kategorijama, dokaz o pozitivnim ocjenama u institucijskom istraživanju kvalitete nastavnog rada ili studentskoj anketi. Svu dokumentaciju do-staviti u papirnatom obliku i na CD-u u dva primjerka, a radove za izbor na posebnom CD- u u dva primjerka.Prijavu podnijeti u roku od trideset dana od objavljivanja u “NN“na adresi: Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, 21000 Split, Cvite Fiskovića 5.


U organizaciji Hrvatskog

filozofskog društva, uz su-

radnju grada Cresa, od 25.

rujna do 1. listopada 2016.

u Cresu (hotel Kimen) odr-

žana je 25. međunarodna

znanstveno-kulturna ma-

nifestacija Dani Frane Petri-

ća. Pokrovitelji manifesta-

cije bili su predsjednica Re-

publike Hrvatske Kolinda

Grabar-Kitarović, Ministar-

stvo znanosti, obrazovanja i

sporta Republike Hrvatske

te Primorsko-goranska žu-

panija. U proteklih četvrt

stoljeća Dani Frane Petrića

izrasli su u jednu od najzna-

čajnijih znanstvenih konfe-

rencija u ovom dijelu Euro-

pe, s jedne strane njegujući

filozofski i interdisciplinar-

ni dijalog o aktualnim pro-

blemima čovječanstva, a s

druge strane potičući istra-

živanja djela velikog rene-

sansnog filozofa, Cresani-

na Frane Petrića i drugih

hrvatskih filozofa u europ-

skom kontekstu.

25. dani Frane Petrića

obuhvaćaju:

-međunarodni interdisci-

plinarni simpozij o glavnoj

temi Jezik i spoznaja,

-međunarodni simpozij o

stalnoj temi Hrvatska filozo-

fija u interakciji i kontekstu,

-projekt popularizacije

znanosti 4. znanstveni in-

kubator: Trening za znan-

stvena istraživanja s temom

Jezik i znanost,

- p opr at n a do g a đ a nja

(svečano obilježavanje 25.

obljetnice Dana Frane Petri-

ća – javna predavanja, radio-

nice, druženje sa znanstve-

nicima, predstavljanje re -

centnih izdanja, itd.).

Na 25. danima Frane Pe-

trića sudjelovalo je oko se-

damdeset znanstvenika i

srednjoškolskih učenika iz

sedam zemalja (Bosna i Her-

cegovina, Hrvatska, Kana-

da, Njemačka, Slovenija, Sr-

bija, Velika Britanija).

Jezik i spoznajaNa svečanom otvaranju

25. dana Frane Petrića sku-

pu su se obratili predsjed-

nik Hrvatskog filozofskog

društva, ujedno i predsjed-

nik Organizacijskog odbora

Dana Frane Petrića, prof. dr.

sc. Zdravko Radman, pred-

sjednik Programskog od-

bora simpozija Jezik i spo-

znaja, izv. prof. dr. sc. Igor

Mikecin, predstavnik Pri-

morsko-goranske župani-

je te predstavnici donatora

skupa kao što su Turistič-

ka zajednica Grada Cresa i

tvrtka Cresanka. Skupu se

obratio i gradonačelnik Cre-

sa, Kristijan Jurjako, koji je

i otvorio manifestaciju.

Međunarodni interdis-

ciplinarni simpozij Jezik i

spoznaja održavao se od 25.

do 28. rujna, a imao je, izme-

đu ostaloga, zadaću propita-

ti mogućnosti susreta filozo-

fijskoga i znanstvenoga pri-

stupa problematici jezika i

govora.

Na simpoziju je izlaganja

održalo četrdesetak znan-

stvenika različitih profila,

od filozofije, filologije, so-

ciologije, teologije, medio-

logije do lingvistike, psiho-

logije, fizike i kognitivnih

znanosti. Plenarno preda-

vanje, pod naslovom Ko-

gnitivna lingvistika: pogled

iznutra i izvana, održali su

prof. emer. dr. sc. Klaus-Uwe

Panther, istaknuti njemački

kognitivni lingvist, te Lin-

da Louise Thornburg, bri-

tanska lingvistkinja, spi-

sateljica i redateljica. Na

samome kraju simpozija,

plenarno predavanje odr-

žao je akademik Mislav Je-

žić s Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu pod

naslovom Jezik i spoznaja:

neka filozofska i jezikoslov-

na razmatranja.

Tijekom održavanja sim-

pozija Zdravlje i kultura

upriličeno je i tradicionalno

predstavljanje recentnih fi-

lozofskih izdanja, pri čemu

je predstavljeno sedam mo-

nografskih studija i jedan

zbornik.

Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu

Svečano je obilježena 25.

obljetnica Dana Frane Petri-

ća s tri prigodna izlaganja:

prof. dr. sc. Pavo Barišić odr-

žao je izlaganje Četvrt stolje-

ća Dana Frane Petrića, dr.

sc. Bruno Ćurko izlaganje

na temu Frane Petrić na Da-

nima Frane Petrića, te aka-

demik Mislav Ježić, O pokre-

tanju Dana Frane Petrića.

Međunarodni simpozij

Hrvatska filozofija u interak-

ciji i kontekstu održavao se

od 28. rujna do 1. listopada, a

izlaganja je održalo tridese-

tak znanstvenika različitih

profila (filozofi, teolozi, po-

vjesničari, fizičari), koji se

bave istraživanjem i njego-

vanjem hrvatske filozofske i

kulturne baštine.

Simpozij je tematski bio

podijeljen u tri skupa: »Pavao

Vuk Pavlović – povodom 40.

obljetnice smrti«, na kojem se

razmatrao lik i djelo jednog

od najpoznatijih hrvatskih

filozofa 20. stoljeća, zatim »S

Petrićem u žarištu«, s izla-

ganjima o creskom filozofu i

polihistoru Frani Petriću, te

»Hrvatska filozofija u prošlo-

sti i sadašnjosti«, na kojem se

raspravljalo o temama od re-

nesanse do suvremenih stru-

janja u hrvatskoj filozofiji.

Osim toga, održano je i

predstavljanje recentnih iz-

danja iz područja hrvatske

filozofije, nedavno dovršena

biblioteka Sabranih djela Pa-

vla Vuka Pavlovića u izdanju

Hrvatskog filozofskog druš-

tva, zatim broj časopisa Al-

magest posvećen djelu Ruđe-

ra Boškovića, te zbornik ra-

dova Juraj Dragišić (Georgius

Benignus) – život i djela u iz-

danju Instituta za filozofiju.

Znanstveni inkubatorZavršna aktivnost pro-

jekta popularizacije znano-

sti 4. znanstveni inkubator:

Trening za znanstvena istra-

živanja održavana je od 29.

rujna do 1. listopada 2016.

Projekt Znanstveni inkuba-

tor – čiji su idejni začetnici

i provoditelji Hrvatsko fi-

lozofsko društvo, Hrvatsko

bioetičko društvo i Udruga

Mala filozofija – želi učenici-

ma srednjih škola približiti

način rada na znanstvenim

istraživanjima i upoznati ih

s osnovnim elementima ta-

kvoga istraživanja, meto -

dama rada i načelima znan-

stvene čestitosti. Projektom

se naglašava interdiscipli-

narni i pluriperspektivni

pristup problemima, osvje-

štava važnost njihova kritič-

koga promišljanja te promi-

ču inovativni načini rješa-

vanja znanstvenih izazova.

Središnja tema ovogodiš-

njeg, trećeg po redu Znan-

stvenog inkubatora bila je

»Jezik i znanost«. U progra-

mu je sudjelovalo dvadese-

tak učenika iz četiri hrvat-

ske srednje škole (Cresa,

Malog Lošinja, Obrovca i

Zadra). Oni su prezentirali

svoja istraživanja na kojima

su, uz pomoć mentora, radili

tijekom 2015. i 2016. godine.

Usto, sudjelovali su u radu

simpozija Hrvatska filozofi-

ja u interakciji i kontekstu,

kao i u drugim elementima

programa.

U Osnovnoj školi Fra-

ne Petrića održana su jav-

na predavanja, namijenje-

na ne samo učenicima ko -

ji sudjeluju u Znanstvenom

inkubatoru nego i građani-

ma Cresa, s namjerom da se

širu javnost zainteresira za

uvide i dostignuća znanosti

i znanstvenih istraživanja.

Dr. sc. Ivana Zagorac govo-

rila je o temi »Znanost, ra-

zum i osjećaji«, a učenici

Srednje škole Ambroza Ha-

račića predstavili su nagra-

đivani projekt »Matematika

u arhitekturi«.

Europska noć istraživačaU svrhu popularizacije

znanosti organizirane su

i tri znanstvene radionice

namijenjene širem krugu

ljudi: za učenike četvrtog i

petog razreda osnovne ško-

le (dr. sc. Bruno Ćurko, ra-

dionica »Što je mudrost?«),

za srednjoškolske učenike

(Davor Stanković, prof., »Od

govornih mana do govornih

vrlina«; Krešimir Babel,

prof., radionica »Istraživati

poput znanstvenika«), te za

širu javnost građana Cresa

(dr. sc. Ljudevit Fran Ježić,

»Kako su jezici srodni?«).

Naposljetku, obilježena

je Europska noć istraživača

30. rujna kroz druženje uče-

nika i zainteresiranih gra-

đana sa znanstvenicima u

Znanstvenoj šetnji po Sret-

nome Gradu. Cilj je Europ-

ske noći istraživača na pri-

stupačan i zabavan način

podizati svijest šire javno-

sti o važnosti znanstvenih

istraživanja za društvo ka-

ko bi se srušile predrasu-

de koje često postoje prema

znanstveno-istraživačkoj

zajednici te povećala zain-

teresiranost mladih za pro-

fesionalnu karijeru u zna-

nosti.

Piše:Krešimir BaBel

U proteklih četvrt stoljeća Dani Frane Petrića izrasli su u jednu od najznačajnijih znanstvenih konferencija u ovome dijelu Europe

25. dani Frane Petrića, Cres, 25. rujna – 1. listopada 2016.

Frane Petrić

„Pravni izazovi u modernom svijetu“

nom okruženju i pridonije-

la promociji mlađih znan-

stvenika.

Na Konferenciji je izlaga-

lo 50 znanstvenika iz 12 dr-

žava svijeta (Italije, Poljske,

Mađarske, Velike Britanije,

Rusije, Njemačke, Rumunj-

ske, Turske, Alžira, Bosne i

Hercegovine, Slovenije i Hr-

vatske) koji su ponudili naj-

novije spoznaje znanstveno-

praktičnih dostignuća prav-

ne perspektive ekonomskih

odnosa i primjene pravnih

rješenja u praksi. Zbornik

radova Konferencije sadr-

Predavanjima na konferenciji i objavom rada u Zborni-ku radova kvaliteti rasprave na konferenciji doprinijeli su znanstvenici s velikog broja domaćih i inozemnih sveučilišnih sastavnica i znanstvenih instituta – pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rotterdamu (Ni-zozemska); Pravnog fakulteta u Leidenu (Nizozemska); Pravnog fakulteta u Kölnu (Njemačka); Fakulteta prava i političkih znanosti Sveučilišta Hull (Velika Britanija); Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru (Bosna i Herce-govina); Pravnog fakulteta u Banjoj Luci (Bosna i Herce-govina); Pravnog fakulteta u Prištini (Kosovo), Pravnog fakulteta u Nišu (Srbija), ekonomskih fakulteta u Repu-blici Hrvatskoj (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb), Ekonom-skog fakulteta u Katowicama (Poljska); Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Wroclawu (Poljska); Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Inonu u Malatyai (Turska); Eko-nomskog fakulteta u Ljubljani (Slovenija); Ekonomskog fakulteta u Bratislavi (Slovačka), Fakulteta ekonomije i upravnih znanosti Sveučilišta Suleyman Demirel u Isparti (Turska); Fakulteta menadžmenta Sveučilišta u Bialystoku (Poljska); Fakulteta menadžmenta i ekonom-skih odnosa Sveučilišta Szczecin (Poljska); Fakulteta za menadžment Sveučilišta u Czestochowu (Poljska); Fakulteta menadžmenta Sveučilišta u Varšavi (Poljska); Fakulteta menadžmenta Sveučilišta u Bratislavi (Slovač-ka); Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (Hrvatska); Odjela za ekonomiju i menadžment pomorskog sveučilišta Gdynia (Poljska); Fakulteta orga-nizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska); Fakulteta znanosti i tehnologije Sveučilišta u Wroclawu (Poljska); Sveučilišta Sjever (Hrvatska), Sveučilišta u Dubrovniku (Hrvatska); Sveučilišnog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu (Hrvatska); Lomonoscov Sve-učilišta u Moskvi (Rusija); Ruskog državnog sveučilišta u Moskvi (Rusija); Sveučilišta LUK Jean Monnet Puglia (Ita-lija); Sveučilišta Jana Kochanowa u Kielceu (Poljska); Pri-vatnog sveučilišta AAB u Prištini (Kosovo); Pazmany Pe-ter Katoličkog sveučilišta u Budimpešti (Mađarska), Eu-ropskog sveučilišta u Tirani (Albanija), Južnog sveučilišta u Rostovu (Rusija); Sveučilišta Tlemcen (Alžir); Sveučilišta Maria Sklodowska Curie u Lublinu (Poljska); Polytechnic instituta u Portu (Portugal); Hrvatske akademije znano-sti i umjetnosti (Hrvatska); Ekonomskog instituta indu-strije, poslovanja i uprave Čeljabinsk Sveučilišta (Rusija) i Veleučilišta Baltazar u Zaprešiću (Hrvatska).

ži ukupno 87 radova znan-

stvenika iz 17 država svije-

ta. Uspješnosti Konferenci-

je pridonijelo je i više od 100

uglednih znanstvenika iz

26 država svijeta (Amerike,

Kanade, Australije, Brazila,

Kine, Južnoafričke Republi-

ke, Nigerije, Indije, Izraela,

Švicarske, Francuske, Au-

strije, Srbije, Crne Gore,

Češke, Litve, Albanije,) koji

su kroz Organizacijski, Pro-

gramski i Recenzijski odbor

pridonijeli kvaliteti znan-

stvenih radova, kao i tijeku

same Konferencije.


10. LHC DAYS IN SPLIT 2016.

LJETNA ŠKOLA ZA ZNANOST O PODACIMA NA FESB-U

U Splitu se od 19. do 24. rujna odr-

žala bijenalna, deseta po redu konfe-

rencija “LHC days in Split 2016” u či-

jem je radu sudjelovalo oko devedeset

sudionika. Konferencija se bavi fizi-

kom visokih energija koja se studira

na Velikom sudaraču protona (LHC) u

Ženevi, s namjerom poticaja što većeg

sudjelovanja hrvatskih znanstvenika

u ovom globalnom projektu. Održa-

no je 65 predavanja koja su predstavi-

la najnovije rezultate CERN-ovih ek-

sperimenata na akceleratoru “Large

Hadron Collider” (LHC) te najnovije

spoznaje iz područja astročestične

fizike. Rezultate su predstavili vode-

ći znanstvenici CERN-ovih eksperi-

menata (CMS, ALICE -Tiziano Cam-

poresi, Jurgen Schukraft), a trenutni

status akceleratora LHC i planove nje-

gove nadogradnje predstavio je Fre-

derick Bordry, CERN-ov direktor za

akceleratore i tehnologiju.

Rad na najvećoj energiji do sadaRenomirani teorijski fiziča-

ri, uključujući našeg Splićanina

Gorana Senjanovića, profesora

na Institutu za napredne studije,

L’Aquila i ICTP – Trst, propitiva-

li su postojeće teorije i diskutira-

li nove teorijske modele koji bi se

mogli eksperimentalno provjeri-

ti na LHC akceleratoru. CERN-ov

LHC akcelerator, nakon stanke od

gotovo dvije godine za vrijeme ko-

je je nadograđen, započeo je s ra-

dom na energiji sudara od 13 TeV

koja je 60 % veća nego što je bila (8

TeV) kad je otkriven Higgsov bo-

zon. Akcelerator izvrsno radi, broj

sudara premašio je sva očekivanja

a detektori su uspješno nadogra-

đeni kako bi mogli zapisati i ana-

lizirati znatno veći broj podataka

sudara.

Prvi zadatak je nakon stanke

od gotovo dvije godine uspješno

obavljen, ponovno je “otkriven”

Higgsov bozon, odnosno sva pret-

hodna mjerenja su reproducirana,

a istovremeno je pokrenut vrlo ši-

rok program potrage za novim fizi-

kalnim fenomenima. Iako za sada

nije dao nove rezultate, velike koli-

čine novih podataka se prikuplja-

Mladi hrvatski fizičari, doktorandi i studenti, sudjeluju na konferenciji kako bi se iz prve ruke upoznali s najnovijim spoznajama, i bili u mogućnosti diskutirati s renomiranim svjetskim znanstvenicima o svojem budućem znanstveno-istraživačkom radu

Vodeći CERN-ovi znanstvenici u Splitu

Znanstveni centar izvrsnosti

(ZCI) za znanost o podacima i na-

predne kooperativne sustave orga-

nizirao je na Fakultetu elektroteh-

nike, strojarstva i brodogradnje

(FESB) 26. - 30. rujna međunarodnu

ljetnu školu iz znanosti o podacima

(“First Int’l Summer School on Data

Science”). FESB je sastavnica Znan-

stvenog centra izvrsnosti koji čine

ukupno 13 institucija u Hrvatskoj, a

koji koordinira Fakultet elektroteh-

nike i računarstva Sveučilišta u Za-

grebu. Svrha ljetne škole je da omo-

gući zainteresiranima iz akademske

zajednice i iz gospodarstva stjecanje

znanja i informiranje o novim tren-

dovima u području teorije i primje-

na znanosti o podacima.

Neprestani rast količina podatakaZnanost o podacima (eng. data

science) bavi se problemom izluči-

vanja znanja i zaključaka iz poda-

taka, uključujući vrlo velike skupo-

ve podataka poznate pod nazivom

veliki podaci (eng. big data). Poda-

ci mogu biti strukturirani kao npr.

kod relacijskih baza podataka ili ne-

strukturirani kao što su slike, video

ili tekstovi. Suvremeni trendovi po-

kazuju da zbog razvoja informacij-

skih i komunikacijskih tehnologija

neprestano i brzo raste količina ras-

položivih podataka u svim sferama

ljudskih aktivnosti. Primjeri uklju-

čuju podatke koje prikupljaju malo-

Zahvaljujući potrebama gospodarstva i državnih institucija za stručnošću u području znanosti o podacima, u svijetu postoji velika potražnja za znanstvenicima toga profila, posebno izražena u posljednjih desetak godina

16 trilijuna GB podataka do 2020. godine

ju i analiziraju i tko zna kakve su

nove i neočekivane fizikalne spo-

znaje pred nama.

Susret znanosti i umjetnostiPosebno se trudimo osigurati da

mladi hrvatski fizičari, doktorandi

i studenti, sudjeluju na konferenci-

ji kako bi se iz prve ruke upoznali s

najnovijim spoznajama, i bili u mo-

gućnosti diskutirati s renomiranim

svjetskim znanstvenicima o svojem

budućem znanstveno-istraživačkom

radu.

Na posljednje dvije konferencije

dio programa uključuje i prezentaci-

ju aktivnosti u sklopu projekta Art@

CMS, čiji je namjera susret znanosti

i umjetnosti, s ciljem da se znanstve-

na istraživanja kroz umjetnost pri-

bliže široj publici i da kod mladih po-

budi interes za znanost, predstavlja-

jući apstraktne fizikalne koncepte i

rad znanstvenika kroz kreativan do-

življaj umjetnosti inspirirane znano-

šću. Na palači Milesi za vrijeme tra-

janja konferencije bio je izložen rad

autora Michael Hoch, koji simboili-

zira otkriće Novog svijeta u koji nas

danas, umjesto Kolumbovih brodo-

va, vodi CMS detektor kojim prvi put

promatramo i proučavamo ponaša-

nje prirode na tako visokim energi-

jama.

Prvi turisti - fizičari s CERN-aPrva konferencija je održana

1996. godine, a kroz dvadeset godi-

na izrasla je u prepoznatljiv događaj

na svjetskoj razini na kojem sudje-

luju renomirani znanstvenici iz po-

dručja fizike elementarnih čestica i

astročestične fizike. Ta prva konfe-

rencija 1996. godine bila je skromna,

još su odjeci rata bili svježi, tako da

su prvi inozemni sudionici bili naši

kolege s CERN-a s kojima smo tada

usko surađivali na dizajnu i izgrad-

nji CMS detektora i na razvoju meto-

da za otkriće Higgsova bozona. Kroz

ovih dvadeset godina puno se toga

promijenilo, konferencija “LHC days

in Split” postala je renomirana i pre-

poznatljiva, Split je prepun turista,

no mi se i dalje živo sjećamo poče-

taka od prije dvadeset godina, kad

su prvi turisti bili fizičari s CERN-a.

NIKOLA GODINOVIĆ

prodajni trgovački lanci o kupovnim

navikama potrošača, podatke koje

prikupljaju financijske institucije

o platnim transakcijama, podatke

koje prikupljaju mobilni operateri o

načinu korištenja komunikacijskih

usluga svojih klijenata, do informa-

cija o posjećivanju web-sjedišta na

internetu ili geoinformacija na te-

melju GPS senzora u pametnim te-

lefonima.

Analizom takvih podataka mo-

guće je donošenje poslovnih odluka

u raznim segmentima gospodarstva,

ali i odluka koje donose državne

agencije i druga tijela u svrhu efika-

snijeg upravljanja državom. Razne

studije provedene u svijetu pokazuju

da vrijednost prikupljenih podataka

stalno raste. Očekuje se da će 2020.

godine postojati više od 16 zettabajta

(16 trilijuna GB) podataka, što pred-

stavlja rast od 236% godišnje od 2013.

do 2020. godine. Korištenje podata-

ka može donijeti ogromne koristi

društvu. Zahvaljujući potrebama

gospodarstva i državnih institucija

za stručnošću u području znanosti

o podacima, u svijetu postoji velika

potražnja za znanstvenicima toga

profila, posebno izražena u posljed-

njih desetak godina.

Strojno učenje u fokusu ovogodišnje ljetne škole

ZCI planira ljetnu školu organizi-

rati godišnje i to tako da svake godine

škola bude usmjerena na jedan odre-

đeni aspekt znanosti o podacima. U

svojem prvom izdanju ljetna škola

je usmjerena na područje strojnog

učenja koje je jedno od jezgrenih te-

orijskih podloga koje stoje iza broj-

nih primjena. Program ljetne škole

se sastoji od dvaju predavanja među-

narodno istaknutih predavača o teo-

rijskim aspektima koja su prijepod-

ne, a u poslijepodnevnom terminu

održavaju se vježbe gdje se korište-

njem računala i programskih alata

za strojno učenje rješavaju praktični

problemi analize podataka. Ljetna

škola ima ukupno šezdeset sudioni-

ka od čega je oko četrdeset sudionika

iz akademskih institucija sastavnica

ZCI-a i dvadesetak sudionika iz gos-

podarstva, primarno iz tvrtki koja se

bave obradom i analizom podataka u

kontekstu poslovne analitike i dru-

gih primjena znanosti o podacima.

Najveći broj polaznika iz akadem-

skih institucija su doktorski studen-

ti, no sudjeluju i postdoktorski istra-

živači, docenti i profesori. Budući da

je strojno učenje element nastavnih

programa na diplomskim studiji-

ma širom svijeta, od škole koristi

mogu imati i studenti diplomskih

studija. Šire gledano, organizirana

ljetna škola ima značaj za istraži-

vače u akademskim institucijama i

za profesionalce u gospodarstvu jer

omogućuje stjecanje novih znanja

u ovom vrlo važnom području. Ljet-

na škola ima značaj i za Split jer daje

mogućnost istraživačima i profesio-

nalcima u Splitu za produbljivanja

znanja u znanosti o podacima.

SVEN LONČARIĆ


Stipendije za islandske studije na Sveučilištu na Islan-du (Reykjavik) za ak. god. 2017./2018.Islandsko ministarstvo obrazovanja, znanosti i kulture raspisalo je natječaj za dodjelu stipendija stranim studentima za studij islandskog jezika na Sveučilištu na Islandu za razdoblje od 1. rujna 2017. do 30. travnja 2018. Stipendije su na-mijenjene studentima koji uče moderni islandski jezik, završili su najmanje jednu godinu studija i poznaju islandski jezik na razini opisanoj u natječaju. Rok za prijave: 1. prosinca 2016. (datum zaprimanja prijave). Detaljnije na arna-stofnun.is/page/studentastyrkir_menn-tamalaraduneytis_en.

Stipendije za inženjerski studij na Sveučilištu u Tokiju za ak. god. 2017./2018.Dostupne su stipendije za diplomske i doktorske studije iz područja “Nuclear Engineering and Systems Innovation” na Sveučilište u Tokiju. Predavanja će se održavati na engleskom te izborno na japanskom jeziku. Odabrani studenti

s odličnim akademskim postignućima bit će stipendirani. Rok za prijave: 30. studenoga 2016. Detaljnije na: http://www.n.t.u-tokyo.ac.jp/prospective/special-graduate/?lang=en.

Godišnje stipendije za (posli-je)diplomske studije u Bavar-skoj za ak. god. 2017./2018.Bavarski akademski centar za sred-nju, istočnu i jugoistočnu Europu (BAYHOST) raspisao je natječaj za dodjelu jednogodišnjih stipendija za diplomski ili doktorski studij na bavarskim sveučilištima u ak. god. 2017./2018. Stipendije su namijenjene studentima srednje, istočne i jugoi-stočne Europe. Jednogodišnji studijski boravak u Bavarskoj kao dio doktor-skog studija u matičnoj zemlji također može biti financiran. Stipendije se mogu produljiti u dva navrata do najviše tri godine. Rok za prijavu (za osobe koje se prijavljuju prvi put) je 1. prosinca 2016. (datum zaprimanja), a dodatne informacije mogu se pronaći na poveznici uni-r.de/bayhost/english/scholarships/study-in- bavaria/index.html.

Međunarodni znanstveni

skup “Europske perspektive

i nasljeđe moderne” organizi-

ran je 2 i 3. rujna na Fakultetu

političkih znanosti Sveučili-

šta u Zagrebu, u sklopu znan-

stveno-istraživačkog projek-

ta “Političko u doba aktual-

ne krize: nasljeđe moderne i

suvremeni izazovi projekta

europskog zajedništva”, a uz

potporu Europskog socijal-

nog fonda. Okupio je ugledne

znanstvenike političke teori-

je iz Njemačke, Austrije, Švi-

carske, Francuske, Italije,

Rumunjske i Hrvatske. Kon-

ferenciju je u ime Fakulteta

političkih znanosti prigod-

nim riječima otvorila prode-

kanica za nastavu doc. Mar-

ta Zorko, a u ime projektnog

tima doc. Domagoj Vujeva.

Fundamentalna kriza ideje Europe

Osnovno su polazište za

organizaciju skupa sve broj-

niji znakovi duboke i dugo-

trajne krize Europske unije.

Projekt uspostavljanja europ-

skog pravnog, ekonomskog i

političkog zajedništva dospio

je na prekretnicu te je suočen s

ozbiljnom prijetnjom neuspje-

ha, što se najrecentnije ma-

nifestiralo Brexitom. Funda-

mentalna kriza ideje Europe

upućuje na zadatak temeljnog

teorijskog istraživanja bitnih

obilježja europskog projekta i

promišljanja različitih načina

prevladavanja aktualne krize.

U tom je smislu cilj skupa bio

kritički ispitati potencijale,

probleme i izazove suvreme-

nog, europskog kriznog tre-

nutka te pridonijeti identifi-

kaciji i razrješenju ključnih

europskih problema preispi-

tivanjem teorijsko-političkog

nasljeđa moderne, koje je upi-

sano u same temelje europ-

skog zajedništva. Naime, mo-

derna je upravo u potrazi za po-

retkom koji će zajamčiti mir i

sigurnost kao temeljne vrijed-

nosti te omogućiti emancipa-

ciju pojedinca u intersubjek-

tivnoj autonomiji s drugima.

Međutim, ovaj je program izlo-

žen permanentnoj krizi i prije-

ti mu opasnost da se pretvori

u svoju suprotnost, kao što to

ilustrira osvjedočeni rast pot-

pore radikalnim političkim

opcijama. Razumijevanje

izazova koji danas stoje pred

Europom, kao i razmatranje

perspektiva njezina daljnjeg

razvoja, presudno ovise o po-

novnom teorijskom promišlja-

nju najvažnijih uvida moder-

nog političkog mišljenja. Kri-

za Europe u bitnome jest kriza

moderne same. Pri tome je oči-

gledno kako se moralno, prav-

no, ekonomsko i političko su-

bjektiviranje građana ne može

ispuniti unutar okvira nacio-

nalnih država, nego se mo-

ra nastaviti na razini Europe

kao zajednice država i njiho-

vih građana.

Važnosti političke edukacije i razvoja građanskih vrlina

Polazeći od navedenih uvi-

da, konferencija je organizi-

rana u tri tematska sklopa.

Najprije je razmatrana Ho-

bbesova politička teorija sa

središnjim fokusom na po-

jam države kao specifično mo-

dernog tipa političkog poret-

ka. Philippe Crignon (Fran-

cuska) obrazložio je prijepor

oko primjene principa narod-

ne suverenosti na Europsku

uniju, a Dirk Brantl (Austri-

ja) izlagao je o važnosti poli-

tičke edukacije i razvoja gra-

đanskih vrlina za postizanje

političke stabilnosti u okviru

Hobbesova političkog projek-

ta. U drugom panelu Fran-

cesca Rebasti (Italija) i Luka

Ribarević ponudili su inova-

tivne poglede na same izvore

Hobbesove političke teorije,

pri čemu je F. Rebasti nagla-

Piše: Davorin Žagar

Konferencija je pokazala da politička teorija u plodnom dijalogu s onima na koje je kao fundamentalna disciplina prirodno upućena, kroz multidisciplinarnost omogućuje dubinsko razumijevanje krize europskog projekta te je u mogućnosti ponuditi različite perspektive njezina prevladavanja

Politolozi o prekretničkoj krizi Europske unije

sak stavila na pozitivnu ulogu

savjesti u Hobbesovoj politič-

koj znanosti, izvedenu na te-

melju kritičkog prevrednova-

nja njezina dotadašnjeg domi-

nantnog shvaćanja u okviru

kršćanske moralne teologije,

dok je Ribarević izložio dosad

nedovoljno istraženi utjecaj

tradicije političkog hebraiz-

ma, tj. važnost pravno-poli-

tičkog čitanja Biblije i mode-

la “Respublicae Hebraeorum”

za Hobbesov teorijski sustav.

Totalitarni pokreti prate procese modernizacije

U drugom problemskom

sklopu analizirana je tradici-

ja modernog republikanskog

mišljenja, utjelovljena u liko-

vima Machiavellija i Rousse-

aua, kao mogući alternativni

način razumijevanja suvre-

mene konjunkture. Upravo

republikanizam preko shva-

ćanja političke slobode omo-

gućuje ponovno otkriće poli-

tičkog u njegovoj bitno eman-

cipacijskoj i društvotvornoj

dimenziji, u razlici spram po-

litike kao puke borbe za moć/

vlast. Davorin Žagar uka-

zao je na moguću plodnost

Machiavellijeva poimanja

političkoga, kao specifično

modernog načina ustanovlji-

vanja društvenog, za analizu

suvremenih problema prizna-

nja. Potom je Dragutin Lalo-

vić kritički razmotrio Rousse-

auov pokušaj da republikani-

zam razvije u pojmovnom

polju teorije države, tj. da iz-

vrši sintezu momenta politič-

koga i momenta države. Na

kraju prvog dana konferen-

cije Petar Popović izlagao je

o modernim teorijskim izvo-

rima koncepta ravnoteže mo-

KONFERENCIJA ‘EUROPSKE PERSPEKTIVE I NASLJEĐE MODERNE’, FPZ

ći kao važne doktrine vanj-

ske politike, a Mihai Murai-

ru (Rumunjska) elaborirao

je opasnost totalnih pokreta

za koje se čini da neizostavno

prate procese modernizacije.

Odnos socio-ekonomske i političke sfere

Drugi je dan konferenci-

je u cijelosti bio posvećen ši-

rokom problemskom sklopu,

komplementarnom političkoj

državi – građanskom društvu

u njegovu modernom obliku,

određenom prije svega logi-

kom modernih ekonomskih

procesa i odnosa. Upravo je

u kritičkom dijalogu s Hege-

lom moguće razmotriti uv-

jete pod kojima građansko

društvo može biti shvaćeno

kao autonomna sfera u kojoj

se ozbiljuje jedan tip slobode,

ali istovremeno prepoznati

opasnost koju ono predstav-

lja za cjelinu ako ga se prepu-

sti njegovoj ekonomskoj logi-

ci. Zato su ispitivani različiti

modaliteti odnosa između so-

cio-ekonomske i političke sfe-

re, kao i mogućnosti te teško-

će uspostavljanja istinske po-

litičke zajednice u uvjetima

modernog građanskog druš-

tva. Na tom je tragu Michael

Frey (Švicarska) naglasio He-

gelovo poimanje intersubjek-

tivosti kao temeljnog izvora

modernih društvenih odno-

sa u razlici spram atomistič-

kih teorija društva, a Amelie

Stuart (Austrija) pokazala je

suvremenu relevantnost Kan-

tove pravno-političke teorije

za pomoć skupinama u nepo-

voljnom položaju. Domagoj

Vujeva u svojem je izlaganju

pošao od Kantova poimanja

praktičnog subjekta i kritič-

ki propitao ulogu principa su-

bjektiviteta u Hegelovu razu-

mijevanju ćudorednog života.

Thomas Petersen (Nje-

mačka) referat je usmjerio na

potragu za alternativama su-

vremenom neoliberalizmu,

koristeći kantovsko-hegelov-

sku koncepciju građanskog

društva kao moguću alter-

nativu koncepciji neograni-

čenog tržišta i kao novu per-

spektivu političke ljevice.

Naposljetku, Dimitrije Birač

ukazao je na važnost kritič-

kog suočavanja s Marxovom

kritikom političke ekonomi-

je, kao doprinos revitalizaci-

ji socijalističke tradicije mo-

dernog političkog mišljenja u

suvremenom europskoj krizi.

Sva izlaganja bit će objavljena

u prigodnom zborniku.

Konferencija je pokazala

da politička teorija u plodnom

dijalogu s onima na koje je kao

fundamentalna disciplina

prirodno upućena, kroz mul-

tidisciplinarnost omogućuje

dubinsko razumijevanje kri-

ze europskog projekta te je u

mogućnosti ponuditi različite

perspektive njezina prevlada-

vanja: povratkom državi kao

temeljnom političko-pravnom

projektu moderne, ponovnim

otkrivanjem mogućnosti po-

litičkoga kroz obnovu repu-

blikanske tradicije političke

misli, te kritikom političke

ekonomije i analizom ograni-

čenja ekonomske dimenzije

građanskog društva.

STIPENDIJE

Prorektor za znanost, me-

đuinstitucijsku i međunarod-

nu suradnju prof. dr. sc. Miloš

Judaš ugostio je ovoga ljeta

delegaciju korejskoga sveuči-

lišta Seoul National Univer-

sity of Science and Technology.

Delegaciju korejskoga sveuči-

lišta činili su direktor općih

poslova Lim Kwang-hwan,

Lee Jeonkoo, voditelj Visoke

škole za informacijsko i ko-

munikacijsko inženjerstvo,

Yoo Jaiwoo, voditelj tima za

studentske poslove, Ahn Eu-

nsook, administratorica EFL

programa(English as a forei-

gn language). Uz prorektora

Judaša na sastanku su kao

predstavnici Filozofskoga fa-

kulteta nazočili prodekanica

za studijske programe i cjeloži-

votno obrazovanje prof. dr. sc.

Ivana Franić i akademik Mi-

slav Ježić te Dora Gelo, struč-

na savjetnica u Uredu za me-

Predstavnici korejskoga sveučilišta SeoulTech University posjetili Sveučilište u Zagrebu

đunarodnu suradnju. Nakon

uvodnih upoznavanja, pro-

rektor prof. dr. sc. Miloš Ju-

daš predstavio je strukturu i

ustroj Sveučilišta u Zagrebu,

a akademik Mislav Ježić Filo-

zofski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu. Istaknuo je da se na

Filozofskom fakultetu održa-

va tečaj korejskoga jezika te

kako postoji želja da se osnuje

katedra korejskoga jezika kao

mogućnost buduće suradnje

između ova dva sveučilišta.

SeoulTech University ima ra-

zvijenu suradnju s tvrtkama

koje omogućuju stranim stu-

dentima kvalitetnu praksu,

prvenstveno inženjerske stru-

ke. Izvođenje stručne prakse

daje studentima mogućnost

stjecanja dodatnih praktič-

nih vještina, znanja i kompe-

tencija. Zaključak je sastanka

da se u sljedećem razdoblju do-

govori gostovanje profesora u

onim područjima u kojima će

biti utvrđene zajedničke točke

suradnje.


Glavni i odgovorni ured-

nik: prof. Arsen Bačić Ured-

ništvo: prof. Boris Bukli-

jaš, član Prof. Duško Lo-

zina, član prof. Slavko

Šimundić, član doc. Vil-

ma Bulat-Pezelj, član

prof. Željko Radić, taj-

nik redakcije. Međuna-

rodno uredništvo: prof.

Kenneth S. Gallant (di-

rector of Clinical Pro-

grams University of

Idaho Legal Aid Cli-

nic), prof. dr. hab. Jan

Lopuski (Law Faculty

University of Tourn-

Poland), prof. dr. Jo-

seph Marko (Insti-

tut Fur Offentliches

Recht Graz-Austria), prof. dr.

sc. Herwigg Roggemann (Freie Universitat

Berlin Deutschland)

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu znanstveni je

časopis za pravne i društvene znanosti s dugogodišnjom tra-

dicijom. Prvi broj tiskan je nedugo nakon osnivanja pravnog

studija u Splitu (1963.) te je kao godišnjak izlazio sve do 1991.

Od tada Zbornik izlazi kontinuirano - do 1996. kao časopis s

dva broja godišnje, a nadalje s četiri broja godišnje. Namijenjen

je prije svega akademskoj zajednici, sucima, odvjetnicima te

svim ostalim pravnim stručnjacima. Uz znanstvene i stručne

radove u časopisu se objavljuju prijevodi i prikazi. Autori pri-

loga većinom su nastavnici i suradnici splitskog Pravnog fa-

kulteta kao i nastavnici drugih hrvatskih pravnih fakulteta,

ali isto tako i znanstvenici iz srodnih područja. Posljednjih

godina porastao je broj priloga iz inozemstva, a časopis ima

i međunarodno uredništvo. Od 2008. godine Zbornik radova

izlazi i u elektroničkom izdanju.

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI

Jean Massot:

Od odgode u izvršenju do hitnog postupka (str. 683 - 694)

Arsen Bačić:

Konstitucionalizacija patriotizma (str. 695 - 727)

PREGLEDNI RADOVI

Duška Šarin:

Aspekti prava na pravično suđenje – pravo na pristup su-

du kroz jurisprudenciju Ustavnog suda Republike Hrvatske

(str. 729 - 762)

Ljiljana Peričin:

Sustav odgovornosti za štete onečišćenja mora u pravnom

sustavu Bosne i Hercegovine (str. 763 - 776)

Ivan Glučina:

Michel Troper i francuski pravni realizam (str. 777 - 796)

Jakob Nakić:

Pomorsko dobro – opće ili javno dobro? (str. 797 - 832)

Bruno Moslavac:

Iznimno zakonsko propisivanje kažnjivosti pokušaja (str.

833 - 853)

Dražen Škrtić:

Prijenos računalnih podataka – pokretna stvar u kaznenom

zakonu (str. 855 - 872)

RECENZIJE, PRIKAZI

Vedran Zlatić:

Steven K. Green, The Bible, the School and the Constitution:

The clash that shaped modern church-state doctrine, Oxford

University Press, 2012., pp. 294 (str. 875 - 876)

Thomas Poole, Reason of state: Law, Prerogative and Em-

pire, Cambridge University Press, 2015., pp. 301 (str. 877 - 879)

Vedran Milić:

N. Baran, R. Duka, Lj. Hrastinski Jurčec, M. Ljubenko: No-

vi stečajni zakon, Novi informator, Zagreb, 2015. (str. 881 - 883)

Mia Bašić:

Cass R. Sunstein Constitutional personae Oxford Univer-

sity Press 2015, p. 171 (str. 885 - 886)

Aoife O’Donoghue, Constitutionalism in Global Constituti-

onalisation, Cambridge University Press, 2014., p. 270 (str.887-

888)

Nikolina Marasović:

Tom G. Palme et al., Nakon države blagostanja Centar

za javne politike i ekonomske analize – CEA; Institut za ra-

zvoj individualne slobode – IRIS, Zagreb, 2015., str. 148 (str.

889 - 892)

Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, Vol. 53, br. 3, rujan 2016.

Broj 3., rujan 2016., donosi:

Nakon ljetne pauze DUMP

Udruga mladih programera

organizira nova druženja, a

prvo u nizu bio je TechTalks,

jednodnevni događaj održan 1.

listopada na splitskom FESB-

u koji je označio kraj višemje-

sečnog DUMP Internshipa.

DUMP pripravnici su tako ni-

zom besplatnih tehnoloških

predavanja namijenjenih svi-

ma predstavili stečena zna-

nja i vještine. Na samim pre-

davanjima mogli su se dozna-

ti odgovori na pitanja kao što

su kako složiti svoje računalo

ili koje su tajne umjetne inte-

ligencije u pozadini većine da-

Dump organizirao niz besplatnih IT predavanja – Techtalks

Pripravnici Roko Radanović, Petar Trutanić, Klara Đapić, Josip Svalina i Duje Đaković s članom Udruge Nikolom Dadićem

našnjih aplikacija. Studenti i

srednjoškolci su se potrudili

uvesti zainteresirane u svijet

zanimljivih aktualnih tema i

prenijeti bar malo svog entu-

zijazma na njih. DUMP Udru-

gu mladih programera čine

mladi entuzijasti koji već go-

dinama organiziraju brojne

cikluse predavanja, radionice

i konferencije te su tako neko-

liko tisuća posjetitelja prove-

li kroz svijet tehnologije. Ti-

me su i u dvije godine privukli

par stotina mladih sa željom

da se kroz Internship priklju-

če Udruzi i sudjeluju u njenom

radu. JOSIPA BRAICA

Tradicionalno u ovo do-

ba godine, Centar za e-uče-

nje Sveučilišnog računskog

centra (Srca) od 21. do 30. ruj-

na organizirao je peti Tjedan

Centra za e-učenje u okviru

kojega su se održale radioni-

ce i tečajevi.

Cilj je bio nastavnicima po-

moći steći nova znanja u po-

dručju e-učenja, usavršiti na-

stavničke kompetencije te im

pomoći odabrati najbolji način

kako integrirati tehnologije e-

učenja u obrazovni proces.

U okviru Tjedna održan je

tečaj „Osnove rada u sustavu

Merlin“ za one koji tek kreću

s izradom e-kolegija u susta-

vu za e-učenje. Za one napred-

nije, održani su tečajevi „Na-

predni rad u sustavu Merlin –

Administriranje korisnika“ i

„Napredni rad u sustavu Mer-

lin – Pitanja i testovi“. Pola-

znici su mogli pohađati i radi-

onice vezano uz rad u sustavu

za webinare i e-portfolio, kao

što je radionica „Ishodi učenja

u sustavu Moodle“ koja omo-

gućava nastavnicima da isho-

de učenja na kolegiju prikažu

i prate kroz aktivnosti u e- ko-

legiju, a studentima da imaju

jasno definirano što se od njih

očekuje i na koji način će se

vrednovati.

5000 e-kolegijaSvi sustavi nadograđeni

su na najnovije inačice, Mer-

lin na inačicu sustava Mood-

le 3.1., a e-portfolio na inačicu

sustava Mahara 16.04. Teča-

jevi i radionice prilagođeni

su novim inačicama ovih su-

stava, a kroz tri kratke radi-

onice, u trajanju od 90 minu-

ta, predstavljene su novosti u

sustavu Moodle 3.1, korištenje

izvještaja i uvjetovanosti ak-

tivnosti u sustavu Merlin te

način ocjenjivanja putem su-

stava Merlin.

Rasprave na temu autorskih prava i digitalnih vještina

A k a d e m s k a g o d i n a

2015./2016. završena je s goto-

vo 5000 e-kolegija, a već sada

je na sustavu otvoreno više od

1600 e-kolegija u kojima će se

održavati nastava u ak. godi-

ni 2016./2017. Uz e-kolegije iz

prijašnjih akademskih godi-

na, koji su i dalje dostupni stu-

dentima koji su bili upisani u

njih, na sustavu Merlin je vi-

še od 14.200 e-kolegija visokih

učilišta iz cijele Hrvatske.

Uz tečajeve i radionice, ove je godine Srce organiziralo i dva okrugla stola na teme vrlo važne za obrazovanje

Tjedan Centra za e-učenje Srca

Uz tečajeve i radionice, ove

je godine Srce organiziralo i

dva okrugla stola na teme vr-

lo važne za obrazovanje. Prvi

okrugli stol održan je 28. ruj-

na, na temu Autorsko pravo u

e-obrazovanju. Raspravljalo

se što je autorsko pravo, koja

autorska prava nastavnicima

pripadaju, kako i na koji način

nastavnici mogu koristiti na-

stavne sadržaje dostupne na

Internetu te svoja autorska

djela koja nastaju za potrebe

nastave u virtualnom okru-

ženju mogu staviti drugima

na raspolaganje. Drugi okru-

gli stol na temu digitalnih vje-

ština za poučavanje i učenje

bavio se pitanjima digitalnih

vještina nastavnika u Hrvat-

skoj kroz cijelu vertikalu ob-

razovanja kao i s kojim vješti-

nama danas mladi izlaze na

tržište rada. Organiziran je u

suradnji s Ministarstvom zna-

nosti, obrazovanja i sporta, a

održan je 30. rujna.

Tjedan cjeloživotnog učenjaTjedan Centra za e-učenje

jedno je od događanja koje se

odvijalo u okviru jubilarnog

10. po redu Tjedna cjeloživot-

nog učenja (26. rujna - 2. listo-

pada 2016.) koji ove godine

ima slogan „Provježbaj mo-

zak“, a organizirala ga Agen-

cija za strukovno obrazovanje

i obrazovanje odraslih. Cen-

tar za e-učenje Srca već de-

vet godina kontinuirano radi

na educiranju i usavršavanju

nastavnika u primjeni i inte-

graciji tehnologija e-učenja u

obrazovni proces te pruža po-

dršku korisnicima u primjeni

informacijskih i komunikacij-

skih tehnologija i tehnologija

e-učenja prateći i osluškujući

potrebe nastavnika, studena-

ta i ustanova u sustavu viso-

kog obrazovanja.

Cilj je Centra osigurati po-

dršku koja će primjenu novih

tehnologija u nastavi učini-

ti lakom i jednostavnom te

nastavnicima omogućiti da

se usredotoče na pedagoške

i obrazovne ciljeve koje žele

postići primjenom ovih teh-

nologija i alata. Korisnicima

je dostupna podrška putem

helpdeska, individualnih

konzultacija te tečajeva i ra-

dionica na kojima polaznici

kroz praktični rad stječu no-

va znanja i iskustva.

Nataša Dobrenić, Ured za

odnose s javnošću Srca


U subotu 10. rujna 2016. svečano je

otvoren stalni izložbeni postav zbir-

ke umjetnina crkve Rođenja Blažene

Djevice Marije (Male Gospe) u Muću

Donjem. Tom je prigodom Sagita Mir-

jam Sunara, pročelnica Odsjeka za

konzervaciju-restauraciju Umjetnič-

ke akademije u Splitu, održala preda-

vanje o višegodišnjem projektu očuva-

nja predmeta pronađenih u potkrov-

lju, zvoniku i sakristiji crkve, a koji

čine okosnicu stalnoga postava ove

male zbirke. U konzervatorsko-resta-

uratorskim radovima na umjetnina-

ma sudjelovalo je nekoliko naraštaja

studenata konzervacije-restauracije.

Mnogi od njih na tom su projektu ste-

kli prva praktična znanja i vještine.

Realizacija projekta ne bi bila moguća

bez svesrdne podrške don Ivana Bari-

šića, čija je župa ove godine proslavila

298. godišnjicu svojega utemeljenja.

Desetogodišnja suradnjaPrvi kontakt između župe Male

Gospe iz Muća Donjeg i Odsjeka za kon-

zervaciju-restauraciju Umjetničke aka-

demije u Splitu uspostavljen je 2005. go-

dine. Suradnja je formalizirana godinu

dana kasnije, 2006., kada je na restauri-

ranje zaprimljena slika Gospa Lurdska

iz crkve Imena Isusova/Imena Mariji-

na u Postinju Gornjem, jedne od dvije

velike crkve župe Male Gospe. Konzer-

vatorsko-restauratorski zahvat na Gos-

pi Lurdskoj trajao je šest godina, a vodi-

la ga je Sagita Mirjam Sunara.

Kada su 2012. godine okončani ra-

dovi na slici, Sunara je pokrenula još

jedan veliki projekt u Župi Male Gos-

pe: preventivnu zaštitu, konzerviranje

i djelomično restauriranje ugrožene sa-

kralne baštine iz crkve Rođenja B. D.

Marije u Muću Donjem. Tim su projek-

tom bile obuhvaćene dvije skulpture,

Božji grob, desetak kanonskih tablica,

nekoliko manjih metalnih predmeta

i liturgijsko ruho. Najstariji predmeti

datiraju iz 18. stoljeća. Većina ih je bila

u jako lošem stanju, jer su godinama,

pa i desetljećima, bili prepušteni pro-

padanju.

Konzervatorsko-restauratorski ra-

dovi započeli su sredinom 2012. godi-

ne, a okončani su u rujnu 2016. U nji-

ma je sudjelovalo četrdesetak studena-

ta konzervacije-restauracije. Radovi su

se izvodili dijelom u okviru nastave iz

kolegija koje vodi profesorica Sunara,

a dijelom preko ljetnih praznika i za

U crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Muću Donjem svečano je obilježen kraj četverogodišnjeg projekta u okviru kojega je sačuvana od propadanja zbirka umjetnina te crkve. Konzerviranje i prezentacija te male, ali vrijedne sakralne zbirke trebali bi služiti kao poticaj i putokaz ostalim župama

Blago sa šufita: spašavanje sakralne baštine u srcu splitske Zagore

Svoj su prvi kongres u samostal-

noj Hrvatskoj povjesničari održali

prije sedamnaest godina, u prosin-

cu 1999. godine u Zagrebu. Bio je po-

svećen važnoj temi, napose u tom

trenutku, nepuno desetljeće nakon

ostvarenja državne neovisnosti i

tek nekoliko godina od završetka

Domovinskog rata. Glavna je tema

kongresa i uvodnih izlaganja ista-

knutih povjesničara bila Hrvatski

nacionalni i državni identitet i kon-

tinuitet. Već na prvome kongresu

sudjelovao je velik broj historičara

srednje i mlađe generacije. Nekima

je to bio i prvi iskorak na znanstve-

noj sceni. Danas su već istaknuti po-

vjesničari, profesori i znanstvenici.

Drugi kongres hrvatskih povje-

sničara održan je u Puli, u rujnu i li-

stopadu 2004. Društvene i političke

okolnosti uvelike su se promijenile

u odnosu na vrijeme održavanja Pr-

voga kongresa. Bili smo na pragu

pristupnih pregovora s Europskom

dili smo je potaknuti činjenicom da se

već dugo vremena, i to ne samo u Hr-

vatskoj, već i u Europi i cijelome svije-

tu, nalazimo usred (sveopće) krize - i

gospodarske i društvene i političke - da

iz krize često/neminovno slijede i suko-

bi, a sve to onda prate i razni oblici soli-

darnosti. Mnogi referati koji će biti izlo-

ženi tijekom sljedećih dana u naslovu

imaju riječi kriza, sukobi, rat, solidar-

nost i slične. I ne radi se uvijek i samo o

političkim ili ekonomskim pitanjima,

bit će riječi i o mnogim aspektima ljud-

ske svakodnevice, kriza i/ili solidarno-

sti među običnim malim ljudima. Na

popisnoj listi sudionika nalaze se ime-

na 254 sudionika i još desetero studena-

ta, koji će izlagati u studentskoj sekciji.

Sudionici kongresa radit će u 25 sekci-

ja i dva okrugla stola. Ovaj je kongres,

dakle, i po broju sudionika i po broju

sekcija veći od svih prethodnih, što je

i očekivano budući da je u posljednjih

dvadesetak godina broj poslenika naše

struke višestruko uvećan.��DAMIR�AGIČIĆ

Na konferenciji će biti riječi o krizama u političkoj i ekonomskoj sferi, ali i onima u različitim aspektima ljudske svakodnevice, krizi i solidarnosti među običnim, ‘malim’ ljudima

‘Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi’

Posjetitelji su nakon predavanja s velikom pozornošću razgledali stalni izložbeni postav (FOTO: V. PERKOV)

Skulptura sv. Antuna Padovanskog (18. st.), kanonske tablice (19. i 20. st.) i nekoliko manjih metalnih predmeta (18. i 19. st.) pronađeni su u potkrovlju crkve (FOTO: S.M. SUNARA)

5. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA, ZADAR, 6. – 9. LISTOPADA 2016.

izložbene vitrine, a Sunara je priredila

tekst i fotografije koji prate ekspona-

te. Izrada vitrina povjerena je stolaru

Mladenu Stipici. Trošak izrade vitri-

na podmiren je iz sredstava donacija

Splitsko-dalmatinske županije, Opći-

ne Klis, Grada Solina i župljana Župe

Male Gospe. Zahvaljujući zalaganju

don Ivana Barišića i predanome radu

profesorice Sunare, njezinih studena-

ta i stručnih suradnika, u srcu split-

ske Zagore sada se nalazi školski pri-

mjer konzerviranja i prezentiranja sa-

kralne baštine.

Svečano otvorenje ove male zbirke,

koje je bilo upriličeno dva dana nakon

proslave blagdana Male Gospe, zaštit-

nice crkve i župe u Donjemu Muću, pri-

vuklo je brojne posjetitelje. Svečanost

su svojom prisutnošću uveličali člano-

vi Povijesne postrojbe “Kliški uskoci”,

Kulturno-umjetničkog društva “Bra-

nimir 888 Muć”, Dobrovoljnog vatro-

gasnog društva Muć i polaznici Dječ-

jega vrtića Muć koji su za tu prigodu

odjenuli tradicionalne nošnje svoje-

ga kraja. Tri mlade glazbenice iz Mu-

ća – Anđela Orlović (klavir), Emanu-

ela Jerčić (violina) i Ivana Bebić (gi-

tara) – izvele su nekoliko prigodnih

skladbi.

unijom, a srednjoeuropske zemlje,

donedavno u sovjetskome istočnom

bloku (ili pak u sastavu samoga

SSSR-a), netom su ušle u tu zajedni-

cu država, pa je tema kongresa bi-

la Hrvatska i Europa. Integracije u

povijesti.

Glavna tema trećega kongresa,

održanoga u Supetru na Braču u li-

stopadu 2008., bile su religija i vjer-

ska povijest. Prijedlog je dala profe-

sorica Zdenka Janeković Römer, a

intencija Predsjedništva HNOPZ-a

bila je da se napravi makar mali od-

mak od političke povijesti i tema koje

su dominirale prvim dvama kongre-

sima. Suorganizator kongresa bio je

Filozofski fakultet u Splitu, odnosno

njegov Odsjek za povijest, koji je dje-

lovao tek nekoliko godina.

Najveći kongres do sadaČetvrti kongres održan je u Zagre-

bu na početku listopada 2012. godine,

na opću temu Sloboda. Temu je, na po-

ticaj varaždinskog biskupa Josipa Mrz-

ljaka, predložio predsjednik HNOPZ-

a, profesor Neven Budak, a znanstve-

ni i organizacijski odbor kongresa su

je prihvatili.

I napokon, evo nas na 5. kongresu

u Zadru, točno šezdeset godina nakon

što je u tom gradu započela sveučiliš-

na nastava povijesti. Generalna tema

kongresa - Krize, sukobi i solidarnost u

povijesnoj perspektivi - nije laka – odre-

utrošena za nabavu restauratorskih

materijala; rad se nije naplaćivao.

Za vrijeme trajanja radova, u siječ-

nju 2014., rodila se ideja da se u crkvi

postavi vitrina u kojoj će biti izložene

obrađene umjetnine. Većina se pred-

meta, naime, ranije nalazila u pot-

krovlju i zvoniku crkve, u potpuno

neprimjerenim uvjetima koji su i do-

veli do njihova propadanja. Jedini slo-

bodan prostor u crkvi gdje bi se takva

vitrina mogla postaviti bio je na pjeva-

lištu. Daljnjom razradom te ideje odlu-

čeno je da će se na pjevalište postaviti

stalna izložba kojom će se vjernicima

i posjetiteljima predstaviti zbirka sa-

kralnih umjetnina i radovi na njezi-

nu očuvanju.

Likovni postav izložbe koncipira-

li su Sagita Mirjam Sunara i Vedran

Perkov. Perkov je projektirao dvije

vrijeme ispitnih rokova. Studenti su,

dakle, odvajali svoje slobodno vrije-

me za rad na projektu. Svojim radom

i zalaganjem osobito su se istaknuli:

Jure Balić, Mateo Curić, Nikolina Dr-

lje, Bernarda Đurić, Lucija Fradelić,

Jelena Hudinčec, Dorotea Krstić, Sil-

vija Matas, Nives Mijić, Matea Milat,

Sara Schmidt, Katarina Strinić, Ti-

na Tomšič, Emilija Vranković i Mar-

tin Zohil.

Vraćanje dostojanstva odbačenim i zaboravljenim umjetninama

Konzervatorsko-restauratorske ra-

dove na predmetima iz crkve Rođenja

B. D. Marije najvećim je dijelom finan-

ciralo Ministarstvo kulture RH kroz

program financiranja zaštite kultur-

nih dobara. Dio troškova podmirila

je Župa Male Gospe. Sva su sredstva

Piše:AnAstAziA CAmbi


Osmi hrvatski kongres farma-

kologije s međunarodnim su-

djelovanjem održan je na Me-

dicinskom fakultetu u Splitu

od 15. do 18. rujna, u organiza-

ciji Hrvatskog društva farma-

kologa, Medicinskog fakulteta

Sveučilišta u Splitu i Agenci-

je za lijekove i medicinske pro-

izvode (HALMED). Sudionike

konferencije pozdravio je rek-

tor Sveučilišta u Splitu prof. dr.

sc. Šimun Anđelinović zaželjev-

ši im uspješan rad. Na kongre-

su je predstavljen širok spektar

tema povezanih s farmakologi-

jom, zanimljivih znanstvenici-

ma i stručnjacima iz različitih

polja biomedicine i zdravstva.

Na aktivno sudjelovanje u radu

Kongresa pozvani su temeljni

i klinički farmakolozi, Agenci-

ja za lijekove i medicinske pro-

8. hrvatski kongres farmakologije

Na temelju članka 13. Statuta Sveuči-lišta u Zagrebu, Damir Boras, rektor Sve-učilišta u Zagrebu, na sjednici rektor-skoga kolegija u užem sastavu održanoj 19. rujna 2016. donio je odluku o pokreta-nju javne rasprave za prijedlog “Pravilnika o subvencioniranju stambenih kredita asistenata, poslijedoktoranada i docenata, zaposlenika Sveučilišta u Zagrebu”. Javna je rasprava bila otvorena do 30. rujna.

Niže kamate stambenih kredita za stanove asistenata, poslijedoktoranada i docenata

Na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu

od 21. do 23. rujna održana je međunarodna znanstvena konferen-

cija posvećena informacijskim i inteligentnim sustavima - CE-

CIIS 2016. Ovogodišnja tema bila je Big Data - Learning Analytics

(LA), a svoje radove predstavili su znanstvenici i stručnjaci u po-

dručju informacijskih i inteligentnih sustava iz 17 zemalja Europe

i svijeta. Tijekom niza godina postojanja konferencija se razvila

u jednu od najznačajnijih događanja iz područja primijenjenih

informacijskih znanosti u srednjoj Europi, čiji se Zbornik rado-

va referencira u nekoliko baza podataka. Organizator i domaćin

konferencije je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu.

27. međunarodna konferencija CECIIS

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

U Ministarstvu poduzetništva i obrta 6. rujna je održan sastanak ministra Darka Horvata i suradnika sa čelnicima hrvatskih sveučilišta o stjecanju poduzetničkih vještina studenata i pripreme mladih obra-zovanih ljudi za tržište rada. Dogovoreni su zajednički projekti kojima je predviđeno financijsko kreditiranje, izgradnja poduzetničkih inku-batora na sveučilištima, izravno uključivanje poduzetnika mentora u programe stjecanja poduzetničkih znanja kojima bi se pomoglo stu-dentima da lakše pronađu prvo zaposlenje i općenito stabiliziralo do-maće tržište rada. Nositelji projekta bit će sveučilišta što će učvrstiti njihov institucionalni značaj i po tom pitanju. Rektori su se osvrnuli i na temu cjeloživotnoga učenja akademski obrazovanih građana koja je prilično zanemarena. Zaključeno je kako je nužno osmisliti poseban projekt te iznaći financijska sredstva za razvoj iz europskih fondova.

izvode (HALMED), farmaceut-

ske tvrtke, farmaceuti te ostali

profesionalci kojima je farma-

kologija blisko područje zna-

nosti. Posebna pozornost bila

je posvećena stvaranju poti-

cajnog ozračja za mlade znan-

stvenike da u što većem broju

predstave svoj rad, međusobno

se upoznaju i razmjenjuju ideje.

Program Kongresa obuhvatio

je plenarna predavanja ugled-

nih znanstvenika iz Hrvatske

i inozemstva, simpozije, poster

sekcije, radionice i promotivne

izložbe. Poseban satelitski sim-

pozij održan je u Sinju, povije-

snom i živopisnom središtu u

Dalmatinskoj zagori. Sažeci

svih prezentacija bit će objav-

ljeni u službenom časopisu Hr-

vatskog društva farmakologa

Periodicum Biologorum.

Prva međunarodna znan-

stvena konferencija „Pamet-

ni podaci i pametni gradovi“

održana je na Sveučilištu u

Splitu od 7. do 9. rujna 2016.

godine u multimedijskoj dvo-

rani Sveučilišne knjižnice.

Konferenciju je organizirao

Fakultet građevinarstva,

arhitekture i geodezije pod

vodstvom lokalnog organi-

zacijskog odbora u sastavu

doc. dr. sc. Martina Baučić,

izv. prof. dr. sc. Nikša Jajac

i doc. dr. sc. Višnja Kukoč.

Ova konferencija je ujedno

i 30. konferencija Udruge

za upravljanje podacima o

gradovima (Urban Data Ma-

nagement Society, UDMS) iz

Delfa u Nizozemskoj, a koja

od 1971. godine sustavno pro-

movira korištenje informa-

cijskih tehnologija u uprav-

ljanju urbanim područjima.

U skladu s razvojem infor-

matičkih tehnologija i grado-

va, od ove godine konferen-

cija mijenja ime u „Pametni

podaci i pametni gradovi“.

Suorganizator konferencije

je Međunarodna udruga za

fotogrametriju i daljinska

istraživanja (International

Society for Photogramme-

try and Remote Sensing,

ISPRS), svjetski poznata or-

ganizacija za razvoj i primje-

nu geoinformatičkih tehno-

logija koja u svojem članstvu

ima više od 100 nacionalnih,

profesionalnih i znanstve-

nih udruga i agencija. Nakon

Londona, Barcelone, Pariza,

Madrida i još 25 gradova di-

ljem Europe, odabir Splita i

Fakulteta građevinarstva,

arhitekture i geodezije za

lokalnog organizatora po-

tvrđuje prepoznatljivost vi-

šegodišnjeg rada znanstve-

nika okupljenih u GIS labo-

Tijekom tri dana, 24 stručnjaka iz 17 zemalja prezentiralo je svoje radove u kojima su prikazana najnovija geoinformatička rješenja u planiranju i upravljanju gradovima

‘Pametni podaci i pametni gradovi’

Novi, dugo očekivani stu-

dentski restoran “Kampus”

svečano je otvoren 27. ruj-

na u Studentskom domu “Dr.

Franjo Tuđman”. Stenko

Dell’Orco, ravnatelj Student-

skog centra, kazao je kako je

ovo sedmi restoran na Sveu-

čilištu, treći otvoren ove godi-

ne, ujedno i najveći – restoran

Kampus ima 400 sjedećih mje-

sta i VIP dio, a kapacitet mu je

U Kampusu otvoren najveći studentski restoran na Sveučilištu

Međunarodni i lokalni organizacijski odbor konferencije

ratoriju ovog fakulteta, a

čiju jezgru danas čine prof.

dr. sc. Nenad Mladineo, prof.

dr. sc. Snježana Knezić, izv.

prof. dr. sc. Nikša Jajac i doc.

dr. sc. Martina Baučić.

Konferenciju pomogli Sveučilište i Grad Split

Tijekom tri dana, 24 struč-

njaka iz 17 zemalja prezenti-

ralo je svoje radove u koji-

ma su prikazana najnovija

geoinformatička rješenja

u planiranju i upravljanju

gradovima. Radovi su proš-

li međunarodnu recenziju,

a zbornik radova konferen-

cije objavljen je u biblioteci

ISPRS godišnjaka i dostupan

je u elektroničkom obliku na

poveznici: http://www.isprs-

ann-photogramm-remote-

sens-spatial-inf-sci.net/III-

4-W1/index.html. Ulaz na

konferenciju je bio slobodan

te su konferenciji prisustvo-

vali svi zainteresirani na-

stavnici i studenti Sveučili-

šta u Splitu, kao i djelatnici

županija, gradova i općina.

Prorektor prof. dr. sc. Al-

do Soldo i Martin Bućan iz

Splitsko-dalmatinske žu-

panije pomogli su u prepo-

znavanju važnosti ove kon-

ferencije, te je konferencija

organizacijski i financijski

potpomognuta od Sveučili-

šta u Splitu i Splitsko-dal-

matinske županije. To je zna-

čajno pridonijelo uspješnosti

konferencije, a koja promovi-

ra i podiže ugled našeg Sve-

učilišta, jača međunarodnu

suradnju naših znanstveni-

ka te u konačnici pridonosi

napretku Hrvatske.

Sljedeća konferencija bit

će održana u gradu Puebli u

Meksiku 2017. godine, prvi

put izvan Europe.

PRVA MEĐUNARODNA ZNANSTVENA KONFERENCIJA

4500 obroka dnevno. Ukupni

trošak investicije iznosi oko

7,2 milijuna kuna.

– Otvaranjem ovog resto-

rana možemo reći da smo

završili s investiranjem u

restorane jer je zadovoljen

studentski standard u po-

gledu prehrane – naglasio je

Dell’Orco, nadodavši kako

će se investicije sada usmje-

riti na obnovu Studentskog

doma “Bruno Bušić” te pove-

ćanje smještajnih kapaciteta.

Nazočne je pozdravio i rek-

tor Sveučilišta u Splitu prof.

dr. sc. Šimun Anđelinović.

– Želja nam je unaprijedi-

ti studentski standard, stoga

restoran neće služiti samo za

prehranu, nego i za organiza-

ciju raznih aktivnosti. Zahva-

ljujem našim dekanima, koji

su jednoglasno podržali ideju

da se omogući otvaranje resto-

rana. Nije važno studentima

samo pružiti mogućnost studi-

ranja, nego je važna i kvaliteta

svih studentskih sadržaja, zato

su naši napori usmjereni na po-

dizanje studentskog standarda

– kazao je rektor, istaknuvši ka-

ko je Sveučilištu još uvijek po-

trebna pomoć Grada, Županije i

države kako bi se povećao smje-

štajni kapacitet. FILIPA BURILO

dump - unizg.hr

Documents