duško marković, predsjednik vlade crne gore rast ekonomije ......branko Ćupić hotel iberostar...

Branko ĆupićHotel Iberostar Heritage Grand

Slavko DurutovićFabrike stočne hrane "Garant"

Zorana ŠpanovićMondelez International

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 12

Dec

emba

r 201

9.

Duško Marković, predsjednik Vlade Crne Gore

Rast ekonomije naredne godine preko

četiri odsto

Šarm tradicije i luksuznog turizma

Proizvodnja uzlaznomputanjom

Poslovni imperativi suinovativnost, kvalitet iodrživa proizvodnja

IMPR

ESU

M

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2019. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (članice Komore, pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori,

privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2019. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2020. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 16. marta 2020. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

3

Broj 12Decembar 2019.

6 Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjednikom VladeMarković: Rast ekonomije naredne godine preko četiri odsto


IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak, Nevena Jurković

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Traditional annual meeting of the business community with the Prime MinisterMarković: Economic growth over four percent next yearAleksandra Kiković, project manager for "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro"New quality of life and greener tourist offerBranko Ćupić, director of the Iberostar Heritage Grand Perast hotelThe charm of the tradition and luxury tourismCustoms administrationCustoms House Kotor - actualities in the branch unitSlavko Durutović, Director of Fodder Factory "Garant", SpužAscending productionProfessor Milan J. Perović, PhD, a doyen in the field of standardizationStandards and quality are symbols of order and good organizationMA Rajko Uskoković, President of the France-Montenegro Business CircleTo attract strong French companiesZorana Španović, a manager of "Mondelez International"Innovation, quality and sustainable production represent businessimperatives106

96

84

78

66

52

38

14

Na osnovu člana 8 Pravilnika o nagradama Privredne komore Crne Gore, objavljuje se

KONKURSZA DODJELU NAGRADA PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE ZA 2019. GODINU

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

1. Nagrada za uspješno poslovanje(članice Komore)

2. Nagrada za društvenu odgovornost(članice Komore)

3. Nagrada za inovativnost(članice Komore, pojedinci ili grupe)

4. Nagrada za unapređenje menadžmenta (članice Komore, pojedinci)

POZIVAMO!Članice Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori,

privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju predloge za nagrade Komore za 2019. godinu. Nagrade će biti dodijeljene na Dan Privredne komore Crne Gore, 21. aprila 2020. godine.

Detaljnija objašnjenja, kriterijumi i upitnici dostupni su na internet adresi: www.privrednakomora.mePredlozi se dostavljaju do 16. marta 2020. godine, u pisanoj formi, na adresu:

Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/II, Podgorica 81000, faksom: 020 230 493 ili e-mailom: [email protected]

Kontakt telefon: 020 230 545

4

Broj 12 Decembar 2019.

Slavko Durutović, direktor Fabrike stočne hrane

"Garant", SpužProizvodnja uzlaznom

putanjom

Aleksandra Kiković, menadžerka projekta Razvoj niskokarbonskog turizmau Crnoj GoriNovi kvalitet života i zelenija turistička ponuda

Branko Ćupić, direktor Hotel Iberostar Heritage Grand PerastŠarm tradicije i luksuznog turizma

Profesor dr Milan J. Perović, doajen u oblasti standardizacijeStandardi i kvalitet susimboli reda i uređenosti

Zorana Španović menadžerka "Mondelez International" Poslovni imperativi suinovativnost, kvalitet iodrživa proizvodnja

Mr Rajko Uskoković, predsjednik Udruženja francusko - crnogorskih preduzećaPrivući ekonomski jakefrancuske kompanije

36

76

50

82

10494

5


Listajući Glasnik...

2004.Za bolji kvalitet turističke ponude

Konkurs za dodjelu četrnaest kreditnih linija od 13,2 miliona eura, koji su crnogorska Vlada i šest poslovnih banaka, raspisale po-četkom februara 2004. imao je cilj stimulisanje programa razvoja iz oblasti poljoprivrede i turizma. Četiri miliona opredijeljena su isključivo za poboljšanje kvaliteta ponude i stvaranje što atraktivnijeg turističkog proizvoda, koji bi na međunarodnom tržištu

mogao da bude konkurentan. Prednost su imali programi za vanpansionsku ponudu, seoski turizam i izgradnju malih hotela.

Konkurs za poboljšanje kvaliteta smještaja za vanpansionsku ponudu i seoski turizam raspisan je prvog marta, a kreditna sredsta će se dodjeljivati sa godišnjom kamatom od pet odsto. Za ova sredstva postoji veliko interesovanje, saopštili su predstavnici Ministarsvta turizma. Predstavljen je i priručnik za standardizaciju turističkog smještaja. Preporuke iz ovog priručnika treba da vlasnicima kategori-sanih objekata pomognu da smještajne kapacitete usaglase sa međunarodnim standardima, zabilježio je Glasnik 2004. godine.

2017.Komunalni otpad veliki ekonomski potencijal

Komunalni otpad je veliki ekonomski potencijal koji može korišćenjem tehnologije podstaći rast industrije, rekao je Đuro Horvat, vlasnik i direktor Tehnix doo, na sastanku organizovanom u Privrednoj komori Crne Gore. Ova kompanija je vodeća u ekoindu-striji Regiona, a proizodi mašine i opremu za zaštitu životne sredine.

Horvat je naglasio da je odlaganje komunalnog otpada bez kontrole nedopustivo te da ne treba stvarati deponije jer su one pogubne po životnu sredinu. Primjenom novih tehnologija otpad se pretvara u ekonomski resurs u skladu sa održivim razvojem, pisao je Glasnik 2017. godine.

- Ukoliko bi se prihvatilo rješenje Tehnixa za održivi način upravljanja komunalnim otpadom, do 2022. godine bi se odlagalo samo 10 odsto ukupnog otpada, a sve ostalo bi se koristilo u industriji kao sirovina za izradu novih proizvoda, za proizodnju eko komposta za sekundarnu poljoprivredu, te ostatak gorivog otpada koji bi se balirao kao RDF gorivo za cementare - smatra Horvat.

Tehnix postoji 25 godina, prisutni su u Evropi i drugim kontinentima, a uložili su više od 10 miliona eura u razvoj novih tehnologija za reciklažu otpada.

6


Marković: Rast ekonomije naredne godine preko četiri odsto

Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade

Aktuelni reformski procesi, uz sinergijsko djelovanje Vlade i privrede, rezultiraće podizanjem nivoa životnog standarda, ekonomskim i društvenim prosperitetom.

Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjedni-kom Vlade i ministrima održan je 30. decembra 2019. godine u Privrednoj komori Crne Gore. Na sastanku su razmotreni

rezultati ostvareni u godini na izmaku, te ukazano na iskorake i izazove na putu ekonomskog razvoja.

Predstavljena je analiza „Crnogorska privreda u 2019. godini“ koju je uradila Privredna komora.

U radu skupa, pored premijera Duška Markovića i privrednika, učestvovali su predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubo-vić, ministri finansija Darko Radunović, ekonomije Dragica Seku-lić, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, te državni sekretari u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Čenić i poljopri-vrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić.

Skupom je moderirao potpredsjednik Komore Ivan Saveljić.

7


Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je podsjetio na aktivnosti ove asocijacije u 2019. godini čijoj realizaciji je doprini-jelo partnerstvo sa Vladom – organizaciju konferencija, učešće u definisanju Strategije pametne specijalizacije, promociju privrede na međunarodnim sajmovima i kroz projekat „Domaći ukusi“, ser-tifikaciju opština sa povoljnim poslovnim ambijentom.

- U ovoj godini privređivano je u zdravom poslovnom ambijentu, stalno opadajuće nazaposlenosti, niske inflacije, rasta investicija i finansiranja potrošnje iz realnih izvora, što su pokazatelji koji, zajedno sa postignutim ekonomskim rastom, zaslužuju da budu naglašeni i pohvaljeni – rekao je Golubović.

Ostvarena ekonomska stabilnost i privredni rast temelj su za po-kretanje novog investicionog ciklusa, prvenstveno kroz planirane projekte u saobraćaju, energetici, turizmu i poljoprivredi. Nove in-vesticije dolaze na osnovu utemeljenih očekivanja da će se nasta-viti povoljni trendovi u našoj ekonomiji, uključujući kontinuirano usklađivanje regulatornog okvira sa evropskom pravnom tekovi-nom.

Prema njegovim riječima, Crna Gora pravi krupne iskorake u ra-zvoju saobraćajne infrastrukture koja će, uz bolje korišćenje lučkih kapaciteta, doprinijeti pozicioniranju naše države kao tranzitnog čvorišta regiona. Od izgradnje autoputa mogu se očekivati pozi-tivni multiplikativni efekti u relativno kratkom periodu. Dodao je da su značajni rezultati postignuti i u vazdušnom saobraćaju, što pokazuje rekordan broj putnika koje bilježe Montenegroairlines i naši aerodromi.

Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u reali-zaciji projekata od strateškog značaja za Evropu, smatra on.

- Podmorski kabal, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanzi-ju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije, što će doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene – rekao je Golubović i naglasio značaj termoelek-trane u Pljevljima za stabilnost energetskog sistema.

I u ovoj godini su postignuti impresivni rezutati u turizmu. Preds-jednik ocjenjuje da izgrađeni hotelski kapaciteti visoke kategorije i drugi turistički sadržaji, učvršćuju status Crne Gore kao prestižne turističke destinacije. Naša zemlja, a posebno Kotor, prepoznati su kao jedno od vodećih kruzing odredišta u istočnom Mediteranu, dok dodatni kvalitet našoj ponudi daju novoizgrađene marine, koje doprinose razvoju jahting turizma.

- Očuvanje i modernizacija kapaciteta u Igalu i Meljinama, te transformisanje bivšeg Instituta „Vrmac“ u hotel „Blue Bay“, stvo-riće pretpostavke za dinamičniji razvoj zdravstvenog turizma. Raduje što crnogorski nacionalni parkovi i etno sela iz godine u godinu privlače sve više turista, snažno doprinoseći ruralnom ra-zvoju i odličnim rezultatima koje postižemo u turizmu. Očekujem da će započeti investicioni ciklus u turističke kapacitete sjevera, a prije svega razvoj infrastrukture u ski centrima doprinijeti da se pozicioniramo među poznate destinacije zimskog turizma – rekao je Golubović.

Doprinos ukupnom ekonomskom rastu dao je i sektor poljoprivre-de, zahvaljujući povećanju agrobudžeta i nizu podsticajnih mjera, uz sve uspješnije korišćenje međunarodnih fondova.

U osvrtu na finansijski sektor, on je kazao da se smanjenje aktiv-nih kamatnih stopa i dalje nastavlja, ali banke i dalje imaju percep-ciju visokog kreditnog rizika kod realnog sektora, što se ogleda u relativno ograničenoj kreditnoj aktivnosti.

- Po mišljenju privrednika, uslovi kreditiranja su i dalje neade-kvatni sa aspekta visine kamatnih stopa, sredstava obezbjeđenja, rokova otplate, skupih i zahtjevnih procedura, naročito imajući u

8


vidu kamate na depozite, kojih gotovo i da nema – rekao je Golu-bović.

Posebno je istakao doprinos razvoju preduzetništva koji je dao In-vesticiono razvojni fond.

- IRF od osnivanja, visokom kreditnom aktivnošću po povoljnim uslovima, pruža podršku crnogorskim preduzećima. Najavljeno uspostavljanje garantnog fonda, novog finansijskog instrumenta podrške za unapređenje preduzetništva, omogućiće podsticaj in-vesticionih aktivnosti i otvaranje novih preduzeća i radnih mjesta – kazao je predsjednik Komore.

Kroz institucionalno partnerstvo Komore i Vlade omogućen je ak-tivan doprinos privrede kreiranju povoljnijeg poslovog ambijenta, učešćem njenih predstavnika tijelima i radnim grupama za izradu zakona.

Golubović ističe stav privrede da Zakon o radu, iako pravi iskorak u odnosu na raniju regulativu, i dalje ne počiva na modernim, tr-žišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju orga-nizaciju rada.

- Insistiramo na reformama koje će u većoj mjeri slijediti tržišnu logiku u regulisanju odnosa poslodavaca i zaposlenih i tako ubrza-ti dinamiku otvaranja novih radnih mjesta i podići konkurentnost privrede, uz poštovanje svih garantovanih i pripadajućih prava za-poslenih – rekao je on.

Govoreći o regulativi, posebno se osvrnuo na zakone o zaštiti po-trošača, te autorskom i srodnim pravima.

- Crna Gora je jedina zemlja na svijetu koja je uvela obavezu obilje-žavanja određenih proizvoda na Brajevom pismu. Čak ni u najra-zvijenijim zemljama svijeta, gdje potrošači uživaju najveća prava, osim obilježavanja naziva ljekova, ne postoji ovakva obaveza. Pri-vrednici su jedinstveni u stavu da ova obaveza, zbog neprimjenji-vosti, mora biti ukinuta – naglasio je Golubović.

Posebno opterećenje u poslovanju predstavljaju i naknade koje se plaćaju po osnovu korišćenja muzičkih djela. Odnedavno je u naja-vi i plaćanje naknade po osnovu korišćenja i umnožavanja pisanih djela.

- Smatramo da aktuelna tarifa za PAM, kao i predloženi Sporazum za korišćenje pisanih djela nijesu primjereni, naročito ako se ima-ju u vidu uporedna iskustva i praksa zemalja regiona – dodaje on.

Zakon o planiranju i izgradnji prostora u velikoj mjeri je unapri-jedio poslovnu klimu, što se najbolje može vidjeti iz Izvještaja o lakoći poslovanja Svjetske banke. Ipak, privrednici smatraju da treba pojednostaviti procedure kada je u pitanju proces legaliza-cije objekata.

- Veliki broj privrednih aktivnosti se odvija u objektima koji su građeni bez ili sa prekoračenjem građevinske dozvole. Predlaže-mo njihovo legalizovanje najkraćim putem, kroz izradu geodet-skog elaborata, upis u katastar nepokretnosti i plaćanje dažbina. Sva pitanja urbanističkih parametara treba ostaviti za naredni pe-riod i urediti kroz Plan generalne regulacije, odnosno izradu Urba-nističkih planova – rekao je Golubović.

Iako nacionalna ekonomija ostvaruje zavidne rezultate, privredni-ci smatraju da i dalje postoji ogroman prostor za napredak, naroči-to u dijelu suzbijanja sive ekonomije i nelojalne konkurencije.

Prema Golubovićevim riječima zajednički cilj je konkurentan i

9


stabilan poreski sistem baziran na jednostavnim i jasnim proce-durama i efikasnoj administraciji.

- Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada, takozva-ni poreski klin iznosi 41,3% i iznad je prosjeka zemalja OECD-a što nije dovoljno stimulativno za poslovni ambijent. Iako ne može biti kompromisa sa onima koji ulaze u sukob sa zakonom, realnost je da bi jedan dio preduzeća koji nelegalno posluju, kroz smanjenje trenutno visokog opterećenja zarada, bio uveden u sistem plaća-nja poreza i doprinosa. Visoka opterećenost troškovima rada za posledicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezapo-slenost, te značajan obim sive ekonomije na tržištu rada – rekao je predsjednik.

Privrednici, dodaje on, očekuju da će se značajnijim smanjenjem doprinosa, uz adekvatno povećanje minimalne cijene rada i ener-gičniju kontrolu nadležnih inspekcija, proširiti poreska osnovica i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija.

Opterećenja na lokalnom nivou negativno utiču na poslovanje. Vi-soki troškovi komunalnog opremanja zemljišta u procesu dobija-nja građevinske dozvole morali bi isključiti postojanje bilo kakve dodatne naknade za dostupnost putne infrastrukture privrednim subjektima. Privrednici i dalje ističu visoke stope poreza na nepo-kretnosti u pojedinim opštinama.

Golubović je govorio i o prednostima rješavanja privrednih spo-rova pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori, potrebi in-vestiranja u obrazovanje i ulozi ove asocijacije u razvoju dualnog sistema, zelene i cirkularne ekonomije i digitalnoj transformaciji.

- Komora je sa ostalim poslovnim udruženjima uputila inicijativu Vladi za formiranje tijela kojim bi predsjedavao premijer, a koje bi, usljed sinergetskog djelovanja svih aktera ovog procesa, bilo ga-rant uspješne digitalne transformacije našeg društva – rekao je predsjednik Golubović.

Privredna komora je i ove godine analizirala strukturu privrednih društava i ostvarenih rezultata na bazi finansijskih iskaza dobije-nih od Poreske uprave. Rezultati ove analize ukazuju na pozitivne trendove u 2018., jer je broj privrednih društava koja su predala bi-lanse veći za 22,5%, a zaposlenih za 14%. Iskazani prihod veći je za 6,9%, a ostvarena dobit za 15,8%.

Predsjednik Komore je izrazio očekivanje da će realizacija novih kapitalnih projekata i adekvatna borba protiv sive ekonomije do-prinijeti ostvarenju visokih stopa rasta i povećanju broja zaposle-nih u narednoj godini.

- Siguran sam da će aktuelni reformski procesi, uz naše sinergij-sko djelovanje, rezultirati podizanjem nivoa životnog standarda, ekonomskim i društvenim prosperitetom – zaključio je Vlastimir Golubović.

Riječ privrednika

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Ranko Jo-vović predstavio je rekordne rezultate postignute u turizmu tokom ljetnje sezone 2019. godine – Crnu Goru je posjetilo 2,4 miliona tu-rista koji su ostvarili 13,3 miliona noćenja, a od čega je prihodova-no 1,16 milijardi eura.

Istakao je da uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od pri-vlačnosti destinacije tokom čitave godine. Jedan od najkritičnijih

10


aspekata našeg turizma jeste koncentracija na relativno kratak period i Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine. Cjelovita turistička ponu-da podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje ra-zvojnog impulsa sjeveru.

Kao glavne izazove za ovu privrednu granu, Jovović je naveo sivu ekonomiju i deficit radne snage.

- Ograničenja koja opterećuju poslovanje u turizmu mogu se ri-ješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Ukazujući na činjeni-cu da je turizam privredna grana koja ima veliki potencijal, stvara dodatne mogućnosti za povećanje zaposlenosti, rast BDP i snažno utiče na srodne privredne delatnosti, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, inicira da se oformi Ministarstvo turizma, u cilju optimalnog djelovanja na ekonomski razvoj, unapređenje turističke destinacije – rekao je Jovović.

Predsjednik Odbora udruženja trgovine Jovan Lekić rekao je da ovaj sektor bilježi pozitivne trendove, učestvujući u BDP-u sa 12,6 odsto, zapošljava najveći broj radnika – 40.000 koji, naglašava, primaju zarade manje od prosječnih. Prostor za povećanje ličnih dohodaka vidi u uvođenju neoporezivog dijela plate, pozivajući se na iskustva zemalja u okruženju.

Ukazao je na izuzetno visok deficit, od 1,6 milijardi eura, u robnoj razmjeni sa inostranstvom, ali i da ohrabruje trend rasta usluga. Niži prihodi od poreza na dobit, od 1,6 odsto, prema Lekićevim ri-ječima, znače da je privreda u „procesu latentnog pada produktiv-nosti“, te da je potrebno stimulativnim mjerama unaprijediti njenu konkurentnost.

On se tokom izlaganja posebno osvrnuo na ključnu regulativu za sektor trgovine. Podsjetio je na to da je inicijativa za uvođenje ne-radne nedelje potekla od OU trgovine, ali da formulisano zakonsko rješenje ne odgovora potrebama privrede, koja se, da bi se izbjegli veliki poslovni gubici, zalagala da se tim danima omogući rad u jednoj smjeni. Smatra da je u narednom periodu neophodno da se analiziraju efekti neradne nedjelje, ustanove gubici privrede i dr-žave, te sagledaju komparativna iskustva država u okruženju po ovom pitanju.

Odbor udruženja trgovine traži izmjenu Pravilnika o označavanju proizvoda Brajevim pismom.

- Pravilnik je nefunkcionalan, njegova primjena ekonomski nera-cionalna i molim vas da pragmatično djelujete po ovom pitanju koje predstavlja zaista veliko opterećenje za privredu – poručio je Lekić predstavnicima Vlade.

Predsjednik Odbora udruženja saobraćaja Deda Đelović smatra da bi se u kratkom roku mogli ostvarili značajno bolji rezultati u ovom sektoru ukoliko bi se intenzivirali tranzitni robni tokovi preko Crne Gore. Potrebno je, u saradnji Privredne komore i nadležnih organa, otkloniti sva ograničenja koja stoje na putu ostvarenja ovog cilja.

- Sigurno ima dosta prostora da se kratkoročnim mjerama ohrabre izvoznici i uvoznici iz okruženja da više koriste drumsku, želje-zničku infrastrukturu i kapacitete Luke Bar – rekao je Đelović.

Potrebno je, ističe on, privući što više korisnika Slobodne zone Luke Bar, za što je neophodno uvesti podsticajne mjere. Đelović se založio da se među prioritetne razvojne projekte uvrste i oni koji se odnose na Luku Bar.

U narednom periodu potrebno je raditi na daljim izmjenama i do-punama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u dijelu koji se odnosi na složene inženjerske objekte, kako bi se preciznije definisala ovu oblast, mišljenja je Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala.

- Imamo nelogičnost da se jedan turistički rizort radi po modelu neizdavanja dozvola, a trafostanica u okviru rizorta sa obaveznom građevinskom dozvolom i drugom procedurom – rekao je Gujić.

Prema njegovim riječima, procedure bi trebalo uniificirati Zako-nom, kako za objekte visokogradnje, tako i niskogradnje. Time bi se stvorila ravnopravnost investicija, ali i uklonile nepotrebne pro-cedure za složene inženjerske objekte.

Naglasio je zalaganje privrede da se produži prijavljivanje obje-kata za legalizaciju, te da u taj proces budu uključeni svi koji su na orto-foto snimku. Pojednostavljenjem procedura kroz izmjenu Zakona, a koje je neophodno, veliki broj objekata biće legalizovan.

On je ukazao da su privrednici sa odobravanjem prihvatili novi koncept postavljanja i građenja privremenih objekata, koji propi-suje da državni i gradski arhitekta ocjenjuju izgled objekta, kao i udaljenost od hotela i restorana, čime se nelojalna konkurencija znatno smanjila, kada su ovi poslovi u pitanju.

Istakao je da sektor građevine ima izražen problem nedostatka stručnog kadra, a taj problem će biti još veći u 2020. godini, otvara-njem njemačkog tržišta za naše radnike. Apelovao je na nadležne da iznađu mehanizme kako da se ovaj problem prevaziđe.

Vladan Tabaš, član OU ICT, ukazao je da, za razliku od komunika-cionog segmenta koji je u Crnoj Gori na evropskom nivou, IT dio treba značajno unaprijediti.

- Živimo u eri industrije 4.0 zasnovane na vještačkoj inteligenciji i učenju mašina, od čega je Crna Gora dosta daleko. Naša zemlja moraće da ubrza napredak u ovoj oblasti. Jer, spori progres koji nas karakteriše u rapidno rastućoj industriji kao što je IT, može da se okarakteriše kao stagnacija – rekao je Tabaš.

Smatra da je neophodno da se razvojem ICT sektora bavi posebno ministarstvo. Zahvalio je premijeru što je prihvatio poziv Privredne komore i drugih poslovnih asocijacija da predsjedava Digitalnom koalicijom koja će biti nosilac procesa digitalne transformacije. Smatra da tokom naredne godine treba da se donese strategija di-gitalne transformacije čemu ICT sektor može dati veliki doprinos.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene in-dustrije Milutin Đuranović smatra da je proizvođačima u agraru neophodna dobro osmišljena strateška i logistička pomoć države u cilju podizanja njihove konkurentnosti, čime se stvaraju pretpo-stavke za povećanje izvoza.

Njegova preporuka nadležnima za jačanje agrara je da se afirmišu mjere latentnog, selektivnog protekcionizma, po uzoru na razvi-jene zemlje svijeta, te nastavi zajednička realizacija nacionalne kampanje u cilju povećanja kupovine domaćih proizvoda.

- Predlažem Vladi da odvoji dio sredstava koje bi trgovinski sis-temi mogli beskamatno koristiti za redovno izmirenje obaveza prema domaćim proizvođačima, uz uslov boljeg pozicioniranja crnogorskih proizvoda na policama marketa – rekao je Đuranović.

Osvrćući se na to da se isplaćuju premije za preradu na seoskim domaćinstvima, Đuranović ističe da ona ne mogu biti nosilac ra-

11


zvoja stočarske proizvodnje.

- To je svugdje u svijetu industrijska prerada. Iz ovog razloga suge-rišemo Vladi da u Agrobudžetu za 2020. godinu, industrijska pre-rada ima jednake podsticaje kao i ona na seoskim domaćinstvima – riječi su predsjednika Odbora udruženja poljoprivrede.

Suvlasnica Mljekare Srna Zorka Šljukić ocijenila je da je mljekar-ski sektor u Crnoj Gori dosegao određeni nivo izgradnjom pogona, širokom lepezom proizvoda, saradnjom sa kupcima, dobavljači-ma, kooperantima. Ona je, međutim, mišljenja da se ovaj sektor ne može dalje razvijati, ukoliko se ne poboljša pozicioniranost do-maćih proizvoda u trgovinskim lancima.

Petar Popović, predsjednik Koordinacionog odbora farmaceutske industrije, prenio je zahtjev 14 kompanija iz ove branše da se zbog povećanja PDV-a na medicinska sredstva i opremu sa sedam na 21 odsto, koje će uslijediti od 1. januara 2020, dozvoli njegovo fakturi-sanje i javnim ustanovama, što do sada nije bio slučaj.

Boris Kovačević, Hemomont, ukazao je na problem ove kompanije koja 10 godina pokušava da u institucijama riješi problem prava svojine nad zemljištem gdje se nalaze njihovi poslovni objekti. Apelovao je na Vladu da pomogne po ovom pitanju koje može ne-gativno uticati na poslovnu perspektivu Hemomonta, koji je zna-čajna izvozna kompanija.

Riječ ministara

Vlada stvara ambijent za razvoj privrednih aktivnosti, saopštio je ministar finansija Darko Radunović i napomenuo da su u posle-dnjem kvartalu 2020. godine usvojeni Zakon o javnim nabavkama, Zakon o javno privatnom partnerstvu i Zakon o koncesijama.

- Saglasan sam da je u Crnoj Gori visoko opterećenje zarada, 41% dok ono iznosi 36,5% u državama Evropske unije. U ovoj godini smo obaveze zdravstvenog osiguranja na teret poslodavca sma-njili za dva procentna poena, od Nove godine krizni porez ce ići minus dva i povećali smo minimalnu cijenu rada. Mišljenja sam da je to dosta dobar trend i o tome ćemo voditi računa i ubuduće - izjavio je ministar Radunović.

On je naglasio da je ovo smanjenje imalo malo efekta na povećanje prosječne zarade jer nije naišlo na reakciju poslodavaca.

Kada je u pitanju sistem elektronske fiskalizacije naveo je da ni-smo uspjeli da se na vrijeme završi tender sa Svjetskom bankom zbog čega je odložena njegova primjena za godinu. Ministar je na-javio da će dobar ponuđač biti izabran tokom 2020. a da je elek-tronska fiskalizacija dobar alat u borbi protiv sive ekonomije.

On je naglasio da se sa opreznošću mora razmotriti promjena na-čina i modela opterećenja zarada.

- Stvorili smo fiskalnu stabilnost i kontrolišemo dva najvažni-ja makroekonomska indikatora – deficit i javni dug, ali moramo voditi računa o svakom prihodu koji ide u budžet. Pod mjerama smo fiskalne konsolidacije i moramo to imati na umu – rekao je Radunović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kazala da taj Vladin resor doprinosi unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede kroz šest finansijskih i četiri nefinansijska programa.

- U 2019. godini je više od 300 preduzeća iskoristilo mogućnosti

12


tih programa, od čega 160 finansijsku a 140 nefinansijsku podršku. U 2020. godini za Program jačanja konkurentnosi opredijeljeno je dva miliona eura - rekla je Sekulić.

Ona je istakla da je Ministarstvo sa Privrednom komorom Crne Gore tokom godine radilo na donošenju nekoliko zakona, ističući, među ostalima, one koji se odnose na privredna društva i konce-sije. U narednom periodu fokus će biti na novom zakonu o autor-skim i srodnim pravima.

Komentarišući neradnu nedjelju u trgovinama, Sekulić je rekla da se ona sprovodi tek devet sedmica i da to nije dovoljno da se sa-gledaju njeni efekti.

- Ministarstvo ekonomije će u najskorije vrijeme preispitati pri-mjenu Pravilnika o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se istuču obavještenja o robi na Brajevom pismu. Formi-raćemo radnu grupu za izradu Pravilnika u kojoj će biti predstav-nici svih zainteresovanih strana, te time stvoriti uslove za njegovu efikasnu primjenu u praksi - navela je ona.

U osvrtu na sektor energetike, ministarka ističe da je u saradnji sa CEDIS i CGES urađeno mnogo na jačanju elektroenergetske mreže, u koju je uloženo 90 miliona eura.

- Napravili smo Nacrt novog zakona o energetici kojim će se omo-gućiti brže i lakše dolaženje do priključka na elektroenergetsku mrežu – rekla je Sekulić.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je, komentarišući Zakon o radu, rekao da je taj dokument plod strpljivog socijalnog dijaloga.

- Na kraju su Zakon podržali predstavnici privrede, sindikati i Vla-da. Očekivao sam da ovdje svi budemo zadovoljni Zakonom, ali očigledno nijesmo, pa današnju diskusiju doživljavam kao novi ciklus pregovora o ovom aktu. Dobar je takav pristup, jer su se ovih dana čule ocjene da je Zakon o radu rađen po ukusu poslodavaca, a nama je bila namjera da on bude održivi balans između interesa privrede, zaposlenih i Vlade- dodao je Purišić.

Suštinski iskorak Zakona je da se zarada može utvrditi kolektiv-nim ugovorom ili opštim aktom poslodavca, naveo je ministar.

On je, govoreći o pojedinim odredbama Zakona o radu, dodao da će obračun zarade imati snagu izvršne isprave, a da će, za godinu ili dvije, morati da se posegne za još rigidnijim rješenjem kojim se obezbjeđuje njena isplata jednom mjesečno.

Državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dra-gana Čenić, odgovarajući na pitanja privrednika, najavila je da će se razmotriti predlog produženja roka za legalizaciju objekata.

- Ako već imamo orto-foto snimak, nema više bojazni da se kroz tu proceduru može nešto zloupotrijebiti – rekla je Čenić.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić kazao je da se projekat „Dobro. Bolje. Domaće.“ neće prekidati, te pozvao privrednike da se intenzivnije uključe u nje-govu realizaciju.

- Pozivam vas da povećamo potrošnju domaćih proizvoda i da ko-ristite bespovratnu podršku Ministarstva poljoprivrede i Ministar-stva ekonomije kako biste unaprijedili konkurentnost – rekao je Žugić.

Riječ premijera

Crnogorska ekonomija bi, prema očekivanjima premijera Duška Markovića, naredne godine trebalo da poraste iznad četiri odsto, uz dalju konsolidaciju javnih finansija i smanjenje opterećenja rada za privredu.

- Naredna mora biti godina sa većim stopama rasta od ove. Očeku-jem da će rast biti oko četiri odsto, ili iznad toga - poručio je Mar-ković.

On je rekao da se moraju dalje konsolidovati javne finansije i po-većavati plate u obrazovanju i zdravstvu, kako bi se stvorili predu-slovi za rast penzija.

- Moramo raditi na tome da smanjimo poresko opterećenje rada za našu privredu. Ne želimo privredu samo za crnogorsko tržište, već koja može biti konkurentna na regionalnom i evropskom. Ne moramo tražiti građevinske kompanije koje će raditi na velikim projektima ili auto-putevima van Crne Gore, kada možemo na-praviti konzorcijume naših kompanija i imati snažniju i jeftiniju građevinsku operativu - poručio je Marković.

Podsjetio je da je crnogorska ekonomija jedna od najbrže rastućih danas u Evropi. "U ovoj godini smo nastavili sa dobrim stopama ra-sta. To nije ad hoc akcija i nije jednokratni uzlet, već rezulat osmi-šljene politike i održivog razvoja" - smatra premijer.

On je kazao da je u prethodne tri godine smanjena stopa nezapo-slenosti i izdvojeno čak 850 miliona eura u kapitalni budžet za ra-zvoj.

- Zbog toga je danas cijela Crna Gora gradilište – od Herceg Novog do Gusinja. Zbog toga najsnažnije radimo na onim pitanjima koja su ključna ograničenja za kompanije, a to je kapitalna infrastruk-tura - dodao je Marković.

Kada je u pitanju prihodna strana budžeta, precizirao je da je priliv u državni budžet za tri godine iznosio preko tri milijarde eura, 170 miliona više od plana.

- Istovremeno smo smanjili dospjeli poreski dug za preko 190 mi-liona eura. Takođe, ovo je i najbolja turistička godina u istoriji. Pri-hod od turizma će iznositi 1,1 milijardu. Samo u ovoj godini otvorili smo 49 novih hotela sa 3.700 kreveta - naveo je predsjednik Vlade, dodajući da je 103 nova hotela izgrađeno u posljednje tri godine.

Istakao je da je 2019. bila dobra godina za energetiku, podsjetivši da je u rad pušten podmorski kabl prema Italiji, vjetroelektrana Možura, te tri male solarne. Ove elektrane su, navodi Marković, „obezbijedile 10 odsto ukupne električne energije bez emisije ugljen dioksida”.

Govoreći o pravnim aktima koji se tiču privrede, premijer je kazao da saopštio da mu je žao što zakon o privrednim društvima nije usvojen u decembru zbog „pretrpane“ agende Skupštine Crne Gore, ali će, kako je kazao, biti donijet u martu.

- Kada sam vidio spisak zakona koji čekaju na usvajanje, možda će Vlada tražiti vanrednu sjednicu Skupštine krajem januara ili po-četkom ferbruara - najavio je Marković.

Predsjednik Vlade je istakao veliki značaj razgovora sa privredni-cima u Komori te predložio da se oni održavaju dvaput godišnje. Ujedno je istakao važnost analize „Crnogorska privreda u 2019.“ koja je bitna platforma i input za Vladu prilikom kreiranja eko-nomske politike.

13


14


Marković: Economic growth over four percent next year

Traditional annual meeting of the business community with the Prime Minister

The current reform processes and the synergy between the Government and the business community will result in raising the level of living standards, economic and social prosperity.

15


The traditional annual meeting of the business communi-ty with the Prime Minister and ministers took place on 30 December 2019 at the Chamber of Economy of Montenegro.

The results achieved this year, advantages and challenges related to the economic development were discussed during the meeting. The analysis "The Montenegrin economy in 2019" done by the Chamber of Economy of Montenegro was presented as well.

In addition to the Prime Minister Duško Marković and the repre-sentatives of the business community, the meeting was attended by the President of the Montenegrin Chamber Vlastimir Golubo-vić, the Ministers of Finance Darko Radunović, Economy Dragica Sekulić, Labour and Social Welfare Kemal Purišić and the State Secretaries in the Ministry of Sustainable Development and To-urism Dragana Čenić and the Ministry of Agriculture and Rural Development Đuro Žugić. The meeting was moderated by the Vice President of the Chamber Ivan Saveljić.

From the perspective of the Chamber President

The President of the Chamber of Economy of Montenegro has reminded on activities conducted by this association in 2019 in partnership with the Government such as the organization of the conferences, defining the Smart Specialization Strategy, business friendly certification, promotion of the business community on the international fairs and within the project "Homemade flavo-urs”.

- This year the business activities were characterized by the so-und business environment, the steady decline in unemployment, low inflation, increase in investments and consumption financing from real sources. These indicators, in addition to the achieved economic growth, deserve to be emphasized and praised, says Go-lubović.

The achieved economic stability and economic growth are the fo-undation for launching a new investment cycle primarily through planned projects in the fields such as transport, energy, tourism and agriculture. New investments are based on the expectations that our economy will keep recording positive trends including the constant alignment of the regulatory framework with the EU acquis.

According to him, when it comes to the development of transport infrastructure, Montenegro is making big steps forward, thus con-tributing to better positioning our country as the regional transit hub, in addition to better utilization of the port capacities. The con-struction of the highway can produce multiplier effects in relative-ly short period. He added that significant results were achieved in the air transport, which has been indicated by the record number of passengers of the Montenegroairlines and our airports.

The completion of the submarine cable between Montenegro and Italy showed that our business community can equally participate in the implementation of the strategically important projects for Europe, says Golubović.

- The submarine cable and planned investments in new hydro, wind and solar power plants open up the possibility for the expan-sion of our energy sector and for Montenegro to grow into a signi-ficant exporter of electricity, which will contribute to reducing the foreign trade deficit, says Golubović and emphasize the importan-

16


ce of the Pljevlja Thermo Power Plant for the stability of the energy system.

The tourism sector keeps recording impressive results. The Pre-sident says that the built capacities of high category hotels and other tourist facilities strengthen the status of Montenegro as a prestigious tourist destination. Our country, especially Kotor, have been recognized as one of the leading cruising destinations in the eastern Mediterranean, while the additional quality of our offer was given by the newly built marinas, which contribute to the de-velopment of yachting tourism.

- Preservation and modernization of the existing capacities in Iga-lo and Meljine and transforming the former Institute “Vrmac” into the Blue Bay hotel will create conditions for dynamic development of health tourism. We are pleased that Montenegrin national parks and ethno villages attract more tourists year by year, thus strongly contributing to rural development and the excellent results achi-eved in tourism. I expect the beginning of the investment cycle in tourist facilities in the north, and above all the development of infrastructure in ski centers to contribute to positioning of our country among the popular destinations for winter tourism, says Golubović.

Thanks to the increase in the agro-budget and introducing a series of incentive measures, in addition to successful use of available international funds, agriculture provided a strong contribution to the economic growth.

Referring to the financial sector, he says that reducing of the len-ding interest rates has continued, but the banks still have the per-ception of high credit risk of the real sector, which is best indicated by the relatively limited lending activity.

- According to the business community, lending conditions are still inadequate in terms of interest rates, collaterals, maturities, expensive and demanding procedures, particularly bearing in mind the interest on deposits, says Golubović.

He emphasised a special contribution to the development of en-trepreneurship, which was given by the Investment and Deve-lopment Fund.

- Since the establishment, the IDF provides Montenegrin com-panies with favourable loans. The announced establishment of a guarantee fund, as a new financial support instrument for impro-vement of entrepreneurship, will encourage investment activities, opening up the new businesses and job creation, says the Cham-ber President.

The institutional partnership between the Chamber and the Go-vernment, reflecting in participation of the business representati-ves in the activities of the government bodies and working groups for drafting the law, provides contribution to creating a more favo-urable business environment.

Although it can be regarded as a step forward in comparison to the previous regulations, the Labour Law has not still been based

17


on the modern, market business principles, which require a more flexible organization of work.

- We insist on reforms which will more closely follow market logi-cs in the regulation of relations between employers and employe-es and thus accelerate the pace of job creation and raise the com-petitiveness of the economy, with respect to all rights, belonging and guaranteed to employees, says Golubović.

Speaking about the regulation, he especially mentioned the Con-sumer Protection Law and the Law on Copyright and Related Ri-ghts.

- Montenegro is the only country in the world, which introduced the obligation of marking the certain products in Braille. Apart from labelling the names of medicines, such obligation does not exist even in the most developed countries of the world. The busi-ness community is unanimous in its opinion that this obligation, under the Consumer Protection Law, must be abolished due to its inapplicability, says the President.

The fees which are paid for the use of musical works represent bu-siness barriers. The payment of fees for the use and reproduction of literary works is also announced.

- We believe that the current tariff for PAM and the proposed Agre-ement for the use of written works are not appropriate, especially if we take into account comparative experiences and practices of the region, he adds.

The Law on Space Planning and Construction has largely impro-ved business climate, which can be best seen in the Doing Busi-ness Report of the World Bank. However, business community believes that the procedures related to the process of facility lega-lization need to be simplified.

- A large number of economic activities take place in facilities built without or with even exceeded building permits. We propose the legalization through the development of geodetic study, regi-stration in the real estate cadastre and payment of duties. All issu-es related to urban parameters should be left for the forthcoming period and regulated through the General Regulation Plan or the development of urban schemes, says Golubović.

Although the national economy achieves remarkable results, the business community believes that there are still plenty of opportu-nities for improvement, particularly with regard to combating the gray economy and unfair competition.

According to Golubović, our common goal is a competitive and stable tax system based on clear, simple procedures and efficient administration.

- The share of the taxes and contributions in total labour costs, the so-called tax wedge, amounts to 41.3% and it is above the average of the OECD countries, which is not sufficiently stimulating for the business environment. Although the compromise cannot be made with those who disrespect the law, a part of businesses operating illegally, would be introduced into the system of payment of taxes and contributions through the reduction of currently high duties on salaries. The high duties for labour costs result in a low rate of formal employment, high unemployment and a significant volu-me of the gray economy in the labour market, says the President.

In addition to appropriate increase in the minimum wage and stricter control of the competent inspection, the business commu-

nity expects the significant reduction in contributions to result in expanding the tax base and thus preserving the stability of public finances.

Burdens at the local level adversely affect the business. High costs of communal land equipment in the process of obtaining buil-ding permits imply that the businesses should be exempted from paying any additional fees for access to the road infrastructure. The business community still emphasizes the high rate of proper-ty tax in some municipalities.

Golubović spoke about the benefits of the resolving commercial disputes before the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro, the need to invest in education and the key role of this institution into a dual education system, green and circular economy and digital transformation.

- The Chamber and other business associations submitted an ini-tiative to the Government for the establishment of a body, which would be chaired by the Prime Minister, and due to the synergy of all stakeholders in this process it would guarantee successful digital transformation of our society, says the President Golubović.

This year the Chamber analysed the structure of enterprises and the results achieved on the basis of financial statements received by the Tax Administration. The results of this analysis indicate po-sitive trends in 2018, because 22.5% more companies submitted ba-lance sheets and number of employees increased by 14%. Reported revenue increased by 6.9% and profit by 15.8%

The President expects the implementation of new capital projects and adequate fight against the gray economy to contribute to the achievement of high growth rates and increasing the number of employees next year.

- I am confident that the current reform process and our synergy will result in raising the level of living standard, economic and so-cial prosperity, concluded Vlastimir Golubović.

The attitudes of the business community

The President of the Tourism Association Board Ranko Jovović presented the record results achieved during the 2019 summer tourism season – Montenegro was visited by 2,4 million tourists, who accounted for 13,3 million overnights, while the revenues amounted to EUR 1,16 billion. According to him, the success in the tourism sector depend on the attractiveness of the destination throughout the year.

One of the most critical aspects of our tourism is a high concen-tration of visitors in short periods of time and Montenegro needs to be recognized as a destination worth visiting during the entire year. The complete tourism offer includes extended season as well as providing development impulse to the northern region.

As main challenges faced by the companies in this filed, Jovović mentioned gray economy and labour force shortage.

- Barriers which impede the tourism business operation can be resolved by means of strategic cooperation, partnership and joint activities of the business community and the public authorities.

Tourism is the strategic economic branch, which has great poten-tial, creates additional opportunities for new jobs, GDP growth and exerts strong impact on the other industries. Therefore, the Touri-

18


sm Association Board of the Chamber of Economy of Montenegro initiates the establishment of the Ministry of Tourism in order to provide optimal impact on economic development, promote touri-sm destination, says Jovović.

part of the salary, modelled on the experiences of the countries in the region.

He emphasized extremely high trade deficit, which amounts to EUR 1,6 billion, but also the encouraging trend when it comes to growth in services. According to Lekić, low income tax of 1.6% me-ans that the economy is experiencing "the process of latent pro-ductivity drop" and its competitiveness needs to be improved with stimulating measures.

He also referred to the key regulation for the trade sector. He rem-inded that the Work-Free Sunday Initiative has been submitted by the Trade Association Board, but the worded solution does not cor-respond to the needs to the business community, which advocated for one-shift work on Sundays in order to avoid great business los-ses. He believes that in future it is necessary to analyse the effects of work-free Sunday, losses of the business community and the country and take into consideration the comparative experiences of the region in terms of this issue.

The Trade Association Board requests the amending of the Rule-book on labelling products in Braille.

- The Rulebook is non-functional, its application is irrational in the economic terms and we would like to ask you to find pragmatic solution to this issue, which provides great barrier to the business community, said Lekić to the Government officials.

The President of the Transport Association Board Deda Đelović thinks that this sector could record better results in the short-run if the transit of goods were intensified through Montenegro. All barriers preventing the achievement of this aim need to be elimi-nated in cooperation with the Chamber and public authorities.

- I am confident that there are plenty of opportunities to provide short-term measures in order to encourage exporters and impor-ters from the region to utilize road and railway infrastructure and the Port of Bar capacities, said Đelović.

According to him, it is necessary to attract more users of the Free Zone of the Port of Bar, which requires introduction of new incen-tives. Đelović advocated for the projects related to the Port of Bar to be listed among the priority development ones.

In the forthcoming period it is necessary to work on amending the Law on Spatial Planning and Construction of Structures in terms of complex engineering structures in order to define this field more precisely. This is an opinion of Mile Gujić, the President of the Civil Engineering Association Board.

- There is an illogical situation that a permit has not been issued to a tourist resort, while the transmitting station within the resort operates in line with the required construction permit and other procedure, says Gujić.

According to him, procedures need to be unified by Law for both building construction and structural engineering construction in order to eliminate unnecessary procedures for complex enginee-ring structures.

He emphasized the efforts of the business community to extend the legalization of facilities registration period, which would in-clude each and every facility on the orthoimage. Simplification of procedures through the amendments to the Law would impact on legalising greater number of facilities. According to him, the busi-ness community is very pleased with the new concept of instal-

The President of the Trade Association Board Jovan Lekić has said that this sector records positive trends, its share in GDP is 12,6 per-cent and it employs the highest number of workers – 40.000, who-se salaries are below the average. There are opportunities for the increase in the salaries through the introduction of non-taxable

19


ling and construction of temporary facilities, which requires that the state and municipal architect evaluate the facility appearance as well as the distance from the hotels and restaurants, thus redu-cing disloyal competition when it comes to these jobs.

The construction sector has an issue related to the qualified labour force shortage, which will be more prominent in 2020 when our workers will have the opportunity to enter the German market. He urged the competent authorities to find mechanism to resolve this problem.

Vladan Tabaš, member of the ICT Association Board pointed out that when it comes to the communication segment, Montenegro does not fall behind Europe, unlike the IT which needs to be impro-ved significantly.

- We live in the era of 4.0 industry based on the artificial intelligen-ce and machine learning, which is the segment Montenegro falls behind significantly. Our country must accelerate the progress in this area, as the slow progress, which characterizes us in this ra-pidly growing industry such as IT can be regarded as stagnation, says Tabaš.

He thinks that a separate ministry needs to deal with the ICT de-velopment. He expressed his gratitude towards the Prime Mini-ster for accepting the invitation of the Montenegrin Chamber and other business associations to chair the Digital Coalition, which will lead the digital transformation process. Tabaš thinks that di-gital transformation strategy needs to be adopted next year, which the ICT sector can provide great contribution to.

The President of the Agriculture Association Board Milutin Đu-ranović thinks that the Government needs to provide support to farmers in terms of the well designed strategy and logistics in or-der to raise their competitiveness, thus creating assumptions to increase export.

In order to strengthen the agricultural industry, he recommends competent authorities to affirm measures of the latent, selective protectionism modelled on the developed countries as well as to continue with the implementation of the national campaign in or-der to increase buying of domestic products.

- I suggest Government to allocate certain interest-free funds, which would be used by trade chains for regular payment of obli-gations to domestic producers, providing that the Montenegrin products would be better positioned on the market shelves, says

Đuranović.

Speaking about the payment of the premium for the processing on the rural households, Đuranović points out that these households cannot be leaders of the cattle production development.

- The industrial processing is the leader worldwide. Therefore we suggest the Government creating the same incentive measures within the agro-budget for the industrial as well as the rural hou-seholds processing, says the Board President.

The co-owner of the Srna Dairy Zorka Šljukić has said that the dai-ry sector in Montenegro reached a certain level with the construc-tion of the plants, a wide range of products, collaboration with cu-stomers, suppliers, sub-contractors. However, according to her, the sector cannot be further developed without better positioning of the domestic products in the retail chains.

Due to the VAT increase on medical devices and equipment from 7 to 21 percent, which will take place from 1 January 2020, Petar Popović, the President of the Pharmaceutical Industry Coordinati-on Board, conveyed the request of 14 companies from the industry asking for the VAT invoicing to the public institutions as well, whi-ch has not been the case so far.

Boris Kovačević, Hemomont, pointed to the issue of this company related to the property rights over the land, where their business premises are located. He asked for the Government support in re-solving this issue, which may adversely affect the business pro-spects of Hemomont, as an important export company.

The minister's responses

The Government creates an environment for the development of economic activities, said the Minister of Finance Darko Raduno-vić, noting that the Law on Public Procurement, the Law on Public Private Partnership and the Law on Concessions were adopted in the last quarter of 2019.

- I agree that a tax burden on labour in Montenegro, amounting to 41%, is very high, while in the EU member states it amounts to 36.5%. This year we have reduced the employer-based health insu-rance by 2 percents, and from the New Year the crisis tax will be reduced by 2 percents and we have increased the minimum labour cost and I think it is a pretty good trend, Radunović said.

He emphasised that this decrease had little effect on the increase

20


in the average salary, as it did not reflect on the employers.

When it comes to the electronic fiscal system, he stated that we failed to timely complete the tender with the World Bank, which delayed its application for one year. Furthermore, the minister emphasised that a good bidder will be selected during 2020 and the electronic fiscalization represents a good tool in the fight aga-inst the grey economy.

Changing the way and the model of the tax burden on labour need to be examined very carefully, said Radunović.

- We have created fiscal stability and we control two of the most important macroeconomic indicators - deficit and public debt, but we have to take into account any revenue that goes into the bud-get. We are under the fiscal consolidation measures and we have to keep that in mind, says Radunović.

The Minister of Economy Dragica Sekulić said that the line mini-stry has been contributing to the improvement of the competiti-veness of the economy through six financial and 4 non-financial programmes.

- In 2019, over 300 businesses have benefited from these program-mes. About 160 companies have used the assistance through fi-nancial support and subsidy programmes and about 140 compa-nies have used non-financial programmes (business plans, loan applications ...). EUR 2 million will be allocated for the Competiti-veness Strengthening Program in 2020, says Sekulić.

The Minister said that this year the Ministry of Economy, in coope-

ration with the Chamber of the Economy of Montenegro, worked on a set of laws particularly the Law on Companies, the Law on Concessions. In the following period the Law on Copyrights and Related Rights will be the focus.

Commenting on the work-free Sunday in retail trades, Sekulić said that this decision has been effective for only nine weeks, which is not enough time to analyze its effects.

- The Ministry of Economy will soon review the application of the Ordinance on the list of products, labelling manner and type of fa-cilities, which should emphasize notification about goods in Brail-le. We will establish a working group for drafting the Ordinance, which will consist of all stakeholders, and thus create conditions for its effectiveness in practice - she said.

Referring to the energy sector, the Minister points out that due to the cooperation between the Montenegrin Electrical Transmissi-on System (CGES) and Montenegrin Electricity Distribution Sy-stem (CEDIS) a lot has been done in terms of strengthening the electricity network, in which EUR 90 million will be invested.

- We developed the draft new Energy Law, which will provide faster and easier connections to the energy network, Sekulić concluded.

Commenting on the Labour Law, the Minister of Labour and Social Welfare Kemal Purišić said that the document is the result of pati-ent social dialogue.

- The Law was supported by the representatives of the business community, trade unions and the Government. I expected satis-faction with this Law by all attending this meeting, but obviously we are not, so I perceive today's discussion as a new cycle of nego-tiations on this Act. It is a good approach, because these days we have heard the assessment that the Labour Law is developed in a way to correspond to the employers, but we wanted this Law to represent a sustainable balance between the interests of the busi-ness, employees and the Government - added Purišić.

An essential step forward when it comes to this Act is that earnin-gs can be determined by collective agreement or general act of the employer, the Minister said.

Speaking about certain provisions of the Labour Law, he added that the calculation of salary will have the effect of enforceable document, and that, for a year or two, we will have to find even more rigid solution, which provides once a month payroll.

Responding to questions posed by a businessman, the State Sec-retary in the Ministry of Sustainable Development and Tourism Dragana Čenić announced that a proposal to extend the deadline for legalization will be considered.

- If there is already an orthoimage of all the constructed buildings, there is no fear that anything can be misused through this proce-dure - said Čenić.

The State Secretary in the Ministry of Agriculture and Rural De-velopment Đuro Žugić said that the project "Good. Better. Home-made." will not be interrupted and urged businessmen to be more involved in its implementation.

- I invite you to increase the consumption of local products and to use the grant support of the Ministry of Agriculture and Ministry of Economy to improve competitiveness - said Žugić.

21


The Prime Minister’s conclusion

The Prime Minister Duško Marković expects Montenegro's eco-nomy growth above four percent, further consolidation of public finances and reducing tax burden on labour for the business com-munity.

- The following year should be characterized by higher growth ra-tes. I expect the growth to be about four percent or above - said Marković.

He said that it is necessary to continue with consolidation of pu-blic finances and increase of salaries in education and health, in order to create conditions for the increase of pensions.

- We must work to reduce the tax burden on labour in our econo-my. We do not want the economy only for the Montenegrin mar-ket, but the one which can be competitive with the regional and European markets. We do not have to look outside of Montenegro for construction companies that will be working on large projects or highways, when we can make consortia consisting of our com-panies and have stronger and cheaper construction contractors - said Marković.

He reminded that currently the Montenegrin economy is one of the fastest growing in Europe.

- This year we continued with good growth rates. This is not an ad hoc action and not a one-time boom, but a result of well-designed policy and sustainable development - said the Prime Minister.

He said that in the last three years the unemployment rate was reduced and even EUR 850 million from the Capital budget were allocated for development.

- Therefore, the construction activities have been conducted thro-

ughout Montenegro, from Herceg Novi to Gusinje. We are devoting all our efforts to those issues which represent key obstacles to the businesses such as the capital infrastructure - said Marković.

As for the revenues, he said that the inflow to the state budget for three years amounted to more than EUR 3 billion, which is 170 mil-lion more than planned.

- At the same time we reduced due tax debt by over EUR 190 mil-lion. Also, this is the best tourist year in our history. Income from tourism will amount to 1.1 billion. Only this year we have opened 49 new hotels with 3,700 beds - said Prime Minister, adding that 103 new hotels were built in the last three years.

He pointed out that 2019 was a good year for the energy sector, noting that undersea cable between Montenegro and Italy, Možura wind farm and three small solar plants were put into operations. These plants, according to Marković, "provide 10 percent of low carbon power ".

Speaking of legal acts concerning the economy, the Prime Mini-ster is sorry that the Company Law has not been passed in Decem-ber, due to "overcrowded" Agenda of the Montenegrin Parliament, but, as he said, it will be adopted in March.

- When I saw the list of laws which are in the procedure for the adoption, maybe the Government will ask for an extraordinary session of the Parliament in late January or early February - said Marković.

The Prime Minister underlined the importance of meetings with the business community in the Chamber and proposed these me-etings to be held twice a year. He also stressed the importance of the analysis "The Montenegrin economy in 2019", which is an im-portant platform and input for the Government in creating econo-mic policies.

22


Pozitivni privredni trendovi

Posjeta primorskim opštinama

Opštine zainteresovane za unapređenje ambijenta za poslovanje i privlačenje novih investicija.

Delegacija Privredne komore Crne Gore je početkom decembra posjeti-la opštine Bar, Ulcinj, Herceg Novi i

Kotor i sa njihovim čelnicima razgovarala o mogućnostima unapređenja ambijenta za poslovanje.

Tokom razgovora predstavljeni su rezulta-ti analize poslovanja privrednih subjekata koju je ova asocijacija uradila za sve crno-gorske opštine i posebno potenciran značaj sertifikacije lokalnih samouprava po BFC standardu.

Delegaciju su činili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, potpredsje-dnici Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdeno-vić, te direktorica Sektora za analize i istra-živanja dr Nina Drakić.

Sastanci su bili dio redovnih programskih aktivnosti Komore u cilju razvijanja insti-tucionalnog partnerstva sa donosiocima odluka na lokalnom nivou.

Bar uspješno unapređuje poslovni ambijent

Opština Bar kontinuirano osluškuje potre-be privrednika i uspješno unapređuje am-bijent za poslovanje, otklanjajući admini-strativne barijere i finansijska opterećenja. Ovo je saopšteno 4. decembra 2019. godine, tokom sastanka delegacije Privredne ko-more Crne Gore sa predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem.

U radu sastanka učestvovali su potpreds-

jednici Opštine mr Tanja Spičanović i Ra-domir Novaković, sekretari: za privredu mr Sanja Mitrović, imovinu, zastupanje i investicije Vido Dabanović, finansije mr Ivana Backović, lokalnu samoupravu Sve-tlana Gažević, šefica kabineta predsjednika Marija Tošković Kaluđerović, te predstav-nici Udruženja privrednika Bara Neđeljko Čolović, Rade Vujačić, Elvir Kalamperović i Ljubo Kočović.

Predsjednik Golubović je prezentovao broj-ne aktivnosti Privredne komore na krei-ranju povoljnog ambijenta za poslovanje, prije svega kroz unapređenje regulatornog okvira, zatim promociji privrede na sajmo-vima i kroz projekte Dobro iz Crne Gore, Ku-

pujmo domaće i Domaći ukusi.

Ukazano je značajnu ulogu Komore u re-formi sistema obrazovanja i afirmaciji du-alnog. Dualnim obrazovanjem za sada je obuhvaćeno 800 učenika na nivou Crne Gore, a u Baru ih je 26.

- Značajnu ulogu imamo i u neformalnom obrazovanju. Komora je u 2019. godini or-ganizovala 67 edukativnih aktivnosti, u ko-jima je učestvovalo 4000 privrednika – re-kao je Golubović i pozvao privrednike Bara da učestvuju u seminarima, radionicama i okruglim stolovima u organizaciji ove aso-cijacije.

Predstavio je mogućnost brzog i efikasnog

23


rješavanja privrednih sporova u Arbitra-žnom sudu pri Privrednoj komori, te pre-poručio Opštini i privrednicima Bara da u ugovore koje sklapaju uključe arbitražnu klauzulu.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević je is-takao da njegova administracija razvija intenzivne veze sa privrednicima Bara, sa kojima zajedno radi na otklanjanju biznis barijera.

- Osluškujemo puls privrede i u kontinui-tetu redukujemo administrativne barijere i finansijska opterećenja, prije svega u dijelu poreza na nepokretnosti i nivoa naknada za komunalno opremanje koje su među najpovoljnim. Usvojili smo Program podr-ške preduzetništva vrijedan 100.000 eura, sa grantovima do 13.500 eura, a za preduze-tnice smo opredijelili 35.000 eura – rekao je Raičević.

Dodao je da Opština čeka saglasnost re-sornog ministarstva na predlog odluke o naknadama za komunalno opremanje koja ide u pravcu njihovog daljeg smanjenja, a sadrži i značajne povoljnosti za instalaciju solarnih panela na objektima za stanova-nje. Takođe, intencija Opštine je da umanji naknadu za komunalno opremanje za proi-zvodne i objekte namijenjene skladištenju.

- Naše je jasno opredjeljenje da budemo opština sa BFC sertifikatom za povoljan poslovni ambijent i prihvatimo sve krite-rijume koje taj proces donosi. U narednoj godini ćemo značajnu pažnju usmjeriti na sticanje tog sertifikata i očekujemo inten-zivnu saradnju sa Privrednom komorom između ostalog i u tom procesu – kazao je prvi čovjek Bara.

Tokom sastanka su predstavljeni rezultati analize poslovanja privrednih subjekata koju je Privredna komora uradila za sve crnogorske opštine. Prema podacima Pore-ske uprave, završne račune za 2018. godinu u opštini Bar predalo je 2.014 privrednih subjekata, što je za 26,8% više u odnosu na 2017. U toj opštini posluje 21,2% privrednih subjekata južne regije, a najviše ih je regi-strovano za poslove trgovine 546 (27,1%), usluge smještaja i ishrane 276 (13,7%), stručne, naučne i tehničke djelatnosti 256 (12,7%) i građevinarstva 211 (10,5%).

Privredni subjekti u opštini Bar u 2018. go-dini su zapošljavali ukupno 7.650 osoba, što je za 19,6% više u odnosu na 2017. godinu. Iskazali su ukupan prihod od 330,8 miliona eura, što je za 11% više u odnosu na pretho-dnu godinu, te dobit od 23,9 miliona eura, 6,2% veću nego prošle godine.

- Čestitam Opštini Bar na dobrim privre-dnim rezultatima i unapređenju ambijenta za poslovanje, po čemu ste dobar primjer drugim lokalnim samoupravama – proko-mentarisao je predsjednik Komore.

Na sastanku je ocijenjeno da borba protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije predstavlja veliki izazov kako za privredu tako i za državne, te lokalne organe. Sma-njenje sive ekonomije doprinijelo bi po-većanju poreske osnovice čime bi se stvo-rili preduslovi za dalje umanjenje lokalnih i državnih taksi, zaključeno je. Privrednici su na sastanku pozvali da se riješi pitanje rada nedjeljom tokom turističke sezone, ocijenili da je potrebno unaprijediti Zakon o strancima kako bi lakše mogli da anga-žuju neophodan kadar u turizmu i ugosti-teljstvu, pozvali na smanjenje doprinosa na

plate zaposlenih i drugih opterećenja.

Ulcinj ima velike potencijale razvoja

Delegacija Komore je 4. decembra 2019. godine razgovarala sa predsjednikom Op-štine Ulcinj Ljorom Nrekićem i njegovim saradnicima o mogućnostima unapređenja saradnje na razvoju poslovnog ambijenta u Ulcinju.

U radu sastanka učestvovali su i predsje-dnik Skupštine Opštine Ulcinj Ilir Çapuni, potpredsjednici Opštine Hadixhe Gjoni i Astrit Hoxha, te sekretar za privredu Agron Ibrahimi.

Predsjednik Vlastimir Golubović ukazao je na značajnju ulogu Komore u kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje privre-dnih subjekata. Predstavnici ove asocija-cije su članovi Vladinih savjeta i komisija, kao i radnih grupa za izradu zakona koji se odnose na privredu. Na inicijativu Komore ukinuto je 49 taksi i umanjen iznos njih 72, podsjetio je on.

- Privreda insistira na proširenju poreske osnovice i smanjenju opterećenja za poslo-vanje preduzeća na lokalnom i državnom nivou. Zajedničkom borbom protiv sive ekonomije možemo doprinijeti tom cilju, a time i većim prihodima za opštine i državu – istakao je Golubović.

Prezentovao je aktivnosti Komore na pro-mociji privrede putem sajmova i realzaci-jom projekata Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi. Pozvao je proi-zvođače iz Ulcinja da na predstojećem saj-mu u Nikšiću predstave svoju ponudu ho-telijerima i vlasnicima restorana. Upoznao je predstavnike Opštine sa projektima za koje, preko Privredne komore, mogu aplici-rati lokalne samouprave, a finansiraju se iz sredstava EU. Istakao je partnersku ulogu Komore u reformi sistema obrazovanja sa akcentom na dualno, te potencirao brojne edukativne aktivnosti u organizaciji ove asocijacije. Pozvao je Opštinu i privrednike Ulcinja da u ugovore koje sklapaju uvrste arbitražnu klauzulu, ukazujući na predno-sti efikasnog vansudskog rješavanja sporo-va pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori.

Sastanak je bio prilika da se rukovodstvu Ulcinja predstave rezultati analize poslova-nja privrednih subjekata koju je Privredna komora uradila za sve crnogorske opštine. Podaci Poreske uprave pokazuju da je zavr-

24


šne račune za 2018. godinu u Opštini Ulcinj predalo je 599 privrednih subjekata, što je 126,9% više u odnosu na 2017. godinu. U op-štini Ulcinj posluje 6,3% privrednih subje-kata južne regije. Najveći broj privrednih subjekata u opštini Ulcinj registrovano je za poslove trgovine 195 (32,6%), zatim uslu-ge smještaja i ishrane 131 (21,9%), građevi-narstva 75 (12,5%), prerađivačke industrije 60 (10,0%), stručne, naučne i tehničke dje-latnosti 52 (8,7%).

Privredni subjekti u opštini Ulcinj u 2018. godini su zapošljavali ukupno 2.197 osobe ili 1,8% ukupno zaposlenih, što je za 38% više u odnosu na 2017. godinu. Oni su is-kazali ukupan prihod od 102,1 milion eura, što je za 5,4% više u odnosu na prethodnu. Ostvarili su dobit u vrijednosti 6,9 miliona eura i ona je 24,1% veća nego prošle godine.

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić istakao je da Ulcinj ima velike potencijale razvoja.

- Opština Ulcinj je nacionalni resurs veo-ma interesantan za investitore i potrebno je brže reagovati u administrativnom smi-slu da bi se ulaganja realizovala- rekao je predsjednik Nrekić.

Prema njegovim riječima, postoji značaj-no interesovanje investitora za izgradnju fabrike bitumena u Vladimiru, vrijednu 50 miliona eura. Uskoro počinju izgradnju ka-nalizacije za četiri naselja, što je investici-ja vrijedna oko 3,5 miliona eura. U toku je tender za vodovodnu mrežu u vrijednosti 18 hiljada eura. Predviđena je izgradnja bu-levara, vrijednog pet miliona eura, koji će unaprijediti vezu Ulcinja sa Velikom pla-žom.

- Bez razvoja infrastrukture nema razvoja turističke destinacije kao što je Ulcinj – na-glašava prvi čovjek Opštine.

Saopštio je da postoji pismo o namjeri gra-dnje hotela Hilton na području opštine, u planu za narednu godinu je izgradnja akva parka vrijedna sedam miliona, a investi-tori su zainteresovani i za ulaganje u pol-joprivredi. Kompanija Voli je zakupila 67 hektara zemlje u Vladimiru gdje će gradi plastenike i otkupni centar. Nrekić je pods-jetio na nedavno otvaranje vjetroelektrana na Možuri, te informisao da se radi na iz-mjenama prostornog plana koji će omo-gućiti postavljanje solarnih panela na tom području, što je investicija koja prelazi 200 miliona eura.

- Imali smo 2,2 miliona noćenja turista u Ulcinju, a od boravišnih taksi prihodovano je više od milion eura, što je povećanje 100

odsto u odnosu na prošlu godinu – rekao je Nrekić.

Predstavnici Opštine ukazali su da je po-trebno intenzivirati proces legalizacije objekata na ovom području. U proceduri je 4,5 hiljada objekata, među kojima su de-setine hotela, od kojih Opština za sada ne ubira prihode.

Predstavnici Privredne komore pozvali su Opštinu Ulcinj da uđe u proces sertifikacije po BFC standardu, koji stiču lokalne samo-uprave sa povoljnim ambijentom za poslo-vanje.

Herceg Novi napravio mapu investicija

Lokalna samouprava se trudi da ekspe-ditivno rješava zahtjeve privrede i u naj-kraćem roku izdaje dozvole za rad, ocijenio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, na sastanku sa delegacijom Komore.On je istakao da se na ovom području re-alizuju ili su planirane značajne kapitalne investicije u turizmu, koje prate ulaganja opštine u komunalnu infrastrukturu.

- Maksimalno smo uključeni u izgradnju rizorta na Luštici, gdje je u planu sedam ili osam turističkih kompleksa, uključujući i Ritz-Carltonov. Izgradićemo novu saob-raćajnu i vodovodnu infrastrukturu ka tom dijelu opštine – naveo je Katić.

Prema njegovim riječima, turistička sezo-na u Herceg Novom podsjeća na najbolja vremena, bilježi se značajan broj gostiju koji uglavnom dolaze iz zapadne Evrope, preko dubrovačkog aerodroma. Međutim, problem predstavljaju velike saobraćaj-

ne gužve koje se, kaže on, mogu riješiti samo izgradnjom obilaznice oko grada. Deficit kvalifikovane radne snage u tu-rizmu, nefunkcionisanje hotela u centru kojima upravlja "Vektra Boka", te nejasna budućnost bolnice Meljine, neki su izazovi koje je istakao predsjednik Opštine.

- Pri kraju je peti tender za privatizaciju Instituta "Dr Simo Milošević", najvećeg poslodavca u Herceg Novom, koji ima 800 zaposlenih. Potrebno je sačuvati sedam-deset godina tradicije ovog banjskog lečili-šta koje je čuveno ne samo u regionu već i šire, a posebno u skandinavskim državama – rekao je Katić. Tokom sastanka je pred-stavljena Mapa investicija koju je napravi-la Opština Herceg Novi i predloženo da se promocija ove publikacije organizuje u Pri-vrednoj komori. Mapa pokazuje riješenost lokalne samouprave da dodatno valorizuje ne samo priobalni dio opštine, već i zaleđe.

Predsjednik Vlastimir Golubović predsta-vio je aktivnosti Komore na kreiranju po-slovnog ambijenta, prije svega kroz uticaj na regulatorni okvir. Predstavnici Komore su članovi Vladinih savjeta i komisija, te radnih grupa za izradu propisa.

- Nijedan propis koji utiče na poslovanje ne može biti usvojen ukoliko privreda, preko Komore, o njemu nije dala mišljenje – re-kao je Golubović, dodajući da je ova asoci-jacija u 2019. godini razmotrila više od 50 propisa.

Komora je tokom ove i prethodne godine obišla više od 2000 privrednih subjekata koji su istakli sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju kao glavne izazove za našu ekonomiju. Predsjednik Golubović ističe punu podršku ove asocijacije borbi protiv

25


sive ekonomije koja za rezultat treba da ima proširenje poreske osnovice, stabilne javne finansije i smanjenje poreskog opte-rećenja privrede.

Upoznao je domaćine sa ulogom Komore u promociji privrede organizacijom učešča naših proizvođača na sajmovima, poslov-nim forumima, kao i realizacijom projeka-ta Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi. Proizvođači iz Herceg Novog su pozvani da uzmu učešće na predstoje-ćem sajmu domaćih proizvoda u Nikšiću, koji je organizovan sa ciljem njihovog po-vezivanja sa hotelijerima i restoraterima.

Privredna komora je, prema njegovim ri-ječima, partner u reformi sistema obrazo-vanja i afirmaciji dualnog. Dualnim obra-zovanjem za sada je obuhvaćeno više od 800 učenika na nivou Crne Gore, a u Herceg Novom ih je 25, u tri obrazovna programa. Komora je u 2019. godini organizovala 67 edukativnih aktivnosti, u kojima je uče-stvovalo 4000 privrednika.

Golubović je predstavio mogućnost brzog i efikasnog rješavanja privrednih sporova pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj ko-mori, te preporučio Opštini i privrednicima Herceg Novog da u ugovore koje sklapaju uključe arbitražnu klauzulu.

U Analizi poslovanja privrednih subjeka-ta koju je uradila Komora, navodi se da je, prema podacima Poreske uprave, završne račune za 2018. godinu u opštini Herceg Novi je predalo 1.606 privrednih subjekata što je 19,7% više u odnosu na prethodnu. Najveći broj njih registrovano je za poslove trgovine 352 (21,9%), pružanje usluga smje-štaja i ishrane 238 (14,8%), stručne, naučne i tehničke djelatnosti 226 (14,1%) i građevi-

narstvo 206 (12,8%). Zapošljavali su ukupno 6.963 osoba, 13,9% više nego 2017. Iskaza-li su ukupan prihod od 317 miliona eura, 23,6% veći nego prethodne godini i dobit od 22,3 miliona.

- Rezultati su pozitivni i siguran sam da će ove godine biti još bolji – prokomentarisao je prvi čovjek Opštine.

U radu sastanka učestvovali su sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduze-tništvo Herceg Novog Suzana Memarović i menadžer Opštine Dragan Šimrak.

Kotor intenzivno unapređuje ambijent za poslovanje

Lokalna samouprava Kotora, u saradnji sa Privrednom komorom, intenzivno će ra-diti na unapređenju uslova za poslovanje preduzeća, ocijenjeno je tokom sastanka delegacije Privredne komore Crne Gore sa predsjednikom Opštine Kotor Željkom Apr-covićem i saradnicima.

- Radićemo na suzbijanju svih biznis ba-rijera i biti istinski servis privrednicima Kotora. Opština Kotor ima u planu da bude dio procesa sertifikacije po BFC standardu, koji stiču lokalne samouprave sa povolj-nim ambijentom za poslovanje – naveo je Aprcović. On je predstavio investicije koje se realizuju ili su planirane na području op-štine, među kojima je posebno apostrofirao projekat na lokalitetu Bigova, čija se vrije-dnost procjenjuje na 300 miliona eura.

- Opština Kotor ima Industrijsku zonu, a u planu je da se jedan njen dio pretvori u slobodnu- bescarinsku zonu – najavio je Aprcović.

On je istakao partnerski odnos sa lokalnim privrednicima. Najavio je da će se, počet-kom naredne godine, u saradnji sa Komo-rom, održati sastanak, na kojem će privre-dnici imati priliku da iznesu svoje zahtjeve prema lokalnoj samoupravi.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović ukazao je na značajnu ulogu ove institucije u kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje privrednih su-bjekata. - Privreda insistira na proširenju poreske osnovice i smanjenju opterećenja za poslovanje preduzeća na lokalnom i dr-žavnom nivou. Zajedničkom borbom protiv sive ekonomije možemo doprinijeti tom cilju, a time i većim prihodima za opštine i državu – istakao je Golubović.

Predsjednik je pozvao Opštinu Kotor da preko Komore učestvuje u projektima koji se finansiraju iz sredstava EU. Takođe pre-dložio je Opštini i privrednicima Kotora da u ugovore koje sklapaju uvrste arbitražnu klauzulu, ukazujući na prednost vansud-skog rešavanja sporova pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj Komori.

Predstavnici Privredne komore su dali konkretne preporuke kako da Opština Ko-tor ojača saradnju sa privrednim sektorom, u cilju kreiranja dobre poslovne klime i unapređenja efikasnosti i transparetnosti lokalne samouprave. Jedan od osnovnih kriterijuma je postojanje Strategije lokal-nog ekonomskog razvoja, u čijoj izradi bi učestvovali i predstavnici privrednog sek-tora.

Privredna komora je uradlila Analizu poslo-vanja privrednih subjekata, u kojoj se na-vodi da je prema podacima Poreske uprave završne račune za 2018. godinu u opštini Kotor predalo 932 privredna subjekta, što je 24,9% više u odnosu na prethodnu. Najveći broj njih je registrovan je za poslove trgovi-ne 252 (27,0%), pružanja usluga smještaja i ishrane 145 (15,6%), stručne, naučne i teh-ničke djelatnosti 110 (11,8%) i građevinar-stvo 91 (9,8%). Zapošljavali su ukupno 4.544 osoba, 20,3% više u odnosu na 2017.godinu.

Privredni subjekti sa teritorije opštine Ko-tor u 2018.godini iskazali su ukupan prihod od 267,9 miliona eura, što je za 2,3% više u odnosu na prethodnu godinu, uz dobit od 19 miliona eura.

U radu sastanka učestvovali su potpreds-jednici Opštine Kotor Sonja Seferović i Ne-nad Vukadinović, kao i sekretarka Sekreta-rijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Tamara Lompar.

26


Cetinje želi sertifikat za povoljan poslovni ambijent

Posjeta delegacije Privredne komore Prijestonici

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić razgovarao je, 12. decembra 2019. godine na Cetinju, sa gradonačelnikom Prijestonice Aleksandrom Kašćelanom o

mogućnostima unapređenja poslovnog ambijenta i intenziviranja saradnje.

U radu sastanka učestvovali su potpredsjednici ove asocijacije Lji-ljana Filipović i Danilo Gvozdenović, direktorica Sektora za anali-ze i istraživanja dr Nina Drakić, glavni administrator Prijestonice Boris Prlja, v.d. direktora Biznis Centra Cetinje Miloš Ivanišević, savjetnik za preduzetništvo Nikola Mijanović i šef Kabineta gra-donačelnika Dejan Lučić.

Prema riječima predsjednika Golubovića, posjeta je dio redovnih programskih aktivnosti Komore u cilju razvijanja institucional-nog partnerstva sa donosiocima odluka na lokalnom nivou, koje je utemeljeno Zakonom o Privrednoj komori, usvojenom krajem 2017. On je upoznao gradonačelnika sa aktivnostima Komore na unapređenju ambijenta za poslovanje, prije svega uticajem na re-gulatorni okvir. Predstavnici Komore su članovi u Vladinim komi-sijama, savjetima, te u radnim grupama za donošenje propisa od uticaja na poslovanje privrede.

Istakao je značajnu ulogu Komore u promociji privrede kroz pro-

jekte Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi, te or-ganizacijom predstavljanja na sajmovima i poslovnim forumima.

- Pozivam Prijestonicu Cetinje da iskoristi naše manifestacije i forume za predstavljanje svojih privrednih, kulturnih, istorijskih, turističkih potencijala – rekao je Golubović.

Posebno je apostrofirao ulogu Privredne komore u reformi obra-zovnog sistema, a naročito u implementaciji dualnog obrazovanja, u čijih 25 obrazovnih programa je uključeno više od 800 učenika iz 20 opština. U Prijestonici Cetinje, u dualni sistem je uključeno 10 učenika kod četiri poslodavca, pa ima prostora za njegovu dodatnu promociju.

- Naš Sektor za obrazovanje je spreman da promoviše prednosti dualnog obrazovanja u školama na Cetinju – kazao je predsjednik Komore.

Gradonačelnik Kašćelan je podržao ovu ideju.

- Takvu promociju mogli bismo da organizujemo u prostorijama našeg Biznis centra i da je ciljano usmjerimo ka učenicima zavr-šnih razreda škola – rekao je Kašćelan.

Prostor za saradnju Komore i Biznis centra postoji i u neformal-nom obrazovanju, odnosno, zajedničkoj organizaciji seminara i

27


Na sastanku su istaknute i aktivnosti Prijestonice u borbi protiv sive ekonomije, a posebno podsticajne mjere u cilju uvođenja poslovanja u legalne tokove pojedinih subjekata u turizmu i proizvodnji hrane.

radionica. Ovaj centar planira organizaciju obuka kako bi dopri-nio unapređenju postojećih i osnivanju novih biznisa, te projekte u cilju zapošljavanja mladih. Takođe je u Biznis centru predviđeno formiranje laboratorije, u kojoj bi se proizvođačima pršute i sira omogućila sertifikacija njihovih proizvoda.

Gradonačelnik se osvrnuo na projekat Komore, resornih ministar-stava i IRF-a "Domaći ukusi" koji potencira vezu proizvođača hra-ne sa hotelijerima i restoraterima, a u okviru kojeg će se, od 20. do 22. decembra, u Nikšiću održati veliki sajam.

- Želimo da takvu manifestaciju na proljeće organizujemo u Prije-stonici – rekao je gradonačelnik.

Cetinje je ušlo u proces sertifikacije opština i gradova po mjeri pri-vrede. Riječ je o jedinstvenom programu za evaluaciju i unapređe-nje uslova za poslovanje na lokalnom nivou. Program sertifikacije daje opštinama i gradovima plan reformi i jasne smjernice kako da kreiraju dobru poslovnu klimu i uvedu međunarodno priznate standarde efikasne i transparentne lokalne administracije.

- Želimo da budemo među opštinama koje će imati BFC sertifikat i radimo na ispunjenju kriterijuma. Pred donošenjem smo Strate-škog plana razvoja i nadam se da ćemo ga usvojiti do kraja januara – rekao je Kašćelan.

Tokom sastanka su predstavljeni rezultati analize poslovanja pri-vrednih subjekata koju je Komora uradila za sve crnogorske op-štine.

Prema podacima Poreske uprave, završne račune za 2018. u Prije-stonici Cetinje je predalo 385 privrednih subjekta, što je 10% više nego prethodne godine. Najveći broj ih je registrovano za poslove trgovine 158 (41,0%), prerađivačke industrije 65 (16,9%), saobraćaja i skladištenja i pružanja usluga, smještaja i ishrane po 33 (8,6%). Zapošljavali su ukupno 1.483 osobe, 20% više u odnosu na 2017.go-dinu.

Privredni subjekti Prijestonice Cetinje u 2018. godini iskazali su ukupan prihod od 125,9 miliona eura, 11% viši nego prethodne, te dobit od 2,9 miliona eura, 11,5% veću.

Na sastanku su istaknute i aktivnosti Prijestonice u borbi protiv sive ekonomije, a posebno podsticajne mjere u cilju uvođenja po-slovanja u legalne tokove pojedinih subjekata u turizmu i proizvo-dnji hrane.

Takođe, Prijestonica Cetinje je pozvana da u ugovore koje skla-pa uključi arbitražnu klauzulu, odnosno da eventualne privredne sporove efikasno rješava pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori.

28


Optimizam pred zimsku turističku sezonu

Sjednica Odbora turizma u ugostiteljstva u rizortu Porto Novi

Protekla je još jedna rekordna turistička godina koju su obilje-žili odlični rezultati u svim vidovima ponude, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, održa-

noj u rizortu Porto Novi, 6. decembra 2019. godine.

Predsjedavala je Katarina Kažanegra, zamjenica predsjednika Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktor Sektora za udruže-nja Bojan Obrenović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović, generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić, glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin i na-čelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora po-dataka Bojana Radojević.

Katarina Kažanegra je kazala da je ukupno prihodovano od usluga, zaključno sa septembrom, 1,46 milijardi eura, što je 9,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Samo od turizmu je ostvareno 1,16 milijardi eura prihoda, što je 15 miliona više nego prethodne godine. Zabilježeno je 18,3 odsto više dolazaka turista i rast od 11,3 odsto u noćenjima, nego u istom periodu 2018.

- Tri rekordne turističke godine zaredom su za svaku pohvalu. Odbor udruženja turizma je veoma zadovoljan minulom ljetnjom sezonom i sa velikim optimizmom očekuje rezultate predstojeće zimske – ocijenila je Kažanegra.

Ona je istakla zalaganje turističkih poslenika da se što više pro-duži zimska sezona, kako bi se približili ostvarenju cilja, cjelogo-dišnjem turizmu, za šta naša zemlja ima značajne komparativne prednosti. Da bi se to realizovalo, Kažanegra smatra da je potreb-

no pojačati turstičke aktivnosti, prije svega od sredine decembra do polovine januara, odnosno u što većoj mjeri iskoristiti božićne i novogodišnje praznike. Glavni izazov na putu do tog cilja pred-stavlja deficit stručne radne snage, koji se dijelom može prevazići pojednostavljenjem zapošljavanja studentske populacije, navela je ona.

Predstavnik MORT Ćazim Hodžić kazao je da je zaključno sa sep-tembrom zabilježeno 10,77 odsto više turista u kolektivnom smje-štaju, odnosno 7,3 odsto više noćenja.

- U predsezoni smo imali 25,7 odsto više turista i 23,3 odsto veći broj noćenja. Na sjeveru je porastao broj turista za 30 odsto u odno-su na 2018. – kazao je Hodžić.

I državni sekretar Damir Davidović je afirmativno govorio o rezul-tatima u turizmu.

- Imali smo 400.000 više gostiju nego prethodne godine, što je ap-solutni rekord. Vjerujemo da ćemo do kraja godine ostvariti rezul-tat od 14,5 miliona noćenja, odnosno 2,6 miliona turista – kazao je Davidović.

Dodao je da je u septembru registovano 300.000 turista, a od kraja avgusta do kraja novembra zabilježen sedmični rast gostiju veći od 37 odsto.

- Imamo sve preduslove za još bolje rezultate i sve direktno zavisi od nas – zaključio je Davidović.

Svetlana Šljivančanin je kazala da su ove godine inspektori utvrdi-li pet odsto manje nepravilnosti u turizmu nego prethodne godine. Prema njenim riječima, lokalne samouprave u narednoj godini tre-

29


Imali smo 400.000 više gostiju nego prethodne godine, što je apsolutni rekord. Vjerujemo da ćemo do kraja godine ostvariti rezultat od 14,5 miliona noćenja, odnosno 2,6 miliona turista, kazao je predstavnik MORT Damir Davidović.

ba da se pripreme za pojačani nadzor, posebno u zonama Morskog dobra i nacionalnih parkova. Posebno se fokusirala na Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, čije izmjene priželjku-ju brojni ugostitelji.

- Nema nikakvih najava u pravcu ukidanja zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, već se izmjene za sada samo pominju u pravcu još rigoroznijih mjera – rekla je Šljivančanin.

Sekretarka Odbora Sanja Marković kazala je da će se Privredna komora obratiti Ministarstvu zdravlja za pojašnjenje pojma otvo-reni prostor, jer ima nejednačenosti u tumačenju pri primjeni ovog zakona.

Savjetnik predsjednika Opštine Herceg Novi Nenad Vitomirović ukazao je da veliki problem na tom području predstavljaju velike saobraćajne gužve. On je predložio da se taj izazov riješi preusmje-ravanjem preko Nikšića tranzitnog saobraćaja prema Albaniji.

Danilo Novaković, Skijališta Crne Gore, kazao je da je dan ranije svečano otvorena ski sezona na Vučju, dok će Kolašin 1600 to uči-niti 14. decembra, a 21. Savin Kuk.

Jovo Vukalović, Ski centar Vučje, ukazao je da je za bolje odvijanje sezone potrebna bolja saobraćajna dostupnost i rješeno pitanje vo-dosnabdijevnja kako bi bili u mogućnosti da vještački osnježavaju staze. Ovaj ski centar potencira zastupljenost domaćih prehram-benih proizvoda u svojoj ugostiteljskoj ponudi.

Tomo Knežević, Lipska pećina, ocjenjuje da bi Nacionalna turistič-ka organizacija trebalo da intenzivira promotivne aktivnosti naše destinacije, ukazujući na veliku marketinšku zastupljenost regio-

nalnih u Crnoj Gori.

Odbor je usvojio Program rada za 2020. godinu, u čijem fokusu će između ostalog biti standardizacija u turizmu u skladu sa zahtjevi-ma EU. Na tu temu, Odbor će organizovati tematske sjednice.

Razmotrena je mogućnost formiranja grupacija u okviru Odbora i to za: hotelijerstvo ugostiteljstvo, turističke agencije i vodiče, te festivale. Tomo Knežević smatra da bi grupaciju trebalo da dobije i izletnički turizam, potencirajući doprinos nacionalnih parkova prepoznatljivosti crnogorskog turističkog proizvoda. Takođe, čuli su se predlozi za formiranje grupacije za nautički turizam i ma-rine.

Direktor Porto Novog Stevan Milić, rizorta koji je bio domaćih sje-dnice Odbora, najavio je da će luksuzni hotel One and Only, jedini u Evropi, biti otvoren sredinom naredne godine. U ovo turističko naselje do sada je investirano više od 600 miliona eura. Rizort se prostire na 180 hiljada metara kvadratnih, i za sada je završena prva faza izgradnje. Marina ima 250 vezova. U sezoni će zapošlja-vati 1,5 hiljada radnika, odnosno 700 van sezone, a fokus će biti na upošljavanju domaće radne snage.

Bojana Radojević, načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka, prezentovala je aktivnosti MONSTAT--a, podsjećajući da je ova institucija nedavno potpisala Sporazum o saradnji sa Komorom, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta. Saradnja se odnosi na razmjenu podataka, sprovođenje zajednič-kih istraživanja, organizaciju seminara i druge aktivnosti.

Cilj MONSTAT-a je da obezbjedi brojčane i reprezentativne podat-ke, informacije o ekonomskim, demografskim, društvenim i poja-

30


vama iz oblasti radne, te životne sredine. Da bi ostvarili cilj i dobili tačne i pouzdane podatke, vrlo je značajna saradnja MONSTAT-a i poslovnih subjekata kao važnog izvora podataka. Tačne i pra-vovremene statističke informacije su neophodne i predstavljaju osnovu za donošenje javnih politika u svim ključnim oblastima i utiču na donošenje odluka u Vladi Crne Gore, privredi, akademskoj zajednici. Radojević je pozvala privrednike da doprinesu kreiranju zvanične statistike i koriste usluge MONSTAT-a koje mogu biti u funkciji njihove poslovne politike.

I ovoga puta su na sjednici promovisani domaći proizvodi, u cilju njihove veće zastupljenosti u turističkim objektima. Ovoga puta ri-ječ o maslinovom ulju koje proizvode Plantaže i proizvodima kom-panije Tunik, odnosno destilerije Turčinović. Njihov asortiman rakija, likera, vina i sokova na bazi samoniklog ljekovatog bilja i šumskih plodova, prezentovao je vlasnik kompanije Dragan Tur-činović.

Zaključci i preporuke Odbora:

• U cilju pojašnjenja propisa I ujednačavanja stavova oko pri-mjene Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvo-da, Privredna komora će organizovati sastanak privrednika I predstavnika Ministarstva zdravlja I Uprave za inspekcijske poslove. Takođe Privredna komora će se obratiti Ministarstvu zdravlja za pojašnjenje pojma otvoreni prostor, jer ima ne-jednačenosti u tumačenju pri primjeni ovog zakona.

• Potrebno je nastaviti aktivnosti na diverzifikaciji ponude i produženju sezone, razvoju visokokvalitetnog turizma tokom cijele godine, što u krajnjem ima za cilj povećanje prihoda od-nosno ukupne dodate vrijednosti u turizmu.

• U stvaranju kompleksne turističke ponude potrebno je pove-zati primorje i zaleđe, produžiti sezonu, čime bi i sjever dobio dodatan razvojni impuls.

• U cilju unapređenja smještajnih kapaciteta i kvaliteta turi-stičke ponude potrebno je podsticati investiranje u izgradnju hotela visoke kategorije, te stvarati uslove za unapređenje po-stojećih smještajnih kapaciteta.

• Nastaviti aktivnosti na realizaciji projekta "Domaći ukusi" u cilju povećanja učešća sektora poljoprivrede u turističkoj po-nudi kroz aktivnosti na uvezivanju ponude i tražnje, te kreira-nja zajedničkih projekata za obezbjeđivanje kvaliteta, kvanti-teta i kontinuiteta ponude domaćih proizvoda.

• Nastaviti aktivnosti na formiranju zajedničkih turističkih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu, te doprinijeti promociji regiona.

• Potrebno je da lokalne turističke organizacije preuzmu de-stinacijski menadžment odnosno upravljanje i planiranje ra-zvoja destinacije i time doprinesu većem kvalitetu turističke ponude.

• Jedan od najvećih izazova u pripremi turističke sezone sva-kako je obezbjeđivanje stručne radne snage. Stoga je potreb-no sagledati mogućnost uvođenja privremene prijave rada sezonskog radnika, urediti ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike.

• Potrebno je promovisati mogućnosti sezonskog zapošljava-

nja, te u skladu sa pozitivnim iskustvom regiona, omogućiti jednostavnije zapošljavanje studenata, koji bi sa studentskim radnim legitimacijama, uz definisanu satnicu, radili kod po-slodavca koji bi na njihovu zaradu obračunavao samo porez.

• Imajući u vidu produženje sezone na septembar i oktobar, po-trebno je zakonskom regulativom predvidjeti da se početak školske godine može odgoditi za određene kvalifikacije, a za studente koji imaju ugovor o radu, odložiti ispitni rok.

• Nastavak aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, koja je i dalje je prisutna u skoro svim segmentima turističke djela-tnosti.

• Sagledati mogućnost pojednostavljenja procedura oko regi-stracije privatnog smještaja (za izdavaoce do 20 kreveta), koji čine preko 70% smještajnih kapaciteta.

• U potpunosti implementirati propise koji će suzbiti buku na otvorenom u blizini smještajnih kapaciteta.

• Neophodno je na vrijeme sprovesti procedure javnih nabavki, kako bi se u roku realizovale planirane aktivnosti i obezbije-dio završetak svih građevinskih radova prije dolaska prvih turista.

• U pravcu bolje dostupnosti destinacije, potrebno je nastaviti aktivnosti na unapređenju saobraćajne i aerodromske infra-strukture.

• Veća orijentacija prema praktičnom radu i pojačana primjena dualnog sistema obrazovanja, treba da budu među priorite-tnim aktivnostima na planu unapređenja stručnog kadra u turizmu.

• Uvesti jedinstvene niže stope PDV-a u svim turističkim objek-tima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju, čime bi se izbjegao sadašnji povlašćeni položaj koji imaju hoteli viso-ke kategorije i podstakao razvoj turizma.

• Primijeniti sniženu stopu PDV-a na ski karte, budući da žičare predstavljaju infrastrukturu koja zahtijeva isti tretman kao i usluge javnog prevoza putnika. U tom cilju potrebno je sagle-dati zakonsku osnovu kojom će se prevoz žičara, ski liftova. definisati kao javni prevoz. Na taj način se omogućuje primje-na snižene stope PDV-a, na javni prevoz, a u ovom slučaju na ski karte.;

• U cilju produženja zimske sezone, razmotriti mogućnost da se zimski raspust produži na februar mjesec.

• U toku odvijanja zimske sezone, omogućiti:

• nesmetano napajanje električnom energijom zimskih centara, posebno skijališta: Savin Kuk, Javorovača, Kola-šin 1450, Kolašin 1600, Vučje, Turjak i Lokve;

• kontinuitet održavanja i čišćenja putne infrastrukture;

• kontinuitet održavanja i čišćenja parkinga u zimskim centrima i na skijalištima;

• veći broj parking mjesta u gradovima, posebno tokom vi-kenda ili praznika kada se očekuje veliki priliv turista u zimskim centrima;

• javni prevoz od grada do skijališta sa preciznim redom vožnje.

31


AEO status za brži protok roba

Špediteri

Privredni subjekt kome je odobren status AEO je pouzdani partner, s obzirom na to da je provjerom utvrđeno da ispunjava specifične kriterijume i time uživa posebne povlastice.

Odbor udruženja špeditera na sjednici 4. decembra 2019. go-dine razmatrao je koncept Ovlašćenog privrednog subjekta (AEO) i prezentaciju aktivnosti Monstata. Sjednicu je vodio

Saša Simonović, zamjenik predsjednika Odbora, a u radu su, po-red članova, učestvovali, Pavle D. Radovanović, generalni skretar Privredne Komore Crne Gore, Lidija Mijović, pomoćnik direktora u Sektoru za carinsku bezbjednost i kontrolu Uprave carina, nje-ne kolege: Branislav Janković i Gojko Kalezić iz Odsjeka za na-knadnu kontrolu, Tatjana Vujisić iz Odsjeka za carinske postup-ke, Stojanka Milošević iz Odsjeka za vrijednost i porijeklo robe i predstavnice Monstata: mr Branka Šušić, pomoćnica direktorice, te Bojana Radojević, načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaci-ju statističkih izvora podataka. Sjednica je održana u proširenom

sastavu jer su u njenom radu učestvovali predstavnici kompanija NTC, Glosarij, Farmegra, Okov, Ening, Bar-kod, Rudnik uglja Plje-vlja, Water group, Eko-per, Pivara "Trebjesa" i Uniprom KAP, s ci-ljem da se privreda što kvalitetnije pripremi za primjenu AEO pro-grama.

Koncept ovlašćenog privrednog subjekta (AEO) zasniva se na par-tnerstvu između carinskih organa i privrednih subjekata koje je uvela Svjetska carinska organizacija (WCO). To znači da odnos iz-među carinskih organa i AEO uvijek treba da se zasniva na nače-lima uzajamne transparentnosti, ispravnosti, poštenja i odgovor-nosti. AEO se može definisati kao privredni subjekt koji se smatra pouzdanim u kontekstu carinskih postupaka zbog čega ima pravo

32


da uživa određene olakšice.

Prema riječima Lidije Mijović uspostavljanjem AEO programa Uprava carina je stvorila uslove za implementaciju ovog instituta.

- Ovo je potvrdila i Validaciona misija koju su činili predstavnici carinskih službi CEFTA ugovornih strana, kao i EK i CEFTA Sekre-tarijata. Rečeno je da ona sprovedena u skaldu sa konačnim teks-tom odluke o uspostavljanju validacione procedure za međusobno priznavanje AEO programa koju će CEFTA ugovorne strane usvoji-ti ovog mjeseca. Stupanjem na snagu ove odluke stvoriće se uslovi za međusobno priznavanje AEO statusa između CEFTA ugovornih strana- rekla je Mijović.

Mijović je naglasila da i privreda treba da bude spremna za imple-mentaciju AEO u praksi kako bi imali zajedničke benefite.

- Zbog toga promovišemo ovaj institut kako bi privrednicima poja-snili koje uslove moraju ispunti da bi dobili status koji predstavlja najviši stepen partnerstva carine i privrede. Benefiti koji proizi-laze iz ovog statusa su brojni i uključuju međunarodno priznatu pouzdanost firme, brži transport robe do odredišta, olakšice u vezi sa carinskim postupcima i kontrolom. Privredni subjekt kome je odobren status AEO je pouzdani partner, s obzirom da je provjerom utvrđeno da ispunjava specifične kriterijume i time uživa posebne povlastice.

Milovan Bulatović iz Neregelije je govorio o iskustvima ove firme u dobijanju odobrenja za pojednostavljene postupke, i tome da se sada pripremaju za dobijanje statusa povlaščenog privrednog su-bjekta.

- Naš status je sada na razmatranju u Upravi carina i očekujemo da će vrlo brzo biti pozitivno riješen. AEO stvara snažno povjerenje između carinskih organa i privredenog subjekta, podiže taj odnos na partnerski nivo - rekao je Bulatović.

Tatjana Vujisić je predstavila uslove i kriterijume koje kompanije treba da ispune kako bi ovaj institut zaživio u praksi.

- Zaokružili smo zakonodavni okvir, a Strategijom Uprave carina od 2019-2021. planirali nastavak aktivnosti u cilju usvajanja stan-darada i procedura za odobravanje AEO statusa radi implementa-cije postojećih i novih procedura za olakšavanje trgovine - rekla je Vujisić.

AEO smjernice opisuju korake koje treba da preduzmu privredni subjekti, kao i postupke carinskog organa kojim utvrđuje da li kompanije ispunjavaju kriterijume.

Ona je kazala da postoje dva tipa ovlašćenih privrednih subjekta to je AEOC odobrenja za carinsko pojednostavljenje i AEOS za sigur-nost i zaštitu. Svaka vrsta odobrenja uključuje različite vrste ola-kšica. AEOC i AEOS, mogu se koristiti istovremeno, a firma može da aplicira za oba pa je moguće izdati kombinovano odobrenje.

- Status AEO se može dodijeliti privrednom subjektu koji ima sje-dište na carinskom području Crne Gore, to mogu biti pravno lice ili udruženje, kao i preduzetnik i moraju biti uključeni u carinske aktivnosti - rekla je ona.

Privredeni subjekt mora da ispuni kriterijume za dodjelu ovog sta-tusa koji se odnose na to da nije teže ili više puta kršio carinske i poreske propise, odnosno da nije počinio krivično djelo protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, te da ima dokazan visok nivo kontrole sopstvenog poslovanja i protoka robe kroz sistem

upravljanja komercijalnim i prevoznim evidencijama, potom, da je solventan i druge.

AEOS status ima dodatni uslov da ispunjava standarde sigurnosti i zaštite, dok AEOC treba da ispunjava standarde u pogledu osposo-bljenosti i stručnih kvalifikacija koje su povezane sa aktivnostima koje obavlja.

AEO status kompanijama donosi povlastice koje se odnose na lakši način pristupanja carinskim pojednostavljenjima, ranije se obavještava o provjerama, manje je fizičkih i dokumentarnih prov-jera, moguće je odabrati mjesto za carinsku provjeru kao i dobiti prednost u tom postupku, uspostavljena je bolja saradnja sa carin-skim i drugim državnim organima, smanjeno kašnjenje pošiljki i drugo. Firma će brže i lakše dobiti odobrenja za sprovođenje poje-dnostavljenih postupaka jer ima status AEO. Takođe, poslovni par-tneri kompanija sa statusom AEO prepoznaće u njima pouzdanost. Kada budu ove povlastice zaživjele u CEFTA regionu, planirano je međusobno priznavanje između CEFTE i EU.

O benefitima iz ugla Pivare "Trebjesa" govorio je Vladimir Gardaše-vić istakavši da su tokom apliciranja za AEO status, o tome obavi-jestili kupce na što su oni veoma afirmativno reagovali. Takođe su iz EK su dobili uvjeravanje da će biti izbrisane administrativne ba-rijere, a kroz međusobno priznavanje AEO statusa zemalja CEFTA i barijere koje ima ova i druge kompanija u poslovanju.

Branislav Janković iz Uprave carina najavio je mogućnost uvođe-nja novih benefita tj. smanjenje iznosa garancija za firme koje pos-jeduju ove sertifikate.

Pitanje Miloša Lučića, špedicija Sos Manex odnosila se na to koji status špediteri mogu da dobiju, na što je odgovoreno da taj status važi za sva pravna lica, pod uslovom da su povezani sa carinskim aktivnostima i da ispunjavaju odgovarajuće kriterijume.

Volođa Stanković, DR Cargo Logistic, konstatovao je da špediteri imaju veći problem jer ne znaju sve uvoznike za čije pošiljke odgo-varaju, pa smatra da su u riziku ako dobiju status AEO. Odgovoreno mu je da špediteri biraju klijente i zato su oni odgovorni.

Edin Petrić, Edea, pitao je da li se na granici dobija radiološko rje-šene za željezo, i da li ta roba ide direktno na carinjenje. U odgovo-ru je komentarisano da rješenje nije prepreka za pojednostavljeni postupak.

Snežana Terzić, Stadion, naglasila je da ta kompanija ima odo-brenja za pojednostavljeno stavljanje robe u slobodan promet i da rade na dobijanju AEO.

Aktivnosti Uprave za statistiku Crne Gore je prezentovale su mr Branka Šušić, i Bojana Radojević.

Konstatovano je da se ova institucija se u radu oslanja na savre-mene evropske trendove i nastoji da se prilagodi pravilima vrhov-nog evropskog statističkog tijela EUROSTAT-a.

Cilj MONSTAT-a je da obezbjedi brojčane i reprezentativne podatke i informacije o ekonomskim, demografskim i društvenim pojava-ma, kao i pojavama iz oblasti radne i životne sredine Crne Gore. Da bi ostavarili cilj i dobili tačne i pouzdane podatke, vrlo je važna saradnja MONSTAT-a i poslovnih subjekata kao jednog važnog iz-vora podataka.

Rečeno je da statistički podatak nije sam sebi cilj, već ovaj sistem treba da obezbijedi informacije potrebne za analizu cjelokupne privrede i njenih djelova.

33


Predstavljene biznis zone Podgorice

Mala i srednja preduzeća

Zemljište se može dodijeliti u zakup do trideset godina uz plaćanje godišnje zakupnine od 0,01€/m². Imamo dosta inicijativa i od većih stranih i domaćih investitora, kazali predstavnici Glavnog grada.

Odboru udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, na sjednici 5. decembra 2019. godine, predstavljene su bi-znis zone Podgorice. Razmotrene su informacije o poslov-

nom ambijentu u sektoru MSP, kao i o zaštiti prava autora pisanih djela. Usvojen je Program rada Odbora udruženja za 2020. godinu, te prezentovane aktivnosti Uprave za stratistiku.

Predsjedavao je Boris Kovačević, a u radu su, osim članova, uče-stvovali Bojan Obrenović, direktor Sektora za udruženja Privredne komore Crne Gore, Lidija Golubović, sekretarka organa Komore, Marjan Junčaj, menadžer Glavnog grada, Kemal Grbović, sekretar Sekretarjata za preduzetnišvo Podgorice, Branka Šušić Radovano-vić, pomoćnica direktorice Uprave za statistiku, Bojana Radojević načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka, Ana Zindović, Direkcija za intelektualnu svojinu iz Mi-nistrastva ekonomije.

Kemal Grbović je podsjetio da je nedavno usvojena Odluka o osni-vanju biznis zona Podgorice, čiji je cilj da se domaćim i stranim investitorima ponude što bolji uslovi poslovanja kako bi oni našli interes da rade u njima.

- Veliko je interesovanje za investiranje. Vrijeme će pokazati da je ovo bio dobar potez gradske uprave - rekao je Grbović.

Prema riječima Marjana Junčaja precizirane su parcele na teritori-ji Podgorice za rad biznis zona i one su dostupne svima.

- Ne favorizujemo nikoga, ni manje ni veće biznise, ni strane ni domaće investitore. Zemljište se može dodijeliti u zakup do tri-deset godina uz plaćanje godišnje zakupnine od 0,01€/m². Imamo

dosta inicijativa i od većih stranih i domaćih investitora - naveo je Junčaj.

On je kazao da su osnovni kriterijumi, koje investitori treba da is-pune kako bi otpočeli poslovanje u ovim zonama, otvaranje novih radnih mjesta, njihovo infrastrukturno opremanje i investiciona ulaganja.

- Mi smo omogućili investitoru da završi infrastrukturno oprema-nje, da bi mu ta sredstva kasnije vratili. Ostale poslovne olakšice odnose se na mogućnost kupovine zemljišta od strane korisnika u 60 mjesečnih rata, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, kao i oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva za period od 10 godina - kazao je Junčaj.

Dodao je da će sve lokacije biti predmet javnog oglasa. Predviđeno je da aktivnosti u biznis zonama krenu početkom sljedeće godine. Njihova ukupna površina je 141,1 hektar.

- Od ove sedmice se mogu upućivati inicijative preko mejla [email protected]. Primarna informacija nam je površina koja vas zanima. Biznis zone mogu da unaprijede vaše poslove i preporučujem vam da razmišljate dugoročno- rekao je Junčaj.

Izražavajući zadovoljstvo što će jedna dobra inicijativa zaživjeti, Radoman Burić, Ralex, primijetio je da bi bilo mnogo bolje da smo ranije počeli sa ovim aktivnostima.

Ovaj Odbor je posljednjih godina održao više sjednica o biznis zo-nama u Crnoj Gori, u cilju njihovog pokretanja i efikasnog i profita-bilnog poslovanja, podsjetio je Veselin Dragićević, sekretar Odbora.

34


Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije na sjednici održanoj 12. decembra 2019. godine razmatrao je Informaciju o stanju u sektoru prerađivačke industrije i

obaveze po osnovu reprografskih prava. Prezentovane su aktivno-sti Uprave za statistiku Crne Gore - MONSTAT, te usvojen Program rada i Akcioni plan Odbora za 2020. godinu.

Sjednicu je vodio Ranko Nikolić, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali Bojan Obrenović, direktor Sektora za udruženja Privredne komore Crne Gore, Lidija Golubović, sekretar-ka organa Komore, Goran Nikolić, generalni direktor za industriju i transformaciju u Ministrastvu ekonomije, Branka Raičević, načel-nica Odsjeka za prikupljanje i unos podataka Uprave za statistiku - MONSTAT i Marija Milačić, sekretarka Odbora.

Na sjednici je rečeno da je prerađivačka industrija po obimu naj-značajniji i najveći sektor industrije sa velikim značajem za zapo-slenost, BDP i izvoz. Proizvodnja osnovnih metala - aluminijuma i čelika, određuje trendove u prerađivačkoj industriji i njeno učešće u industrijskoj proizvodnji.

Informaciju o stanju u sektoru prerađivačke industrije prezento-vao je Goran Nikolić konstatujući da uprkos činjenici što protekla poslovna godina nije išla na ruku prerađivačkoj industriji ona je ipak ostvarila dominantno učešće u privredi, a posebno u indu-striji i to sa 52,7 odsto.

- Već više godina u prvih pet naših izvoznika su uvijek dva iz pre-rađivačke industrije i to Toščelik i Uniprom KAP- rekao je Nikolić.

Podsjetio je da Ministrastvo ekonomije sprovodi mjere za una-pređenje prerađivačke industrije koje se odnose na inovativnost, gdje svaki projekat dobija 3.000 eura subvencije, za uvođenje stan-darda 5.000, za klastere 15.000, a kompanije mogu aplicirati za ve-like investicione projekte odnosno za direktne investicije.

- Sa Investiciono - razvojnim fondom za prerađivačku industriju smo definisali liniju preko koje možete dobiti povoljne kredite, a od Ministarstva ekonomije moguće je dobiti subvencije u iznosu od 20.000 eura - naveo je Goran Nikolić.

On je posebno akcentovao program energetske efikasnosti u ovoj oblasti i zatražio od zainteresovanih kompanija da daju inpute o potrebama u ovom segmentu kako bi Ministrastvo o tome imalo sveobuhvatan uvid.

Ranko Nikolić je iskazao veliku zainteresovanost Instituta za crnu metalurgiju za uključivanje u program energetske efikasnosti u se-gmentima rasvjete, grijanja i ključnog proizvodnog procesa.

- Može se mnogo uraditi u Institutu za crnu metalurgiju u ovoj oblasti. Postavljalo se pitanje da li ova kompanija, koja je u većin-skom državnom vlasništvu, može biti obuhvaćena pomenutim programom. ICM se ne finansira iz budžeta već tržišno posluje - rekao je predsjednik Odbora.

U odgovoru je navedeno da će najvjerovatnije biti omogućeno ICM da učestvuje u pomenutom programu.

Predstavnik kompanije Toščelik, Ljubiša Đurković, posebno inte-resovanje iskazao je za velike investicije, odnosno pitao da li stra-ne kompanije mogu da dobiju pomenute podsticaje koji bi njima, kako je rekao, itekako mnogo značile.

U komentaru, ovim povodom, je objašnjeno da Toščelik ima mo-gućnost da aplicira za investicije i to u vremenu kada otpočne za-

Stojan Kralj, Simtex je zapitao da li je bez kvalifikovane radne sna-ge, posebno zanatlija, moguće raditi u biznis zonama, a Radonja Smolović, Fragmat Crna Gora, u kom roku treba da bude završeno komunalno opremanje. Odgovoreno je da će Glavni grad ubrzati sve procedure kako bi investitori nesmetano radili.

Poslovni ambijent za rad MMSP predstavio je sekretar Odbora.

- Kontinuirani trend rasta broja ovih preduzeća rezultat je i sve većih ulaganja u ovaj sektor. Investiciono-razvojni fond Crne Gore je unaprijeđujući kreditnu podršku za MMSP, od osnivanja do kraja septembra 2019. plasirao 997,6 miliona eura. IRF je za devet mje-seci 2019. finansirao projekte vrijednosti 173,9 miliona, što iznosi 96,6% godišnjeg plana, rekao je Veselin Dragićević.

On je kazao da je Ministarstvo ekonomije sve programe namijenje-ne razvoju preduzetništva i biznis sektora objedinilo u jedinstven program – Program za unapređenje konkurentnosti privrede. Ukupan budžet za realizaciju Programa je 1,633 miliona bespovra-tnih sredstava koja će se dodjeljivati kao subvencije.

Odbor je, u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta u ovom sektoru predlažio lakši pristup MMSP finansijama, unapređenje nefinansi-jske podrške, razvoj i obezbjeđivanje savjetodavnih usluga i obu-ka u cilju podizanja znanja i vještina, povećanje konkurentnosti i inovativnosti preduzeća, supstituciju uvoza, promociju izvoza i uključivanja u međunarodne lance dobavljača, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću, unapređenje poslovne infrastruktu-re, razvoj kvalifikacija u skladu sa potrebama privrede, smanjenje poreza i doprinosa na zarade i drugo.

Bojana Radojević je prezentovala aktivnosti MONSTAT-a, podsje-ćajući da je ova institucija nedavno potpisala Sporazum o saradnji sa Komorom, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta. Saradnja se odnosi na razmjenu podataka, sprovođenje zajedničkih istraži-vanja, organizaciju seminara i druge aktivnosti.

Cilj MONSTAT-a je da obezbjedi brojčane i reprezentativne podat-ke, informacije o ekonomskim, demografskim, društvenim i poja-vama iz oblasti radne, te životne sredine. Da bi ostvarili cilj i dobili tačne i pouzdane podatke, vrlo je značajna saradnja MONSTAT-a i poslovnih subjekata kao važnog izvora podataka. Tačne i pra-vovremene statističke informacije su neophodne i predstavljaju osnovu za donošenje javnih politika u svim ključnim oblastima i utiču na donošenje odluka u Vladi Crne Gore, privredi, akademskoj zajednici. Radojević je pozvala privrednike da doprinesu kreiranju zvanične statistike i koriste usluge MONSTAT-a koje mogu biti u funkciji njihove poslovne politike.

Članovi Odbora su upoznati da se Privrednoj komori obratila Or-ganizacija za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju otpočinjanja pregovora za zaključivanje zajedničkog sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom formatu. Ukoliko ne dođe do zaklju-čenja sporazuma u roku šest mjeseci, ova organizacija će od Mi-nistarstva ekonomije tražiti utvrđivanje privremene tarife, kazala je Lidija Golubović.

Ocijenjeno da je riječ o novom nametu za privredu te da je neja-sno na osnovu čega su kao obveznici prepoznata sva pravna lica, bez obzira na to da li koriste autorski zaštićena pisana dokumenta ili ne. Takođe je ukazano da i drugi zakoni propisuju obaveze po istom osnovu, tako da treba razmotriti pravnu utemeljenost ove dažbine.

35


Osnažiti sektor metalske industrijeMetalurgija

Najbitnije je sačuvati radnu snagu i kvalifikovani kadar, uvoditi nove tehnologije, inovacije, savremene mašine i opremu, orijentisati se na energetsku efikasnost, digitalizaciju i sve inovativne poslovne aktivnosti bitne za ovu djelatnost.

ovu djelatnost.

Branka Raičević, načelnica Odsjeka za prikupljanje i unos po-dataka Uprave za statistiku - MONSTAT prezentovala aktivnosti ove institucije. Cilj MONSTAT-a je da obezbjedi brojčane i repre-zentativne podatke, informacije o ekonomskim, demografskim, društvenim i pojavama iz oblasti radne, te životne sredine. Da bi ostvarili cilj i dobili tačne i pouzdane podatke, vrlo je značajna sa-radnja MONSTAT-a i poslovnih subjekata kao važnog izvora poda-taka. Tačne i pravovremene statističke informacije su neophodne i predstavljaju osnovu za donošenje javnih politika u svim ključnim oblastima i utiču na donošenje odluka u Vladi Crne Gore, privredi, akademskoj zajednici. Raičević je pozvala privrednike da doprine-su kreiranju zvanične statistike i koriste usluge MONSTAT-a koje mogu biti u funkciji njihove poslovne politike.

Članovi Odbora su upoznati da se Privrednoj komori obratila Or-ganizacija za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju otpočinjanja pregovora za zaključivanje zajedničkog sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom formatu. Ukoliko ne dođe do zaklju-čenja sporazuma u roku šest mjeseci, ova organizacija će od Mi-nistarstva ekonomije tražiti utvrđivanje privremene tarife, kazala je Lidija Golubović.

Ocijenjeno da je riječ o novom nametu za privredu te da je neja-sno na osnovu čega su kao obveznici prepoznata sva pravna lica, bez obzira na to da li koriste autorski zaštićena pisana dokumenta ili ne. Takođe je ukazano da i drugi zakoni propisuju obaveze po istom osnovu, tako da treba razmotriti pravnu utemeljenost ove dažbine.

pošljavanje novih radnika jer program predviđa da se po radnom mjestu dobija do 10.000.

Draško Tomašević, ZIP Danilovgrad, je pomenuo da su se oni kan-didovali za nekoliko inovativnih projekata. On je pitao da li CNC mašina koja je poznata u svijetu, ali se sada prvi put proizvodi u Crnoj Gori i to u ZIP-u, može dobiti podršku iz programa za ino-vativnost.

Objašnjeno je da sve što preduzeću predstavlja novinu i korist može konkurisati za pomenuta sredstva.

Slobodana Stanića, Remid Vis, je zanimalo da li i naše kompanije, poput onih iz Srbije i Hrvatske koje u okviru EUPRO programa, koji se odnosi na kupovinu mašina, mogu nabavkom opreme na ovaj način ostvariti 50 odsto subvencije.

- Mnogo bi nam značilo za unapređenje i razvoj poslovanja da kao kolege iz okruženja dobijamo ovako značajne olakšice pri kupovi-ni mašina - rekao je on.

Predstavnik Ministrastva je najavio da će analizirati načine kako se realizuju ovakvi programi kako bi, ukoliko bude mogućnosti, i naše kompanije aplicirale za ta sredstva.

Marija Milačić, sekretarka Odbora upitala je predstavnika Mini-strastva na koje aktivnosti prioritetno treba da se fokusira crno-gorska metaloprerada.

Po mišljenju Gorana Nikolića najbitnije je sada sačuvati radnu snagu i kvalifikovani kadar, uvoditi nove tehnologije, inovacije, savremene mašine i opremu, orijentisati se na energetsku efika-snost, digitalizaciju i sve inovativne poslovne aktivnosti bitne za

36


Novi kvalitet života i zelenija turistička ponuda

Aleksandra Kiković, menadžerka projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori

Uspjeli smo kroz projekat da mobilišemo preko 13 miliona eura investicija u održivi turizam, da "ozelenimo" 11 vo-dećih muzičkih i filmskih festivala u zemlji, da promovi-

šemo održive vidove saobraćaja, kroz niz kampanja približimo koncept niskokarbonskog razvoja prije svega mladima. Uz to, 26 hotela je nosilac EU Eco Label ili Travelife sertifikata – potvrde od-rživog, odgovornog poslovanja. Realizacijom projekta kreirano je preko trideset novih zelenih radnih mjesta, riječi su Aleksandre Kiković, menadžerke projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori.

Glasnik: UNDP je nosilac projekta "Razvoj niskokarbonskog tu-rizma u Crnoj Gori", kroz koji su realizovana dva javna poziva za pružanje finansijske podrške održivim projektima u sektoru turiz-ma uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma i Privre-dne komore Crne Gore. U kojoj mjeri ste zadovoljni postignutim rezultatima?

A. Kiković: Od 2017. godine na projektu uspješno sarađujemo sa Privrednom komorom. Kroz naše partnerstvo, uspjeli smo da do-

premo do velikog broja privrednih subjekata i javnih institucija i promovišemo koncept odgovornog, održivog poslovanja. Uz našu podršku, uspješno je realizovan trideset jedan investicioni proje-kat u 12 gradova: Podgorica, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Plužine, Žabljak, Pljevlja, Budva, Tivat, Herceg Novi i Ulcinj.

Definitivno razlog za zadovoljstvo, posebno kad se uzme u obzir činjenica da su neki od projekata primjer pravih inovativnih rješe-nja koja doprinose poboljšanju kvaliteta života građana Crne Gore.

40 domaćinstava na katunima u Plužinama i na Žabljaku je po prvi put dobilo struju tako što su im instalirani solarni sistemi. Moder-nizacijom javne rasvjete u Žabljaku i Šavniku, pored uštede od 60% na računima za električnu energiju, postiže se bolja osvijetljenost, povećava sigurnost učesnika u saobraćaju, eliminiše svjetlosno zagađenje. Električna vozila za lokalni transport turista po prvi put su na raspolaganju posjetiocima Cetinja, Ulcinja i Žabljaka, dok je na primorju sve više električnih vozilia u hotelskim kompleksima.

U konačnom kreirano je preko trideset novih zelenih radnih mje-sta i to u Podgorici, Tivtu, Kotoru, Plužinama, Žabljaku i Kolašinu.

37


Promovišući koncept odgovornog i održivog poslovanja podržan je i uspješno realizovan trideset jedan investicioni projekat u 12 gradova Crne Gore.

Glasnik: Koliko je izdvojeno sredstava za realizaciju projekta, ko su korisnici, a šta ostvareni benefiti?

A. Kiković: Cjelokupna vrijednost projekta je oko tri miliona eura, koja su utrošena u periodu od pet godina, za unapređenje regu-lative kojom se podstiče smanjenje emisija ugljendioksida (CO2), uspostavljanje održivih mehanizama finansiranja, prije svega mislim na Eko fond, podršku investicijama i inovativnim inicija-tivama u turizmu sa zelenim predznakom, i edukaciju javnosti o važnosti razvoja održivog, niskokarbonskog turizma. Naši partne-ri i ujedno korisnici su ministarstva, opštine, zaštićena područja - Nacionalni parkovi i parkovi prirode, javne službe, privredna dru-štva i preduzetnici, organizacije civilnog društva, škole i fakulteti, mediji. I naravno građani Crne Gore i turisti.

Projektom smo uspjeli da podstaknemo i javni i privatni sektor da razmišljaju, planiraju i realizuju konkretne mjere, uvode nove teh-nologije kojima se daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena. Uspjeli smo da mobilišemo preko 13 miliona eura investicija u od-rživi turizam, da "ozelenimo" 11 vodećih muzičkih i filmskih festi-

vala u zemlji, da promovišemo održive vidove saobraćaja, kroz niz kampanja približimo koncept niskokarbonskog razvoja prije svega mladima. Uz to, 26 hotela je nosilac EU Eco Label ili Travelife serti-fikata – potvrde održivog, odgovornog poslovanja.

Posebno želim da naglasim da je kroz projekat urađena i Studija uvođenja koncepta e-mobilnosti. Zašto to pominjem? Iz razloga što je saobraćaj upravo sektor koji je uzročnik 20% svih emisija CO2 u CG. Alternativna rješenja koja doprinose održivosti saob-raćaja su nam neophodna. Jedno od njih jeste upravo uvođenje električnih vozila. Pitali smo građane, privredu i javnu pravu šta su ključne barijere za prelazak na e-vozila. Očekivali smo da je to visoka cijena e-vozila, ali pokazalo se da je za prelazak na e-vozila prije svega potrebna odgovarajuća infrastruktura. Iz tog razloga, pristupili smo postavljanju 11 javnih punionica koje su raspoređe-ne širom Crne Gore, i koje će korisnicima omogućiti punjenje ele-ktričnih vozila bez naplate u prvih godinu dana.

Glasnik: Kako ocjenjujete interesovanje privrede i opština za uče-šće u ovom projektu?

A. Kiković: Interesovanje generalno postoji, ono je definitivno i podstaknuto upravo angažovanjem Privredne komore.

Ali, u velikom broju slučajeva nedostaje odgovarajuća projektna i tehnička dokumentacija neophodna za realizaciju konkretnih investicija. Uz to, administrativne procedure, izdavanje potrebnih dozvola, uslova za realizaciju investicionih projekata još uvijek je prilično spor proces. Naša preporuka i javnoj upravi i privredni-cima je da planski odvajaju sredstva i ulažu u razvoj projektne i tehničke dokumentacije. Tako će biti spremni da iskoriste svaki povoljan trenutak u kojem se ponude bespovratna sredstva. Ili sredstva pod povoljnijim uslovima.

Glasnik: U kojoj mjeri je projekat doprinio energetskoj efikasnosti i smanjenju emisija CO2 u sektoru turizma?

A. Kiković: U brojkama, u narednih 15 godina, 87,6 ktona CO2 će se eliminisati iz atmosfere upravo zahvaljujući ovim investicijama. To je otprilike nivo godišnjih emisija CO2 u sektoru turizma.

Navešću nekoliko primjera dobre prakse kad je riječ o energetskoj efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije, održivom saob-raćaju. Najmoderniji, energetski efikasni, SMART sistemi za grija-nje i hlađenje instalirani su u hotelima Serdar u Mojkovcu, Fobra u Podgorici, Casa del Mare u Bijeloj. Solarni sistemi za grijanje vode, toplotne pumpe su u hotelima Aurel u Podgorici i Palata Venezzia u Ulcinju, te Turističkoj organizaciji Mojkovac.

Naročito bih istakla projekat Javni održivi prevoz električnim bro-dovima u Boki Kotorskoj. Električni katamarani koriste energiju sunca kroz inovativna tehnička rješenja, relaksira se drumski sa-obraćaj koji je posebno zagušen u ljetnjim mjesecima a posjetioci-ma se pruža uzbudljiv i inspirativan doživljaj.

Definitivno smatram da svi pomenuti projekti daju doprinos na-stojanjima Crne Gore da postane lider na polju ozelenjavanja turi-stičke ponude i cijele destinacije i privlačenja ekološki osviješte-nih posjetilaca.

Glasnik: Zelena ekonomija je rastući trend u svijetu. Koliko je Crna Gora spremna da prihvati zelenu ekonomiju i šta dobija time?

A. Kiković: Stalna briga o zaštiti životne sredine, povećanje ener-getske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije temeljne su komponente održivog razvoja, ali i važan faktor za ulazak u EU.

38


Within the project we managed to invest over EUR 13 milli-on in sustainable tourism, to make "green" the major mu-sic and film festivals in the country, to promote sustain-

able transport modes. We also conducted a series of campaigns in order to bring the concept of carbon neutral development closer to primarily young people. In addition, EU Eco Label or Travelife cer-tificate, the confirmation of sustainable, responsible business, was awarded to 26 hotels. Over thirty new green jobs have been created within the project, says Aleksandra Kiković, the project manager for "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro".

Glasnik: UNDP is the project leader of "Towards Carbon Neutral To-urism in Montenegro", within which two public calls for providing financial support to sustainable tourism projects were realized with the support of the Ministry of Sustainable Development and Tourism and the Chamber of Economy of Montenegro. To what extent are you satisfied with the results achieved?

A. Kiković: Since 2017, we have been successfully cooperating with the Chamber of Economy within this project. This partner-ship has provided us with an opportunity to reach a large number of economic entities and public institutions and promote the con-cept of responsible, sustainable business. With our support, thir-ty-one investment projects have been successfully realized in 12 municipalities: Podgorica, Cetinje, Kolašin, Mojkovac, Šavnik, Plu-žine, Žabljak, Pljevlja, Budva, Tivat, Herceg Novi and Ulcinj. There-fore, we need to be satisfied, especially bearing in mind that some of the projects are the example of the right innovative solutions, which contribute to improving the quality of life of the citizens of Montenegro.

The installation of solar systems provided the electricity to for-ty households in the summer pastures in Plužine and Žabljak for the first time. The modernization of public lighting in Žabljak and Šavnik, in addition to savings of 60% on electricity bills, resulted in better lighting, the increase of road user safety, elimination of light pollution. For the first time electric vehicles for local tourist tran-sport are available to visitors of Cetinje, Ulcinj and Žabljak, while these vehicles are becoming more and more used on the coast wi-thin the hotel complexes.

Finally, over thirty new green jobs were created in Podgorica, Ti-vat, Kotor, Plužine, Žabljak and Kolašin.

Glasnik: How much money has been allocated for the project? Who are the beneficiaries and what benefits were achieved?

A. Kiković: The entire project is worth cca three million euros, whi-ch were spent in the period of five years, for the improvement of regulations, designed to encourage the reduction of carbon dioxide (CO2) emissions, the establishment of sustainable funding mecha-nisms, first of all the Eco Fund, the support to green investments well as innovative green initiatives in tourism and educating the public about the importance of sustainable, low carbon tourism development. Our partners and beneficiaries are also ministries, municipalities, protected areas - national parks and nature parks, public services, companies and entrepreneurs, civil society orga-nizations, schools and faculties, the media and of course the citi-zens of Montenegro and tourists.

The project has provided us with an opportunity to encourage the public and private sectors to consider, plan and implement conc-rete measures, introduce new technologies which contribute to combating climate change. We managed to invest EUR 13 million

Crna Gora ima ogroman potencijal za razvoj razvoj zelene ekono-mije što je njen dugoročni cilj, a među mogućim rešenjima za njen dalji razvoj na ovom planu treba više ulagati u naučnoistraživački rad, bolja međusektorska saradnja u kreiranju javnih politika i na-glasak staviti na sektore u kojima je Crna Gora već postigla rezul-tate, kao što su proizvodnja energije i energetska efikasnost, odr-živi transport, eko-turizam, održiva poljoprivreda, zelena gradnja, itd. Budućnost razvoja Crne Gore ogleda se u zelenoj ekonomiji, jer ona osigurava po životnu sredinu bolju raspodjelu resursa i sred-stava, a vodi ka smanjenju siromaštva i nejednakosti u društvu. Zelena ekonomija je neophodna u nošenju sa klimatskim promje-nama jer nastoji da bolje planira upotrebu prirodnih resursa kojih mala zemlja poput naše nema na pretek.

Glasnik: Crna Gora je sve više rastuća turistička destinacija. Zašto je zeleni turizam značajan u tom smislu?

A. Kiković: Zeleni turizam u Crnoj Gori ima veliki potencijal zbog relativno netaknute prirodne i očuvane kulturne baštine. Ekološki turizam je i prilika za veću raznolikost turističke ponude uz dru-štveno odgovorno poslovanje što se u 21. vijeku nameće ne samo kao obaveza već i kao potražnja turista i način života. Projekat Ra-zvoj niskokarbonskog turizma koji smo u poteklih 5 godina reali-zovali sa MORT i PKCG i brojnim partnerima iz privatnog sektora na najbolji način je pokazao da je ulaganje u zeleni turizam i te kako isplativo. Investicija u energetsku efikasnost turističkih obje-kata donosi povrat ulaganja, smanjuje troškove energije, vode i zbrinjavanja otpada, privlači goste iz razvijenih zemalja centralne i sjeverne Evrope koji su spremni da plate više za boravak u eko-loškom smještaju. Pored toga zeleni turizam važan je za očuvanje kulturne baštine koja je osnova razvoja turizma svake destinacije.

Održivost je danas globalna tema. Kompanije sve više vode računa o uticaju njihovih aktivnosti na životnu sredinu i stoga mijenjaju način poslovanja i usvajaju kulturu održivosti. Ja sam veoma za-dovoljna što danas mogu da kažem da su svi važniji muzički festi-vali u Crnoj Gori zeleni i primjenjuju politike organizacije događaja u skladu sa zaštitom životne sredine. Tu su i Igre malih zemalja Evrope koje su uz podršku UNDP i MORT-a održane u skladu sa vodećim svjetskim standardima organizacije zelenih događaja.

Zeleni događaji važni su za turizam svake destinacije jer mogu po-moći da podignemo svijest o važnosti čuvanja prirodnih resursa preko promovisanja aktivnosti koje će turiste koji u Crnu Goru do-laze na velike muzičke festivale i sl. događaje, podstaći da smanje karbonski otisak svog putovanja i boravka, i tako podizati njihovu svijest o zaštiti životne sredine. Ali i svijest domaće publike. Ako znamo da naši festivali godišnje privuku više od 200 hiljada posje-tilaca, onda nam je jasno koliko je to važno.

Glasnik: Da li UNDP planira da nastavi realizaciju projekta "Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Goru"?

A. Kiković: Projekat se zvanično privodi kraju ali ono što smo ura-dili na polju razvoja Crne Gore kao zelene turističke destinacije nastaviće svoj život kroz više od 50 projekata i inicijativa koje smo podržali u sektoru turizma bilo kroz javne pozive bilo kroz podršku zelenih politika i aktivnosti tih projekata. Oni su najbolji pokaza-telj uspjeha ovog projekta. UNDP svakako razvija nove projekte, na polju zelene ekonomije i klimatskih promjena, sa posebnim nagla-skom na održiva rješenja u saobraćaju. Dinamika njihove realiza-cije umnogome će zavisiti od donatora i raspoloživosti sredstava.

39


New quality of life and greener tourist offer

Aleksandra Kiković, project manager for "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro"

Thirty-one projects in twelve municipalities in Montenegro were supported and realized thus promoting concept of responsible and sustainable business operations.

I especially want to emphasize that E-Mobility Feasibility Stu-dy was developed within the project. I mention this because the transport sector accounts for 20% of Montenegro’s CO2 emissions. We need alternative solutions contributing to the sustainability of transport. One of them is an electric vehicle. We asked the citi-zens, businesses and public administration about the key barriers to the transition to e-vehicles. We expected that the high price of

in sustainable tourism, to "green" the major music and film festi-vals in the country, to promote sustainable transport modes. We also conducted a series of campaigns in order to bring the concept of carbon neutral development closer to primarily young people. In addition, EU Eco Label or Travelife certificate, confirmation of sustainable, responsible business, was awarded to 26 hotels.

40


e-vehicles would be their response, but it turned out that the tran-sition to e-vehicles primarily requires adequate infrastructure. Therefore, throughout Montenegro we started setting up 11 public charging stations, where users have the opportunity to charge the electric vehicle for free during the first year.

Glasnik: What is your opinion about the interest of the economy and municipalities in participating in this project?

A. Kiković: There is an interest in general; it is definitely driven by the Chamber engagement. But proper project and technical docu-mentation, necessary for the specific investments, lacks in many cases. In addition, administrative procedures, issuing the neces-sary permits, conditions for realization of investment projects are still very slow processes. We recommend the public administra-tion and business community to allocate the funds and invest in the developing of project and technical documentation. Therefore, they will be ready to seize every moment, when the grants are of-fered. Or even funds under favourable conditions.

Glasnik: To what extent has the project contributed to energy effi-ciency and reduction of CO2 emissions in the tourism sector?

A. Kiković: In terms of figures, in the next 15 years these invest-ments will result in CO2 emission reduction from the atmosphere by 87.6 kt. That's about the annual level of CO2 emissions in the tourism sector.

Let me give a few examples of good practice when it comes to energy efficiency, renewable energy, sustainable transport. The most modern, energy efficient, SMART heating and cooling sy-stems have been installed in hotels Serdar in Mojkovac, Fobra in Podgorica, Casa del Mare in Bijela. Solar water heaters, heat pumps have been installed in hotels Aurel in Podgorica and Palata Ve-nezzia in Ulcinj and the Tourism Organization of Mojkovac.

I would particularly single out the project related to the solar powered boats for public transport in the Bay of Kotor. Electric ca-tamarans use solar energy through innovative technical solutions, relieve the road congestion, especially during the summer, while visitors can enjoy an exciting and inspiring experience.

I definitely believe that all these projects contribute to the efforts of Montenegro to become a leader in making "green" the tourism offer and the entire destination and to attract eco-friendly travel-lers.

Glasnik: Green economy is a growing trend in the world. To what extent is Montenegro ready to accept the green economy and what are the benefits?

A. Kiković: Continuous care about the environment, increase of the energy efficiency and use of renewable energy sources are fundamental components of sustainable development, but also an important factor for joining the EU. Montenegro has enormo-us potential for the development of the green economy, which is its long-term goal. The further development in this area requires more investments in scientific research, better inter-sector coope-ration in drafting public policies and emphasis on sectors in whi-ch Montenegro has already achieved results, such as energy pro-duction and energy efficiency, sustainable transport, eco-tourism, sustainable agriculture, green construction and so on. The future of Montenegro’s development lies in the green economy, because it ensures better allocation of resources and funds and leads to the reduction of poverty and inequality in society.

The green economy is essential in dealing with climate changes, as it seeks to plan the use of natural resources better, which a small country such as ours does not have in excess.

Glasnik: Montenegro is becoming a growing tourism destination. Why is green tourism significant in this regard?

A. Kiković: Green tourism in Montenegro has great potential due to its relatively unspoilt natural and preserved cultural heritage. Eco-tourism is also an opportunity for a greater diversity of tourist offer and socially responsible operations, which in the 21st cen-tury imposes not only as an obligation but also a tourist demand and way of life.

Project "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro" that we have been implementing for the last 5 years in cooperation with the Ministry of Sustainable Development and Tourism, the Cham-ber of Economy of Montenegro and numerous partners from the private sector represents the best indicator for the cost-effecti-veness of investments in green tourism. Investments in energy efficiency of tourist accommodation bring the return of the invest-ment, reduce the cost of energy, water and waste management, attract visitors from developed countries in Central and Northern Europe, who are willing to pay more to stay in eco-friendly accom-modation.

In addition, green tourism is important for the preservation of cul-tural heritage, which is the basis of tourism development in any destination. Today sustainability is a global topic. Companies are increasingly paying attention to the impact of their activities on the environment and therefore changing the way of doing busi-ness and adopting a culture of sustainability. I am very pleased to say that all the important music festivals in Montenegro are "gre-en" and apply the event organization policy in accordance with environmental protection. For example, the Games of the Small States of Europe were organized in cooperation with UNDP and the Ministry of Sustainable Development and Tourism in accordance with the world's leading standards of the green events’ organiza-tion.

Green events are important for tourism of every destination, sin-ce they can help raise awareness of the importance to preserve natural resources through the promotion of activities, which will encourage tourists, who come to large music festivals and similar events in Montenegro, to reduce the carbon footprint of their travel and accommodation, thus raising their awareness of environmen-tal protection as well. But awareness of the home audience as well. If we know that our festivals attract more than 200 thousand visi-tors per year, then it is clear how important it is.

Glasnik: Does UNDP plan to continue the project "Towards Carbon Neutral Tourism in Montenegro"?

A. Kiković: The project is officially coming to an end, but what we have done in terms of the development of Montenegro as a green tourist destination will continue through more than 50 projects and initiatives that we have supported in the tourism sector, ei-ther through public calls or the support to green policies and acti-vities of these projects. They are the best indicators of this project success. UNDP is certainly developing new projects in the field of green economy and climate change, with special emphasis on su-stainable transport solutions. The dynamics of their implementa-tion will largely depend on donors and availability of funds.

41


Analiza izvještaja pomoću finansijskih pokazatelja

Stručni skup

Privredna komora, u saradnji sa firmom TPA Crna Gora, or-ganizovala je 3. decembra 2019. seminar na temu "Analiza finansijskih izvještaja pomoću finansijskih pokazatelja".

- Cilj današnjeg seminara je upoznavanje sa pravilima analize finansijskih izveštaja kroz primjere iz prakse. Kada govorimo o analizi finansijskih izvještaja, ona se u suštini poistovjećuje sa analizom finansijskih pokazatelja. Pokazatelji su odnosi između dvije veličine iskazane u prostoj matematičkoj formuli. Oni imaju svoju vrijednost samo ako su pravilno interpretirani, a interpreta-cija ovih pokazatelja se uvijek obavlja u odnosu na neko pravilo, standard, normu – rekao je direktor Sektora za obrazovanje i kva-litet prof. dr Mladen Perazić, pozdravljajući učesnike u ime orga-nizatora skupa.

Objasnio je da partnerska organizacija na ovom događaju - TPA Grupa, pruža savjete o porezima, računovodstvu, reviziji i u drugim oblastima.

Učesnike skupa sa pravilima horizontalne i vertikalne analize fi-nansijskih izveštaja upoznali su predavači Julija Drakulović, me-nadžer u odeljenju računovodstva u TPA Crna Gora i Nemanja Šlji-var, menadžer računovodstva, odnosno revizije, u TPA Srbija. Oni su govorili o pokazateljima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti, pojmovima neto obrtnog kapitala i analize trenda u finansijskim izvještajima.

- Suština teme ovog seminara je pomoć privrednicima, investito-rima i menadžerima u sagledavanju finansijske pozicije odnosno ukupnog rezultata preduzeća, kako bi mogli da donose kvalitetne poslovne odluke. Naročito je koristan za osobe koje nijesu računo-vođe, ali upravljaju privrednim društvima, jer se pomenuti poka-zatelji dobijaju na jednostavan način, a veoma su korisni prilikom sagledavanja finansijske pozicije odnosno ukupnog rezultata pre-duzeća – prokomentarisala je Julija Drakulović.

Prema njenim riječima, u većim firmama, u kojima postoji organi-zovan finansijski sektor, ove analize se obavljaju, dok se u manjim

firmama vjerovatno ne rade kontinuirano.

Ona je pojasnila da je vertikalna - strukturna analiza finansijskih izveštaja, sagledavanje relacija više pozicija u odnosu na jednu koja se tretira kao 100%.

Vertikalnom analizom bilansa uspjeha mogu se utvrditi podaci koji iznosom odstupaju od uobičajenih, pa se može usmjeriti pa-žnja na utvrđivanje uzroka i njihovu kontrolu. Ona omogućava da shvatimo koliko značajan uticaj imaju određeni troškovi na profi-tabilnost preduzeća.

- Na osnovu vertikalne analize bilansa stanja možemo zaključiti nešto više o strukturi sredstava (aktive) i izvora finansiranja (pa-sive) bilansa stanja. Možemo da vidimo da li je usklađena ročna struktura sredstava i izvora finansiranja. Stalna sredstva prema zlatnom bilansnom pravilu u užem smislu moraju biti finansirana iz dugoročnih izvora u potpunosti, dok se obrtna imovina mora fi-nansirati iz kratkoročnog kapitala. Smisao ovog pravila nalazi se u fokusiranju sigurnosti povjerilaca (zaštita od rizika) – rekla je Drakulović.

Neto obrtni kapital predstavlja razliku između obrtne imovine i kratkoročnih obaveza, pojasnio je Nemanja Šljivar. Riječ je o poka-zateljima sposobnosti kompanije da generiše gotovinu i izmiruje svoje obaveze u u kratkom roku, te finansijske stabilnosti i mjera efikasnosti poslovanja preduzeća.

Govoreći o horizontalnoj analizi, on je istakao da je riječ o tehni-ci koja podrazumijeva ispitivanje trendova u poslovanju. Prosta analiza trenda podrazumijeva utvrđivanje promjena vrijednosti u odnosu na prethodni period. Regresivna je složena analiza u kojoj se na osnovu kretanja nezavisne i zavisne promjenljive u pretho-dnim obračunskim periodima projektuje vrijednost zavisne pro-mjenljive u budućem obračunskom periodu, a na osnovu očekiva-nog kretanja nezavisne promjenljive.

Za seminar je vladalo veliko interesovanje privrednika, a u njego-vom radu je učestvovalo više od 70 predstavnika kompanija.

42


Uspješan javni nastup zahtijeva stalno učenje

Edukacija u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada

Privredna komora je 17. decembra 2019. godine, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada, organizo-vala seminar "Javni nastup".

Predavačica je bila Slavica Striković, koja je realizovala više od 480 obuka, treninga, seminara, radionica i predavanja o različitim te-mama iz oblasti ljudskih prava, komunikacionih vještina i analize medija.

Prema riječima Ksenije Đukanović, savjetnice u Sektoru za obra-zovanje i kvalitet Privredne komore uspješan javni nastup podra-zumijeva poznavanje različitih oblika komunikacije i komunika-cionih vještina.

- Današnji seminar će vam dati smjernice za prevazilaženje treme i izgradnju sigurnog, samopouzdanog javnog nastupa, pripremu govora, saopštenja za medije, i drugo – rekla je Đukanović.

Predstavnik Glavnog grada, sekretar za preduzetništvo Kemal Gr-bović, izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa Privrednom komorom u okviru koje je realizovan veliki broj značajnih edukativnih ak-tivnosti.

- Javni nastup je posebno interesantna tema u eri brzog razvoja komunikacije. Veoma je bitno da ljudi izgrade samopouzdanje pri-likom javnih nastupa i bolje zastupaju firme u kojima rade – naveo je Grbović.

Predavačica Slavica Striković je istakla da su za uspješan javni i medijski nastup neophodni stalno učenje i permanentna spre-mnost.

- Javnim i medijskim nastupom šaljemo istovremeno nekoliko po-ruka najširoj javnosti: o sebi (ko smo, koliko smo vješti u nastupu, imamo li tremu), o firmi koju predstavljamo (koliko je poznajemo,

sa koliko jakim argumentima formiramo njene stavove i odnos prema nekoj temi ili zajednici uopšte i koliko je predstavljamo u pozitivnom svijetlu), o samoj temi (predmetu) nastupa (koliko je poznajemo, koliko smo sposobni dati kvalitetan sud i stav), a na-ročito o javnosti kojoj se obraćamo (koliko je poštujemo, koliko joj otvoreno pristupamo) – rekla je Striković.

Suština poslovne komunikacije je odrediti ko će u ime organiza-cije/firme govoriti, šta će i kako odgovoriti na određena pitanja, koje medije će izabrati, a sve da bi se postigao ishod koji se planira, dodaje ona.

- Uspješna poslovna komunikacija se nikada ne radi spontano, bez određenih znanja, bez pripreme i detaljnog plana. Svako ko ima dobru poslovnu komunikaciju ima i vještine, sposobnosti, kompe-tencije i znanja iz oblasti komunikacija i medija, što istovremeno znači da se do dobrog javnog i medijskog nastupa dolazi konti-nuiranim učenjem, vježbanjem i izgradnjom sopstvenog načina – kazala je Striković.

Predavačica je apostrofirala da je za javni nastup priprema pola posla.

- Sastavite govor koji treba da održite, istaknite osnovne ideje koje želite prezentovati, koristite nove tehnologije (Power Point) da biste prezentaciju učinili zanimljivijom, vizuelizujte svoje iz-vođenje i vježbajte. Bilo bi idealno da više od polovine svog govora ili prezentacije znate napamet, jer će vam to dati dodatni osjećaj sigurnosti. Ipak, imajte kopiju govora ili prezentacije pred sobom u slučaju da vas uhvati velika trema i blokira vaše sjećanje na neki dio koji morate izložiti – riječi su Strikovićeve.

U radu seminara je učestvovalo 60 zaposlenih u kompanijama i institucijama.

43


Faktori uspjeha zaposlenihNeformalno obrazovanje u Komori

Kompanije su prepoznale da je ulaganje u zaposlene ključno, kako bi oni mogu da rukovode stalnim promjenama na tržištu, te prilagode se konkurenciji koja se konstantno mijenja i sve većim zahtjevima klijenata.

Privredna komora Crne Gore je 10. decembra 2019. godine, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala seminar "Faktori uspjeha zaposle-

nih".

Predavačica je bila Ana Đurović, diplomirana ekonomistkinja, ser-tifikovani profesionalni trener po ECA (European Coaching Asso-ciation) i NLP trener.

Učesnike seminara u ime organizatora pozdravila je Ksenija Đu-kanović, Sektor za obrazovanje i kvalitet Privredne komore.

- Glavni razvojni faktor i primarni resurs uspjeha organizacije su zaposleni, a samim tim i njihova motivacija, zadovoljstvo i po-svećenost poslu koji obavljaju. Zadovoljstvo poslom i unutrašnja motivacija predstavljaju put ka poslovnoj izvrsnosti – rekla je Đu-kanović.

Ona je pojasnila da će učesnici na seminaru dobiti efikasne moti-vacione alate, kao i smjernice kako da na najbolji način iskoristi svoje potencijale i postignu željeni uspjeh.

Prema riječima predavačice Ane Đurović, tema seminara je slo-jevita, a odnosi se na preduslove uspjeha i osjećaja zadovoljstva postignutim zaposlenih, menadžmenta i vlasnika biznisa. Mnogi ljudi smatraju da daju sve od sebe, a da im uspjeh ipak izmiče, dok

neki postignu poslovni uspjeh, ali i dalje nemaju osjećaj zadovolj-stva.

- U današnjem vremenu brzih promjena, najvažnije je da spozna-mo zašto nam je stalo do određenog projekta, rezultata, biznisa. Koja je svrha i vizija koja nas motiviše? Kad znamo "zašto", doći ćemo do "kako" - rekla je Đurović.

Naglašava da današnje tržište nagrađuje inovacije, a organizacije koje mijenjaju postojeće stanje stvari su one koje pobjeđuju. Po-jedinci koji svoje organizacije guraju naprijed i inspirišu su lideri uspješnosti.

Mnoge svjetske kompanije a i u Regionu, te u Crnoj Gori su svjesne da je ulaganje u zaposlene ključno, kako bi oni mogu da rukovode stalnim promjenama na tržištu, te prilagode se konkurenciji koja se konstantno mijenja i sve većim zahtjevima klijenata.

- Softskills ili tzv. "meke" vještine su neophodne kako bi pojedinaci što bolje upoznali sebe, osvijestili svoje vrijednosti, svoju unutra-šnju motivaciju, imali jasnu viziju koja je direktno srazmjerna na-šoj životnoj snazi – zaključila je Đurović.

Tokom predavanja obuhvaćeni su ključna područja za unapređe-nje, upravljanje promjenama, lična SWOT analiza, uticajna i moti-višuća komunikacija, te modelovanje uspješnosti.

44


Planirana gradnja prvih elektrana na kinetički pogon

Podgorička kompanija "World vision corp" (WVC) namjerava da u Crnoj Gori izgradi prve elektrane na kinetički pogon. Jedan od osnivača i suvlasnika te kompanije Sre-ten Đuretić poručio je da ta kompanija, s jedne strane raspolaže tehnologijom, a sa druge ima sposobnog strateškog partnera kinesku državnu kompaniju "China Ra-inbow International Investment" (CRIIC), koja je spremna da u Crnoj Gori investira i u elektrane snage veće od 100 megavati (MW). Đuretić je saopštio Pobjedi da je ki-netička energija najjeftinija i najzelenija energija, kao i da će ta kompanija predložiti Vladi da ovi energetski objekti na kinetički pogon budu dio zakona o zelenoj energiji.

Đuretić je naveo da je kompanija "World vi-sion corp" u saradnji sa svojim strateškim partnerom za Evropu kineskom kompani-jom CRIIC, već više od četiri godine pra-tila razvoj projekta takozvane kinetičke energije njemačko-švajcarskog holdinga "Save the Planet", i sada je nosilac projekta, a uskoro i licencirani partner za teritoriju Crnu Gore i Srbije.

- Kada je to sve počelo, malobrojni su oni koji su bili spremni da se izbore sa svim predrasudama i realnim preprekama koje su prije svega dolazile od interesnih grupa kojima nije bilo pogodno da se ova najze-lenija i najjeftinija energija utemelji na tržištu i deficitarne energetike. Razlog je veoma j asan i leži u velikoj isplativosti ove tehnologije u odnosu na sve ostale- kazao je Đuretić Pobjedi.

Prema njegovim riječima, vrijeme povrata te investicije je mnogo brže nego u sluča-jevima elektrana na druge vidove energije. Cijena proizvodnje je u periodu otplate in-vesticije manja od tri euro centa za jedan kW, sa vremenom otplate investicije od svega nešto više od pet godina rekao je Đu-retić.

On je naglasio da ovi projekti i tehnologija

ne zahtijevaju nikakve koncesije, niti sub-vencije za zelenu energiju.

-Za ovu elektranu nijesu potrebne nikakve koncesije, ni vjetra ni vode, što mora biti veoma primamljivo u aktuelnom trenutku gdje je problem sa malim i velikim hidro-elektranama očigledan, posebno u konte-kstu zaštite i uticaja na okolinu, a problem sa vjetroelektranama nadolazeći, istakao je Đuretić.

On je naveo da zbog prirode tehnologije koja je zaštićena i patentirana, ovakva po-strojenja ne zahtijevaju velike površine.

-Za postrojenje od 50 MW dovoljno je de-setak hektara površine i manje, dok je za postrojenje od pet MW, neophodno svega 1.000 metara kvadratnih i može biti loci-rano u bilo kom dijelu grada ili države, bez ikakvog uticaja na okolinu, saopštio je Đu-retić.

On je napomenuo da se pri radu elektrana na kinetički pogon ne koristi sagorijevanje, niti emisija bilo kakvih gasova uključujući ugljen-dioksid, a da je čak i buka na dozvo-ljenom nivou.

Ovakvo postrojenje koje je nezavisno od bilo kakvog spoljnjeg resursa radi 365 dana godišnje, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici kazao je Đuretić. Prema njegovim riječima, to praktično znači da postrojenje od pet MW godišnje proizvede 43,2 GW ele-ktrične energije što, kako kaže, pokazuje dominaciju te vrste proizvodnje električne energije u odnosu na druge vrste elektrana.

-Ovakve fabrike struje, osim što mogu biti dio postojećeg elektro sistema i mreže, mogu biti izvor i nosilac zatvorenog elek-tro sistema, što može biti posebno intere-santno za energetsku nezavisnost poje-dinih gradova ili regiona. S obzirom na to da ove elektrane rade neprekidno, ovo je jedinstven način da se obezbijedi sigurna energetska nezavisnost ovako targetiranog sistema, istakao je Đuretić.

Strategija osnov za privredni rast i povratak mladih

Savjet za inovacije i pametnu specijaliza-ciju konstatovao je na prvoj sjednici odr-žanoj u decembru da Strategija pametne specijalizacije Crne Gore predstavlja osnov za privredni rast i napredak društva u dru-gim sferama, kao i pretpostavku za formu-lisanje novog modela razvoja Crne Gore. Sjednicom je predsjedavao je premijer Du-ško Marković, koji je istakao da je prioritet

vratiti u Crnu Goru mlade stručnjake iz ino-stranstva.

Podržavši tri strateška prioriteta prepozna-ta u dokumentu – održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, energiju i održivu životnu sredinu i održivi zdravstveni tu-rizam, Savjet je ukazao na potrebu daljeg snažnog razvoja informativno-komuni-kacionih tehnologija i kreiranja posebnog programa za startapove.

Ukazano je i na činjenicu da je Strategija kompatibilna sa prioritetima nove Evrop-ske komisije čemu, kako se navodi u sa-opštenju, svjedoči i pismo evropskog ko-mesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija upućeno dan ranije predsjedniku Vlade.

"Pozdravljam to što je Crna Gora prva ze-mlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (jun 2019.) koja ima potencijal da poveća rast i zaposlenost prepoznajući i razvijajući svoje uporedne prednosti putem inovativnog pristupa", navodi se u na početku pisma sa čijim je sadržajem upoznat Savjet.

Predsjednik Savjeta, premijer Duško Mar-ković je ocijenio da su našoj zemlji potreb-ni stabilan dugoročni rast i razvoj, održiva i konkurentna industrijska proizvodnja, zaposleni mladi ljudi, koji će svojom kre-ativnošću i marljivošću ubrzano vući naše društvo naprijed.

"Treba nam diversifikacija ekonomije, i koliko god bili svjesni svih ograničenja, moramo pokušati zauzeti prostor na ma-kar nekoliko tehnološki intenzivnih polja. Dakle, plan je da naše skromne resurse fo-kusiramo na tri prioritetne oblasti, i u njima intenzivno podržimo inovativnost u Crnoj Gori na svim nivoima, ali sa posebnom pa-

Crna Goravijesti

45


žnjom prema mladim generacijama struč-njaka. Bilo da se školuju ovdje, bilo da su u potrazi za novim znanjima privremeno na stranoj adresi, naš zadatak je, da makar u ovih nekoliko prioritetnih polja djelovanja, kreiramo centar gravitacije, koji će ih pri-vući i zadržati u Crnoj Gori", kazao je preds-jednik Marković.

Savjet se upoznao sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije pametne specija-lizacije Crne Gore (2019-2024) – ciljevi za 2020. godinu i razmotrio mogućnosti za uspostavljanje implementacionog tijela za podsticanje inovacija.

Usvojen je Program rada Savjeta za inova-cije i pametnu specijalizaciju za 2020. go-dinu.

Iz vlastitih izvora imaćemo 58 odsto energenata

Od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori će u narednoj godini nedostajati 41,87 odsto, a glavni razlog je nedovoljna količi-na naftnih derivata i gasa.

To se navodi u Energetskom bilansu naše zemlje za 2020. godinu, usvojenom na 148. sjednici Vlade. U dokumentu se podsjeća da je u prošloj godini nedostatak iznosio 36 odsto, a u ovoj 37,4 odsto u odnosu na ukupnu količinu proizvedenih i potrošenih energenata. Kada su u pitanju biomasa i ugalj, sve potrebno dobijamo iz vlastitih izvora.

"Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji u 2020. godini čine 40,35 odsto ukupnih po-treba za energijom i koji se za potrebe do-maćeg tržišta uvoze u potpunosti", precizi-ra se u analizi planiranog bilansa, prenosi Bankar.

Planirana bruto potrošnja električne ener-gije je 3.615,3 gigavat časova (GWh), od čega ćemo proizvesti 3.454 GWh. Iz hidroelek-trana će stići 52,78 odsto struje, termoelek-trane 38,13, vjetroelektrana 9,03, a solarnih elektrana 0,06 odsto. Ujedno se konstatuje da se količina električne energije iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana uvećava, što utiče i na smanjenje enegetskog defi-cita.

Usvojena je informacija o intenzivnoj re-vitalizaciji elektrodistributivne mreže, u kojoj stoji da je ove godine Crnogorski ele-ktrodistributivni sistem sproveo radove na sedam dalekovoda. U pitanju je dio realiza-cije ugovora koji je krajem decembra 2018.

potpisan sa konzorcijumom koji čine tri crnogorske firme. Vrijednost predviđenih radova je 22,4 miliona eura, a rok završetka je dvije godine. Prema usvojenom doku-mentu, za godinu je završeno 49,14 odsto ugovorenih radova. Vlada je zadužila Mini-starstvo ekonomije da intenzivira saradnju sa CEDIS-om kako bi se unaprijedila revita-lizacija cijele distributivne mreže.

Spoljnotrgovinska razmjena povećana 2,3 odsto

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za deset mjeseci 2019. godine, prema preliminarnim podacima MON-STAT-a iznosila je 2,5194 milijardi eura, što ukazuje na rast od 2,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezena roba u iznosu od 2,18 milijardi eura, a izvezena vrijedna 341 milion.

- Izvoz robe imao je vrijednost od 340,6 mi-liona eura, a uvoz 2,1788 milijardi eura. U odnosu na isti period prethodne godine iz-voz je porastao 4,1 odsto dok je uvoz bio veći dva odsto - saopšteno je iz MONSTAT-a.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,6 odsto i veća je u odnosu na isti period pre-thodne godine kada je iznosila 15,3 odsto.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljeni Proizvodi svrstani po materijalu (sektor 6), u iznosu od 82,6 miliona eura (od čega su: Obojeni metali- 52,9 miliona eura, Gvožđe i čelik – 16,7 miliona eura i ostalo). U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljeni Maši-ne i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 479,9 miliona eura (od čega: Drumska vozila – 152 miliona eura, Električne maši-ne , aparati i uređaji – 87,9 miliona eura i ostalo).

Najveći spoljnotgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija (82,8 miliona eura), Mađarska (38,9 miliona eura) i Bosna i Hercegovina (26 miliona eura). Najveći spoljnotrgovin-ski partneri u uvozu bili su: Srbija (424,9 miliona eura), Njemačka (198,7 miliona

eura) i Kina (185,8 miliona eura). Spoljno-trgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama CEFTA-e i sa Evropskom unijom, CdM.

Kupovna moć u Crnoj Gori 48 odsto prosjeka EU

Bruto domaći proizvod po stanovniku pre-ma standardu kupovne moći u Crnoj Gori prošle godine iznosio je 48 odsto prosjeka EU, objavila je Uprava za statistiku Mon-stat, pišu Dnevne novine. To su rezultati za-jedničkog istraživanja statističkih instituta zemalja iz Evropske unije, te kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo, koje je objedinio i obradio Generalni direktorat Evropske komisije za statistiku.

Standard kupovne moći (SKM) predstavlja jedinicu za koju se kupuje isti obim roba i usluga u svim zemljama. Kako su precizi-rali iz Monstata, ovaj indikator koristi se pored ostalog za prostorno poređenje veli-čine BDP-a, odnosno ekonomije država te ekonomskog blagostanja.

- Na veličinu BDP-a po stanovniku izraže-nog u standardu kupovne moći, najvećim dijelom utiče obim BDP-a obračunatog ra-shodnom metodom, nivo potrošačkih cije-na i broj stanovnika - stoji u metodologiji za ova istraživanja.

Podaci Eurostata ukazuju da među zemlja-ma regiona koje imaju status kandidata ili potencijalnog kandidata za članstvo u EU, Crna Gora ima najveći BDP po stanovniku upravo prema pomentom SKM. Srbija je na drugom mjestu na nivou od 39 odsto pros-jeka EU, Sjeverna Makedonija ima 37 odsto, dok Albanija i Bosna i Hercegovina imaju nivo od 31 odsto evropskog prosjeka.

- Od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva i po puta iznad prosjeka EU i iznosi 261 odsto evropskog prosjeka, dok se Bugarska nalazi na najnižem nivou sa 51 odsto prosjeka EU - precizirali su iz Monstata.

46


Domaća hrana – bogatstvo turističke trpeze

Novogodišnji sajam u Nikšiću

Snažno partnerstvo agrara i turizma formula uspješnog razvoja cjelokupne ekonomije.

Novogodišnji sajam lokalnih proizvoda, šesti po redu, otvo-ren je 20. decembra 2019. godine u Nikšiću. Trodnevnu ma-nifestaciju koja je okupila više od 250 izlagača, uglavnom

prehrambenih proizvoda, suvenira i rukotvorina, organizovali su Opština Nikšić, Tehnopolis, Lokalna turistička organizacija, uz podršku institucija okupljenih u okviru projekta "Domaći ukus" i kampanje "Dobro. Bolje. Domaće" - Ministarstva poljoprivrede i ru-ralnog razvoja, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Privredne komore Crne Gore, Nacionalne turističke organizacije i Investici-ono-razvojnog fonda. Sajam je bio prilika da se organizuju tradici-onalni susreti poljoprivrednih proizvođača sa turističkim i ugosti-teljskim poslenicima, u cilju veće zastupljenosti domaće hrane u turističkoj ponudi.

Sajam je svečano otvorio potpredsjednik Vlade Crne Gore i mini-star poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović.

On je ocijenio da ovogodišnja manifestacija predstavlja iskorak u odnosu na prethodne, između ostalog i po tome što se održava u najvećoj dvorani u Nikšiću, u kojoj su ostvarene brojne sportske ali i državne pobjede koje su trasirale put evropske Crne Gore, zemlje sigurnosti, stabilnosti i multietničkog sklada.

- I ovaj sajam je pobjeda poljoprivrednih proizvođača i preduzetni-ka, simbol novih iskoraka u agraru, potvrđen kroz kvalitet i obim domaćih proizvoda koji predstavljaju spoj tradicionalnog i usvoje-nih najviših savremenih standarda. Vi ste najbolji čuvari tradici-je naše hrane i simbol gostoprimstva – poručio je potpredsjednik Vlade.

On je izrazio očekivanje da će učesnici sajma prepoznati interes da kroz neposrednu komunikaciju sa turističkim poslenicima do-prinesu da domaći proizvodi budu više zastupljeni na turističkoj trpezi.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović rekao je na otvaranju sajma da ova značajna smotra u kontinuitetu svjedoči

o jačanju preduzetničkog duha vrijednih crnogorskih domaćina.

- Uvjeren sam da dijelim mišljenje svih učesnika da ova manife-stacija predstavlja veliku podršku razvoju crnogorskog agrara i preduzetništva – kazao je Golubović.

Naveo je da se projektom "Domaći ukusi", kroz dostupnost kvali-tetnih, raznovrsnih i svježih domaćih proizvoda može obogatiti gastro ponuda u turističkom proizvodu.

- Na ovaj način motivišemo pojedince i kompanije na proizvodnju kvalitetnih i prepoznatljivih proizvoda, skrećemo pažnju stranih turista na bogatu i raznoliku ponudu autentičnih crnogorskih pro-izvoda i jačamo povjerenje potrošača u domaću proizvodnju – na-glasio je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, projekat "Domaći ukusi" je dodatno mar-ketinški ojačan kreiranjem upečatljivog slogana "Dobro. Bolje. Do-maće".

- Siguran sam da će se posjetioci sajma, tokom ova tri dana još jednom uvjeriti da pojam "domaće" zaista predstavlja superlativ kada se govori o kvalitetu hrane. Na proizvođačima i turističkim poslenicima je da, sinergijskim djelovanjem, stranim gostima, kojih je svake godine sve više, približe ovaj izuzetno značajan se-gment naše ponude – rekao je predsjednik, dodajući da je snažno partnerstvo agrara i turizma formula uspješnog razvoja cjeloku-pne ekonomije.

U ovoj godini Privredna komora sa partnerima je organizovala predstavljanje domaćih proizvođača na prestižnim međunaro-dnim sajamovima, na kojima su osvojena brojna priznanja. Golu-bović je pozvao crnogorske proizvođače da, učešćem na budućim sajmovima, u saradnji sa Vladom i Privrednom komorom, afirmišu svoje proizvode na trećim tržištima.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović ocijenio je da sajam ove godine potvrđuje renome uspješne manifestacije koja, iz go-

47


dine u godinu, okuplja sve više posjetilaca i izlagača.

- Sajam je uspio da postane brend Nikšića, događaj kojem se raduju izlagači i posjeti-oci, da afirmiše značaj poljoprivredne pro-izvodnje i organske hrane, te podrži izradu suvenira i rukotvorina – kazao je Grbović.

Istakao je i značaj manifestacije sa aspek-ta povezivanja agrara i turističke industri-je, te lokalnih proizvođača sa kolegama iz Crne Gore i okruženja.

Naglasio je da Opština realizuje brojne ak-tivnosti kojim pomaže razvoj ruralnih po-dručja.

Najavio je da će manifestacija ove godine imati humanitarni karakter, pošto će izla-gači izdvojiti dio svoje ponude za 20 naju-groženijih porodica Nikšića.

Predsjednik Odbora direktora IRF-a dr Zo-ran Vukčević kazao je da će ova instituci-ja i u narednom periodu podržavati razvoj preduzetništva.

- Vi ste dokaz da Crna Gora raspolaže zna-čajnim resursima za bogatu gastro-ponu-du, koja je sve više zastupljena u turističkoj industriji – rekao je on.

IRF je, dodaje, u 2019. godini plasirao 230 miliona eura, a naredne će podrška iznositi više od 200 miliona.

- Nadam se da će ova manifestacija zna-čajno doprinijeti saradnji turizma i poljo-privrede – zaključio je Vukčević.

Direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić istakla je da neodvojiv segment turističke ponude, ono po čemu se neka zemlja pam-ti, ali i što odslikava identitet nekog podne-blja predstavlja njegova autentična gastro-nomija. Ona može da bude prednost Crne Gore i jedinstven i veoma važan segment turističke ponude koji u sebi objedinjuje prirodne prednosti ekološki zdrave hrane, tradiciju starih receptura domaćih jela, ku-linarsko umijeće i znanje.

- Kuhinju Crne Gore možete upoznati u jednom danu, u tri obroka, tako što ćete doručkovati na moru, ručati u centralnom dijelu kraj rijeke ili večerati na planini kraj jezera. Da ne znate da ste u jednoj zemlji, preko hrane bi procjenili da ste bili na tri dijametralno suprotna kraja svijeta. Takva je sveukupno crnogorska kuhinja, kao i zemlja, kontrastna, različita od mjesta do mjesta, od mora do planine, čija blizina fa-scinira – rekla je Željka Radak-Kukavičić.

48


Novi zakon za brži razvoj turističkog sektora

Okrugli sto u saradnji sa MORT

Najbitnije izmjene se odnose na osiguranje od odgovornosti za štetu, jemstvo za slučaj insolventnosti, osiguranja koja se moraju ponuditi putniku kao i obaveznost pružanja mnogobrojnih predugovornih informacija za paket-aranžmane.

Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo održivog razvoja i turizma organizovali su 18. decembra 2019. godine okrugli sto o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugosti-

teljstvu.

Cilj skupa bio je da se, u susret javnoj raspravi o ovom aktu, koja počinje naredne sedmice, omogući uključivanje svih zaintereso-vanih strana u proces kreiranja zakonodavstva koje treba da do-prinese stvaranju stimulativnog poslovnog ambijenta i razvoju tu-rističkog sektora, radi jačanja konkurentnosti i bržeg ekonomskog razvoja. Predviđeno je da se Zakon donese u četvrtom kvartalu 2020. a da njegova primjena počne od januara 2021. godine.

Okrugli sto je organizovan u skladu sa zaključkom sjednice Odbo-ra udruženja turizma i ugostiteljstva od 6. decembra 2019. godine, a u cilju otvorene diskusije i partnerskog odnosa javnog, privatnog i civilnog sektora.

Uvodna obraćanja imali su Ranko Jovović, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore i Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma.

- Predlogom izmjena i dopuna Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, u ovaj akt je u potpunosti transponovana EU direktiva 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžma-nima (koja je stupila na snagu u julu 2018. godine). Takođe, izmje-nama i dopunama Zakona nastojalo se da se prevaziđu određene nejasnoće koje su uočene u njegovoj primjeni, kako bi došli do kvalitetnog teksta koji će doprinijeti razvoju ovog sektora u Crnoj Gori - rekao je Jovović.

Damir Davidović, MORT, istakao je intenciju predlagača da ovim aktom unaprijedi turističku djelatnost i olakša kontrolu nadležnim državnim institucijama .

- Namjera nam je bila da definišemo funkcionalna rješenja koja neće otežavati privredne aktivnosti, već da ih privreda što jedno-stavnije primjenjuje– kazao je Davidović.

On je pozvao privrednike da argumentovano doprinesu unapređe-nju Predloga zakona o turizmu I ugostiteljstvu i doprinesu rješenji-ma koja će podstaći dalji rast ovog sektora.

Predlog pomenutog zakona prezentovala je Olivera Brajović, ge-neralna direktorica Direktorata za turistički razvoj i standarde, MORT-a. Ona je pojasnila da je Direktiva EU 2015/2302 u fokus sta-vlja zaštitu potrošača-turiste, a sav teret odgovornosti stavlja na agencije, odnosno organizatore putovanja.

- Najbitnije izmjene se odnose na osiguranje od odgovornosti za štetu, jemstvo za slučaj insolventnosti, osiguranja koja se moraju ponuditi putniku kao i obaveznost pružanja mnogobrojnih predu-govornih informacija za paket-aranžmane – rekla je Brajović.

Aktom su takođe razrađene izmjene ugovorene cijene paket-aran-žmana prije njegovog početka, zatim prava putnika na raskid ugo-vora i odustajanja od putovanja i druga pitanja.

- Pored odredbi koje se odnose na usklađivanje sa Direktivom EU, intervenisali smo u dijelu koji se odnosi na uslove za rad tu-rističkih agencija i vodiča. Precizirali smo kada strano lice može da bude turistički vodič, zatim usluge na kupalištima, na plovnim objektima u nautičkom turizmu, zaštitu od buke, kategorizaciju i rekategorizaciju ugostiteljskih objekata, nadzor nad turističkim i

49


ugostiteljskim djelatnostima – kazala je Brajović.

Analizu Predloga zakona i benchmarking sa legislativom susje-dnih zemalja predstavio prof. dr Ivo Županović, Fakultet za biznis i turizam u Budvi.

On je iznio komentare na pojedine članove Predloga zakona, uka-zujući, između ostalog, da među vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanje hrane, pića i napitaka neophodno doda-ti pojam difuzni hotel, kako bi se u punom kapacitetu omogućilo ukrupnjavanje privatnog smještaja.

Prema njegovim riječima, diskutabilna je odrednica iz člana 123, da je tajni gost, jedno ili više fizičkih lica odnosno pravno lice koje odredi Ministarstvo radi vršenja kontrole ispunjenosti uslova za dodijeljenu kategoriju nivoa četiri i pet zvjezdica, uslova za poseb-ni standard kvaliteta, koje ocjenjuje usluge boraveći u ugostitelj-skom objektu bez najave najmanje 24 časa.

- Smatramo da treba upotrijebiti drugaciju formulaciju, jer tajnog gosta obicno angazuje sam menadzment ugostiteljskog objekta u smislu unapredjenja usluge i zastite brenda. Takodje se podrazu-mijeva da MORT u slucaju sumnje u kvalitet odredjenog subjekta moze da koristi institut tajnog gosta, te smo misljenja da navedene formulacije treba tretirati integralno – rekao je profesor Župano-vić.

Dodao je da je neophodno precizirati da i lokalne i klasterske turi-stičke organizacije mogu koncipirati strategije razvoja turizma, u saglasju sa krovnom strategijom na nacionalnom nivou.

Uporedio je predloženi akt sa legislativom u Hrvatskoj koja ima posebne zakone za turističku i ugostiteljsku djelatnost, zatim, iz-

među ostalog, predviđa stručni ispit za vodiče, definisanje pruža-laca usluga u kongresnom turizmu i drugo.

Privrednici su tokom diskusije podržali Predlog zakona, ističući da je riječ o velikom iskoraku u pravcu unapređenja regulative koja definiše poslovanje u ovim oblastima.

Tomo Knežević, Lipska pećina, ukazao je da Zakonom treba pred-vidjeti obavezu lokalnih turističkih organizacija da donose strate-gije razvoja turizma usklađene sa nacionalnom.

Nela Vešović Dubak, Nacionalni parkovi Crne Gore, kazala je da će predložiti četiri nova člana ovog Zakona kao i kaznene odred-be. Ona je između ostalog zatražila da se preciznije uredi pružanje usluga prevoza turista na Skadarskom jezeru, kako bi se olakšao rad Nacionalnih parkova i inspekcijskih organa u ovoj oblasti.

Peko Vukadinović, Savez izviđača Crne Gore, tražio je da se, po uzoru na okruženje i svjetske države, iz Zakona izuzme ova or-ganizacija koja radi za dobrobit prvenstveno mladih ljudi, na vo-lonterskoj osnovi i ne ostvaruje prihode. U suprotnom, Zakon bi ugrozio postojanje Saveza.

Luka Bulatović, Explorer DMC, smatra da Zakon treba da obuhvati i avanturističke parkove koji predstavljaju sve značajniji turistički sadržaj Crne Gore. Ovim bi se stvorile pretpostavke da pružaoci usluga koje su sastavni dio ponude avanturističkih parkova brže dobijaju odobrenja.

Mihailo Vukić, Alegra krstarenja, smatra da se zakonom moraju štititi i agencije, a ne samo putnici. Ukazao je nelojalnu konkuren-ciju u vidu organizatora putovanja iz Turske i Rusije koji u našoj zemlji rade bez ikakvih papira, pa je neophodno da se zakonom omoguće jednaka pravila za sve.

Dragan Boričić, Udruženje turističkih vodiča Crne Gore, pozdravio je predlog da se strani državljani ovom djelatnošću mogu baviti samo ukoliko su stalno nastanjeni u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, to veliki iskorak u zaštiti domaćih vodiča. On je komen-tarisao član 69 koji propisuje da su turističke agencije dužne da za obilazak zaštićenih lokaliteta angažuju turističkog vodiča kojem je izdata legitimacija za u skladu sa ovim zakonom. Pozdravlja ta-kvo rješenje, ali smatra da je potrebno definisati kaznu za agenciju koja je prekršila ovu obavezu i angažovala vodiča koji ne ispunjava propisani uslov.

Slavica Vukčević, Montenegro Adventure, istakla je da su crnogor-ski turoperatori mala preduzeća koja posluju sa višestruko manjim maržama u odnosu na evropske, zbog velike konkurencije koja je često nelojalna. Ona je ukazala na potrebu da se turistički vodiči registruju i šalju fakture za svaku izvršenu uslugu. Takođe je kao problem identifikovala konkurenciju online platformi.

Rajko Malović, JP za upravljanje morskim dobrom, tražio je da se jasno definišu nadležnosti inspekcija u pojedinim turističkim oblastima kao što su nacionalni parkovi, zona morskog dobra i druge.

Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostitelj-stva, najavila je da će nakon definisanja Predlpoga Zakona o turiz-mu i ugostiteljstvu, Privredna komora donijeti Posebne uzanse u turizmu.

Damir Davidović je ocijenio da predlozi privrednika unapređuju tekst Zakona, te ih je pozvao da dostave pisane sugestije Ministar-stvu održivog razvoja i turizma.

50


Šarm tradicije i luksuznog turizma

Branko Ćupić, direktor Hotel Iberostar Heritage Grand Perast

Postignuti izuzetni poslovni rezultati, a gosti ovog jedinstvenog hoteli su sa svih kontinenata.

Iberostar Heritage Grand Perast je jedini hotel u Crnoj Gori koji je pod zaštitom UNESCO-a, a i na listi je kulturnih dobara Crne Gore. Mi u hotelu volimo da kažemo da Iberostar Heritage Grand

Perast nije hotel, već jedno posebno iskustvo koje pruža gostu da boravi u venecijaskoj palati iz 18. vijeka u malom UNESCO zaštiće-nom gradići kakav je Perast, naveo je Branko Ćupić, u intervjuu našem časopisu.

Glasnik: Čestitamo Vam na osvajanju Wild Beauty Award za ho-tel godine. U kojoj mjeri je ovo priznanje značajno za poslovanje Vašeg hotela? Wild Beauty Award predstavlja najveće priznanje koje Crna Gora dodjeljuje u oblasti turizma i imajući u vidu da su prethodnih godina neki od dobitnika bili i AMAN, Chedi, Regent, Hillton – svakako da je privilegija biti u ovakvom društvu.

B. Ćupić: Svaka nagrada motiviše pa tako i ova, tako da vjerujem da ima značajan doprinos kako na nivou samog hotela tj. zapo-slenih koji su najzaslužniji za ovo priznanje, tako i na nivou Crne Gore gdje se naš hotel pozocionirao kao jedan od najluksuznijih, sto će svakako imati implikacije na njegovu reputaciju i na među-narodnom nivou u smislu većeg interesovanja kako za smještajne kapacitete, tako i za publikacije, kako štampane tako i elektornske.

Glasnik: Molimo Vas da našim čitaocima približite ponudu/sadr-žaje Hotela Iberostar Heritage Grand Perast?

Iberostar Heritage Grand Perast ima 130 soba uključujući i apart-mane, dva restorana sa tri terase koje se nalaze na samoj obali mora, dva bara, unutrašnji bazen dugačak 18m, kao i spoljni, iz-građen u moru, dužine 13m, Spa centar sa četiri sobe za tretmane, saunom, turskim hamamom, teretanom.

To je jedini hotel u Crnoj Gori koji je pod zaštitom UNESCO-a a i na

listi je kulturnih dobara Crne Gore. Mi u hotelu volimo da kažemo da Iberostar Heritage Grand Perast nije hotel , već jedno posebno iskustvo koje pruža gostu da boravi u venecijaskoj palati iz 18vije-ka u malom UNESCO zaštićenom gradići kakav je Perast.

Spoj istorije, kulture, tradicije u svakom segmentu rada i dizajna hotela – a sve upakovano u savremene okvire luksuznog turizma.

Glasnik: Kakve rezultate je postigao Vaš hotel u 2019. godini, u smi-slu broja posjetilaca, noćenja i slično? Ko su klijenti Vašeg hotela?

B. Ćupić: 2019 je bila prva godina sa punim kapacitetima koji su bili distupni gostima, koji je radio od 10. aprila do 26. oktobra, a rezultati su više nego izvrsni, kako u finansijskom smislu, tako i u prepoznavanju hotela kao jednog od najjedinstevnijih u Crnoj Gori.

To potvrđuje i nagrada prestižne američke kuće Conde Nast, koja je svrstala naš hotel u jedan od tri najbolja hotela po izboru čitala-ca u Evropi, dok smo prošle godine dobili nagradu za jedan od tri najljepša priobalna hotela.

Najzastupljenija tržista u našem hotelu su Velika Britanija, Nje-mačka, Francuska, Belgija, Rusija , ali tu su gosti iz Azije, Amerike, Australije, Novog Zelanda.

Ukupno je ostvareno 12.098 noćenja, što je cifra koja je premašila naša očekivanja za prvu godinu rada hotela.

Glasnik: Kako ocjenjujete razvoj turizma u Crnoj Gori, s obzirom na to da su tri posljednje godine rekordne po broju turista i priho-dima?

B. Ćupić: Samim tim koliko je međunarodnih brendova prisutno u Crnoj Gori u poslednjih desetak godina, i koliko čujemo najave za nova interesovanja i projekte koji su već otpočeli – Crna Gora

51


predstavlja jednu od najozbiljnijih prostora za strane insvesticije i održivost istih.

To pokazuje veliko interesovanje za našu zemlju iza koje stoje ozbiljne aktivnosti na nivou države što ozbiljno doprinosi pozicio-niranju Crne Gore na turističkoj mapi svijeta.

Struktura turista se mijenja iz godine u godinu, tako da poslednjih godina osjećamo veću prisutnost turista iz zapadno evropskih ze-malja, Amerike, Azije – sto govori o kvalitetu naših smještajnih kapaciteta s jedne strane, kao i raznovrsnosti ponude s druge stra-ne.

Glasnik: Da li postoje eventualne barijere da se turizam još inten-zivnije razvija i u kojoj mjeri se one osjećaju u jednom prestižnom ljetovalištu kao što je Perast?

B. Ćupić: Barijera koja postoji i na koju bi trebalo obratiti pažnju je dostupnost Crne Gore kao destinacije kao i prisutnost većeg broja međunarodnih avio komapnija sa zapadnog tržista.

Proširenje aerodroma, kao i fleksibilnija politika istih u smislu do-vodjena British Airways, Air France, Swiss Air, ....jer gosti koji bo-

rave u luksuznim hotelima isto tako i putuju.

Što se samog Perasta tiče, manjak parkinga, slabo organizovan sa-obraćaj u samom gradu, kao i neadekvatna infrastruktura posebno kad je riječ o snabdijevanju električnom energijom, vodosnadbije-vanju i kanalizacionoj mreži je nešto što se mora srediti da bi kva-litet života u Perastu bio bolji, kao i kvalitet boravka samih turista.

Glasnik: Kakva su Vaša očekivanja od naredne turističke sezone?

B. Ćupić: Prodaja za sljedeću godinu je kod nas u Perastu već oto-čela u julu mjesecu ove godine i po prvim pokazateljima očekuje-mo bolju sezonu nego 2019.

Glasnik: Kako vidite poslovanje Vašeg hotela u budućem periodu s obzirom na sve jaču konkurenciju i sve prisutnije poznate svjetske brendove u njegovom okruženju?

B. Ćupić: Ja ne smatram ostale hotele za konkurenciju već kao partnere i kolege jer je svaki hotel jedinstven kako po lokaciji, tako i po dizajnu, ponudi. Jako je značajno da bude prisutan što veći broj luksuznih brendova u Crnoj Gori kao bi promocija destinacije bila kvalitenija i bolja na međunarodnim tržistima.

52


The charm of the tradition and luxury tourism

Branko Ćupić, director of the Iberostar Heritage Grand Perast hotel

The hotel achieved excellent business results and the guests of this unique hotel come from all continents.

Iberostar Heritage Grand Perast is the only hotel in Montenegro, which is under the protection of UNESCO, and it is listed among the cultural goods of Montenegro as well. We like to say that

Iberostar Heritage Grand Perast is not a hotel, but a valuable expe-rience offering guests the stay in the eighteen century Venetian palace in the UNESCO protected small town such as Perast, said Branko Ćupić, the director of the hotel in the interview for our ma-gazine.

Glasnik: Congratulations on winning the Wild Beauty Award in the category the Hotel of the Year. How important is this award for

the business of your hotel? Wild Beauty Award is the highest re-cognition granted by Montenegro in tourism. Bearing in mind that in recent years the award winners include AMAN, Chedi, Regent, Hilton, it is certainly a privilege to be in such company.

B. Ćupić: Each award motivates including this one, so I believe that it provides a significant contribution to the hotel i.e. emplo-yees who are particularly responsible for this recognition, as well as to Montenegro, where our hotel positioned as one of the most luxurious. This will certainly have impact on its reputation on an international level in terms of both greater interest in the accom-

53


modation facilities and printed and electronic publications.

Glasnik: Would you present the offer of Iberostar Heritage Grand Perast hotel to our readers?

B. Ćupić: Iberostar Heritage Grand Perast has 130 rooms including apartments, two restaurants with three terraces on the coast, two bars, 18 meters long indoor pool, as well as 13 meters long outdoor pool, overlooking the sea/built in the sea, spa centre with four tre-atment rooms, sauna, Turkish bath, gym.

It is the only hotel in Montenegro under the UNESCO protection, and it is listed among the cultural goods of Montenegro. We like to say that Iberostar Heritage Grand Perast is not a hotel, but a valua-ble experience offering guests the stay in the eighteen century Ve-netian palace in the UNESCO protected small town such as Perast, a combination of history, culture and tradition in every aspect of work and design of the hotel - all fitted in a contemporary frame-work of luxury tourism.

Glasnik: What results were achieved by your hotel in 2019, in terms of number of visitors, overnights etc.? Who are the clients of your hotel?

B. Ćupić: This year we started business operations with full capa-cities, which were available to guests. The hotel operated from 10 April to 26 October and the results are excellent in financial terms as well as when it comes to recognizing the hotel a unique one in Montenegro.

This is confirmed by the award of the prestigious American com-pany Conde Nast, which ranked our hotel among the best three hotels by the readers in Europe. Last year we won an award for one of the three most beautiful coastal hotels.

Our hotel was mostly visited by tourists from Great Britain, Ger-many, France, Belgium, Russia, but there were also guests from Asia, America, Australia, New Zealand. Our hotel accounts for 12,098 overnights, which exceeded our expectations for the first year of the hotel operations.

Glasnik: What is your opinion about the tourism development in Montenegro, considering that during the last three years the best results were achieved in terms of the number of tourists and re-venues?

B. Ćupić: Bearing in mind the number of international brands pre-sent in Montenegro in the last ten years and the announcements

of new interests and projects which have already started, Monte-negro represents one of the most serious environments for foreign investments and their viability. This is reflected in great interest in our country, supported by serious activities at the state level which significantly contributes to the positioning of Montenegro on the world tourist map.

The composition of tourists changes year by year, so in recent year tourists from Western European countries, America, Asia paid a visit to Montenegro - which speaks in favour of the quality of our accommodation on the one hand and the diversity of the offer on the other.

Glasnik: Are there any barriers to more intense tourism deve-lopment? Are there any barriers in a prestigious resort such as Pe-rast which need to be tackled?

B. Ćupić: Barrier which exists and should pay attention to is the accessibility of Montenegro as a destination as well as the presen-ce of more international airline companies from the Western mar-ket. There is also a need for the expansion of the airport, as well as their more flexible policy in terms of bringing British Airways, Air France, Swiss Air, etc. because guests staying in luxury hotels enjoy the same manner of travelling.

Concerning Perast itself, lack of parking, traffic congestion in the town, as well as inadequate infrastructure, especially when it co-mes to electricity supply, water supply and sewage network, need to be improved in order to provide higher quality of life conditions for both citizens and the tourists staying in Perast.

Glasnik: What are your expectations for the next tourist season?

B. Ćupić: Sale for next year within our hotel in Perast has begun in July this year and early indicators show a better season than this year’s.

Glasnik: What business results do you expect in the forthcoming period due to the growing competition and increasingly present famous world brands?

B. Ćupić: I do not consider other hotels as the competition, but as partners and colleagues, because each hotel is unique in terms of location and design, offer. The presence of as many luxury brands in Montenegro is very important in order to make better and more quality promotion of the destination in the international markets.

54


Dodijeljene godišnje nagrade u turizmu

Wild Beauty Awards

Pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Mila Đukano-vića, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, održana je, 15. dodjela godišnjih nagrada u turizmu

"Wild Beauty Awards 2019" u hotelu "Hilton" u Podgorici.

Svečanoj ceremoniji dodjele ovog prestižnog nacionalnog prizna-nja među uglednim zvanicama prisustvovao je Vlastimir Golubo-vić predsjednik Privredne komore Crne Gore i brojni predstavnici iz sektora turizma, kulturnog i javnog života.

Imajući u vidu predloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, medija i turističke privrede, kao i predloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javno-sti, odluku o kategorijama i nagrađenima donio je Žiri za dodjelu "Wild Beauty Awards 2019".

Žirijem je predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Mini-starstva održivog razvoja i turizma.

Zbog velikog interesovanja za gastronomsku ponudu, ove godine je po prvi put formirana posebna komisija za nominacije u kate-gorji najbolji restoran. Komisijom je predsjedavao Svetozar Raspo-pović – Pop.

Ovom prilikom dodijeljeno je ukupno pet nagrada i pet priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2019. godini.

Dobitnici po kategorijama za nagrade i priznanja WBA 2019 su:

Nagrade WBA 2019:

• Hotel godine: " Hotel Iberostar Heritage Grand Perast"

• Mali hotel godine: "Hotel Gradska" Cetinje

• Restoran godine: "Meat" Podgorica

• Plaža sezone: "Kamenovo Beach" Budva

• Manifestacija godine: "Tivat World Music Festival"

Priznanja WBA 2019:

• Razvoj Agroturizma: Seosko domaćinstvo na Prokletijama "Samelova koliba" Plav

• Jedinstveni turistički proizvod: Farma magaraca Martinići

• Doprinos razvoju turizma sjevera Crne Gore: "Skijališta Crne Gore"

• Afirmacija sportskog turizma: Multisport akademija Mayer

• Ostvareni rezultati na dalekom tržištu: Turistička agencija "Fly Montenegro Travel", izvor InfoBiro Montenegro.

55


Međunarodni sajam pršute u junu na Cetinju

Prijestonica domaćin značajne smotre

Cetinje će 5. i 6. juna 2020. godine biti domaćin prvog Među-narodnog sajma pršute kojeg će, pod pokroviteljstvom Prije-stonice, organizovati Turistička organizacija grada i klaster

Crnogorski pršut.

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan kazao je na konferenciji za novinare da su Cetinje i njegova okolina po-znati i van granica Crne Gore po izuzetnim mesnim proizvodima od kojih se crnogorski pršut izdvaja prepoznatljivim kvalitetom i ukusom.

"O kakvom se brendu radi jasno je iz činjenice da se na prostoru cetinjske opštine godišnje proizvede oko 400 hiljada pršuta. Ovaj proizvod ujedno je i potencijal za razvoj Cetinja ne samo u privre-dnom i turističkom smislu, nego i kroz nova zapošljavanja, i stva-ranje perspektive za dalji napredak cijele opštine u svim sferama života", rekao je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, Prijestonica Cetinje spremno se prihva-tila pokroviteljstva sajma, jer u lokalnoj upravi vjeruju da Cetinje i Crna Gora zaslužuju festival pršute, a zaposleni u cetinjskoj me-snoj industriji priliku da im se iskaže poštovanje za rezultate koje postižu.

"Želimo da iskustvo i znanja koja su stekli radeći u mesnoj indu-striji predstave javnosti na neposredniji, direktniji i srdačniji način, iako vjerujemo da ne postoji porodice u Crnoj Gori i u okruženju koja bar jednom nije probala neki od proizvoda naših proizvođača", kazao je Kašćelan.

Sajmom će, kako je ocijenio, biti promovisani domaći proizvodi i

podržana nacionalna kampanja za njihovu kupovinu.

"Smatramo da je to naša obaveza. Mi ovo radimo za naše porodice, za naše proizvođače i našu zemlju", poručio je gradonačelnik.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić vjeruje da će sajam doprinijeti promociji kvalitetnih i autentičnih proizvoda iz Crne Gore, čija je posebnost prepoznata i zaštićena u skladu sa zakonom.

On je podsjetio da je Crnogorski pršut u decembru 2018. godine za-štićen kao geografska oznaka.

"Zaštita proizvoda geografskim oznakama doprinosi ukupnom ru-ralnom razvoju, pa proizvođačima omogućava da povećaju tržišnu vrijednost svojih proizvoda. Zaštita geografskim oznakama omo-gućava i djelotvornu zaštitu protiv bilo kakve zloupotrebe, imitaci-je i obmane. Promociju proizvoda koje imaju zaštićene geografske oznake doprinosi prepoznatljivosti krajeva iz kojih potiču", naveo je Žugić.

On smatra da će sajam na najbolji način promovisati održivu pol-joprivredu Crne Gore i ruralni razvoj, favorizujući proizvode koji su istorijski prepoznati sa stečenom višedecenijskom reputacijom.

"Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će podržati ovu ini-cijativu čiji je cilj promocija Crne Gore, naših tradicionalnih proi-zvoda i privrede u cjelini", kazao je Žugić.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović ocijenila je da će sajam biti "mnogo više od pukog izlaganja pro-izvoda, to će biti svojevrsni forum ponuđača i partnera, koji će sa-

56


radnjom i udruženim iskustvima, znanjima i svim ostalim resursi-ma, mnogo lakše i cjelovitije ostvariti svoje interese i korist u sve složenijoj i zahtjevnijoj utakmici na tržištu".

Prema njenim riječima, promocija ovakvih proizvoda doprinosi prepoznatljivosti krajeva iz kojih potiču, pozitivno utiče na prihod poljoprivrednih gazdinstava, podstiče poljoprivredne proizvođače na udruživanje i organizovaniji nastup na tržištu.

"Privredna komora kroz brojne aktivnosti predstavlja domaće proizvođače i proizvode, koji doprinose prepoznatljivosti prostora u kojem hrana i njena proizvodnja vjekovima predstavlja resurs nezaobilazne vrijednosti i veoma je aktuelna", kazala je Filipović.

Ona je navela i da projekti Privredne komore "Dobro iz Crne Gore", "Kupujmo domaće" i "Domaći ukusi" daju dobre rezultate.

Predsjednik klastera "Crnogorski pršut" Jovan Kaluđerović naja-vio je da bi se već u februaru na tržištu mogle naći prve količine crnogorskog pršuta sertifikovanog po evropskim standardima.

"Uvjereni smo da ćemo ubrzo ispuniti sve pretpostavke i da će upravo naš proizvod biti prvi iz Crne Gore koji će dobiti geografsku oznaku po standardima Evropske unije", rekao je on.

Kaluđerović je podsjetio da su članovi klastera Crnogorski pršut u protekle dvije godine učestvovali na renomiranim sajmovima i festivalima pršuta u evropskim i zemljama regiona, gdje su za svoj proizvod dobili visoka priznanja.

"To je bila prilika da ostvarimo direktne kontakte sa proizvođači-ma pršute iz evropskih zemalja, koji imaju najdužu tradiciju, kao i da spoznamo koje benefite organizacija jednog ovakvog sajma može obezbijediti ne samo proizvođačima, nego i državi i gradu", kazao je Kaluđerović.

Ove aktivnosti su, kako je dodao, bile podsticaj za ideju da "sajam pršuta organizujemo i mi na Cetinju, i u tom kontekstu smo ini-cirali saradnju sa Prijestonicom Cetinje i Turističkom organizaci-jom".

"Sa njima smo udružili snage sa namjerom da osnažimo konku-rentnost Cetinja u privrednom i turističkom smislu. Rezultat naših zajedničkih dogovora jeste i ova današnja najava prvog međuna-rodnog Sajma pršute MESAP", rekao je Kaluđerović.

Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter kazao je da TOCT nastoji da diversifikuje svoj turistički proizvod, pažljivo prateći potrebe savremenog turiste.

"Festivali i sajmovi su danas postali najbrže rastuća turistička po-nuda, služe kao jedan od alata promocije i mogu koristiti u promje-ni imidža grada. Osim toga, predstavljaju nadogradnju turističke ponude koja rezultira povećanjem konkurentosti destinacije", na-veo je on.

Za organizaciju sajmova ovoga tipa, kako je ocijenio, izuzetno je važno učešće i podrška države i relevantnoh nacionalnih institu-cija, dodajući da su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija i klaster Crnogorski pršut već opredijeli značajna sredstva za orga-nizaciju sajma.

Pozivnicu za učešće na prvom MESAP-u upućena je svim registro-vanim proizvođačima suhomesnih proizvoda iz Crne Gore, kao i brojnim proizvođačima iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine i zemalja EU.

Kompanije Mtel i Savana, i Hajriz Brčvak iz Bijelog Polja, do-bitnici su ovogodišnjih nagrada za filantropiju Iskra, koje Fond za aktivno građanstvo (FAKT) dodjeljuje od 2009. go-

dine pod motom "Da dobro postane navika".

Na održanoj svečanosti na Cetinju, dodijeljeno je i šest specijalnih priznanja, od čega dva posthumno.

Kompaniji Mtel dodijeljena je nagrada za doprinos na nacional-nom nivou, Savani za doprinos lokalnoj zajednici, dok je Brčvaku nagrada dodijeljena za individualni doprinos.

Specijalna priznanja za doprinos lokalnoj zajednici dodijeljena su Sava osiguranju i kompaniji Amplitudo, a za građanski doprinos priznanja su dobili Zef Dedvukaj, Milovan - Milo Janković, Jelena Krivčević i Savo Knežević.

Aleksadar Šime Dedović posthumno je dobio specijalno priznanje za građanski doprinos opštem dobru, a posthumno priznanje do-dijeljeno je i dobrotvorima Tomu i Stani Luketić.

U obrazloženju za dodjelu nagrade za doprinos na nacionalnom nivou, navodi se da Mtel "godinama unazad pruža podršku kulturi, nauci, zdravstvu, sportu i drugim aktivnostima važnim za razvoj crnogorskog društva, bilo u novcu, proizvodima ili uslugama". Mtel je, podsjećaju iz Fakta, uveo optički internet u školama u Crnoj Gori, kroz projekat Telemedicine, Klinički centar povezan je sa op-štim bolnicama u Beranama, Baru i Pljevljima. Kompanija podr-žava i projekte koji podstiču podizanje svijesti građana o vitalnim pitanjima za zdravlje, poput kampanje "Prava priča", o prevenciji raka dojke...

Savana čiji je osnivač Podgoričanin Veselin Mijač, koji decenijama živi u Švedskoj, tokom ove godine izdvojila je oko 370.000 eura za društveno odgovorno poslovanje. Od toga, kao jedna od najznačaj-nijih, kako se navodi u obrazloženju za dodjelju nagrade, je dona-

57


Tri "Iskre" i šest priznanja za filantropiju

Svečanost na Cetinju

Nagradu Iskra Fakt dodjeljuje, u saradnji sa Privrednom komorom i Upravom za dijasporu – Ministarstvo vanjskih poslova, uz podršku Fondacije "Ćano Koprivica", Fonda braće Rokfeler i Evropske komisije.

cija za obnovu zgrade Osnovne škole "Milorad Musa Burzan", čiji je Mijač nekadašnji đak.

Hajriz Brčvak je, pored ostalog, donirao i pomogao u prikupljanju desetina hiljada eura za liječenje djece širom Crne Gore, svim uče-nicima Osnovne škole "Vuk Karadžić" u rodnoj Bistrici obezbijedio obroke do kraja polugodišta, a pokretač je i odbrane rijeke Bistrice...

Samo u proteklih nekoliko godina, zahvaljujući aktivizmu i huma-nitarnom radu Zefa Dedvukaja, izgrađeno je 11 kuća za socijalno ugrožene porodice u Malesiji.

Savo Knežević je priznanje dobio za izuzetak doprinos procesu so-cijalne inkluzije, a Jelena Krivčević za aktivnosti koje su doprini-jele da danas u Crnoj Gori postoji 100 i još toliko seoskih domaćin-

stava onih koja žele da se registruju i bave se seoskim turizmom...

Posthumno priznanje Dedoviću dodijeljeno je za njegov doprinos društvenom razvoju, humanitarni rad, doprinos unapređenju sek-tora bezbjednosti, odbrane, vojske i doprinos evroatlantskim inte-gracijama Crne Gore, o kojima je, podsjećaju iz Fakta, među prvi-ma prvi počeo da govori.

Tomo i Stana Luketić iz Budve ostavili su zemljište od 40 hiljada kvadrata u centru grada za školovanje djece. Godine 1991. Opština Budva i katastar preknjižili su kompletnu imovinu u vlasništvo lo-kalne uprave, ali je Marko Carević, predsjednik Opštine nedavno kazao da će lokalna vlast na čijem je čelu "ispuniti njihov zavjet i odužiti se ovim humanim ljudima, gradeći objekat u skladu sa njihovom željom".

58


Privreda trpi zbog Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda

Sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Uprave za inspekcijske poslove

U Privrednoj komori Crne Gore, 25. decembra 2019. godine, organizovan je radni sastanak turističkih poslenika, pred-stavnika Ministarstva zdravlja i Uprave za inspekcijske po-

slove, u vezi sa implementacijom Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda.

Učestvovali su: potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Fili-pović, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Sanja Marković, generalna direktorica Direktorata za međunarodnu sa-radnju i harmonizaciju propisa Ministarstva zdravlja Slađana Pa-vlović, glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin i pred-stavnici turističko-ugostiteljske djelatnosti.

Sastanak je organizovan u skladu sa zaključkom sa III sjednice Od-bora udruženja turizma i ugostiteljstva, održane 6. decembra 2019, sa ciljem da se otklone neujednačenosti pri primjeni navedenog zakona i pruži bliže tumačenje pojma "otvoreni prostor" (bašte, te-rase...), gdje je moguće dozvoliti upotrebu duvanskih proizvoda.

Privrednici su istakli da je Zakon veoma rigidan i da prouzrokuje veoma negativne efekte po privredu, te da neće recipročno ima-ti pozitivni efekat na zdravlje ljudi. Oni su istakli da ugostiteljski objekti, od početka primjene Zakona u avgustu ove godine, bilje-že pad prometa od 30 do 50 odsto, što će se odraziti na državni budžet zbog manjeg priliva poreza na dodatu vrijednost. Izrazili su bojazan da će rigidna primjena zakona dovesti do otpuštanja radnika u ugostiteljskim objektima. Privrednici naglašavaju da u potpunosti poštuju zakon, ali apeluju na Ministarstvo zdravlja da pruži fleksibilnije tumačenje člana 16 kojim se definiše zatvorni prostor, odnosno prostor koji se smatra otvoren (baste, terase) I u kojima je dozvoljena upotreba duvanskih proizvoda.

Naime u članu 16. Zakona se navodi: "Zatvoreni prostor je prostor napravljen od bilo kakvog materijala koji ima krov ili tavanicu koja je nepokretna ili pokretna, vrata, prozore i prolaze koji su u potpu-nosti zatvoreni stalno ili povremeno ili prostor kod koga se manje od polovine površine spoljnih zidova tog prostora sastoji od otvora u koje se ne računaju otvori za prozore i vrata (hodnici, liftovi, ste-penice, holovi, vozila, zajedničke prostorije, kafeterije, toaleti, sa-loni, trpezarije i pomoćni objekti - skladišta ili barake, kao i drugi spojeni ili povezani prostori)".

Fleksibilnijim tumačenjem bi se dozvolilo pušenje u natkrivenim i povremeno zatvorenim terasama, baštama ugostiteljskih objeka-ta, što je, navode, praksa i u pojedinim evropskim državama. Pri-vrednici zaključuju da Zakon neće smanjiti upotrebu duvanskih proizvoda, te da bi mnogo bolje efekte za postizanje odvikavanja od korišćenja duvanskih proizvoda imala kontinuirana edukativ-na aktivnost usmjerena prije svega na mlade ljude i obrazovne institucije.

Predstavnica Ministarstva smatra da se Zakon mora doslovno po-štovati, čak i za baste i terase, te da jedina razmišljanja u pravcu njegove izmjene idu da se učini još rigoroznijim. Ministarstvo je napravilo analizu efekata i predvidjelo da će u prvim mjesecima primjene Zakona doći do pada prometa u ugostiteljskim objekti-ma, ali smatraju da će dugoročni efekti ipak biti pozitivni, ako se uzme u obzir da će osoblje manje izostajati sa posla zbog bolesti, manje će se ulagati u održavanje opreme i slično. U osvrtu na stav da bi edukacija više doprinijela smanjenju upotrebe duvanskih proizvoda nego primjena ovog zakona, predstavnica Ministarstva je kazala da je ovo samo jedna od predviđenih mjera među kojima

59


Komori priznanje INVENTA za partnera godine

IPC Tehnopolis

Povodom obilježavanja završnice još jedne uspješne radne godine Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis je 12. decembra 2019. godine organizovao svečanost na kojoj su

prezentovani ostvareni rezultati, dodijeljena priznanja INVENTA za 2019. godinu i otvorena FILA laboratorija.

Privredna komora Crne Gore dobitnik je nagrade INVENTA za par-tnera godine, koju je predsjedniku Vlastimiru Goluboviću uručio direktor Tehnopolisa Ratko Bataković.

Predsjednik Golubović je zahvalio u ime Privredne komore i svoje lično na priznanju, ističući zadovoljstvo saradnjom sa IPC Tehno-polis, prije svega na brojnim projektima.

-Tehnopolis je za nešto više od tri godine postojanja opravdao od-luku o osnivanju i pružio podstrek mladim ljudima, prije svega Ni-kšića, koji su spremni da svojim znanjem razviju preduzetničke kapacitete - kazao je Golubović.

Na svečanosti u Nikšiću, pored Privredne komore, priznanja za po-seban doprinos ostvarenim rezultatima dobili su i Kancelarija za evropske integracije, Arterija studio d.o.o., Minuta Consulting d.o.o, Dnevne novine d.o.o., i zaposleni u IPC Tehnopolisu – Vanja Zorić Šundić, Miljana Peković i Ratko Bataković.

Nakon uručenja nagrada, predsjednik Opštine Nikšić Veselin Gr-bović i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golu-bović otvorili su FILA inovativnu laboratoriju u oblasti pametne poljoprivrede. Ova laboratorija, savremeno tehnološki opremljena, omogućiće bolju saradnju predstavnika biznisa i istraživača kako bi se stimulisalo stvaranje i finansiranje inovativnih rješenja.

će biti i popularisanje programa zdravih stilova života.

Turistička inspekcija će i dalje dosljedno kontrolisati primjenu Zakona, a dežurstva su najavljena i tokom predstojećih praznika. Nakon prvih mjeseci tokom kojih je ukazivala privrednicima na nepravilnosti, uslijedilo je kažnjavanje fizičkih i pravnih lica gdje se ne poštuje Zakon. Ova inspekcija je u 2019. godini napisala 607 prekršajnih naloga u vrijednosti 160.700 eura koje su se odnosile na nepoštovanje Zakona o taksama na duvanske proizvode, a od 14. avgusta i početka primjene ovog propisa, 223 kazne na ukupno 59.520 eura.

Zaključci sa sastanka:

• Privrednici smatraju da bi zbog izraženog pada prometa od prosječno 30% za pola godine primjene zakona, kao i nega-tivnih finansijskih efekata po privredu i Budžet CG, trebalo sagledati mogućnost za fleksibilnije tumačenja prostora i izgleda bašti i terasa na kojima će biti dozvoljena upotreba duvanskih proizvoda. Ukazano je da su odgovorni privredni-ci pripremajući se za implementaciju ovog zakona, uložili značajna sredstva na opremanje bašti i terasa (klizna stakla, spoljne grijalice, troškovi struje, plina za zagrijevanje otvore-nog prostora…), a koje bi zbog eventualnog rigidnog tumače-nja Ministarstva zdravlja bila propala investicija;

• Ministarstvo zdravlja će u pisanoj formi dostaviti Privrednoj komori tumačenje člana 16 zakona, u kome će detaljno obra-zložiti koje kriterijume moraju da ispune terase ili bašte da bi se dozvolila upotreba duvanskih proizvoda. Privrednici su izrazili nadu da će tumačenje biti fleksibilno;

• Privredna komora će napraviti analizu uporednih iskustva zemalja EU I regiona koji su imlementirali direktive iz ove oblasti. Privrednici su saglasni da se u susret pristupanju EU moraju implementirati direktive evropskog zakonodavstva, ali podvlače da nam uzor u tome trebaju biti zemlje EU koje su u skladu sa stepenom privrednog razvoja različito defini-sale ovu oblast;

• Privrednici smatraju da nisu sagledani svi mogući negativni finansijski efekti po privredu i budžet CG koji će nastati im-plementacijom ovog zakonskog propisa. Te navode potkri-jepili su finansijskim pokazateljima na prosječno smanjenje prometa od 30% za period septembar – decembar 2019, a koji će u istom iznosu umanjiti prilive budžeta po osnovu PDV-a, poreza i doprinosa na zarade jer su zbog smanjenog obima poslovanja primorani da otpuštaju zaposlene;

• Navedeno je da namjenski prihodi naplaćeni u prethodnom periodu koji se odnose na upotrebu duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima, u skladu sa Zakonom o taksama na upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i aku-stičnih uređaja u ugostiteljskim objektima ("Službeni list CG", broj 37/17), kao I kazne za nepoštovanje ovog propisa, predsta-vljaju značajna sredstva kojih više nema, a koja su se mogla upotrijebiti za edukaciju duvanskih ovisnika i prevenciju I edukaciju mladih o štetnosti upotrebe duvanskih proizvoda. Ističu da namjenska sredstva uložena u edukaciju I preven-ciju imaju pozitivniji efekat na javno zdravlje, nego rigidna primjena ovog zakonskog propisa.

60


Mjere zaštite od požara kod projektovanja

Okrugli sto u saradnji sa Inženjerskom komorom

Privredna komora Crne Gore i Inženjerska komora Crne Gore organizovale su 23. decembra 2019. godine okrugli sto "Mjere zaštite od požara kod projektovanja".

Cilj skupa je bio da se analiziraju postojeći sistemi zaštite od po-žara u Crnoj Gori i daju predlozi za unapređenja postojećeg stanja i formulišu zaključci sa kojima bi upoznali nadležne za ovu oblast.

Razgovarano je o zaštiti u drumskim tunelima i objekima. Takođe je bilo riječi o protivpožarnim premazima i zaštiti čeličnih kon-strukcija.

Uvodne riječi imali su potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Danilo Gvozdenović i predsjednik Inženjerske komore Srđan La-ković.

Potpredsjednik Privredne komore Gvozdenović ukazao je na veo-ma dobru saradnju dvije asocijacije, te pozvao na njeno intenzivi-ranje u organizovanju edukacija tokom 2020. godine.

- Tema ovog okruglog stola je značajna ne samo za struku, već i za sve građane - rekao je Gvozdenović.

Predsjednik Inženjerske komore Laković istakao je veliki trud ove asocijacije u organizaciji edukacija u čemu su postigli zapažene rezultate.

- Oblast zaštite od požara, jedna od prioritetnih u svijetu po znača-ju, kod nas je novim zakonom ostala neuređena. Naš je zahtjev da se ova izuzetno značajna oblast precizno uredi zakonom – kazao je Laković.

Mjere zaštite u drumskim tunelima predstavio je spec.sci.zop Ve-lizar Čađenović, IKCG.

Požari u tunelu mogu biti katastrofalnih proporcija kada su u pita-nju ljudski životi, o čemu svjedoče oni koji su se dogodili u Austriji, Švajcarskoj i Francuskoj gdje je stradala 221 osoba, te pričinjena šteta procijenjena na oko 210 miliona eura.

Radi poboljšanja sigurnosnih uslova u tunelima Evropski parla-ment u aprilu 2004. godine donio je novu smjernicu br. 2004/54 EC o sugurnosti u drumskim tunelima. Smjernice se prvenstve-no odnose na tunele dužine veće od 500 m. Obavezna je primjena smjernice na sve tunele koji su u fazi projektovanja, dok se tuneli u eksploataciji moraju analizirati i rekonstruisati kako bi se doveli na isti nivo bezbjednosti kao i novoprojektovani.

Saobraćajni tuneli odredjene dužine moraju imati, uz sve preven-tivne mjere (ventilacija, video nadzor, javljače požara, hidrantsku mrežu, protivpožarne aparate) i vatrogasnu jedinicu sa određe-nom opremom i sredstvima za brzu intervenciju. U dosadašnjim slučajevima svi proračuni oko rješavanja pitanja sistema ventila-cije, vremena zaštite ljudi u skloništima i korišćenja drugih sis-tema koji utiču na bezbjednost ljudi nijesu bili realni, ocijenio je Čađenović.

Gospodin Čađenović je u nastavku govorio i o zaštiti objekata vi-sokogradnje od požara.

Prilikom izlaganja je pojašnjena zakonska regulativa, te tehnički zahtjevi za projektovanje i izgradnju visokih objekata.

Protivpožarne premaze i zaštitu čeličnih konstrukcija odnosno za-konsku regulativu i preventivne mjere bezbjednosti prezentovao je dipl.ing.tehnologije Dragan Radonjić, MTF, Univerzitet Crne Gore.

Zaštiti čeličnih konstrukcija kao i pripremi podloge za nanošenje premaza treba temeljno pristupiti, jako je važno ispoštovati para-metre koji se tiču vlažnosti vazduha, spoljašnje temperature i dru-ge. Skrenuo je pažnju i na to da su ovi premazi jako skupi i da in-spekcijski organi trebaju da provjeravaju da li se ugrađuju količine predviđene projektnom dokumentacijom.

Na kraju je dogovoreno da se formira komisija koja će dati predlog zaključaka, koji su proistekli sa okruglog stola.

61


Kroz sedam prethodnih ciklusa, ovaj program je prošlo nešto više od 23.000 visokoškolaca.

Program stručnog osposobljavanja osoba sa visokim obrazovanjem

ZZZCG

davci su iskazali za oblast ekonomije, građevine, prava, turizma, arhitekture, internet tehnologija, jezika i turizma", saopšteno je iz ZZCG.

Godišnje se na osposobljavanju u prosjeku uključi između 3.000 i 3.500 diplomaca. Podsjetimo, kroz Program stručnog osposoblja-vanja lica sa visokim obrazovanjem, kroz sedam prethodnih ciklu-sa, prošlo je nešto više od 23.000 visokoškolaca.

"Stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za po-laganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obra-zovanjem. Prema analizi koju je sprovelo Ministarstvo prosvjete, u saradnji sa Poreskom upravom, oko 50% korisnika poslije zavr-šenog Programa stručnog osposobljavanja nastavlja radni angaž-man kod istog ili drugog poslodavca", poručuju iz ZZCG.

Nakon drugog kruga povezivanja korisnika Programa struč-nog osposobljavanja lica sa stečenim visokom obrazova-njem, poslodavca su dobila još 92 visokoškolca, saopšteno

je iz ZZZCG.

U prvom krugu je upareno 2.917 lica sa diplomom fakulteta, bez radnog iskustva u nivou obrazovanja što znači da je, u osmoj ge-neraciji, sa poslodavcima povezano ukupno 3.009 visokoškolaca. Poslodavca nije dobilo oko 150 visokoobrazovanih lica.

Spiskovi uparenih poslodavaca i visokoškolaca iz oba kruga po-vezivanja stručnog osposobljavanja 2019. nalaze se na sajtovima Zavoda za zapošljavanje, eUprave, Uprave za kadrove i Ministar-stva prosvjete.

- Ove godine je oglašeno 11.613 slobodnih mjesta od čega 7.249 iz privatnog, a 4.364 iz javnog sektora. Najveće interesovanje poslo-

62


U fokusu regularnost rada obveznika tokom zimske turističke sezone

Poreska uprava Crne Gore

Zimska turistička sezona predstavlja period u kojem zbog povećanog broja turista intenzivira privredna aktivnost, te će i aktivnosti Poreske uprave u narednim mjesecima biti

usmjerene na povećanje stepena poštovanja poreskih propisa kod obveznika čiji biznis je dio zimske turističke ponude Crne Gore.

Poreska uprava je pripremila kapacitete svojih servisnih službi radi pružanja potrebne logistike i stručnih savjeta poreskim obve-znicima, a izrađen je i Informator koji sadrži odgovore na najčešća pitanja, kako bi se olakšalo poslovanje privrednicima, a naroči-to onima koji počinju biznis, obavljaju sezonsku djelatnost ili se bave ugostiteljskom djelatnošću i djelatnošću izdavanja privatnih smještajnih kapaciteta.

Treba naglasiti i da će poreska inspekcija u narednim mjesecima pratiti regularnost poslovanja poreskih obveznika sa aspekta regi-strovanja djelatnosti, evidentiranja prometa i zapošljavanja radne snage, kod djelatnosti koje su prepoznate kao visokorizične i na

osnovu rizika utvrđenog kod pojedinačnih poreskih obveznika, a sve u cilju suzbjanja sive ekonomije.

S obzirom da zimski period tradicionalno obilježavaju manifesta-cije zabavnog karaktera u periodu novogodišnjih praznika u ugo-stiteljskim objektima i na gradskim trgovima, kao i bogata ponuda u zimskim turističkim centrima tokom sezone skijanja, to će ak-tivnosti Poreske Uprave biti intezivne, kako u sjevernoj regiji, tako i u primorskim opštinama i na teritoriji Glavnog grada.

Imajući u vidu navedeno, kao i najavljenu uspješnu zimsku sezo-nu, očekuje se da će najveći dio privrednika koji posluju u tursitič-ko-ugostiteljskom sektoru dobrovoljno poštovati poreske propise, te da će zimska turistička sezona opravdati fiskalni potencijal koji posjeduje, kroz uspješnu naplatu javnih prihoda koji se koriste za finansiranje infrastrukturnih potreba u državi, saopštavaju iz Po-reske uprave Crne Gore.

63


Novi Data centar pušten u rad

Kroz reprogram duga naplatili 61,8 miliona eura

Novi Data centar Poreske uprave (PU) pušten je u produkcio-ni rad. Iz PU su kazali da je projekat nabavke i implementa-cije novog Data centra, ukupne vrijednosti 450 hiljada eura,

koji je realizovan tokom prethodne dvije godine, završen pušta-njem novog Data centra u produkcioni rad.

"Novi Data centar predstavlja prostor i infrastrukturu koja omo-gućava nesmetan, siguran i neprekidan rad serverske, storage i in-formaciono-komunikacione opreme koja je u njemu smještena, u režimu rada 24/7/365, sa minimalnim predvidivim vremenom ne-dostupnosti", kazali su iz Poreske uprave, prenosi Mina Business.

Oni su dodali da Data centar posjeduje nove tehnološko-infor-matičke metode zaštite, od kontrole fizičkog pristupa, preko una-pređenja mehanizama visoke dostupnosti i zaštite podataka, do mjera zaštite ključne opreme Informacionog sistema PU.

Data centar je izgrađen na centralnoj lokaciji u skladu s međuna-rodnim standardima sigurnosti adekvatnim za sisteme tog zna-čaja i važnosti. On ispunjava sve zahtjeve iz standarda ISO:27001 koji se bavi upravljanjem bezbijednošću informacionih sistema (ISMS), koji se odnose na obezbjeđivanje prostorija za smještanje ICT opreme i njenu zaštitu od neovlašćenog pristupa na fizičkom nivou, zaštitu od negativnog atmosferskog uticaja, od prekida napajanja električnom energijom, zaštitu ICT opreme kroz imple-mentaciju sistema za hlađenje i sistema automatske protivpožar-ne zaštite, te adekvatnog nadzora kroz upotrebu centralnog siste-ma za upravljanje i notifikaciju kritičnih događaja.

Porseka uprava je, kako su kazali njeni predstavnici, u cilju uspje-šne realizacije projekta sprovela niz aktivnosti na implementaci-ji sigurne sobe visoke dostupnosti, kako bi se obezbjedio najveći stepen zaštite od spoljašnjih rizika. Oni su naveli i da je kvalitet ugrađene opreme podržan odgovarajućim sertifikatima.

"Implementacija novog Data centra dio je strategije razvoja infor-macionog sistema PU u cilju obezbjeđivanja informacionog siste-ma visoke dostupnosti, kao mehanizma pouzdane podrške svim poslovnim procesima u poreskom organu. On je i neophodan pre-duslov za implementaciju budućeg integrisanog informacionog sistema čija je nabavka planirana kroz projekat Reforma poreske administracije u Crnoj Gori, finansiran kroz zajam sa Svjetskom bankom", zaključuje se u saopštenju.

Poreska uprava (PU) je kroz reprogram poreskog duga do sada naplatila 61,82 miliona eura, dok je zbog nepoštovanja zako-na ukinuto više od 1,5 hiljada rješenja.

"Dosadašnjom realizacijom Zakona o reprogramu poreskog potra-živanja preduzeća, među kojima je i značajan broj obveznika sa crne liste, su do sada izmirili potraživanja od 49,12 miliona eura, građani 8,45 miliona, a javna preduzeća i ustanove 4,24 miliona eura", rekli su u PU agenciji Mina-business.

Zakon o reprogramu poreskog duga usvojen je krajem 2016. godi-ne. Za reprogram se na početku prijavilo skoro 6,5 hiljada dužnika, a uslovi su bili da uplate jednokratno 10 odsto ukupnog duga na početku, a preostali dio plaćaju u 60 mjesečnih rata. Iz PU su kazali da je, prema evidenciji uplata obaveza kroz reprogram poreskog duga, do sada prihodovano skoro 61,82 miliona eura, pri čemu sto-pa naplate reprogramiranih obaveza iznosi 71,76 odsto.

"Obaveze obuhvaćene reprogramom odložene su na do pet godina, te je tokom 2017. godine naplaćeno 24,25 miliona eura, prošle go-dine 20,14 miliona eura, a tokom dosadašnjeg perioda ove godine 17,42 miliona eura", precizirali su iz PU.

Iz te institucije očekuju da će po osnovu reprograma ukupna na-plata u ovoj godini premašiti 20 miliona eura, pri čemu uspješna realizacija te aktivnosti zavisi i od dinamike izmirivanja dospjelih obaveza poreskih obveznika koji su ušli u reprogram.

"Poreska uprava intenzivno prati sve poreske obveznike koji su ušli u reprogram, kako sa aspekta izmirivanja reprogramiranih obaveza, tako i sa aspekta redovnog servisiranja tekućih obaveza. Do sada je donijeto više od 1,5 hiljada rješenja kojima se ukidaju rješenja o reprogramu kod poreskih obveznika koji nijesu pošto-vali propis, sa ukupnim dugom od oko 60 miliona eura. Imajući u vidu da je ukidanjem rješenja o reprogramu tim poreskim obve-znicima dospio ukupan dug, to se prema njima u kontinuitetu pre-duzimaju sve dostupne mjere prinudne naplate, a krajnja mjera predviđena planom za upravljanje poreskim dugom je predlaganje stečajnog postupka nakon što se isrcrpe svi ostali mehanizmi na-plate", objasnili su iz ove institucije. Na taj način je, kako se dodaje, do sada predlog za pokretanje stečajnog postupka pripremljen za 471 poreskog obveznika kojima je ukinuto rješenje o reprogramu, sa ukupnim iznosom duga od 26,07 miliona eura.

64


Carinarnica Kotor naplatila 20 odsto više prihoda u 2019.

Aktuelnosti u područnoj jedinici Uprave carina

Područna jedinica Carinarnica Kotor jedna je od četiri po-dručne jedinice koje funkcionišu u sastavu Uprave carina. Specifičnost u odnosu na carinarnice Podgorica, Bijelo Polje

i Bar ogleda se u činjenici da su u PJ Carinarnici Kotor zastupljeni skoro svi vidovi saobraćaja, odnosno pomorski, vazdušni i drum-ski.

Granični prelazi koji se nalaze pod teritorijalnom nadležnošću PJ Carinarnice Kotor su:

• Aerodrom Tivat,

• Luke Kotor, Tivat, Zelenika i Kumbor

• Drumski granični prelazi: Debeli Brijeg, jedini u Crnoj Gori koji se graniči sa Evropskom unijom i Sitnica, granični prelaz ka-tegorisan za putnički promet prema BiH.

U ljeto 2019. godine otvoren je novi granični prelaz Kumbor, mo-dernog arhitektonskog rješenja, kvalitetne izrade, pravilno pozi-cioniran u marini, kompletno opremljen namještajem i računar-

skom opremom. Marina posjeduje 238 vezova na kojima se mogu vezati plovila dužine od 7 do 120 m, heliodrom, benzinsku stanicu za snabijevanje plovila gorivomi pruža sve ostale usluge karak-teristične za ovu vrstu djelatnosti. Operater luke je privredni su-bjekt D-Marin, član renomirane međunarodne Dogus grupe koja sa uspjehom upravlja sa ukupno 14 marina na Mediteranu i posebnu pažnju posvećuje visokom nivou usluga i društveno odgovornom obavljanju djelatnosti, što predstavlja jedan od razloga za vjero-vanje u stabilno i sigurno poslovanje uz poštovanje, uvažavanje i primjenu zakonskih propisa Crne Gore koji definišu postupanja u pomorskom saobraćaju.

Upravna zgrada Carinarnice nalazi se u Kotoru, u industrijskoj zoni, u kojoj poslove iz svoje nadležnosti obavlja Carinska isposta-va za carinsko upravni-postupak, akcize i posebne poreze, a u ne-posrednoj blizini iste funkcioniše i unutrašnja Carinska ispostava Terminal Kotor sa pripadajućim kamionskim terminalom.

Osnovne funkcije svih carinskih službi, fiskalnu, zaštitnu i bezbje-dnosnu, carinski službenici

65


U posljednje tri godine otkrivena 73 carinska prekršaja, izrečeno preko 50.000 eura novčanih kazni, oduzeto robe u vrijednosti od preko 100.000 €, spriječeno krijumčarenje 268 kg marihuane i 44 kg heroina.

PJ Carinarnice Kotor obavljaju u punom kapacitetu, shodno po-stojećim uslovima i stepenu razvoja, tehničkoj opremljenosti, po-stojećoj kadrovskoj strukturi, obučenosti i sposobnosti službeni-ka, prateći trendove prisutne na globalnom nivou i istovremeno vodeći računa o pozicioniranju i razvoju Crne Gore kao otvorene turističke destinacije.

Statistička obrada podataka u 2019-oj godini bilježi:

• rast naplate prihoda na nivou Područne jedinice Carinarnice Kotor od preko 20 % ili više od 13.400.000 € u odnosu na prošlu godinu,

• do sada u 2019-oj godini evidentiranih:• na pomorskim graničnim prelazima 7.079 svih vrsta plo-

vila, • na Aerodromu Tivat preko 1.300.000 putnika i 6.964 ra-

znih vazduhoplova,• na Debelom Brijegu preko 2.800.000 putnika i 717.079 vo-

zila.

U potpunosti svjesni prisutne opasnosti od terorizma, prekogra-ničnog kriminala, krijumčarenja i sive ekonomije, carinski služ-benici efikasnimi sistematskim utvrđivanjem rizika i primjenom svih mjera i aktivnosti neophodnih za umanjenje izloženosti is-tom, a koje se odnose na prikupljanje podataka i informacija, ana-liziranje i procjenjivanje rizika, te redovno provjeravanje i pregled postupaka i njihovih rezultata, primjenjujući lokalnu i centralnu analizu rizika, postižu zadovoljavajući balans između potrebe za efikasnim i brzim postupanjem i poštovanja bezbjednosno-zašti-tnog faktora.

O rezultatima rada PJ Carinarnice Kotor govore podaci da su u po-sljednje tri godine otkrivena 73 carinska prekršaja, izrečeno preko 50.000 eura novčanih kazni, oduzeto robe u vrijednosti od preko 100.000 €, spriječeno krijumčarenja narkotika u količini od oko 268 kg marihuane i 44 kg heroina, utvrđeno 417 novih carinskih vrije-dnosti robe i drugi.

U PJ Carinarnici Kotor se sprovode svi carinski postupci (izvoz, pasivno oplemenjivanje, ponovni izvoz, privremeni uvoz i aktivno oplemenjivanje, stavljanje robe u slobodan promet, povraćaj robe, skladištenje robe, uništenje robe) i dozvoljena upotrebe robe, pro-cedure specifične za vazdušni i pomorski saobraćaj, postupa se po zahtjevima za povraćaj dijela plaćene akcize i za izdavanje dozvo-la oslobođenih korisnika akciznih proizvoda, redovno se kontro-liše aktivnih 30 carinskih skladišta, protok ljudi, robe i prevoznih sredstava preko graničnih prelaza i u unutrašnjosti carinskog područja, a u skladu sa nadležnostima i ovlašćenjima propisanim Carinskim zakonom i Zakonom o carinskoj službi.

Ono što posebno treba istaći jeste kontinuirana saradnja i dvo-smjerna komunikacija sa privrednim okruženjem. Organizova-njem Dana otvorenih vrata, redovnim i periodičnim sastancima kojise održavaju na svim hijerarhijskim nivoima Uprave carina, po različitoj tematici (pojednostavljeni postupak, postupci u po-morskom saobraćaju, malogranični promet, problemi u funkcio-nisanju, primjedbe i pritužbe na rad, priprema za primjenu novih zakonskih propisa...), postiže se ono što je svima cilj i interes, a to je zakonom propisano, efikasno i kvalitetno sprovođenje carinskih postupaka i procedura.

Posebno je potrebno naglasiti saradnju koja se ostvaruje i sa dru-gim državnim organima, Upravom policije, Upravom pomorske si-gurnosti i Upravom za inspekcijske poslove, sa kojima na dnevnoj osnovi, zajedničkim kontrolama i stalnim monitoringom, u skladu sa strategijom intergisanog upravljanja granicom, doprinosimo uspješnoj zaštiti carinskog područja Crne Gore.

Shodno navedenom, a i samom strateški geografskom pozicioni-ranošću, jasna je bitnost uloge Područne jedinice Carinarnice Ko-tor u cjelokupnom funkcionisanju carinskog sistema Crne Gore.

Svjesnost i razumijevanje svakodnevnih izazova sa kojima se suo-čavaju carinski službenici, a koje nameću kontinuirano poveća-nje frekvencije saobraćaja, dinamičan razvoj u svakom smislu, te zahtjevi privrednog okruženja za što brži i lakši protok roba, ljudi i prevoznih sredstava, govori u prilog tome da će PJ Carinarnica Kotor i u narednom periodu biti iskren partner »zdravom i pozitiv-nom« dijelu privredne zajednice izajedno sa njom stvarati bezbje-dan i poželjan ambijent za poslovanje, a istovremeno biti i jedan od ključnih učesnika u borbi protiv sive ekonomije.

66


Indicator of the work results of the Kotor Customs House is the data showing that 73 customs offenses were discovered in the last three years, fined over € 50,000, confiscated goods worth over € 100,000, drug trafficking prevented in the amount of about 268 kg of marijuana and 44 kg of heroin, determined new customs value of goods in 417 cases etc.

Customs House Kotor - actualities in the branch unit

Customs Administration

Branch unit Customs House Kotor is one of four branch units that operate within the Customs Administration. The spe-cificity with respect to the customs houses of Podgorica,

Bijelo Polje and Bar is reflected in the fact that almost all types of traffic, namely maritime, air and road traffic, are present in the Customs House Kotor.

Border crossings under the territorial jurisdiction of the Customs House Kotor are:

• Airport Tivat

• Ports of Kotor, Tivat, Zelenika and Kumbor

• Road border crossings: Debeli Brijeg, the only one in Monte-negro bordering the European Union, and Sitnica, a border crossing categorized for passenger traffic to Bosnia and Her-zegovina.

In the summer of 2019, a new border crossing Kumbor was opened, with a modern architectural solution of high quality workman-ship, properly positioned in the marina, fully equipped with furni-ture and computer equipment. The marina has 238 berths where vessels from 7 to 120 m in length can be moored, a heliport, a petrol station for supplying vessels with fuel and provides all other ser-vices characteristic of this type of activity. The port operator is a business entity D-Marin, a member of the renowned international Dogus Group, which successfully manages a total of 14 marinas in the Mediterranean and pays special attention to high level of services and socially responsible business performance, which is one of the reasons for believing in a stable and safe operation with adherence to, compliance with and application of the legal regulations of Montenegro defining the procedures for maritime

transport.

The Management building of the Customs House is located in Ko-tor, in an industrial zone where the Customs office for customs ad-ministrative procedure, excise duties and special taxes performs its tasks, and in its immediate vicinity operates the mainland Cu-stoms office Terminal Kotor with its associated truck terminal.

The basic functions of all customs services, fiscal, security and safety function, customs officers of the Customs House Kotor perform at full capacity, in accordance with the existing conditi-ons and level of development, technical equipment, existing staff structure, training and competencies of officials, following the trends present at the global level and taking into account the po-sitioning and development of Montenegro as an open tourist de-stination.

Statistical data processed in 2019 shows:

• an increase in revenue collection at the level of the Branch Unit Customs House Kotor by over 20% or more than € 13,400,000 compared to last year,

• so far in 2019 recorded the following:

• 7,079 of all types of vessels at sea border crossings,

• Over 1,300,000 passengers and 6,964 various aircrafts at Tivat Airport,

• Over 2,800,000 passengers and 717,079 vehicles at Debeli Brijeg.

Fully aware of the present threat of terrorism, cross-border crime, smuggling and the grey economy, customs officers, by effectively

67


and systematically identifying risks and implementing all mea-sures and activities necessary to reduce their exposure to risks, collecting data and information, conducting risk analysis and risk assessment, and regularly reviewing and controlling procedures and their results, applying local and central risk analysis, achieve a satisfactory balance between the need for effective and expe-ditious treatment and compliance with the security-safety factor.

Indicator of the work results of the Kotor Customs House is the data showing that 73 customs offenses were discovered in the last three years, fined over € 50,000, confiscated goods worth over € 100,000, drug trafficking prevented in the amount of about 268 kg of marijuana and 44 kg of heroin, determined new customs value of goods in 417 cases etc.

All customs procedures are carried out at the Kotor Customs Ho-use (export, outward processing, re-export, temporary import and inward processing, release for free circulation, return of goods, storage of goods, destruction of goods) and allowed use of goods, procedures specific to air and maritime traffic, the requests for re-payment of part of the paid excise duty and for the issuance of permits of exempt users of excise products are handled, 30 active customs warehouses re regularly controlled, the flow of people, go-ods and means of transport across border crossings and inland of the customs territory are regularly monitored, in accordance with the competences and powers prescribed by the Customs Law and the Law on Customs Service.

What should be emphasized is the continuous cooperation and two-way communication with the business environment. By or-ganizing Open Door Days and holding regular and periodic me-etings at all hierarchical levels of the Customs Administration,

on different topics (simplified procedure, procedures in maritime transport, small-scale cross-border trade, problems in functioning, complaints and appeals about work, preparation for the imple-mentation of new legislation ...), the goals and interests of all parti-es are achieved, which is the efficient and quality implementation of customs procedures and processes as prescribed by the law.

Particular emphasis should be placed on cooperation with other state bodies, the Police Administration, the Maritime Security Ad-ministration and the Administration for Inspection Affairs, with which we contribute to the successful protection of customs areas of Montenegro, on a daily basis, with joint controls and continuo-us monitoring, in accordance with the integrated border manage-ment strategy.

Accordingly to the above mentioned and its strategic geographical position, the role of the Regional Unit of the Kotor Customs House in the overall functioning of the Montenegrin customs system is of enormous importance.

Awareness and understanding of the day-to-day challenges faced by customs officers, which are imposed by continuous increase in traffic volume, dynamic development in every sense, and the de-mands of the business environment for faster and easier flow of goods, people and means of transport, indicates that the Kotor Cu-stoms House will continue to be a sincere partner in the "healthy and positive" part of the business community and together with it will create a safe and desirable environment for business, and at the same time will be one of the key players in the fight against the grey economy.

68


Grantovi za razvoj naukeMinistarstvo nauke dodijelilo sredstva

Na svečanosti koju je 11. decembra 2019. godine upriličilo Ministarstvo nauke dodijeljena su sredstva za doktorske stipendije, inovativne projekte, dva nova centra izvrsnosti,

strateška partnerstva u sprovođenju predakceleracijskog progra-ma inovativnih startapova, kao i godišnje nagrade najuspješnijim naučnicima i inovatorima. Ceremoniji dodjele grantova prisustvo-vao je predsjednik Vlade Duško Marković, koji je uručio doktorske stipendije, dok je ministarka Sanja Damjanović uručila grantove inovativnim projektima, centrima izvrsnosti, strateškim partner-stvima u sprovođenju predakceleracijskog programa inovativnih startapova.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vlastimir Golubović pri-sustvovao je ovoj svečanosti.

Privredna komora Crne Gore dio je konzorcijuma koji vodi Uni-verzitet Donja Gorica, a koji je dobio sredstva Ministarstva nauke za osnivanje Centra izvrsnosti za digitalizaciju procjene rizika u oblasti mikrobiološke bezbijednosti hrane i parametara kvaliteta radi precizne potvrde autentičnosti hrane, čiji je akronim Food Hub.

Konzorcijum čini 12 institucija, a planirano je da se ustanovljava-njem Centra izgrade potrebni kapaciteti i podstakne razvoj procje-ne rizika u oblasti bezbjednosti hrane i na taj način postane važan činilac zdravstvene zaštite cjelokupnog stanovništva, podstiče održivu proizvodnju hrane u CrnojGori na bazi izvornih resursa i novih tehnologija.

Opšti cilj Centra, definisan u projektnoj aplikaciji, je da ponudi po-uzdana, naučno zasnovana rješenja za uklanjanje rizika za bezbi-jednost hrane i identifikovanje opasnosti, digitalizovane alate za procjenu rizika u oblasti bezbjednosti hrane, pouzdano sertifikova-nje i praćenje autentičnosti hrane, promociju i spremnost za upo-trebu aplikacija u industriji proizvodnje hrane i sektoru turizma.

Pored struktuirane, naučne procjene rizika koja uključuje labora-torijsku i genetsku analizu, Food Hub će se usredsrediti i na potre-bu razvoja odgovarajućeg softvera sa integrisanim upravljanjem podacima, povezivanjem podataka i interaktivnim analizama prehrambenog lanca. Softver će podržati mogućnost analize una-

krsne kontaminacije, geografskih odnosa, udruživanja i praćenja.

Ovlašćenja konzorcijuma obuhvataju razvoj naučne osnove za procjenu rizika u oblasti bezbjednosti hrane, valorizaciju, optimi-zaciju proizvodnje zasnovane na genetskoj i molekularnoj analizi, unapređenje i standardizaciju proizvodne tehnologije i stvara-nje novih patenata. Pored toga, cilj konzorcijuma je unapređenje kvaliteta i bezbjednosti proizvodnje hrane i definisanje standarda kvaliteta i bezbjednosti hrane, što obuhvata sve od zaštite regiona porijekla do parametara kvaliteta, protokola i postupaka koji će ga-rantovati visok kvalitet i bezbjednost hrane. Konzorcijum će se još baviti i problemom nedostatka stručnog kadra i obuke za nauku od vrhunskogz načaja u CrnojGori, kao što su bioinformatika, mole-kularnabiologija, genomika, kao i jačanjem sektora nauke o hrani. Takođe, planirani su programi obuke koji će biti primarno usmje-reni na mlade istraživače koji će se obučavati u međunarodnim naučnim partnerskim institucijama kako bi uspostavili ekspertizu u Crnu Goru i održali dugoročnu saradnju sa njima. Food Hub će imati važnu misiju da poboljša i valorizuje postojeće prednosti cr-nogorske proizvodnje hrane i stvori kritičnu masu naučnika, kom-panija i stranih partnera u cilju razvoja održive proizvodnje hrane, prateći time trendove politika EU.

Konačno, proizvodnja bezbjedne i kvalitetne hrane će služiti kao snažna baza za turistički sektor, promovišući crnogorsku autohto-nu hranu kao izvozni artikal preko turističke ponude. Najuočljiviji direktni društveno-ekonomski razvojni uticaj Food Hub-a jeste stvaranje novih kćerki kompanija i start ap preduzeća, unapređe-nje postojećih domaćih kompanija i privlačenje novihinvesticija.

U pogledu prioriteta utvrđenih u Strategiji pametne specijalizacije (S3) (2019-2024), od osam inovativnih projekata koji su dobili gran-tove tri u okviru prioriteta Informaciono-komunikacione tehnolo-gije, tri u okviru prioriteta Održiva poljoprivreda i lanac vrijedno-sti hrane, dok su dva projekta u okviru Energije i održive životne sredine.

Na pet projekata ostvareno je partnerstvo između privrednih su-bjekata i naučnoistraživačkih ustanova, a na tri projekta partner-stvo između privrednih subjekata. Na jednom inovativnom projek-tu planirano je i osnivanje spin-off preduzeća.

69


Zasijedalo Predsjedništvo

Božović u komisiji Međunarodne trgovinske komore

Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore

Sjednica Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj ko-mori Crne Gore održana je 16. decembra 2019.godine. Sje-dnicu je vodio Vesko Božović, predsjednik Arbitražnog suda

pri Privrednoj komori Crne Gore, a u radu su učestvovali članovi Predsjedništva Arbitražnog suda: Stanko Zloković, Nataša Sekulić, prof.dr Nebojša Vučinić, Nikola Martinović, Vuksan Vuksanović, Pavle D. Radovanović i sekretarka Suda Maja Golović Vojinović.

Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore upoznao je sa aktivnostima Suda u prethodnom periodu i nagla-sio značaj unapređenja rada ovog tijela kroz saradnju sa među-narodnim arbitražnim centrima. Istakao je važnost učestvovanja predstavnika Arbitražnog suda u rad arbitražnih komisija Među-narodne trgovinske komore – ICC. Važnost afirmacije i promocije arbitražnog načina rješavanja sporova u privredi, dobila je na zna-čaju i kroz održavanje Crnogorskog arbitražnog dana u novembru 2019.godine, a koji je okupio eminentne pravnike iz zemlje i regio-na. Jedan od glavnih ciljeva Suda u narednom periodu je unaprje-đenje saradnje sa predstavnicima privrede, pravosuđa i akadem-ske zajednice.

Na sjednici je razmatrana Odluka o isplati nagrada i troškova u arbitražnom postupku. Naime, ovom Odlukom propisuju se isplata nagrade arbitru koji učestvuje u postupku pred Arbitražnim su-dom pri Privrednoj komori Crne Gore i visina naknade troškova koji u arbitražnim postupcima pripadaju arbitru, svjedoku, vješta-ku, stručnom savjetniku, prevodiocu, tumaču, zapisničaru i dru-gim stručnim licima.

Vesko M. Božović, predsjednik Arbitražnog suda pri Privre-dnoj komori Crne Gore izabran je za člana komisije Među-narodne trgovinske komore za arbitražu i alternativno rje-

šavanje sporova, čije je sjedište u Parizu.

Komisiju sačinjavaju članovi iz više od 90 zemalja, uključujući ad-vokate, arbitre, profesore pravnih nauka i oni su svi stručnjaci za međunarodno rješavanje sporova. Ključna misija ove Komisije je da donosi izvještaje i smjernice o pravnim, proceduralnim i prak-tičnim aspektima rješavanja sporova. Komisija ima i istraživačku misiju, pošto predlaže novu politiku i sredstva za inoviranje i pro-movisanje efikasnog, isplativog rješavanja arbitražnih sporova. Komisija takođe raspravlja i doprinosi izradi predloženih revizija, pravila u arbitražnom postupku pred Arbitražnim sudom Međuna-rodne trgovinske komore. Arbitražni sud MPK je jedan od najzna-čajnih i najveći arbitražnih sudova u svijetu,pred kojim se godišnje rješava preko 800 sporova. Aktivnosti ove Komisije obuhvataju i izradu i odobravanje pravila o medijaciji Međunarodne privredne komore, pravila eksperata i pravila Odbora za sporove.

70


Regionvijesti

Srbiju posjetilo tri miliona turista

Srbija postaje visoko pozicionirana na tu-rističkoj mapi Evrope, čemu svjedoči sve veći broj posetilaca iz godine u godinu.

- Iza nas je najbolja turistička sezona. Pre-ma još nezvaničnim rezultatima kroz našu zemlju je prošlo preko 3,6 miliona turista i ostvarićemo taj naš konačan cilj od 10 mi-liona noćenja - izjavio je ministar turizma, trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić.

On ističe da stranci sve češće prepoznaju Srbiju kao jednu od omiljenih destinacija, a to se odražava i na budžet.

- U toku ove godine biće ostvaren devizni prihod od 1,4 milijarde eura, a zadržaćemo i rast turističkog prometa. Sve to je zahva-ljujući našim prirodnim resursima, ali i velikim ulaganjima kako domaćih tako i stranih investitora. Nadam se još većim uspjesima - izjavio je Ljajić, prenosi Srbija danas.

Dodao je da će država pomoći onima koji odluče da ulažu u banjski turizam.

- Sve koji namjeravaju da grade hotele u banjskim mjestima, država će subvencio-nisati 20 posto od ukupne investicije. Uko-liko uložite 10 miliona, dobićete dva milio-na bespovratnih sredstava. Uslov koji treba da ispunjavate jeste da zapošljavate bar 70 radnika i da investicija ne bude manja od dva miliona -istakao je Ljajić.

U Hrvatskoj se automobili mogu kupiti kriptovalutama

Hrvatska kompanija "Karić automobili" omogućila je plaćanje kupovine automo-bila kriptovalutama kao što su bitkoin keš (BCC), etereum (ETH), bitkoin (BTC) i go-kripto token (GoC), izvještava portal bug.hr.

"Karić automobili" su ovlašteni prodavac i serviser automobila marke FIAT, Alfa Ro-meo i Ford, a plaćanje kupovine ovih četvo-rotočkaša virtuelnim novcem omogućili su koristeći kripto platni sistem GoCrypto.

Kupci za plaćanje kriptovalutama treba je-dnostavno da skeniraju QR kod sa ekrana blagajne iz svog (podržanog) kriptonov-čanika. Pritom imaju fleksibilnost izbora u kojoj od navedenih kriptovaluta žele da plate, a trgovac će uvijek na svoj poslovni račun dobiti iznos u kunama, umanjen za transakcijsku naknadu.

Transakcijske naknade za trgovce prilikom primanja kriptovaluta ovim sistemom su

U resornom ministarstvu ističu da su veći dio sredstava i opredijeljeni budžet ostva-reni u procentu od 93 odsto.

Kako su za "Novosti" rekli u Ministarstvu poljoprivrede, broj zahtjeva se godišnje uvećava u prosjeku za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Uprava za agrarna plaćanja radi na unapr-jeđenju procesa, kako bi se obrade ubrzale, a ove godine je, samo u okviru Uprave, izda-vanje rješenja povećano za oko 60 odsto u odnosu na 2018. godinu.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da je rezultat toga i obrada svih ispravnih zah-tjeva iz 2017. i 2018. godine.

- S obzirom na to da podnošenje zahjteva za određeni broj podsticaja još traje, preci-zne podatke o iznosu koji će biti prenijet u narednu budžetsku godinu imaćemo kra-jem ove godine - dodaju u ministarstvu.

Hrvatska zbog ekonomskog rasta godinu počinje poreskim olakšicama

Solidan ekonomski rast i dobro punjenje budžeta omogućili su da i iduća godina počne poreskim rasterećenjem, čija je te-žina procijenjena na 2,4 milijarde kuna, koliko iznose godišnji prihodi Hrvatskih autoputeva ili nešto manje od prihoda dr-žavne Elektre.

Prema projekcijama Vlade, polovina te svote trebalo bi biti rasterećenje preduze-tnika, uglavnom na PDV i dobit, dok će 700 miliona kuna na osnovi olakšica u sistemu poreza na dohodak završiti na računima mladih ljudi. Povećanje neoporezivog do-hotka s 3.800 na 4.000 kuna "proizvešće" će rast plata pedesetak kuna mjesečno, piše Večernji list. Mjesečna povišica pokriće pet-šest kafa, na koje se smanjenje PDV-a neće odnositi.

– Kafići će i dalje plaćati 25 posto PDV-a plus tri posto poreza na potrošnju, restora-nima PDV na hranu pada na 13 posto, no i oni će svoje piće oporezivati s 25 posto. Bu-dući da im hrana čini veći dio prometa, re-storani će biti na dobitku, ali kafići će imati nepovoljne uslove poslovanja – ističe riječ-ki ugostitelj Vedran Jakominić.

niže nego u slučaju plaćanja debitnim ili kreditnim karticama, a one su i jedini tro-šak trgovca. Implementacija rješenja GoC-rypto je besplatna, a ne naplaćuje se ni mje-sečna naknada za njeno korištenje, navodi se u informaciji.

Šveđani će zapošljavati 1.000 ljudi u Paraćinu

Švedska kompanija Rimaster elektrosis-tem AB i Opština Paraćin potpisale su ugovor o zakupu proizvodno-poslovnog prostora u Industrijskoj zoni Paraćina, uz zapošljavanje 1.000 radnika u nekoliko faza.

Rimaster proizvodi električne sisteme, ka-blovske setove za specijalna vozila i za te-ške građevinske mašine.

Ugovor su potpisali Tomas Stalnert, direk-tor Rimastera koji u Paraćinu već zapošlja-va stotinak radnika i predsjednik Opštine Saša Paunović.

Planirano je da Rimaster polovinom maja pređe iz sadašnje, iznajmljene hale, u novi objekat površine 3.000 kvadratnih metara u Industrijskom parku u Industrijskoj zoni Zmič, čija je izgradnja nedavno počela.

Opština Paraćin je investitor, a vrijednost radova je oko dva miliona eura.

"Planiramo da dugo radimo u Srbiji i zato je ovaj novi objekat veoma bitan za nas. Na-dam se da ćemo nastaviti povećanje proi-zvodnje", rekao je direktor Rimastera.

Predsjednik Opštine Paunović je rekao da očekuje da se dio investicije vrati kroz za-kup, ali da je važnije što će veliki broj Pa-raćinaca raditi u toj kompaniji.

"Ako se ostvare planovi Rimastera, a vjeru-jem da hoće, ova kompanija postaće naj-veći poslodavac u Paraćinu i jedan od većih na teritoriji Pomoravlja", kazao je predsje-dnik Opštine.

Subvencije za poljoprivredu 28,5 milijardi dinara

Ministarstvo poljoprivrede Srbije je od po-četka 2019. godine isplatilo subvencije po-ljoprivrednim proizvođačima u vrijednosti od 28,5 milijardi dinara, pišu "Novosti".

Time je, kako se navodi, realizovano 428.787 zahteva, što za ovogodišnje pod-sticaje, što za one zaostale iz prethodnih godina.

71


– Hoće li hrana pojeftiniti, odlučiće svako za sebe. Smanjenje cijene hrane u restora-nima neće bitnije uticati na standard kori-snika, a može pomoći da se zaposle i zadr-že ljudi koji su odrastali u svojoj sredini i s ponosom prodaju proizvod koji poznaju – kaže Jakominić te dodaje da će i uz 25 hiljada radnih dozvola za strance potraga za radnicima biti glavna preokupacija ugo-stitelja i hotelijera.

BiH više izvozi nego što uvozi iz Slovenije

Bosna i Hercegovina ostvarila je suficit od skoro 70 miliona KM u robnoj razmjeni sa Slovenijom u prvih osam mjeseci ove go-dine.

Prema zvaničnim podacima, on je doduše malo manji u odnosu na prethodnu godinu za 12,7 posto odnosno desetak miliona KM. Tako je pokrivenost uvoza izvozom sa Slo-venijom u tom periodu 2019. godine iznosi-la 111,6 posto.

Takođe, zabilježen je pad uvoza iz Slovenije u BiH za 2,8 posto. Uvoz iz Slovenije u prvih osam mjeseci 2019. godine iznosio je 593,2 miliona KM.

Izvoz u Sloveniju u istom periodu iznosio je 662,3 miliona KM. Zabilježen je i pad izvoza u Sloveniju blizu četiri posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Najviše u Sloveniju izvoze drvo i drvne pro-izvode, a najviše uvoze mineralna goriva i mineralna ulja.

Evropska komisija ulaže u ekološki prihvatljiv prevoz u Hrvatskoj

Evropska komisija odobrila ulaganje u iz-nosu od više od 311 miliona eura iz fonda za koheziju za nadogradnju dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac dužine 44 kilometara hrvatske željeznice na koridoru Zagreb--Rijeka, piše u izvještaju Komisije, prenosi Euractiv.hr.

Dionica je visoko naseljeno područje i je-dan od glavnih hrvatskih logističkih centa-ra. Ovim projektom će se ograničiti uticaj na okolinu tako da se doprinosi prelasku sa ceste na željeznicu, kako za teretni tako i za putnički promet, smanjuje se vrijeme putovanja i povećava sigurnost.

- Stvaranjem i poboljšanjem održivih i eko-loških prihvatljivih načina prevoza ključni je dio naših napora u borbi protiv klimat-skih promjena – koje smo još više potaknu-

li našim Evropskim zelenim sporazumom - rekla je zastupnica za koheziju i reforme Elisa Ferreira dodavši da upravo taj cilj reflektuje ulaganje iz Kohezionog fonda u jedan od glavnih željezničkih puteva u Hr-vatskoj.

- Nadalje, to će ne samo smanjiti uticaj pro-meta na okolinu, već i povećati sigurnost i stvoriti pozitivne ekonomske prinose – do-dala je.

Ovaj projekt, koji bi trebao biti operativan krajem oktobra 2023., dio je ogranka Rije-ka - Zagreb - Budimpešta transevropske prometne mreže (TEN-T) mediteranskog koridora i Evropskog željezničkog teretnog koridora 6 koji pokriva sredozemnu regiju.

Analiza rudnih potencijala Srbije

Kineska kompanija Ziđin, strateški partner RTB Bor započela je izradu glavnog rudar-skog projekta eksploatacije podzemnog le-žišta Borska reka. To je jedno od preko 200 lokacija u Srbiji na kojim se eksploatišu vri-jedna rudna bogatstva, piše Blic.

Procjenjuje se da ovaj lokalitet u sebi krije rezerve od gotovo četiri miliona tona bakra, 130 tona zlata i više od 1.000 tona srebra, čija je vrijednost veća od 30 milijardi dola-ra. Podaci ukazuju da su u tom ležištu, do sada, istražene i utvrđene geološke rezerve od blizu 320 miliona tona rude.

Međutim, pretpostavlja se da Borska reka, zapravo, u sebi krije više od milijardu tona rude, sa prosječnim sadržajem od jednog procenta bakra, što je gotovo trostruko više nego u rudnicima RTB koji se trenutno ek-sploatišu.

Ležište Borska reka, za čije je aktiviranje neophodno investirati najmanje 150 milio-na eura, do sada je istražena samo na du-bini od 450 metara. Pretpostavlja se da se to ležište, sa povećanjem dubine, širi, kao i da sadržaj bakra i plemenitih metala raste.

O tome koliko je Borska reka atraktivno ležište, koje po svojoj minerologiji podsje-ća na podzemni rudnik bakra Čukaru peki, svjedoči i podatak iz 2002. godine. Tada je Svjetska banka, prije raspisivanja prvog tendera za prodaju RTB, izdala studiju po kojoj budućnost ovdašnjeg rudarstva treba bazirati na istraživanju i eksploataciji tog ležišta.

Ova najava ponovo je pokrenula pitanje koliko se rudnika i skrivenih plemenitih metala nalazi u Srbiji. Kinezi su početkom maja potpisali ugovor vrijedan 33,5 miliona

eura za eksploataciju rudnika zlata i bakra na lokalitetu Čukaru peki kod Bora, a pro-cjene su da na toj lokaciji leži oko milion tona bakra.

Predrag Mijatović, zamjenik direktora Ge-ološkog zavoda Srbije, rekao je za "Blic Bi-znis" da je najviše nalazišta u Istočnoj Srbi-ji, u okolini Bora, mada se ispitivanja, kako tvrdi, vrše širom cijele Srbije.

"Trenutno je više od 200 lokacija na kojima se istražuju mineralne sirovine, plus mje-sta koja su već u eksploataciji. Najbogatiji smo bakrom, olovom, cinkom, kao i ugljem, najviše lignitom. Od nemetaličnih sirovina, tu je glina, kao i tehničko-građevinski ka-men za puteve", navodi Mijatović i dodaje da su većinu nalazišta otkrili srpski geolozi (osim litijuma), a strane kompanije koje su sada prisutne u Srbiji potvrdile su te podat-ke i proširile istraživanja dodatnim investi-cijama.

Najzastupljenije su eksploatacija bakra i zlata, olova, cinka, gvožđa, hroma, manga-na, molibdena, kobalta, kadmijuma, anti-mona... Najviše pažnje svakako zaslužuje Bor gdje se, prema procjeni kanadske kom-panije "Nevsun", nalazi oko 15 miliona tona bakra i oko 370 tona zlata, te je vrijednost ovog nalazišta procijenjena na oko 100 mi-lijardi dolara.

Tri rudna lokaliteta na Crnom vrhu, kod Žagubice, sadrže čak 72 tone zlata. Ležišta srebra u Srbiji pronađena su u Karpatskom predjelu, u Boru, Krivelji, Majdanpeku, Ti-moku, Blagojevom kamenu i Peku, kao i u Šumadiji na Rudniku. Ležišta platine u Sr-biji su u Pomoravlju, odnosno u blizini Vr-njačke Banje i Trstenika.

Osim toga, kod Loznice se nalazi jedno od najvećih svjetskih jadarita iz kojeg se iz-dvaja litijum. Rezerve rude u Jadarskom basenu procjenjuju se na 136 miliona tona. Smatra se da se nalazište rude jadarit na-lazi na još 20 lokacija koje se prostiru do Zaječara, i da su na tim mestima rezultati početnih istraživanja još impresivniji.

Srbija ima i resurse sekundarnog ekonom-skog značaja koji su nižeg potencijala i nji-ma pripadaju molibden, antimon, nikl, ka-laj, uran, boksit, gvožđe, mangan, volfram i dio rijetkih elemenata. Mineralni resursi tercijarnog ekonomskog značaja u osnovi nisu u dovoljnoj mjeri istraženi, a tu su svr-stani živa, arsen, platinska grupa elemena-ta, azbest, grafit, fosfati, kreda, talk, pijezo-optički kvarc i sepiolitske gline.

72


Za stručno obrazovanje 25,5 miliona eura

KIF ZB6 potpisao ugovor sa KfW bankom

Ulaganjem u obrazovanje investiramo u budućnost. Ovo je samo početak saradnje, a iz ovog projekta će proizaći još mnogi za dobrobit cijele regije, rekao je u Podgorici generalni sekretar KIF ZB6 Safet Gerxhaliu.

U Privrednoj komori Crne Gore 10. decembra 2019. godine je potpisan Ugovor, vrijedan 25,5 miliona eura, između nje-mačke razvojne banke KfW i Komorskog investicionog

foruma Zapadnog Balkana, namijenjen finasiranju projekata iz oblasti srednjeg stručnog obrazovanja. Sredstva je odobrilo Mini-starstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Nje-mačke.

Projektom će, u ime Komorskog investicionog foruma, koordinira-ti Privredna komora Crne Gore.

Potpisivanju su prisustvovali predstavnici KfW i Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, među koji-ma predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović

i potpredsjednik Vanjsko trgovinske komore BiH Ahmet Egrlić, zatim potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, predstav-nici njemačkog Ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj, te ambasadori Njemačke Robert Weber, BiH Branimir Jukić i Kosova Ylber Hysa.

Generalni sekretar KIF ZB6 Safet Gerxhaliu istakao je da je riječ o ugovoru od velike važnosti za cijeli region koji doprinosi izgradnji budućnosti ovog područja u saradnji sa Njemačkom.

- Ulaganjem u obrazovanje investiramo u budućnost. Ovo je samo početak saradnje, a iz ovog projekta će proizaći još mnogi za dob-robit cijele regije – rekao je Gerxhaliu.

73


- KfW je akter koji potvrđuje opredijeljenost njemačke Vlade da po-mogne ovom regionalnom procesu – kazao je Tiskens.

Predstavio je četiri glavna principa Regionalnog fonda za izazove: jačanje konkurentnosti, tehnička selekcija projekata, nezavisno upravljanje i saradnja sa glavnim zainteresovanim stranama na regionalnom nivou. Prema njegovim riječima, namjera je da Regi-onalni fond preraste u instituciju otvorenih vrata za učenje, koji će tokom vremena sarađivati sa drugim donatorima. Naglasio je va-žnost posvećenog rada na ovom projektu i saradnje sa Komorskim investicionim forumom u ovoj oblasti.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović kazao je da mu je velika čast da još jednom svjedoči značajnim aktivnostima Komorskog investicionog foruma, odnosno konkretizovanju vrijedne saradnje sa Njemačkom razvojnom bankom.

- U februaru smo otvorili Kancelariju generalnog sekretara KIF ZB 6 u Privrednoj komori Crne Gore, a danas se još jednom jasno po-kazuju konkretni rezultati njenog i rada Komorskog investicionog foruma – kazao je Simović.

Prema njegovim riječima, ugovor će biti snažna podrška napori-ma u sporovođenju politika za smanjenje nezaposlenosti, posebno mladih ljudi na Zapadnom Balkanu.

- Kada se govori o neophodnosti saradnje na Zapadnom Balkanu, uvijek se ističe politički, bezbjednosni i ekonomski nivo, ali sara-dnja na tim nivoima nikako nije moguća bez unapređenja obra-zovanja i usavršavanja mladih ljudi i stručnih kadrova. Promjene uslovljene digitalizacijom obrazovanje stavljaju ispred politike – naglasio je Simović.

On je rekao da, u istraživanjima, mladi koji perspektivu razvoja karijere traže van Zapadnog Balkana često ističu da je razlog nji-hovog odlaska potreba boljih uslova obrazovanja i usavršavanja.

- Iz tog razloga je ugovor KIF ZB6 i KfW banke veoma značajan. Zapadni Balkan mora da koristi ogromne potencijale ljudskih re-sursa i da bude značajno konkurentniji, istovremeno, na poljima privlačenja stranih investicija i tržišta rada – rekao je potpreds-jednik Vlade.

On je naglasio primarni cilj Vlade Crne Gore dostizanje evropskog kvaliteta života građana, kroz dinamičan ekonomski rast, nova ra-dna mjesta i poboljšanje održivosti postojećih.

- U Crnoj Gori smo u proteklom periodu napravili značajne isko-rake na polju reforme tržišta rada i kreiranja poslovnog ambijenta koji privlači investitore i stvara mogućnosti za otvaranje kvalite-tnih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti – naglasio je Simović, dodajući da je unapređivanje sistema obrazovanja u samom vrhu državnih prioriteta.

U školskoj 2018/2019 povećan je broj učenika u okviru trećeg ste-pena srednjeg stručnog obrazovanja za preko 200 odsto, uveden je dualni sistem u koji je uključeno više od 800 učenika, 250 posloda-vaca, 20 opština i 30 škola.

- Na nivou visokog obrazovanja želimo da dobijemo radnu snagu koja odgovara potrebama tržišta rada. U narednom periodu ćemo uvesti obaveznu praksu na svim fakultetima u obimu od 25 odsto – najavio je potpredsjednik Vlade.

Moderator je bio Balša Ćulafić, koordinator za saradnju sa među-narodnim komorskim asocijacijama.

On je kazao da naša regija ima pet strateških ciljeva, takozvanih 5E, a to su: Evropa, ekonomija, edukacija, životna sredina (enviro-nment) i iskustvo (experience), koji se najbolje mogu ostvariti u saradnji sa Njemačkom.

Christoph Tiskens, direktor KfW za jugoistočnu Evropu i Tursku, rekao je da sa 25,5 miliona eura Njemačka želi da doprinese struč-nom obrazovanju na području Zapadnog Balkana.

- Kroz projekat ćemo povezati institucije stručnog obrazovanja sa potrebama tržišta rada – rekao je Tiskens.

Njemačka razvojna banka je već 30 godina vrlo aktivna u Regionu, dodao je on.

74


Potrebni dodatni razvoj stručnog obrazovanja, digitalizacija i prilagođavanje EU tržištu

U okviru CEFTA nedjelje u Tirani održana Skupština ABC

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić i koordinator za saradnju sa međunarodnim komorskim aso-cijacijama Balša Ćulafić učestvovali su na CEFTA nedjelji

koja je održana od 16. do 19. decembra 2019. u Tirani.

U okviru ovog događaja održani su sastanci nacionalnih odbora za olakšavanje trgovine, Pododbora za trgovinu uslugama, te Za-jedničkog odbora CEFTA.

Usvojene su odluke o: uspostavljanju validacionog postupka za međusobno priznavanje nacionalnih programa ovlaštenih privre-dnih subjekata CEFTA strana u pogledu sigurnosti i zaštite; pro-duženju ugovora direktoru CEFTA Sekretarijata; uspostavljanju Komisije za izbor za zapošljavanje osoblja CEFTA Sekretarijata i Preporuka strategija upravljanja rizikom 2020-2024. Najvažniji dokument usvojen tokom Zajedničkog odbora je dodatni protokol 6 o trgovini uslugama uz CEFTA 2006 sporazum. Njegovim usvaja-njem se kompanijama i organizacijama otvara tržište za trgovinu uslugama i dalju ekonomsku integraciju, omogućava međusobno priznavanje posebnih licenci, profesionalnih kvalifikacija i dru-gog. Predstavljen je izvještaj Podobora za carine i pravila porije-kla za 2019. godinu, kojim je predsjedavala Bosna i Hercegovina, i prioriteti BiH za predsjedavanje CEFTA 2006 Sporazumom u 2020. godini.

Organizovana je i jednodevna konferencija "CEFTA: pretvaranje izazova u mogućnosti", u okviru koje su održane panel diskusije na teme "CEFTA: Postignuća i perspektive", "Regionalna ekonom-ska integracija danas i sutra", "Jačanje regionalne trgovine: na-predak i naredni koraci", "Liberalizacija trgovine uslugama – novi okvir" i "CEFTA 2020: Zajednička vizija prema budućnosti".

Generalna skupština ABC

Potpredsjednik Saveljić i koordinator Ćulafić učestvovali su u radu Generalne skupštine Asocijacije balkanskih komora u Ti-rani, čija su glavne teme bile dualno obrazovanje i digitalizaci-ja. Tom prilikom istaknuta je neophodnost bržeg ekonomskog razvoja i daljeg poboljšanja funkcionisanja komorskog sistema. Potencirana je potreba za dodatnim razvojem stručnog obrazova-nja i doprinosa komora u tom procesu, odnosno, digitalizacijom i prilagođavanjem jedinstvenom evropskom tržištu.

Potpredsjednik Saveljić je istakao da su obrazovanje i digitalna transformacija u vrhu agende Privredne komore Crne Gore. Po-sebno je apostrofirao ulogu ove asocijacije u reformi obrazovnog sistema, a naročito u implementaciji dualnog obrazovanja, u čijih 25 obrazovnih programa je uključeno više od 800 učenika iz 20 opština. Privredna komora je posebno aktivna u segmentu nefor-malnog obrazovanja. Kroz edukativne aktivnosti koje je organizo-vala u 2019. godini prošlo je više od 4000 privrednika.

Savremeni trendovi u sferi digitalizacije pružaju ogromne mo-gućnosti i poboljšanja u svim oblastima poslovanja. Crna Gora je prva zemlja izvan EU koja je donijela Strategiju pametne specija-lizacije i time napravila značajan iskorak u ovoj oblasti, a Privre-dna komora je doprinijela njenom kreiranju.

Učesnici Skupštine su kazali da je pitanje digitalizacije uslu-ga komora jedan od prioriteta u narednoj godini. Kompanijama mora da se omogući puno elektronsko prijavljivanje i izdavanje elektronskih dokumenata u spoljnoj trgovini kako bi se skratilo

75


Digitalizacija usluga komora jedan od prioriteta u narednoj godini.

vrijeme i smanjili troškovi koje izvozne kompanije imaju po tom osnovu. Tokom diskusije je istaknuto da su samo četiri od 10 ze-malja ABC-a članice Evropske unije, uz navođenje činjenice da potencijali ovog područja još nijesu dovoljno iskorišćeni.

Zaključeno je da je potrebno intenzivno raditi na usklađivanju zakonodavstva, standardizovati poslovanje i ukloniti trgovinske barijere u regionu, kako bi se ostvarili puni efekti međusobne i saradnje sa Evropskom unijom.

Generalna skupština ABC u Tirani je takođe raspravljala o ulozi Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana kao regio-nalne platforme sa ciljem da podrži i promoviše ekonomsku sara-dnju zemalja ovog regiona u sklopu Berlinskog procesa.

Grant za podizanje konkuretnosti

U Tirani je potpisan Ugovor o grantu vri-jednom 2,5 miliona eura, kojim će EU podržati podizanje konkuren-tnosti ekonomija regije. Projekat će sprovesti Komorski investici-oni forum i njime će se omogućiti da više od 1200 kompanija iz svih šest država Zapadnog Balkana poboljšaju proizvodne i izvozne kapacitete, povećaju prodaju u svijetu i tržištima regije, posta-nu dobavljači multinacionalnih korporacija, primaju sredstva iz evropskih fondova i privlače strane investicije.

Kompanije će se povezati i dogovoriti poslovanje na bilateralnim poslovnim sastancima u organizaciji KIF ZB6, a njih 60 će zaje-dnički će učestvovati na tri velika međunarodna sajma. Pored toga, biće organizovane tri investicione konferencije u cilju pro-mocije regije i uspješnih poslovnih priča. Oko 60 kompanija može računati na tehničku pomoć u pripremi projekata i apliciranju za EU fondove i programe poput Horizon 2020, COSME ili Creative Europe.

Poslovnim kompanijama biće dostupne internetske baze poda-taka s kvalitetnim informacijama o stranim tržištima, info dani, seminari i radioniceprilagođene potrebama privrednika, gdje će se educkovati o prednostima regionalnog ekonomskog područja i dobiti savjete i informacije o tome kako da uspostave bolju među-sobnu saradnju i uspješno internacionalizuju poslovanje.

Posebna pažnja biće posvećena poboljšanju komunikacije javnog i privatnog sektora u regionu i sa EU, a u cilju promocije regional-

nog ekonomskog područja. U tom smislu planira-na su tri javno-privatna dijaloga između biznis sektora i donosilaca odluka uz učešće oko 300 predstavnika poslovne zajednice. Biće sprove-deno devet studija i istraživanja kako bi se utvr-dile prepreke saradnji u regiji s preporukama koje treba uputiti nadležnim instituci-jama.

76


Proizvodnja uzlaznom putanjom

Slavko Durutović, direktor Fabrike stočne hrane "Garant", Spuž

Rad ove fabrike je više nego značajan za crnogorsku poljo-privredu zbog toga što je znatno smanjio uvoz ovih proizvo-da, povećao domaću proizvodnju i izvoz, kaže za Glasnik

Slavko Durutović, direktor Fabrike stočne hrane "Garant", Spuž.

77


Proizvodnja se godišnje dvostruko uvećava, kvalitetom i cijenom su konurentni stranim firmama, pa su pored domaćeg, prepoznatljivi i na inostranim tržištima.

Glasnik: U Spužu je prije tri godine otvorena Fabrika stočne hrane, tada prva i jedina u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete poslovanje u ovom periodu? Da li ste zadovoljni urađenim?

S. Durutović: Da, Fabrika je počela sa radom 2016. i svake godine maltene dupliramo proizvodnju, tako da smo zadovoljni učincima koje smo postigli u prethodnom periodu. Izgradili smo se najsa-vremeniji pogon čija tehnologija omogućava proizvodnju izuzetno kvalitetnih proizvoda. U adaptaciju i opremanje fabrike uloženo je preko dva miliona eura. Proizvodimo visokokvalitetne i cjenovno povoljne krmne smješe za potrebe crnogorskog tržišta i izvoz.

Glasnik: Kolika je godišnja proizvodnja i da li ona odgovara projek-tovanim kapactetima? Koliko zapošljavate radnika?

S. Durutović: U fabrici radi 35 stalno zaposlenih radnika, a indi-rektno upošljavamo veliki broj prevoznika. Godišnja proizvodnja je 25.000 tona, ona u potpunosti odgovara sadašnjim projektovanim ciljevima i ima trend kontinuiranog rasta. Kapaciteti fabrike su oko 50.000 tona stočne hrane godišnje, kolike su i potrebe domaćih farmi za ovom robom. Našom proizvodnjom, koja se konstantno uvećava, možemo zadovoljiti potrebe domaćih farmi jer smo i cje-novno i kvalitetom konkurentni uvoznim proizvodima.

Glasnik: Proizvodnja ove fabrike važna je za crnogorsku poljopri-vredu. Zašto?

S. Durutović: Rad ove fabrike je više nego značajan zbog toga što se znatno smanjio uvoz ovih proizvoda i povećala domaća proi-zvodnja i izvoz. Proizvodimo hranu izuzetnog kvaliteta, što je iz-uzetno važno za stočni fond, a znatno je smanjen uvoz krmnih smješa. Imamo 40 artikala i raduju nas pozitivni komentari naših kupaca koji nemaju reklamacija na kvalitet isporučene robe. Oko 5.000 tona stočne hrane prodajemo na inostranom tržištu, ili peti-nu sadašnje godišnje proizvodnje, s tendencijom rasta plasmana van granica Crne Gore.

Glasnik: U koje zemlje izvozite proizvode? Da li kapaciteti fabrike mogu da pokriju potrebe domaćeg tržišta?

S. Durutović: Kapaciteti fabrike bi u potpunosti mogli da pokrivaju potrebe domaćeg tržišta. Problem je što je na našem tržištu dosta stočne hrane iz susjednih zemalja, prvenstveno Srbije, pa smo mi smo zbog toga uskraćeni za veći plasman proizvoda. Hranu izvo-zimo u Albaniju i Kosovo gdje smo ostvarili značajne rezultate za-hvaljujući visokom kvalitetu proizvoda. Imamo najave poslovnih partnera iz inostranstva o kupovini većih količina ovih krmnih smješa, što je itekako važno.

Glasnik: Među ključnim opredjeljenjima Vaše poslovne politike je poštovanje svih načela upravljanja kvalitetom.

S. Durutović: Prioritetni plan vlasnika Fabrike je poštovanje svih načela upravljanja kvalitetom odnosno implementacija preciznih i zahtjevnih standarda jer smo itekako svjesni koliko je, za zdravlje životinja, važna kvalitetna stočna hrana. Kvalitet nema alternati-vu i nastojimo da sada dostignuti nivo kvaliteta konstantno una-pređujemo i usavršavamo znajući da samo na taj način možemo

isporučivati bezbjednu i zdravu hranu koja je izuzetno bitna za stočni fond. Takođe, na taj način osiguravamo visoku, konkuren-tnu i rentabilnu proizvodnju. Riječju, Fabrika isključivo posluje na principima kvaliteta, a ne kvantiteta.

Glasnik: Da li ste u realizaciji ovog projekta imali podršku nadle-žnih?

S. Durutović: Imali smo podršku od Sekretarijata za razvojne pro-jekte, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, opština Nikšić i Danilovgrad i Investiciono razvojnog fonda.

Glasnik: Kakvi su planovi Vaše kompanije?

S. Durutović: Razvojni planovi fabrike su konstantno povećanje proizvodnje, izvoza i asortimana, a samim tim i otvaranje većeg broja radnih mjesta. Nastojimo da na najbolji način pratimo tren-dove u domaćem stočarstvu, koje je u porastu, i kojem smo kvalite-tna logistika jer obezbjeđujemo žiotinjama sa naših farmi potreb-nu i dobru ishranu. Veoma je bitno što je u našoj zemlji započela ova proizvodnja, ali je potrebno povećati kapacitete kako bi pokrili potrebe domaćih farmi i povećali izvoz. Dakle, ova proizvodnja je tek u razvoju, pa država, baš u ovom vremenu, treba da ima više sluha za proizvođače hrane neophodne farmama. Ovo i iz razloga što na našem tržištu ima dosta stranih proizvođača koji prodaju stočnu hranu i pored toga što imamo sve uslove da domaćom pro-izvodnjom pokrivamo potrebe farmi.

Glasnik: Koliko je ambijent u kojem poslujete stimulativan za rad Vaše fabrike?

S. Durutović: S obzirom da je kod nas odnedavno otpočela proizvo-dnja krmnih smješa bilo bi dobro da država stimulativnije djeluje na naš rad kao što to rade zemlje okruženja. Ta podrška bi nam do-bro došla, posebno sada, u prvim godinama rada, kada radimo na snaženju proizvodnje i plasmana. Očekujemo podršku nadležnih institucija jer obavljamo izuzetno važan posao za poljoprivredu, proizvodimo hranu koja se do sada u potpunosti uvozila. Konkre-tno, mislim na podršku prilikom izvoza kao i na oslobađanje od plaćanja ili, pak, smanjenja taksi na uvoz žitarica koje su jako vi-soke - tri eura po toni. Ovo nam znatno poskupljuje gotovi proizvod i utiče na njegovu konkurentnost.

Glasnik: Što možete reći o perspektivi razoja domaće poljoprivre-de?

S. Durutović: Postoji prostor za jačanje kapaciteta poljoprivrednog sektora i povećanje njegove konkurentnosti, tim prije što imamo bogate prirodne resurse. Još veći razvoj agroindustrije bi rezulti-ralo kreiranjem novih radnih mjesta i doprinio poboljšanju uslova života u ruralnim sredinama, zaustavio bi migracije i oživio naša sela. Mislim da trend podrške agraru mora da se nastavi, a ukoliko ima mogućnosti i pojača, kako bi se osnažila ova strateška privre-dna grana. Razvijen i snažan agrar u našem ekološkom podneblju, ojačao bi vezu sa turizmom, što je posebno bitno jer bi povećali "izvoz na kućnom pragu". Neophodno je i dalje usklađivanje sa pravilima, standardima i praksama EU.

78


Ascending productionSlavko Durutović, Director of Fodder Factory "Garant", Spuž

Production is annually doubled, in quality and price they are competitive with foreign companies, and besides domestic, they are recognizable in foreign markets as well.

79


Operating of this factory is more than important for the Mon-tenegrin agriculture, because it has significantly reduced the import of these products, increased domestic producti-

on and exports, said Slavko Durutović, director of the Fodder Fac-tory "Garant", Spuž.

Glasnik: Three years ago, the Fodder Factory was opened in Spuž, then the first and only in Montenegro. How do you assess the busi-ness in this period? Are you satisfied with the work done?

S. Durutović: Yes, the factory started operating in 2016 and each year we almost double the production, so we are satisfied with the results that we have achieved in the previous period. We have be-come a state-of-the-art plant with a technology that enables the production of high quality products. Over two million euro have been invested in the reconstruction and equipping of the factory. We produce high quality and affordable compound feed for the ne-eds of the Montenegrin market and export.

Glasnik: What is the annual production and does it correspond to the projected capacities? How many employees are there?

S. Durutović: The factory employs 35 full-time employees, and we indirectly employ a large number of carriers. Our annual produc-tion is 25000 tonnes, and it fully meets the current projected goals having a trend of continuous growth. The capacities of the facto-ry are around 50000 tonnes of fodder per year, which corresponds to the needs of domestic farms for these goods. Our production, which is constantly increasing, can meet the needs of domestic farms, given that we are competitive both in price and quality to the imported products.

Glasnik: The production of this factory is important for the Monte-negrin agriculture. Why?

S. Durutović: Operating of this factory is more than important for the Montenegrin agriculture, given that it has significantly redu-ced the import of these products, and increased domestic produc-tion and exports. We produce fodder of exceptional quality, which is very important for the livestock, while an import of compound feed has been significantly reduced. We have 40 items and we are pleased to hear positive comments from our customers who have no complaints related to the quality of delivered goods. We sell around 5000 tonnes of fodder on the foreign markets, or one fifth of the current annual production, with a tendency to increase sa-les outside Montenegro.

Glasnik: To which countries do you export your products? Can the capacities of the factory meet the needs of the domestic market?

S. Durutović: The capacities of the factory could fully meet the needs of the domestic market. The problem is that in our market there is a lot of fodder from the neighbouring countries, primarily from Serbia, so we are deprived of higher product placement. We export fodder to Albania and Kosovo where we have achieved si-gnificant results thanks to the high quality of our products. We have announcements from business partners from abroad about the purchase of larger quantities of these compound feeds, which is very important.

Glasnik: One of the key commitments of your business policy is respecting all the principles of quality management.

S. Durutović: The priority plan of the factory owner is to respect all the principles of quality management, that is, the implementation

of precise and demanding standards, because we are very much aware of the importance of high quality animal feed for animal health. Quality has no alternative and we strive to constantly im-prove the level of quality so far achieved, knowing that only in this way can we deliver safe and healthy fodder that is extremely im-portant for the livestock. Also, in this way we ensure high, compe-titive and cost-effective production. In short, the factory operates solely on the principles of quality, not quantity.

Glasnik: In the implementation of this project, did you have the support of relevant institutions?

S. Durutović: We had support from the Secretariat for Development Projects, the Ministry of Agriculture and Rural Development, the municipalities of Nikšić and Danilovgrad and the Investment and Development Fund.

Glasnik: What are your company’s plans?

S. Durutović: The factory's development plans are a constant inc-rease in production, exports and assortment, and as a result, cre-ating new jobs. We strive to keep up with the trends in domestic cattle breeding, which is on the rise, and to which we are good logi-stics, since we provide the animals from our farms with the neces-sary and good nutrition. It is very important that this production started in our country, but it is necessary to enlarge capacities in order to cover the needs of domestic farms and increase exports. Therefore, this production is still in development, so at this mo-ment, the state should pay more attention to the factories that produce the animal feed needed for the farms. This is also becau-se there are many foreign producers selling fodder in our market, despite the fact that we meet all the conditions to cover the needs of farms with domestic production.

Glasnik: How stimulating is the environment in which your facto-ry is operating?

S. Durutović: Given the fact that the production of compound feed has recently started in our country, it would be good for the state to have a more stimulating effect on our work, as the neighbouring countries do. We would welcome this kind of support, especially now, in the early years of work, when we are working to strengthen production and placement of goods. We expect the support of the competent institutions, given that we are doing an extremely im-portant job for agriculture, by producing animal feed that has so far been fully imported. In particular, I think of export support as well as of exemptions or, of course, a reduction in the high import taxes on cereals - three euro per tonne. This significantly increases the cost of the finished product and affects its competitiveness.

Glasnik: What can you tell us about the prospects of domestic agri-culture?

S. Durutović: There is room for strengthening the capacities of the agricultural sector and increasing its competitiveness, especially since we have abundant natural resources. Greater development of the agro-industry would result in job creation and contribute to improving living conditions in rural areas, stopping migration and reviving our villages. I think that the trend of support for the agrarian industry must continue, and if possible even intensify, in order to strengthen this strategic industry. A developed and strong agrarian in our ecological climate would strengthen the link with tourism, which is especially important as it would increase "export at the doorstep". Further alignment with EU rules, standards and practices is necessary.

80


Boljim putevima do snažnije privredne saradnje sa BiH

Sastanak sa ambasadorom Branimirom Jukićem

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović razgovarao je 10. decembra 2019. godine sa ambasadorom Bosne i Hercegovine Branimirom Jukićem i potpredsjedni-

kom Vanjskotrgovinske komore te zemlje Ahmetom Egrlićem.

Sastanak je organizovan uoči svečanog potpisivanja Ugovora iz-među Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana i Nje-mačke razvojne banke, vrijednog 25 miliona eura, o finansiranju razvoja srednjeg stručnog obrazovanja na području našeg regiona.

Predsjednik Golubović je predstavio aktivnosti Komore na kreira-nju povoljnog poslovnog ambijenta, promociji privrede na sajmo-vima i poslovnim forumima. Ukazao je na veoma dobru međudr-žavnu i ekonomsku saradnju Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

- Od obnove crnogorske nezavisnosti iz Bosne i Hercegovine je investirano 125 miliona eura. Ove su godine investicije iz vaše ze-mlje najveće i iznose više od 30 miliona eura – kazao je Golubović.

On je posebno istakao izuzetno kvalitetnu saradnju sa Vanjskotr-govinskom komorom Bosne i Hercegovine, kako na bilateralnom nivou, tako i u okviru komorskih asocijacija, a naročito u radu KIF ZB6.

Tokom razgovora je razmotrena mogućnost da ove komore, počet-kom 2020. godine, organizuju forum privrednika dvije države, koji bi povezao proizvođače namještaja iz BiH sa investitorima u hotel-sku industriju Crne Gore.

- Prostor za intenzivniju saradnju naših privrednika sigurno po-stoji i uvjeren sam da bi tome doprinijelo organizovanje poslovnog foruma – kazao je ambasador Jukić.

Potpredsjednik Komore BiH Egrlić je ocijenio da je inicijativa

ambasadora o održavanju poslovnog foruma na fonu razgovora predsjednika asocijacija privrednika, te da će odmah po povratku u Sarajevo inicirati organizovanje ovog skupa. Prema njegovim riječima, hausing, odnosno opremanje hotela namještajem je ve-oma dobra tema poslovnih susreta.

- Ovdje se realizuju značajni projekti u turizmu i želimo da upo-znamo investitore sa kapacitetima naše industrije namještaja – rekao je Egrlić.

Tokom foruma, smatra on, trebalo bi razmotriti mogućnosti za zajedničke poslove crnogorakih i bosanskohercegovačkih proi-zvođača namještaja, kao i otvaranja BiH pogona drvne industrije u našoj zemlji.

Najavljeno je da će crnogorski privrednici učestvovati u radu međunarodne Konferencije o digitalizaciji koja će 2020. godine biti organizovana u Sarajevu, te da će tom prilikom biti razmotrena mogućnost razvoja zajedničkih IT proizvoda.

Ambasador je kazao da će se tokom mandata snažno zalagati za izgradnju novog mosta na Tari u graničnom području dvije države, te modernizaciju saobraćajnice između Šćepan-polja i Foče.

- Za razvoj privredne saradnje Crne Gore i Bosne i Hercegovine izuzetno je bitno unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu i moder-nim putevima povezati Sarajevo i Podgoricu. Time ćemo stvoriti uslove za veće investicije, robnu razmjenu i posjetu turista – na-glasio je Jukić.

Predsjednik Komore Golubović saglasio se sa ocjenom ambasdora, uz konstataciju da bi kretanje roba i ljudi, pored unapređene putne infrastrukture, dodatno ubrzali zajednički granični prelazi između Crne Gore i BiH.

81


Balkanske zemlje treba da budu članice EU

Generalni sekretar Komore na skupu u Sofiji

Usporavanjem procesa pregovaranja EU pravi geostratešku grešku.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore i kopredsjedavajući Za-jedničkog ekonomsko-socijalnog

komiteta EU i naše države Pavle D. Rado-vanović učestvovao je u radu skupa pod nazivom "Debata o Zapadnom Balkanu na visokom nivou: jasne smjernice za dalji napredak", održanom 13. decembra 2019. u Skupštini Bugarske, Sofija.

Organizator skupa bio je Evropski ekonom-ski i socijalni komitet.

Radovanović je govorio na panelu posveće-nom dijalogu civilnog društva između Evropske unije i Zapadnog Balkana, uz vi-soke predstavnike EU, Bugarske, Njemač-ke, Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije.

- Proces integracija u EU je preduslov sta-bilnosti Jugoistočne Evrope, njenog de-mokratskog i ekonomskog prosperiteta. Evropska unija bez zemalja Jugoistočne Evrope je nekompletna i ranjiva – ocijenio je Radovanović.

Smatra da su neotvaranje pregovora, na-kon što su Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile obaveze, i potencijalna promjena pravila u posljednjoj fazi procesa pregovo-ra sa Crnom Gorom, u najmanju ruku ne-obični.

Prema njegovim riječima, zaustavljanjem, sprečavanjem i usporavanjem procesa pre-govaranja EU pravi geostratešku i istorijsku grešku i dovodi u pitanje svoj kredibilitet i pouzdanost, kako je Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESC) konstatovao u Rezoluciji od 31. oktobra 2019. godine.

- Sada smo u fazi kada su, bez obzira na izrečeni stav da su vrata otvorena, politika proširenja i integracije zemalja Zapadnog Balkana stavljene u drugi plan. To je pogre-šan put i za EU i za naše zemlje – rekao je on.

Zastoj u integracijama i daljoj implemen-taciji evropskih vrijednosti na Zapadnom Balkanu, dodaje Radovanović, iskoristiće treće zemlje poput Rusije, Kine i Turske, koje imaju legitimni interes da promovišu svoju politiku širom svijeta.

- Svaka balkanska zemlja treba da posta-

ne članica Evropske unije kada ispuni sve uslove za članstvo. Nadam se da će napor Evropskog ekonomskog i socijalnog komi-teta, Evropskog parlamenta, pozivi civilnog društva i vlada svih zemalja Jugoistočne Evrope, uroditi plodom i da će proces in-tegracija biti nastavljen, uvažavajući po-jedinačne rezultate zemalja – zaključio je Pavle D. Radovanović.

Među brojnim uvaženim učesnicima, na skupu u Sofiji govorili su komesarka EU za inovacije, istrazivanje i kulturu Marija Ga-briel i potpredsjednik Skupstine Bugarske Kristian Vigenin.

82


Standardi i kvalitet su simboli reda i uređenosti

Profesor dr Milan J. Perović, doajen u oblasti standardizacije

Crna Gora nema dovoljno kompetentnih kadrova za uspo-stavljanje menadžmenta kvaliteta i standarda u organiza-cijama. Položaj institucija koje se bave standardizacijom i

kvalitetom nije adekvatan njihovom značaju, ocjenjuje za Glasnik prof. dr Milan J. Perović.

Glasnik: Doajen ste u oblasti standardizacije i politike kvaliteta. Molimo Vas da nam ukratno predstavite svoju profesionalnu kari-jeru. Otkud ideja da napravite pionirske korake u ovim značajnim oblastima u Crnoj Gori, ali i SFRJ? Ko Vam je bio najznačajnija po-drška?

M. Perović: Prije 57 godina sam, kao diplomirani mašinski inže-njer, dobio zaposlenje u Vojnoj fabrici Zastava Kragujevac. Ova fabrika je te godine slavila 110 godina postojanja i bila poznata po uređenosti i savršenom radu. U tako uređenoj fabrici dobio sam radni zadatak da se bavim unapređenjima rada, prvo u oblasti tehnologije, a potom i ukupnog upravljanja. To je opredijelilo moj

budući profesionalni život, posvećen unapređenju tehnologije, standardizaciji, informacionoj tehnologiji i kvalitetu, a sve u funk-ciji unapređenja upravljanja. Podršku u radu, naročito na početku, imao sam u glavnom rukovodstvu poslovnog sistema koje mi je omogućilo dalje školovanje i specijalizacije u inostranstvu. Sva ta školovanja i specijalizacije bile su predmet ugovora koji su, do po-sljednjeg slova, bili obostrano ispunjeni. Kasnije, kada sam formi-rao porodicu, ona mi je bila glavna podrška.

Glasnik: U kojoj mjeri je danas svijest o važnosti standardizacije i kvaliteta unaprijeđena u odnosu na taj početni period razvoja ovih oblasti?

M. Perović: Da bi se odgovorilo na ovo pitanje treba razjasniti neke od pojava koje su karakterisale period početka mog rada i sada-šnji period. Svijest, kao razumijevanje i kulturno utemeljenje stan-dardizacije i kvaliteta u biće nacije i države bila je i danas je na približno istom, vrlo niskom nivou. Prije pedeset godina bilo je na

83


Evropska unija je zainteresovana za napredak Crne Gore u oblasti standardizacije i kvaliteta, jer to omogućava slobodni protok roba, ljudi, kapitala i sredstava. Zato je prihvatanje evropskih standarda i razvoj institucija standardizacije važan preduslov priključivanja Crne Gore Evropskoj uniji.

svjetskom i evropskom nivou manje standarda i pretežno su bili tehničkog karaktera. Međutim, tada, važeći standardi su bili oba-vezni (zakonski). privreda je tada više izvozila nego što to danas čini, a nijesi mogao da izvoziš ako ne primijenjuješ standarde. To je stvaralo privid o važnosti standarda, jer sa prestankom izvoza zanemareni su i standardi. Porazno na važnost standarda je djelo-valo pogrešno shvatanje da za usluge ne trebaju standardi kvalite-ta. Oni su za usluge mnogo važniji, jer se usluge ne prodaju, već se pružaju između dva učesnika u procesu.

Glasnik: Zašto su standardizacija i kvalitet značajne za poslovanje crnogorskih kompanija?

M. Perović: Standardizacija i kvalitet su simboli reda i uređenosti, povjerenja, poštenja i poštovanja. Ovo važi za sve kompanije na svijetu. Za crnogorske organizacije standardizacija i kvalitet su od posebne značajnosti, jer se pretežno bave uslugama, a gdje ima proizvodnje, izvoz je taj koji traži primjenu standarda i kvaliteta.

Usluge su u pogledu standardizacije i kvaliteta vrlo zahtjevne, jer se one ne prodaju nego pružaju, što je sa aspekta kvaliteta mnogo teže. Naročito to važi za turističke i organizacije iz sektora sao-braćaja koji su uključuju u međunarodne koridore. Ove činjenice ukazuju da sve ide u prilog težnji da se standardi i upravljanje kva-litetom uspješno primjenjuju u Crnoj Gori. Suštinski gledano nije tako, o čemu će biti riječi u odgovoru na naredna pitanja.

Glasnik: Koliko se kod nas poklanja pažnja standardizaciji i po-slovanju po standardima kvaliteta? Da li se tome samo pro forme pristupilo, da bi se stekao uslov za učestvovanje na tenderima, ili se tako zaista mijenja poslovna filozofija firme?

M. Perović: Kratak odgovor bi glasio – poklanja se nedovoljna pa-žnja razvoju standardizacije i kvaliteta u organizacijama, i dru-štvu u cjelini. Ovim procesima se prilazi formalno, da se dobije sertifikat o kvalitetu, pa je zato kako u Crnoj Gori tako i Regionu razvijena trgovina tim papirima. Sve se formalno pokriva ali se ne unapređuje poslovna politika firme, a čim se ne unapređuje, onda se po logici, unazađuje.

Glasnik: U kojoj mjeri činjenica da "primjena standarda nije obave-zna" zamagljuje važnost usklađenosti poslovanja sa njima?

M. Perović: Ističem da je primjena standarda uopšte, a posebno standarda menadžmenta kvalitetom predstavlja instrumente za opstanak, razvoj i dominaciju organizacije. Primjena standarda nije obavezna ali, kao što je rekao jedan američki naučnik, "ni pre-življavanje (opstanak) organizacije nije obavezno". Primjena stan-darda u jednoj državi može postati obavezna, ako se nacionalni zakon poziva na standard. Efektivna i efikasna primjena standar-da očigledno ne leži u obaveznosti, već u kooperaciji, poštenoj kon-kurenciji i tržišnom nadmetanju. Samo društvo bez monopola, bez korupcije, a koje razvija inovativnost, pospješuje kulturu i znanje, podstiče primjenu standarda kao simbola reda i uređenosti.

Glasnik: Koliko evropske integracije Crne Gore doprinose usvaja-nju kvaliteta kao poslovne filozofije?

M. Perović: Evropska unija je zainteresovana za napredak Crne Gore u oblasti standardizacije i kvaliteta, jer to omogućava slo-bodni protok roba, ljudi, kapitala i sredstava. Zato je prihvatanje evropskih standarda i razvoj institucija standardizacije važan pre-duslov priključivanja države Crne Gore Evropskoj uniji. Definisani su uslovi koje Institut za standardizaciju treba da ispuni da bi dr-žava dobila pravo na priključenje. Potrebno je prije svega uraditi i usvojiti 80 odsto evropskih standarda (preostalih 20 odsto će biti urađeno u prvim godinama članstva). treba istaći da broj standar-da koje treba usvojiti raste iz godine u godinu. Na primjer, da smo se priključili EU 2010. godine, 80 odsto standarda je bilo 12.000, za 2020. to je 20.000, a za 2025. to je već 25.000 standarda koje tre-ba uraditi i usvojiti. Ovome treba dodati da se standardi mijenja-ju svake pete godine, što znači da i te izmjene treba prihvatiti, pa treba iznijete brojke povećati za 20 procenata. Evropska unija je takođe definisala takozvane organizacione uslove: da Institut za standardizaciju bude nezavisna, ekonomski održiva institucija koja može da prati evropske institucije za standarde.

Glasnik: U kojoj mjeri su kompanije kadrovski osposobljene za ovaj izuzetno značajan pristup poslovanju?

M. Perović: Jasan i istinit odgovor na ovo pitanje je da Crna Gora nema dovoljno kompetentnih kadrova za uspostavljanje menadž-menta kvaliteta i standarda u organizacijama. Organizacija je za-

84


Standards and quality are symbols of order and good organization

Professor Milan J. Perović, PhD, a doyen in the field of standardization

jedničko ime i za preduzeća i za ustanove. Prije 20 godina je obuče-no nekoliko stotina ljudi, uglavnom iz privrednih organizacija. Ovi obučeni ljudi su nakon obuke raspoređeni na druga radna mjesta. Te su obuke finansirane iz budžeta Programa Vlade za kvalitet. Od 2010. godine nema Programa i nema obuke – stav je bio da se obu-ka ne isplati i da je to komercijalni posao. Po nekim primjerima iz evropskih država, mala Crna Gora treba da u organizaciji Instituta za standardizaciju ima najmanje 30 obuka godišnje i isto toliko u organizaciji Centra za kvalitet.

Glasnik: Koje kompanije su isprednjačile u ovoj oblasti i kakve be-nefite imaju od toga?

M. Perović: Ima nekoliko organizacija, i velikih i malih, i privatnih i društvenih, i iz oblasti proizvodnje i iz oblasti usluga koje su uspje-šno implementirale standarde kvaliteta. Treba istaći da je takvih organizacija vrlo malo, mnogo više je onih koje su u ove procese ušle pro forme. Što znači, ulaze u procese ali ne mijenjaju ništa.

Kakvi su benefiti? Najbolje odgovore su dali direktori nekih firmi koje su implementirale standarde kvaliteta. Prvi primjer: kada sam pitao jednog uspješnog direktora koji je uspješno implementirao standarde menadžmenta kvalitetom, šta je dobio tim činom, on mi je kratko odgovorio: "Oko 100 problema koji su me svako jutro sretali sada se svelo na pedesetak! Firma je uspješno rešavala pro-bleme i uspješno sprovela tranziciju. Drugi primjer: jedan vlasnik i direktor firme, kada je vidio šta treba uraditi, izjavio je: "Da sam radio po ovim tvojim standardima, ne bih se obogatio". I odustao je. Nije prošlo mnogo vremena, firma je počela da propada i on je nestao iz "elitnog" društva. Da zaključim, osnovni benefit organiza-cije proizilazi iz promjene sistema upravljanja – napušta se stari sistem i uvodi novi uređeniji, efektivniji i efikasniji.

Glasnik: Novembar je svjetski mjesec kvaliteta, a takođe su obilje-ženi i Svjetski dan i Nedjelja kvaliteta. Kako je Crna Gora obilježila ove značajne datume?

M. Perović: Ove godine, prvi put od kad je kod nas ustanovljeno ovo obilježavanje, to nije učinjeno iz organizacionih razloga. Ali je zato, kao satisfakcija, na taj dan u Beogradu, u organizaciji FQCE, kompaniji "Plantaže" dodijeljena nagrada (oskar) za poslovnu iz-vrsnost, a izvršnoj direktorici, gospođi Verici Maraš, dodijeljena je nagrada za lidera poslovne izvrsnosti.

Glasnik: U našoj zemlji su aktivne institucije: Institut za standardi-zaciju Crne Gore, Centar za kvalitet Sertifikaciono tijelo – SETI.me, Akreditaciono tijelo, Zavod za metrologiju, koje je formirala država. Da li ove institucije imaju adekvatan položaj u odnosu na važnu misiju koju treba da ostvare?

M. Perović: Prva dekada 21. vijeka je bila vrijeme formiranja crno-gorskih organizacija infrastrukture kvaliteta koje su navedene u pitanju. Sve su one, osim Centra za kvalitet, formirane zakonima kao samostalne, nezavisne, pravno i ekonomski održive organi-zacije. U Velikoj Britaniji je, na primjer, Institut za standarde for-miran Kraljevskom poveljom, a brigu o funkcionisanju vodi Dom lordova! Znači daje mu se veliki značaj.

Kakav je položaj ovih institucija u Crnoj Gori? Nije adekvatan u od-nosu na važnost. Nije riješeno pitanje upravljanja, a i poslije više od 10 godina postojanja, mnoge od od njih su podstanari kod pod-goričkih gazdarica.

Montenegro does not have sufficient qualified staff to esta-blish quality and standards management in organizati-ons. The position of the institutions dealing with stan-

dardization and quality is not adequate to their importance, said Prof. Milan J. Perović, PhD.

Glasnik: You are a doyen in the field of standardization and quality policy. We would appreciate if you could give us a brief overview of your professional career. How did you come up with an idea to take pioneering steps in these important fields in Montenegro, but also in the SFRY? Who was your most important support?

M. Perović: 57 years ago, as a graduate mechanical engineer, I got a job at the Zastava Kragujevac Arms Factory. That year, this factory celebrated 110 years of existence and it was known for its good or-ganization and perfect operation. In such a well organized factory, I was assigned to deal with the work advancement, first in the field of technology and then in overall management. This has defined my future professional life, dedicated to technology advancement, standardization, information technology and quality, and all this in the function of improving the management. In my work, I had a support, especially at the beginning, of the main management of the business system, who allowed me to continue my education and specialization abroad. All these trainings and specializations were arranged by an agreement, which was from the beginning to its end mutually fulfilled. Later, when I formed a family, they were my main support.

Glasnik: To what extent has awareness of the importance of stan-dardization and quality been improved today when compared to

85


The European Union is interested in Montenegro's progress in the field of standardization and quality, as it enables the free flow of goods, people, capital and resources. Therefore, adopting the European standards and developing standardization institutions is an important precondition for Montenegro's accession to the European Union.

86


arly lies not in obligation, but in cooperation, fair competition and competitive bidding. Only a society without monopolies, without corruption, and which develops innovation, can foster culture and knowledge, encourage the application of standards as symbols of order and organization.

Glasnik: To what extent do the European integrations of Montene-gro contribute to the adoption of quality as a business philosophy?

M. Perović: The European Union is interested in Montenegro's progress in the field of standardization and quality, as it enables the free flow of goods, people, capital and resources. Therefore, adopting the European standards and developing standardization institutions is an important precondition for Montenegro's acces-sion to the European Union.

The conditions that the Institute for Standardization must fulfil in order for the state to be eligible for the EU accession are defined. First of all, 80 percent of European standards need to be done and adopted (the remaining 20 percent will be done in the first years of membership). It should be noted that the number of standards to be adopted is increasing year by year. For example, if we joined the EU in 2010, 80 percent of the standards would be 12000, for 2020 it is 20000, and for 2025 it is already 25000 standards that need to be done and adopted. It should also be noted that the standards change every five years, which means that these changes should be accepted, and the figures presented should be increased by 20 percent. The European Union has also defined the so-called orga-nizational conditions: for the Institute for Standardization to be an independent, economically viable institution that can go in line with the institutions dealing with the European standards.

Glasnik: To what extent are the companies equipped with qualified staff needed for this extremely significant approach to business?

M. Perović: The clear and true answer to this question is that Montenegro does not have sufficient competent staff to establish quality and standards management in organizations. The organi-zation is a common name for both businesses and institutions. Twenty years ago, several hundred people were trained, mostly from business organizations. These trained people were assigned to other jobs after the training. These trainings were funded from the budget of the Government's Program for Quality. Since 2010, there has been no Program and no training - the view was that the training was not profitable and that it was a commercial job. According to some examples from the European countries, small Montenegro should have at least 30 trainings per year organized by the Institute for Standardization and as much as that in the or-ganization of the Quality Centre.

Glasnik: What are the leading companies in this field and what are their benefits?

M. Perović: There are several organizations, both large and small, private and public, from the field of production as well as the field of services, which have successfully implemented quality stan-dards. It should be noted that there are very few such organizati-ons, given that there are far more of those that have been involved in these processes pro forma. It means that they go into the pro-cesses, but they don't change anything.

What are the benefits? The best answers were given by the di-rectors of some companies that have implemented quality stan-dards. First example: When I asked a successful director who had

the initial development period of these fields?

M. Perović: In order to answer this question, I need to clarify some of the phenomena which characterized the beginning of my work and the present period. The awareness, as an understanding and cultural foundation of standardization and quality in the essence of the nation and the state, used to be and today it has still been at about the same, very low level. Fifty years ago, at the world and European level, there were fewer standards and they were predo-minantly technical. However, the applicable standards of that time were mandatory (legal). At that time, our economy exported more than it does today, and one couldn't export unless he/she appli-ed the standards. This created an impression of the importance of standards, given that they become neglected when the export ceased. What was diminishing the importance of standards was a misconception that services do not need quality standards. They are much more important for the services, because the services are not sold, but provided between two participants in the process.

Glasnik: Why are the standardization and quality important for the business operation of the Montenegrin companies?

M. Perović: Standardization and quality are symbols of order and organization, trust, honesty and respect. This applies to all com-panies in the world. For the Montenegrin organizations, the stan-dardization and quality are of particular importance, given that they are predominantly engaged in services, and where there is production, it is export that seeks to apply standards and quality. In terms of standardization and quality, services are very deman-ding, because they are not sold, but provided, which is much more difficult in terms of quality. This is especially true for tourism and transport organizations involved in international corridors. These facts indicate that everything is in favour of pursuit of standards and quality management application in Montenegro. Essentially, this is not the case, which I will explain in the answers to the fol-lowing questions.

Glasnik: How much attention do we pay to the standardization and doing business according to the quality standards? Is this just a pro forma approach, in order to qualify for participation in tenders, or does this really change the business philosophy of the company?

M. Perović: My short answer would be - insufficient attention is paid to the development of standardization and quality in orga-nizations, and in society as a whole. These processes are approa-ched formally, in order to obtain a quality certificate, which is why trade in these papers has been developed in Montenegro and in the region. Everything is formally covered, but the business policy of the company is not improved, and when something is not im-proved, then by logic, it is reversed.

Glasnik: To what extent does the fact that "the application of stan-dards is not mandatory" obscures the importance of business compliance with them?

M. Perović: I would like to emphasize that the application of stan-dards in general, and quality management standards in particular are instruments needed for the survival, development and domi-nance of an organization. The application of standards is optional but, as one American scientist said, "the survival of the organiza-tion is also optional". The application of standards in one country may become mandatory if a national law calls for its implemen-tation. The effective and efficient application of the standards cle-

87


successfully implemented quality management standards, what they brought to him, he answered me briefly: Around 100 issues waiting for me each morning, are now reduced to half. The com-pany successfully solved the problems and successfully imple-mented the transition.

Another example: One owner and director of a company, when he saw what needed to be done, said: "If I had worked according to these standards, I would not have gotten rich". And he gave up. It wasn't long before the company started to fail and he disappeared from the "elite" society. Let me conclude, the basic benefit of an organization stems from a change in the management system - abandoning the old system and introducing a new, more efficient, and effective one.

Glasnik: November is the World Quality Month, and the World Qua-lity Day and the Quality Week were also marked. How did Monte-negro mark these significant dates?

M. Perović: This year, for the first time since this marking was established in our country, it was not done for organizational re-asons. But as a kind of satisfaction, on that very day in Belgra-de, organized by FQCE, the Plantaže Company was awarded the (Oscar) Award for Business Excellence, and the Executive Director, Mrs. Verica Maraš, was awarded the Business Excellence Leader Award.

Glasnik: Active institutions in our country are as follows: Institu-te for Standardization of Montenegro, Quality Centre Certification body - SETI.me, Accreditation body, Bureau of Metrology, establis-hed by the state. Do these institutions have an adequate position in relation to the important mission they are to accomplish?

M. Perović: The first decade of the 21st century was the time of formation of the Montenegrin quality infrastructure organizations referred to in a question. All of them, with the exception of the Qua-lity Centre, have been established by law as independent, legally and economically viable organizations. In the UK, for example, the Institute for Standardization was established by the Royal Charter, and the House of Lords takes care of its functioning! It means that it's given a great importance.

What is the position of these institutions in Montenegro? It is ina-dequate to their importance. The issue of management has not been resolved, and even after more than 10 years of existence, many of them are still tenants.

Glasnik: What is your opinion about the role of the Chamber of Economy of Montenegro in affirming standardization and quality policy in the business sector?

M. Perović: The Chamber of Economy of Montenegro has so far played a significant role in raising awareness of the need to adopt and apply European and especially quality standards. Now, this role of the Chamber of Economy in the affirmation of these pro-cesses in Montenegro is even more significant and necessary, gi-ven that the standards and quality have become appropriate for all areas of social life (except art and domestic craftwork). Such wide application of standards requires a higher level of aware-ness, more culture and much more knowledge both from indivi-duals and from institutions. This is where the Chamber, with its infrastructure, especially in training and education, should play the role of the articulators and drivers of further development of standardization and quality in Montenegro.

88


Svijetvijesti

Brexit i slaba globalna potražnja štete britanskoj ekonomiji

Konfederacija britanske industrije (CBI) i udruženje proizvođača i trgovine Make UK snizili su svoje prognoze rasta britanske ekonomije za narednu godinu zbog pritisa-ka koje nose Brexit i političke neizvjesno-sti.

Prema zvaničnim podacima, britanska ekonomija raste najslabijim tempom od 2010. godine, a industrijalci za narednu go-dinu vide malo ili nimalo poboljšanja, pre-nosi SEEbiz.

CBI tako procjenjuje da će ekonomija rasti naredne godine 1,2 odsto, nakon ovogodi-šnjih 1,3 odsto, dok bi u 2021. tempo rasta mogao dodatno usporiti, na 1,8 odsto.

Te procjene napravljene su pod pretpo-stavkom da će britanski premijer Boris Johnson postići trgovinski sporazum s EU u slučaju dogovorenog Brexita koji neće uključivati uvođenje carina i odstupanje od evropskih pravila.

Još u julu CBI je prognozirao rast 1,4-posto-tni rast u ovoj godini te 1,5-postotni u na-rednoj.

Glavni ekonomist CBI-ja Rain Newton--Smith kazao je da se, pored višegodišnje nesigurnosti Brexita, preduzeća takođe suočavaju sa slabijom globalnom potra-žnjom.

Organizacija Make UK prepolovila je pro-gnozu rasta industrije proizvodnje naredne godine s prvobitnih 0,6 na 0,3 odsto, zadr-žavši prognozu rasta ukupne ekonomije u narednoj godini nepromijenjenom, na 1,4 odsto, u odnosu na 1,3-postotni rast ove go-dine.

Izvršni direktor Make UK, Stephen Phip-son, kazao je da su izvozne narudžbine bla-go porasle u ovom tromjesečju, što ukazuje na veće povjerenje stranih kupaca po pita-nju kupovine britanske robe budući da je-njava zabrinutost oko Brexita bez dogovora krajem godine.

Istanbul prvi u svijetu po zaradi od turizma

Istanbul je prošle godine bio prvi na listi gradova u svijetu prema doprinosu turizma bruto domaćem proizvodu.

Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) je objavilo podatke prema kojima u Istanbulu sektor putovanja i turizma di-

rektno generi[e 15,7 posto BDP-a, prenosi Anadolija.

Nakon Istanbula, na listi od ukupno 73 gra-da, slijede Antalija, sa 15,5 posto, i Moskva, sa 13,7 posto.

Budimpešta se našla na desetom mjestu, s rastom od 8,5 posto.

Putovanja i turizam u 73 grada direktno su činila 4,4 posto njihovog BDP-a i 17 miliona radnih mjesta, ili 5,7 posto ukupne zaposle-nosti u tim gradovima u 2018. godini.

Prema podacima WTTC-a, putovanja i turi-zam čine 10,4 posto BDP-a u svijetu.

Spreman sporazum o gasovodu na Sredozemlju

Kipar, Grčka i Izrael bliže se potpisivanju sporazuma za izgradnju gasovoda na Sre-dozemlju.

Sporazum bi trebao biti potpisan u janua-ru, javila je Hina, pozivajući se na kiparske medije.

Kiparski ministar spoljnjih poslova Nikos Christodoulidis potvrdio je da je postignut "velik napredak" na diplomatskom niovu.

Izrael želi 2025. započeti transport gasa Evropi kroz 2.100 kilometara dug gasovod East Med.

Troškovi za plinovod iz Izraela koji će pro-laziti preko Kipra i protezati se do Grčke ili eventualno do Italije, mogli bi dostići 6,5 milijardi dolara.

Projekt plinovoda što ga podržavaju Sjedi-njene Američke Države ima snažnu geopo-litičku važnost uz privrednu i energetsku dimenziju.

U;esnici projekta su više puta ponavljali da će projekat biti savez "tri demokratske nacije na istočnom Sredozemlju", jedinom mogućem u regiji pogođenoj sukobima.

Njemci zabranili Uber

Sugerišući da američka komapnija "Uber" ne posjeduje potrebne dozvole za prevoz putnika u njemačkim gradovima, tamošnji sud zabranio je rad toj komaniji koja se bavi zakazivanjem vožnji preko mobilne aplika-cije.

Kompanija "Uber" u Njemačkoj posluje u sedam gradova, uključujući Frankfurt, Ber-lin i Minhen i radi isključivo sa firmama za iznajmljivanje automobila sa licenciranim

vozačima.

Biznis insajder napominje da je odluka nje-mačkog suda novi korak unazad za "Uber", pošto je kompanija u novembru izgubila dozovolu za rad u Londonu.

Gradski čelnici odluku su obrazložili time da je "Uber svoje putnike dovodio u opa-snost".

Na odluku njemačkog suda koja je odmah stupila na snagu, "Uber" ima pravo žalbe.

"Procijenićemo presudu i odrediti dalje ko-rake kako bismo nadalje obezbijedili pruža-nje naših usluga", rekao je portparol "Ubera" u komentaru na presudu.

Najviše struje u Evropi izvozi Francuska, a uvozi Italija

Francuska je najveći izvoznik električne energije u Evropi u 11 mjeseci ove godine, a Italija najveći uvoznik, pokazala je studija evropskog tržišta interkonektora

Studija analitičke kuće EnApSys pokazala je da je Francuska u periodu od 1. januara do 30. novembra ostvarila ukupan neto iz-voz električne energije od 39,4 teravatsata, pri čemu je većinu isporučila Italiji 13,3 i Njemačkoj 11 teravat časova .

Visok nivo neto izvoza pripisan je velikim količinama energije iz nuklearnih elektra-na i niskim graničnim troškovima poveza-nim s tom vrstom energije, što je čini atrak-tivnom za cijelo evropsko tržište, prenosi portal Investitor.me.

Italija je bila najveći uvoznik električne energije, s uvozom od 36,6 teravatsati, a najviše iz Švajcarske.

Italija će, očekuje se, povećati svoj uvoz za-hvaljujući interkonekcijskom kablu sa Cr-nom Gorom, koji je nedavno pušten u rad.

IKEA se bori protiv klimatskih promjena

Švedski lanac trgovina namještajem IKEA najavio je da će uložiti oko 100 miliona eura za podršku svojim direktnim dobavljačima da pređu na korištenje obnovljivih izvora energije.

89


Vlasnik brenda Inter IKEA saopštio je da planira uložiti i oko 100 miliona eura u pro-jekte uklanjanja ugljen-dioksida iz atmos-fere kroz pošumljavanje i zaštitu šuma, prenosi Hina.

Ta ulaganja dio su nastojanja da IKEA po-stane klimatski pozitivna, odnosno da do 2030. godine doprinese smanjenju veće ko-ličine emisija stakleničkih gasova nego što ih sama IKEA proizvodi.

IKEA proizvodi oko 10 posto sopstvenog asortimana, dok ostalo nabavlja od otprili-ke 1.000 dobavljača.

U septembru se grupa Ingka, koja drži u vlasništvu većinu IKEA trgovina, obavezala premašiti svoj cilj da će u 2020. godini pro-izvesti onoliko obnovljive energije koliko energije potroši.

Više od 400 kompanija, uključujući IKEA-u, H&M, Coca-Colu i Sony, obavezalo se podr-žati inicijativu Ujedinjenih nacija za ogra-ničavanje globalnog zagrijavanja, prenijela je Al Jazeera.

Stopa nezaposlenosti u Češkoj samo 2,2 odsto

Stopa nezaposlenosti u Češkoj je u oktobru 2019. godine iznosila 2,2 odsto.

Prema podacima Češke agencije za sta-tistiku (CZSO), stopa nezaposlenosti u toj zemlji je iznosila 2,2 odsto, što je više za 0,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Stopa nezaposlenosti kod muškaraca je iz-nosila 1,8 posto, a kod žena 2,7 posto.

Podaci Češke agencije za statistiku su ta-kođe pokazali da je stopa zaposlenosti u oktobru 2019. godine iznosila 75,3 posto, što je više za 0,2 prosto u odnosu na isti period 2018. godine.

Stopa nezaposlenosti u Češkoj je u drugom kvartalu 2019. godine iznosila rekordnih 1,9 posto, što je tada bila ujedno i jedna od naj-nižih stopa nezaposlenosti u Evropi.

Prema podacima Agencije za statistiku Če-ške, prosječna neto plata trenutno iznosi 29.549 čeških kruna, odnosno 1.160 eura. Prosječna plata kod muškaraca je izno-sila 31.909 kruna ili 1.249 eura, a kod žena 26.887 kruna ili 1.052 eura.

Oko 80 odsto zaposlenih u Češkoj trenu-tno prima plate u rasponu od 15.680 kruna, odnosno 613 eura, do 52.531 kruna ili 2.056 eura, prenosi Bankar.

Investicije na ruskom Arktiku 218 milijardi eura

Ministarstvo za razvoj ruskog Dalekog Is-toka i Arktika očekuje da će u Arktik biti investirano 218 milijardi eura u narednih 15 godina, zbog subvencija predviđenih razvojnom strategijom za arktičku zonu Rusije do 2035. godine, izjavio je zamjenik ministra za razvoj Aleksandar Krutikov.

"Samo ove subvencije osiguraće 218 mili-jardi rubalja privatnih ulaganja u Arktik u narednih 15 godina", rekao je on, prenosi Tanjug.

Strategija i računi za subvencije, koji su već podnijeti državnoj Dumi (Donji dom parla-menta) pokazuju širok spektar poreskih olakšica, posebno za proizvodnju minerala, rekao je Krutikov.

Porez na vađenje minerala iznosiće pet posto u roku od 15 godina, počevši od prve komercijalne proizvodnje, dodao je, javlja agencija Tass.

Osnova državne politike Rusije na Arktiku do 2020. godine definisana je dokumen-tom koji je 2008. godine potpisao tadašnji predsjednik Ruske Federacije Dmitrij Med-vedev.

Krajem novembra ove godine Ministarstvo za razvoj ruskog Dalekog Istoka i Arktika saopštilo je da je finalizovalo rad na nacr-tu strategije razvoja ruske arktičke zone do 2035. godine.

Gana otkrila ogromno nalazište nafte u Atlantiku

Kompanija Springfield iz Gane je u Atlant-skom okeanu, blizu obale te zapadnoafrič-ke države, otkrila nalazište nafte čiji se kapacitet procjenjuje na 1,5 milijardi bare-la i 0,7 hiljada milijardi kubnih stopa gasa, izvještava Reuters.

Ovo otkriće je značajno za zemlju koja tre-nutno proizvodi oko 200.000 barela nafte dnevno, od čega približno polovinu proi-zvodi britanska kompanije Tulov na "Jubili polju".

Kompanija Springfield, u stopostotnom vlasništvu države, navela je da se neotkri-veni potencijal bloka procjenjuje na preko tri milijarde barela nafte i gasa.

"Ovo je sjajna vijest za Springfield, Ganu i Afriku", rekao je glavni izvršni direktor Kevin Okjere, dodajući da ovo otkriće ko-respondira s vizijom kompanije da postane

vodeći afrički igrač u proizvodnji "crnog zlata" .

Vlada Gane je nezadovoljna sporim tem-pom razvoja bušotina u priobalju i radi na reviziji zakona o davanju dozvola u nasto-janju da podstakne proizvodnju.

Zamjenik ministra za naftu je prošlog mje-seca rekao da je Gana očekivala da će iz-među 2013. i 2016. godine biti izbušeno 14 bušotina i investirano 890 miliona dolara, ali da nije izbušena ni jedna jedina bušo-tina, a da su kompanije potrošile samo 95 miliona dolara, prenosi Reuters.

Saradnja Rusije i Kine - novi most za procvat trgovine

Izgradnja dugo očekivanog prekogranič-nog željezničkog mosta između Rusije i Kine biće gotova do kraja sljedeće godine.

Jurij Trutnev, savjetnik ruskog predsje-dnika u krajnje istočnom saveznom okru-gu, izjavio je da će ova investicija donijeti procvat trgovine. Očekuje se da će 2.209 metara dugačka struktura, koja povezuje daleki istok Rusije i najsjeverniju kinesku provinciju Heilongjang, dovesti bilateralnu trgovinu na nove maksimume.

- Projekat ima cilj da razvije međunarodni koridor koji povezuje kinesku sjeveroistoč-nu željezničku mrežu sa ruskom sibirskom željezničkom mrežom - kazao je glavni in-ženjer željezničke pruge prekograničnog mosta Li Huaćao.

Izgradnja auto-puta na mostu preko rijeke Amur završena je prošlog mjeseca. Očeku-je se da će se količina tereta povećati osam puta ili na četiri miliona tona kada ruta počne s radom.

- Most ima strateški značaj za nas. Veoma je obećavajući za našu regiju - rekao je gu-verner ruske Amurske regije Vasili Orlov prilikom službene ceremonije obilježava-nja završetka dionice auto-puta.

Dogovor o ambicioznom građevinskom projektu vrijednom 300 miliona dolara po-stignut je 2013. nakon 28 godina pregovora Rusije i Kine.

Građevinski radovi zvanično su započeli 2016. godine. Rusija preko ovog mosta pla-nira da izvozi željeznu rudu, ugalj, mine-ralna đubriva, drvnu građu i drugo. Most će u velikoj mjeri olakšati trgovinu između dvije zemlje jer će trasa biti približno 3.500 kilometara kraća od trenutne.

90


Regionalnom saradnjom i povezivanjem privući investicije

Predsjednik Komore Golubović na Podgoričkom investicionom forumu

Predstavljen investicioni ciklus od preko 200 miliona eura, koji obuhvata izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda, saobraćajni prsten oko Podgorice i biznis zone.

Saradnja i povezivanje gradova regiona, kao i integrisanost regionalnog tržišta najbolji su put za privlačenje većih inve-sticija, ocijenjeno je tokom prvog Podgoričkog investicionog

foruma koji je, u organizaciji Glavnog grada, održan 18. decembra 2019. godine.

Forum su otvorili potpredsjednik Vlade Milutin Simović i grado-načelnik Ivan Vuković.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović poručio je investitorima da Glavni grad razumije potrebe i zahtjeve biznisa 21. vijeka, i kreira investicioni i poslovni ambijent da bude privlačan i konkurentan na unutrašnjem i regionalnom tržištu.

-Vuković i njegov tim znaju da su tu zbog vas i da će vaš poslovni uspjeh ovdje biti opredjeljujući u dokazivanju uspješnosti Podgori-ce na investicionom planu, a na korist svih njenih građana - rekao je Simović.

Gradonačelnik Vuković je ocijenio da veliki razvojni potencijali glavnog grada još nijesu u punoj mjeri iskorišćeni, te izrazio nadu da će investitori prepoznati moguće benefite ulaganja u Podgoricu.

On je predstavio investicioni ciklus od preko 200 miliona eura, posebno izdvajajući projekte izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda u vrijednosti preko 50 miliona eura, saobraćajnog prstena oko grada (100 miliona eura) i biznis zona.

Istakao je namjeru gradske uprave da bude efikasan servis biznis zajednici, najavljujući formiranje Poslovnog savjeta Glavnog grada u narednih mjesec dana.

Na panelu "Crna Gora/Podgorica investicione mogućnosti" uče-šće su uzeli ministarka ekonomije Dragica Sekulić, predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, direktor Investiciono ra-zvojnog fonda Zoran Vukčević i Časlav Vešović, zamjenik Grado-načelnika Podgorice, a moderator je bio Miloš Jovanović, direktor Crnogorske agencije za promociju stranih investicija.

Ministarka Dragica Sekulić je ukazala na značaj izgradnje pod-morskog energetskog kabla, kao infrastrukturnog projekta koji će doprinijeti povećanju investicija u objekte za proizvodnju električ-ne energije, s obzirom na to da je uspostavljena direktna veze sa Zapadnom Evropom, za plasman viškova.

91


Ona je sa skupa poručila da su se stekli uslovi da se krene u tender za davanje u zakup državnog zemljišta za izgradnju solarne elek-trane na Veljem brdu.

- To je projekat od velikog značaja i za Glavni grad i Crnu Goru. Sa ovog mjesta obećavam da ćemo u prvoj polovini sledeće godine nadam se imati investitora za izgradnju te solarne elektrane - do-dala je ministarka.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je istakao pre-poznatljivost naše države kao sigurne investicione destinacije sa značajno unaprijeđenim poslovnim ambijentom.

- Nacionalnu privredu karakterišu dinamične stope ekonom-skog rasta koje, tokom posljednje tri godine, u prosjeku iznose 4,9 odsto. U 2018. smo imali stopu rasta od 5,1 odsto što nas je svr-stalo na treće mjesto u Evropi po tom pokazatelju. Rastu preva-shodno doprinose direktne strane investicije, sektori turizma, energetike,poljoprivrede, saobraćaja i građevinarstva – kazao je Golubović.

Golubović je ukazao i na značajne potencijale za razvoj poljopri-vrede, te plasman ovih proizvoda na "kućnom pragu", odnosno kroz rastući sektor turizma, te pozvao investitore da ulažu u ovaj sektor.

-U narednom četvorogodišnjem periodu, iz nacionalnog budžeta i međunarodnih programa, za ulaganja u sektor poljoprivrede biće obezbijeđeno oko 250 miliona eura, od čega preko 150 miliona be-spovratne podrške – saopštio je Golubović.

Zahvaljujući povoljnim kreditnim linijama Investiciono-razvojnog fonda sačuvano, odnosno otvoreno čak 16 hiljada radnih mjesta, kazao je prvi čovjek IRF-a Zoran Vukčević. Istakao je da je institu-cija na čijem je čelu za deset godina koliko postoji plasirala preko milijardu eura.

- To je i za mnogo veće države od Crne Gore značajan iznos. Iz godine u godinu raste naš portfolio, ove godine gotovo je izvjesno da ćemo oboriti rekord i da ćemo plasirati 230 miliona eura najpo-voljnijih kredita - saopštio je Vukčević.

Konstantno povećanje broja privrednih društava potvrda je dobrog poslovnog ambijenta u Podgorici, istakao je zamjenik gradonačel-nika Časlav Vešović.

- To svjedoči da je biznis ambijent jako povoljan za privređivanje i da ljudi ovdje prepoznaju šansu da dođu do zarade. Mislim da se ne smijemo zavarati sa tim podacima. Ukoliko se budemo mjerili i takmičili sa bogatim i razvijenim zemljama samo tako možemo doći do najboljih rješenja - naglasio je zamjenik gradonačelnika.

Podgorica je, kroz predstavljeni model uređenja Biznis zona, otišla korak dalje u odnosu na ono što je evropski standard, omogućivši da se metar kvadratni zakupii za jedan cent i to na lokaciji koja se nalazi na tri kilometra od aerodroma, svega dva kilometra od željezničke stanice i četrdeset kilometara od luke Bar.

Panelom, pod nazivom "Glavni gradovi – regionalne perspektive" moderirao je gradski menadžer Marjan Junčaj, a pored gradona-čelnika Podgorice kao domaćina, u njemu su učestvovali i predsje-dnik Skupštine Grada Beograda Nikola Nikodijević, gradonačelnici Skoplja Petre Šilegov i Prištine Špend Ahmeti.

Forum je okupio preko stotinu učesnika iz zemlje i inostranstva, a poručeno je da će Podgorički investicioni forum biti tradicionalan.

Očekivanja privrednih komora od institucija EU

Sastanak generalnih sekretara EUROCHAMBRES

U Briselu je 6. decembra 2019. organizovan sastanak izvršnih direktora/generalnih sekretara članica asocijacije privre-dnih komora Evrope EUROCHAMBRES. Privrednu komoru

Crne Gore je predstavljao generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Razmatrani su uloga privrednih komora u različitim zemljama (trenutna situacija na nacionalnom nivou, perspektive), izazovi sa kojima se suočavaju, te kratkoročni i srednjoročni ciljevi ovih asocijacija.

Dio sastanka bio je posvećen očekivanjima privrednih komora od institucija EU, uglavnom od novog Parlamenta i Komisije. Tema je bila i kako ojačati veze između različitih delegacija u Briselu i izvršnih direktora/ generalnih sekretara privrednih komora.

- Očekujemo da proces integracije Crne Gore u EU bude nastavljen i inteziviran. Proces reformi treba da utiče na poboljšanje ambi-jenta za poslovanje i podizanje konkurentnosti naše privrede. Stimulativan poslovni ambijent je preduslov za rast ekonomije. Privredna komora Crne Gore, učešćem u pregovaračkom procesu, daje kvalitet ovom procesu i štiti interese privrede - rekao je Pavle D. Radovanović.

Generalni sekretar EUROCHAMBRES-a Arnaldo Abruzini prezen-tovao je započeti proces reformi te evropske komorske asocijacije, sa naglaskom na glavni djelokrug aktivnosti, perspektive i veze sa članovima.

92


Intenzivirati trgovinu, povezati proizvođače i uvoznike

Prva posjeta nerezidentnog ambasadora Brazila

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić sastao se u četvrtak, 12. decembra 2019. godine

sa nerezidentnim ambasadorom Brazila u Crnoj Gori Eduardom Boteljom Barbozom. Tokom razgovora razmijenjenje su infor-macije o stanju ekonomija dvije zemlje, međusobnoj trgovinskoj razmjeni, kao i mogućnostima proširenja plasmana roba u narednom periodu.

Robna razmjena između Crne Gore i Brazi-la je skromnog obima, suženog plasmana i sa značajnim deficitom na crnogorskoj strani.

Zajednički je konstatovano da bi trgovin-ska saradnja trebalo da bude na višem nivou, a jedan od preduslova za to je i di-rektno povezivanje proizvođača i uvozni-ka roba. Brazil danas predstavlja jednu od najsnažnijih ekonomija na južnoamerič-kom kontinentu, koja je počela da bilježi značajan rast 2003. godine zbog povećane međunarodne tražnje za sirovinama, naro-čito naftom i ugljem. Brazil je u svjetskim razmjerama poznat po izvozu prvoklasnog mesa, soje, kafe, pa oblast za dalju sara-dnju Crne Gore i Regiona sa ovom državom može biti trgovina upravo ovim proizvodi-ma.

Budući da je crnogorska avio kompanija Montenegroairlines koristi avione Embra-er brazilske proizvodnje, gost je upoznat

sa aktivnostima Vlade Crne Gore u vezi sa rješavanjem pitanja daljeg razvoja ove avio kompanije.

Ovo je bila prilika da se razmijene i infor-macije o razvoju ekonomija na bazi oču-vanja životne sredine. Navedeni su izazovi Brazila u vezi sa očuvanjem šumskog kom-pleksa Amazona i održivog razvoja, te na-pori Crne Gore na planu očuvanja prirode posebno u svijetlu otvaranja poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju EU.

Saveljić je informisao gosta o radu, aktiv-nostima i ulozi Privredne komore u uspo-stavljanju ambijenta koji pogoduje razvoju biznisa i unapređenju konkurentnosti pri-vrede.

Ambasador Barbozo informisao je o zavr-šetku pregovora o slobodnoj trgovini MER-COSUR-a i Evropske unije, čije rezultate treba da ratifikuju sve zemlje članihe obje strane.

Susret je završen ocjenom da postoji inte-res za boljom saradnjom između Privredne komore i Ambasade Brazila u Beogradu, koja bi rezultirala podsticanjem privre-dnika za uspostavljanjem i proširivanjem međusobne saradnje.

U radu sastanka učestvovali su Edson Santiago, prvi sekretar Ambasade i Jelena Adžić,samostalna savjetnica u Sektoru za međunarodnu saradnju.

Privredna komora Crne Gore, u sara-dnji sa Glavnim gradom i ambasa-dom Kine u našoj zemlji, organizo-

vala je 4. decembra 2019. godine bilateralne razgovore crnogorskih i kineskih privre-dnika iz Ningboa, u okviru prezentacije investicionih potencijala Podgorice kine-skim kompanijama.

Na sastanku održanom ovim povodom govorili su Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore, Ljiljana Šće-panović, rukovoditeljka Službe za međuna-rodnu saradnju Glavnog grada Podgorica, Bao Shunqing, Kineska ambasada, Dong Lijun, predsjednica uprave Ningbo Haiyi Holdings Group, predsjednica Udruženja za promociju saradnje između Kine i zemalja CIE, Yu Haidong, Uprava za trgovinu grada Ningboa.

Investicione potencijale Podgorice prezen-tovao je Marjan Junčaj, menadžer Glavnog grada.

Potpredsjednik Ivan Saveljić je zahvalio je gostima iz Kine na kontinuiranom is-kazivanju interesovanja za jačanje veza između privreda dvije zemlje. Podsjetio je da je Privredna komora u cilju podsticanja privredne saradnje Crne Gore i Kine i pro-movisanja globalne trgovine i investicija, 2017. godine postala članica međunarodne komorske asocijacije "Put svile".

- Mogućnost za dalju saradnju dvije zemlje vidimo u razvijanju potencijala Luke Bar i modernizaciji željezničke pruge od Bara preko Beograda do Budimpešte, u cilju bo-lje regionalne povezanosti i bržeg ekonom-skog rasta- rekao je Saveljić.

On je kazao da su interesi kineskih inve-stitora za ulaganje u Crnu Goru usmjereni ka različitim privrednim granama, a naj-aktuelnije je učešće kineskih kompanija u izgradnji naše infrastrukture.

- Naglašen je interes kompanija iz ove ze-mlje za ulaganje u energetiku. Prostor za saradnju prepoznaje se i u turizmu, gdje posjetioce sa dalekih tržišta, kao što je ki-nesko, možemo privući udruženi, kroz regi-onalnu saradnju - kazao je potpredsjednik Komore.

U Privrednoj komori ćete uvijek imati pouz-danog saradnika i partnera na svim aktiv-nostima koje su usmjerene na unapređenje ekonomskih veza dvije prijateljske zemlje, zaključio je Saveljić.

Po rječima Ljiljane Šćepanović, prezenta-cija investicionih potencijala Podgorice

93


Investicioni potencijali Podgorice predstavljeni Kinezima

Bilateralni razgovori sa privrednicima Ningboa

Gradska uprava pridaje veliku važnost staranju adekvatnih uslova za privlačenje stranih investicija.

namijenjena je stranim kompanijama koje već posluju u našoj zemlji, ili onima koje namjeravaju da prošire svoj biznis u Pod-gorici.

- Gradska uprava pridaje veliku važnost staranju adekvatnih uslova za privlačenje stranih investicija i stoga smo organizovali ovaj događaj. Cilj nam je bolje i bliže prezen-tovanje potencijala Glavnog grada, razvoja biznis sektora i predstavljanja podsticajnih mjera investicionog programa u različitim oblastima od energetike,tehnologije, in-dustrije, saobraćaja, nekretnina, pa sve do kulture - rekla je Šćepanović.

Dodala je da očekuje se da će ovo biti jedni-stvena prilika za predstavnike svih kompa-nija da pronađu poslovne partnere, uspo-stave biznis kontakte, a moguće i pokrenu konkretne poslove.

Ekonomski i trgovinski savjetnik Amba-sade Narodne Republike Kine u Crnoj Gori Bao Shunqing je potencirao činjenicu da tradicionalno prijateljstvo Crne Gore i Kine, preko inicijative "Pojas i put" i saradnje privrednika Kine i 17 zemalja centralne i istočne Evrope, dobija nove i savremene sadržaje.

- Dobri odnosi dvije zemlje se brzo razvi-jaju. U prilog tome govore činjenice da se finalizuju poslovi na prioritetnoj dionici

autoputa Bar Boljare, koje izvodi kineski CRBC, počela je rad vjetroelektrana Možura koju je investirala kompanija iz te zemlje, a sve više crnogorska vina ulaze na naše tržište. Ova pragmatična saradnja je doni-jela korist narodima dvije zemlje - rekao je Shunqing.

Zaključio da je ekonomska i trgovinska sa-radnja Crne Gore i Kine u usponu.

Dong Lijun, je kazala da je Udruženje za promociju saradnje između Kine i zema-lja CIE spremno da ojača poslovne veze sa ovim zemljama.

- Od 2006. godine Kina i Crna Gora su u privredenoj, trgovinskoj, kulturnoj oblasti postigli izuzetne rezutate. Crna Gora sa prepoznatljivim i važnim turističkim sa-dražajima trebala bi sve više da privlači kineske turiste. Uvjerena sam da će ove zemlje, iako geografski veoma udaljene, sigurno izgraditi još bolju saradnju.- rekla je ona.

Yu Haidong je kazao da je Crna Gora sve prepoznatljivija u Nigbgou, što je važno radi snaženja međusobnih veza. Predstavljajući Nigbgo je kazao da je njihova spoljnotrgo-vinska razmjena prošle godine iznosila 130 milijardi dolara. BDP po stanovniku je pre-ko 20.000 dolara. Nigbgo je četvrti grad je u Kini po stranim inesticijama koje su pre-

ko 10 milijardi dolara. Imaju uspostavljene ekonomske odnose sa više od 220 zemalja.

Gosti iz Kine su pozvali crnogorske kolege da učestvuju na već prepoznatljivom saj-mu u Ningbou.

Predstaljajući investicione potencijale Glavnog grada Marjan Junčaj, je ukazao na važne sektore u kojima je poželjno investi-rati kako bi se razvijali profitabilni biznisi. On je pomenuo biznis zone, privatno-javna partnerstva, Smart City, turizam, ugosti-teljstvo, energiju, industriju, poljoprivredu, saobraćaj, zdravstvo, oblast nekretnina, sport i druge. Pojasnio je izuzetno značajne podsticaje koje investitori imaju u biznis zonama, a kad je riječ o privatno javnim partnerstvima on očekuje interesovanje za proizvodnju bio gasa odnosno tretman i preradu otpada. Veliki potencijali za va-lorizaciju postoje u adekvatnom tretmanu Skadarskog jezera i Duklje.

U bilateralnim razgovorima učestvovali su predstavnici 40 kompanija iz dvije zemlje. Ova preduzeća posluju u oblastima turiz-ma, poljoprivrede, prehrambene industije, drvoprerade, saobraćaja, trgovine i drugih, a u pomenutim privrednim granama po-stoje mogućnosti za uspostavljanje među-sobne saradnje.

94


Privući ekonomski jake francuske kompanije

Mr Rajko Uskoković, predsjednik Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća

Francuski eksperti moglu da budu ključni u realizaciji brojnih projekata u Crnoj Gori, a saradnju je moguće razijati u građevinarstvu, poljoprivredi, organizacionom menadžmentu, IT industriji, u kojima je Francuska svjetska sila.

Vizija je da Udruženje francusko-crnogorskih preduzeća vre-menom preraste u subjekat koji će imati uticaj na dolazak svih većih investicija iz Francuske u Crnu Goru kao i da se

pojedine crnogorske kompanije, kao partneri, uključuju u evrop-ske projekte naročito one koje vode francuske kompanije, rekao je u intervjuu Glasniku mr Rajko Uskoković, predsjednik Udruženja francusko-crnogorskih preduzeća.

Glasnik: Predstavite Udruženje francusko crnogorskih preduzeća čiji ste predsjednik. Recite nam otkad postoji, sa kojim ciljem je formirano, koliko broji članova (navedite najpoznatije kompanije), misiju i viziju?

R. Uskoković: Osnivačkom skupstinom održanom 27. novembra

2017. godine Udruženje francusko crnogorskih preduzeća je zva-nično i počelo sa aktivnostima na jačanju privredne saradnje iz-među Francuske i Crne Gore. Uz veliku i odlučujuću pomoć Am-basade Francuske u Crnoj Gori i Ekonomskog odjeljenja francuske Ambasade u Beogradu osnovani smo kao tijelo koje će koordinirati svim ekonomskim projektima između dvije zemje. Na prvoj skup-štini imali smo 32 preduzeća, a krajem 2019. godine Udruženje ima aktivna 44 punopravna člana i 10-tak potencijalnih. Od francuskih kompanija od starta su sa nama Societe Generale banka, Renault, Peugeot, INGEUROPE, VALGO, Sanofi, Egis, a od crnogorskih Jadro-agent, Krušo niskogradnja, Sistem S, advokatske kancelarije Rado-njić, Karanović, Prelević...

95


Glasnik: Koje su do sada realizovane aktivnosti Udruženja, sa po-sebnim naglaskom na 2019. godinu? Šta su rezultati vašeg rada?

R. Uskoković: I sami znate da su prve godine odrastanja, formira-nja i pozicioniranja i najteže te smo se mi u Udruženju u ovom pr-vom dvogodišnjem periodu trudili da se što više predstavimo jav-nosti. To smo i uradili realizacijom web sajta Udruženja, aktivnim prisustvom na društvenim mrezama, potpisivanjem Memorandu-ma o razumijevanju sa svim sličnim organizacijama, intervujima u medijima.Tako da smo postali vidljivi na crnogorskoj privrednoj sceni.

Osim toga organizovanjem tri konferencije uspjeli smo da dovede-mo francuske eksperte iz oblasti : zaštite životne sredine, turizma i na kraju digitalizacije u Crnu Goru i da na taj način pomognemo našoj zemlji na njenom evropskom putu integracija. Sve tri konfe-rencije organizovane su u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i menadžmentu ove institucije dugujemo veliku zahvalnost. Kao rezultat ovih skupova imamo sve veću prisutnost francuskih eksperata iz oblasti ekologije, turizma i IT tehnologija.

Glasnik: Šta francuske kompanije traže, a šta vide u Crnoj Gori, u smislu poslovnih šansi?

R. Uskoković: Prije svega vide novo tržište koje je iz raznih razlo-ga bilo zapostavljeno, a šansa je da se dobrim pristupom iskoristi crnogorsko tržište kao ulaz za Balkan. Sami znate da je u prvoj deceniji ovog vijeka došlo do promjena na nekim teritorijama i re-gionima gdje je Francuska imala veće interese nego na Balkanu, da su turisti iz Francuske recimo češće posjećivali Tunis ili Egi-pat nego crnogorsko primorje...ali, situacija se promijenila. Zato se sada francuske kompanije nadaju da će iskoristiti svoju šansu i pozicionirati se na našem tržištu kvalitetom i iskustvom.

Ono što nama u Crnoj Gori ide u prilog je to sto je naša zemja pri-je svega politički stabilna zajednica, zatim sto smo uveli euro kao sredstvo plaćanja kada i zemlje EU, nemamo komplikovane vizne režime, dobro smo geografski pozicionirani i naši mladi stručnjaci nastoje da prate sva tehnološka ostvarenja na najvećem mogućem nivou.

Glasnik: Koje su to eventualne prepreke u našem biznis ambijentu za snažnije interesovanje francuskih investitora za Crnu Goru?

R. Uskoković: Zbog veličine našeg tržišta, koji je ograničavajuće za francuske kompanije, dosta francuskih preduzeća na teritoriji Crne Gore djeluje iz Beograda ili regiona (kao npr Schneider, Ve-olia, Suez...).Osim tog da kažem su pojedine franucske kompanije ukazale na to da se naši brojni tenderi i javni pozivi objavljuju na sajtovima ili medijima koji nijesu dostupni na svim jezicima i u više država. Na taj način pojedine francuske kompanije ne mogu učestvovati na ovim tenderima .

Glasnik: U kojim oblastima privrede smatrate da crnogorska i francuska preduzeća mogu najprije ostvariti saradnju?

R. Uskoković: Osim turizma i ekologije, koji su sada dominantne industrije u kojima ima najviše saradnje, smatramo da bi francu-ski eksperti mogli da budu ključni u realizaciji brojnih projekata u Crnoj Gori. Ovo se odnosi i na crnogorske privredne kao sto su građevinarstvo, zatim organizacioni menadzment, poljoprivreda, avijacija, IT industrija, jer su ovo oblasti u kojima je Francuska vi-soko pozicionirana i u Evropi i svijetu. Formiranje kadra, organi-zacija i upravljanje projektima, nama su neophodni da bi put ka evropskoj budućnosti smanjili na najmanji mogući nivo. Iskustva

i znanja iz Frnacuske su tu nemjerljiva i referentna. Velike građe-vinske firme kao VINCI i Bouyges su zastupljene u regionu prema tome mogu imati interes da dođu i u Crnu Goru.

Glasnik: Nedavno ste učestvovali u organizaciji konferencije "Francuska rješenja i iskustva u oblasti digitalizacije". Da li sma-trate da postoji prostor za snažniju saradnju sa Francuskom na ovom polju, u smislu prenosa znanja i tehnologija?

R. Uskoković: Naravno, potencijal za saradnju je enorman imajući prije svega u vidu stepen razvoja koje imaju francuske kompani-je koje se bave ovim tehnologijama.Takođe, veoma je pozitivna i energija i bliskost koju su učesnici konferencije sa francuske stra-ne donijeli u našu zemlju tako da je ostvaren prvi najteži korak povezivanja u oblasti digitalizacije. Živimo u vremenu kada su ove tehnologije više nego nužnost i nadam se da ćemo uspješno iskoristiti ovu konferenciju za dalju saradnju sa kompanijama i pojedincima koji su bili 18. novembra u Crnoj Gori na ovom skupu.

Glasnik: Kakvi su planovi za budućnost Udruženja francusko-cr-nogorskih preduzeća? Da li već možemo da najavimo projekte koje ćete realizovati?

R. Uskoković: Poslije prvih godina u kojima se treba održati, cilj nam je da počnemo učestvovati na projektima iz kojih će se Udru-ženje samofinansirati. Trenutno je jedini izvor finansiranja koti-zacija članova udruženja, ali se nemoguće razvijati ako nemate još inpunta i sredstava. Kada zakonski budemo u mogućnosti da učestvujemo na donatorskim projektima pokušaćemo da budemo samoodrživi. Na ruku će nam ići cinjenica da će se uskoro na ovim prostorima aktivno uključiti i Razvojni fond Francuske (AFD ) i to će biti jedna dobra prilika da se francuski kapital plasira kroz ra-zne projekte u Crnoj Gori.

Što se tiče narednih projekata oni će se odnositi na organizaciju stručnih skupova iz oblasti potrebnih Crnoj Gori, a očekujemo i posjete poslovnih delegacija u oba pravca.

Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore i da li planirate zajedničke aktivnosti sa ovom asocijacijom.

R. Uskoković: Od prvog dana i osnivačke Skupstine udruženja od-govorni ljudi iz Privredne Komore su pokazali spremnost za sara-dnju i zajedničke projekte. Ta saradnja se ogleda u odličnim posje-tama na svim konferencijama i skupovima koje smo organizovali i ovaj vid saradnje pokazuje da je to zaista pravi način građenja partnerskog odnosa dvije organizacije.

Glasnik: Ukoliko postoji tema koja nije obuhvaćena pitanjima a htjeli biste da bude u intervjuu, molimo da dodate.

R. Uskoković: Naš cilj je da se u Crnoj Gori pojave pravi i jaki fran-cuski ekonomski igrači koji su prepoznati na svim meridijanima. Crna Gora u svom posttranzicionom periodu nema više pravo da radi eksperimente sa privrednim društvima koja nijesu stabilna i prepoznata. Zato je dolazak ,,jakih igrača,, iz Francuske nama prioritet, a kao što i sami znate neke od tih kompanija su upra-vo i najavile ulazak na crnogorsko tršište u avio industriji. Mene kao inicijatora uspostavljanja direktnih letova između Crne Gore i Francuske, našim nacionalnim avioprevoznikom, najviše raduje činjenica da protok turista, ali i biznismena, na ovoj liniji rapidno porasto. Bez direktnih letova nema razvoja društva i zajednice u poslovnim i kulturnom pogledu. U tom pogledu su nam i skorije konkretne aktivnosti Airbusa i Aeroports de Paris u Crnu Goru značajne jer su oni renomirani predstavnici francuske privrede.

96


To attract strong French companies

MA Rajko Uskoković, President of the France-Montenegro Business Circle

French experts could be of key importance in implementing a number of projects in Montenegro. The two countries could develop cooperation in the construction industry, agriculture, organizational management, IT industry, in which France is a leading country in the world.

The vision of the France-Montenegro Business Circle is to gradually become an entity which will impact on the grea-ter investments from France in Montenegro and to include

certain Montenegrin companies as partners into European pro-jects, especially those led by the French companies, says in the interview for Glasnik MA Rajko Uskoković, the President of the France-Montenegro Business Circle.

Glasnik: Would you please present the France-Montenegro Busi-ness Circle, which you chair? When was it established, what is its aim, how many members does it have (mention the most famous companies)? What are mission and vision of the Circle?

R. Uskoković: The France-Montenegro Business Circle started its activities on strengthening economic cooperation between Fran-ce and Montenegro on 27th November 2017, when the statutory meeting was held. The French Embassy in Montenegro and the Economic Department of the French Embassy in Belgrade provi-ded us with great and considerable support in establishing a body,

which will coordinate all economic projects between the two co-untries. At the first Assembly meeting we had 32 companies, while at the end of 2019 the Circle has 44 full members and 10 poten-tial ones. The French companies, which are our members from the very beginning, are Societe Generale banka, Renault, Peugeot, INGEUROPE, VALGO, Sanofi, Egis, while member companies from Montenegro are Jadroagent, Krušo niskogradnja, Sistem S, Law Firms Radonjić, Karanović, Prelević...

Glasnik: Which Circle’s activities have been realized so far with a special emphasis on 2019? What results have you achieved?

R. Uskoković: We all know that the first years of growing up, for-mation and positioning are the toughest ones and during this first two-year period all of us in the Circle have been trying to effecti-vely present our activities in the public by designing the website of the Circle, active presence on social networks, signing a Memo-randum of Understanding with all similar organizations, intervi-ews in the media. These activities resulted in becoming visible on

97


the Montenegrin economic scene.

In addition, we organized three conferences and managed to bring in the French experts dealing with the environmental protection, tourism and digitization to Montenegro and thus help our coun-try on its European integration path. All three conferences were organized in cooperation with the Chamber of Economy of Monte-negro and we owe deep gratitude to the management of this insti-tution. These events resulted in a growing presence of the French experts in the fields such as ecology, tourism and IT technology.

Glasnik: What are the French companies looking for and what do they see in Montenegro in terms of the business opportunities?

R. Uskoković: First of all they see a new market, which has been neglected for some reasons. The Montenegrin market can be taken as an opportunity to enter the market of the Balkans. You know that during the first decade of this century certain changes took place in some territories and regions, in which France had greater interests than in the Balkans. The tourists from France, for exam-ple, visited Tunisia or Egypt rather than the Montenegrin coast ... but the situation has changed. Therefore the French companies hope that they will take the opportunity and use their quality and experience in order to position in the market.

The following facts speak in favour of Montenegro: our country is above all a stable community without terrorist actions; it has intro-duced the euro as the official currency at the same time as the EU countries; there are no complicated visa regimes; it is geographi-cally well-positioned and our young professionals are trying to fol-low all the technological achievements.

Glasnik: What are the possible obstacles which affect the stronger interest of French investors in Montenegro?

R. Uskoković: For now, the market size can be regarded as a re-strictive factor by the French companies and therefore many companies have been operating in the territory of Montenegro from Belgrade or the region (such as Schneider, Veolia, Suez ...). In addition, some French companies indicated that the number of tenders and public calls are published on the websites or in the media which are not available in all languages and in several co-untries. In this way, certain French companies cannot apply on these tenders.

Glasnik: In which economic areas do you think that the Montene-grin and French companies can first establish cooperation?

R. Uskoković: In addition to tourism and ecology, which are now the dominant industries where we cooperate most, I believe that the French experts could be of key importance in the implemen-tation of numerous projects in Montenegro. This applies to the economic branches such as construction, then organizational management, agriculture, airline industry, IT, because these are areas where France is not only one of the European but also global leaders. The education of the personnel, organization and mana-gement of projects are essential to us and can help us in the EU accession process. The experience and knowledge of France have been immeasurable and significant in this field. Large constructi-on companies such as VINCI and Bouyges are represented in the region and therefore may have an interest in coming to Monte-negro.

Glasnik: You have recently participated in the organization of the conference "French solutions and experiences in digitization". Do

you think that there are opportunities for stronger cooperation with France in this field, in terms of transfer of knowledge and technology?

R. Uskoković: Of course, there is an enormous potential for coope-ration, bearing in mind the development level of the French com-panies dealing with these technologies. The French participants in the conference have brought positive attitudes to our country, so the most difficult step related to connecting in the field of digiti-zation has been achieved. We live in a time when these technolo-gies are more than a necessity and I hope that we will successfully take advantage of this conference for further cooperation with companies and individuals that attended this conference which was held on 18 November in Montenegro.

Glasnik: What are the plans of the France-Montenegro Business Circle for the forthcoming period? Can you already announce the projects that will be realized?

R. Uskoković: After the first years during which it is necessary to survive on the market, our goal is to participate in projects, which will help the Circle to self-finance. Currently, the membership fees represent the only source of financing, but it is impossible to deve-lop unless you have more inputs and resources. When we have an opportunity to legally participate in donor projects we will try to fi-nance from its own resources. The fact which speaks in our favour is that the French Development Fund (AFD) will be soon actively involved in this region, which will represent a good opportunity for investment of the French capital through various projects in Montenegro.

As for future projects they will relate to the organization of events in the fields needed to Montenegro, and we expect visits of the bu-siness delegations.

Glasnik: What is your opinion of the cooperation with the Cham-ber of Economy of Montenegro? Do you plan joint activities with this business association?

R. Uskoković: As of the Circle’s statutory meeting, the manage-ment of the Chamber expressed readiness for cooperation and joint projects. This cooperation is reflected in the excellent atten-dance at all conferences and events we have organized and this kind of cooperation proves to be the right way to build the partner-ships between the two organizations.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

R. Uskoković: Our goal is to attract real and strong renowned French business actors to Montenegro. During its post-transition period Montenegro has no more right to do experiments with com-panies which are not stable and recognized. Therefore, the arrival of "strong actors" from France represents our priority, but as you know some of these companies have announced the entry to the Montenegrin market in the airline industry. As an initiator of esta-blishing direct flights between Montenegro and France, I am the most pleased with the fact that the number of tourists, but also businessmen, is growing rapidly. Without direct flights, society and the community cannot be developed in business and cultural terms. Therefore, we found recent activities of Airbus and Aero-ports de Paris in Montenegro very significant, because they are renowned representatives of the French economy.

98


Program za realizaciju mjera energetske efikasnosti u sektoru industrije

BESME

U okviru planirane podrške kroz Akcijski dokument IPA 2014 Unapređenje poslovnog okruženja i konkurentnosti priva-tnog sektora u Crnoj Gori (BESME), koji se implementira od

strane konzorcijuma Expertise France u saradnji sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori, pored niza drugih aktivnosti u cilju podsticanja konkurentnosti i inovacija kod MSP, planirana je i teh-nička podrška za unapređenje energetske efikasnosti u industriji.

Ministarstvo ekonomije je kroz strateški okvir prepoznalo aktiv-nosti koje je potrebno preduzeti na unapređenju konkurentnosti industrijskog sektora i to:

1) Novom Industrijskom politikom za period 2019-2023. godina - podsticanje razvoja zelene ekonomije planirano je sprovođenje programskih aktivnosti za realizaciju mjera energetske efikasno-sti i povećanje učešća obnovljivih izvora energije i

2) Akcionim planom energetske efikasnosti za period 2019-2021. godina je prepoznata potreba za iznalaženje mogućnosti za podr-šku sektoru industrije u cilju unapređenja energetske efikasnosti kroz primjenu modernih tehnologija i rješenja.

Imajući u vidu da je neophodno raditi na uspostavljanju finansi-jskih mehanizama podrške za uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efika-snosti i povećanja upotrebe dostupnih izvora obnovljive energije od strane preduzeća, inicijalni korak u ovom procesu predstavlja upravo Program za relaizaciju mjera energetske efikasnosti u sektoru industrije. Programom je planirano uspostavljanje grant šeme za uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti i povećanja upotre-be dostupnih izvora obnovljive energije od strane preduzeća, a što će doprinijeti daljem razvoju zelene ekonomije, kao i unapređenju poslovanja u sektoru industrije. Energetska efikasnost povećava konkurentnost industrijskog sektora, često dovodeći i do una-pređenja produktivnosti. Šemama za održavanje i upotrebom efi-kasne opreme račun za energiju može biti snižen čak 30-50% sa prosječnim povratom investicija između tri do pet godina.

U saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, Ministarstvo eko-

Planirana grant šema za uvođenje inovativnih rješenja i novih tehnologija koje će dovesti do poboljšanja energetske efikasnosti i povećanja upotrebe dostupnih izvora obnovljive energije od strane preduzeća.

nomije i Expertise France kao glavne aktivnosti u okviru Progra-ma prepoznalo je:

1) Mapiranje preduzeća i priprema za analizu

2) Prikupljanje podataka u 20 kompanija u Crnoj Gori iz različitih sektora industrije

3) Analiza podataka, priprema preporuka i izrada akcionog plana za realizaciju EE mjera

4) Prezentacija rezultata i jačanje kapaciteta preduzeća kroz finan-sijski i energetski menadžment

Realizacija planiranih aktivnosti u narednom periodu će doprini-jeti ostvarenju inkluzivnog i održivog industrijskog razvoja Crne Gore, odnosno da će preduzeća biti u prilici da kroz realizaciju konkretnih mjera energetske efikasnosti u svom poslovanju, osim direktne finansijske podrške koja će im biti pružena na realizaciji mjera, ostvare i značajne uštede po osnovu troškova za energiju i optimizuju proizvodne procese.

Učešće kompanija u BESME projektu za energetsku efikasnost donijeće neposredne benefite u kratkom, srednjem i dugoročnom roku, daće prednost korektivnim radnjama, imaće direktan uticaj na troškove u smislu bolje konkurentnosti, obezbijediće pokaza-telje za održavanje i razvoj politike o energetskoj efikasnosti. Sa druge strane, cjelokupni rezultati istraživanja biće od pomoći Mi-nistrarstvu ekonomije da razvije alate javne politike, a posebno da pruži podršku ka "zelenijem" načinu proizvodnje.

Zajedničkom saradnjom PKCG i Ministarstva ekonomije uz teh-ničku podršku Expertise France do sada su u okviru Programa mapirana preduzeća koja iz industrijskog sektora, organizovan je Info dan u Privredenoj komori za sve zainteresovane, te se pristu-pilo izradi i slanju upitnika za preduzeća. U okviru naredne pla-nirane aktivnosti otpočele su posjete zainteresovnanih preduzeća tj. energetskih pregleda na terenu. Do sada posjetama klasteru pršutara na Cetinju, te kompanijama: Pelengić trade, La Vista i ŠIK Polimlje, Euromix beton.

99


Seminar o jačanju kapaciteta u oblasti otvorenih podataka

U okviru projekta ODEON

Privredna komora Crne Gore organizovala je 20. decembra 2019. godine, u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, se-minar posvećen jačanju kapaciteta u oblasti otvorenih po-

dataka, u sklopu projekta ODEON ("Open Data for European Open INnovation").

Riječ je projektu koji kofinansira Evropska unija i realizuje se u okviru Mediteranskog transnacionalnog programa saradnje "IN-TERREG Mediterranean", a uz podršku Ministarstva javne uprave kao pridruženog partnera u Crnoj Gori.

Seminar je otvorila Nada Rakočević, članica tima projekta ODEON i sekretarka OU ICT u Privrednoj komori Crne Gore.

- U okviru projekta ODEON, u julu ove godine, formiran je dataHub, koji okuplja predstavnike javne uprave, privrede, naučno obra-zovne zajednice i civilnog sektora. Misija DataHUB-a je podizanje svijesti o značaju otvaranja podataka, unapređenju kapaciteta za njihovo otkrivanje tj.prepoznavanje, kreiranje i upotrebu. Današnji seminar prvi je u nizu skupova, koji će kroz projekat ODEON i Data-HUB-a biti organizovani u narednim mjescima i koji će biti usmje-reni ka ključnim akterima procesa otvaranja podataka – kazala je gospođa Rakočević.

Seminar je vodio Goran Pastrović, RESPA program menadžer.

Glavni cilj Strategije Evropa 2020 je obezbijediti održivi ekonomski rast. Za dostizanje toga cilja nužno je jačanje inovativnog potenci-jala i optimalno korišćenje resursa. Jedan od resursa za njegovo ostvarenje su javni otvoreni podaci – svi podaci koje javna tijela kreiraju, prikupljaju ili plaćaju, kao što su na primjer: geografski,

statistički, podaci o vremenu i dr. Do danas ovakvi podaci predsta-vljaju neiskorišćen resurs sa puno potencijala. U tu svrhu kreiran je projekat ODEON, koji ima cilj da stvori novi model upravljanja na osnovu podataka, a u skladu sa Strategijom jedinstvenog digi-talnog tržišta u EU. ODEON pruža priliku da se privatne kompani-je stimulišu da rade na aplikacijama i uslugama koristeći resurs otvorenih podataka. Ovi podaci bi trebalo da budu od posebnog značaja za mikro, mala i srednja preduzeća, istraživače, ali i za građane, a javne institucije bi trebalo da služe kao platforme za generisanje podataka u cilju daljeg razvoja i inovacija.

- Znanje je otvoreno ako je neko slobodan da mu pristupi, koristi ga, modifikuje i dijeli – pri čemu se čuvaju njegovi izvornost i otvo-renost. Otvorene podatke i sadržaj može svako slobodno koristiti, mijenjati i dijeliti u bilo koju svrhu – naveo je Pastrović.

On je predstavio istoriju otvorenih podataka u EU od Direktive 2003/98/EC do danas.

Bojana Bajić, načelnica Direkcije za interoperabilnost registara i normativne poslove u Ministarstvu javne uprave, koji je pridruženi partner Privrednoj komori Crne Gore na ovom projektu, upoznala je učesnike seminara sa aktivnostima koje Ministarstvo realizu-je na polju otvorenih podataka. I pored činjenice da je broj setova otvorenih podataka na portalu www.data.gov.me znatno veći u od-nosu na prošlu godinu, uz najave pojednih institucija da će u sko-rije vrijeme svoje podatke učiniti dostupnim u željenom formatu, i dalje postoji mnogo setova podataka koji nisu dostupni u otvore-nom fomatu kao i onih koji još uvijek nisu prepoznati kao potenci-jalno korisni podaci, čijom upotrebom bi se dala dodata vrijednost.

100


Predstavnici Komore na sastanku Konzorcijuma MARDS projekta

U Beču

Univerzitet u Beču, od 10. do 13. decembra bio je domaćin sa-stanku Konzorcijuma MARDS projekta – Reforma doktor-skih studija u Crnoj Gori i Albaniji - primjer dobre prakse.

U ovom projektu, čiji je koordinator Univerzitet Crne Gore, partneri su Privredna komora Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica, Mini-starstvo prosvjete, Ministarstvo nauke, kao i univerziteti i socijalni partneri iz Albanije, Hrvatske, Slovenije, Austrije i Slovačke.

Cilj projekta MARDS je rješavanje jednog od najizraženijih proble-ma u crnogorskom i albanskom visokom obrazovanju - doktor-skih studija, koje će kroz ovaj projekat pokušati da reformišu na bazi Salzburških principa i najnovijih preporuka Evropske unije. Kao pilot primjer uspostaviće se dvije zajedničke doktorske ško-le. Projekat će preispitati postojeće nacionalne politike/standarde za doktorske studije, kompatibilnost sa EU praksama i predložiti njihov novi model u dvije zemlje prilagođen iskustvima stečenim proteklih decenija i sadašnijim potrebama. Predložiće se održive metode finansiranja doktorskih studija u dvije zemlje na nacio-nalnim nivoima. Takođe, dodatno će se uspostaviti saradnja sa EU centrima u procesu doktorskog obrazovanja, što će podrazumije-vati mobilnost studenata i nastavnika.

Sastanak Konzorcijuma u Beču prilika je da se analiziraju do sada

realizovane aktivnosti i razgovara o dinamici sprovođenja onih koje su predviđene za 2020. godinu.

Aktivnosti Privredne komore Crne Gore realizovane u 2019. godini predstavila je Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte. Predstavnici Komore uključeni u ovaj projekat sa uspjehom su rea-lizovali povjerene zadatke, koji se odnose na diseminaciju projek-tnih ideja i rezultata. Komora je takođe organizovala i okrugli sto na temu "Doktorske studije, privreda, usluge i društvo". I na ovaj način je dala doprinos ostvarenju ciljeva definisanih projektom MARDS da se istakne značaj povezivanja univerziteta sa industri-jom, uvođenje interdisciplinarnog pristupa rješavanja problema u doktorskim programima i pomogne u pripremi doktoranada za učešće u međunarodnim mrežama. Tijesna saradnja univerziteta i privrednog sektora je alat koji dovodi do transfera tehnologija i komercijalizacije inovacija, što vodi ka održivom rastu i razvoju.

Imajući u vidu da je "ekonomija zasnovana na znanju" osnova po-litike razvoja Evropske unije, od ključnog značaja je povezivanje univerziteta i privrede kroz različite programe i zajedničke pro-jekte, što se potvrđuje i ovim projektom, čijoj je realizaciji Komora veoma posvećena.

101


Osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP, pomorskih klastera i mreža

BLUEfasma projekat

BLUEfasma projekat (Osnaživanje inovativnih kapaciteta MSP-a, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim po-dručjima kako bi se podržala cirkularna ekonomiji i plavi

rast u ribarstvu/akvakulturi) finansira se EU kroz Interreg medite-ranski program. Predviđeno trajanje projekta je od 1. novembra ove godine, 32 mjeseca, do 30. juna 2022. godine.

Ovaj projekat integriše i implementira principe cirkularne eko-nomije u sektor plavog ribolova/akvakulture u korist ostrvskog i priobalnog područja Mediteranskog regiona na inovativan način. Projekat se odnosi na problem kontinuiranog transnacionalnog izazova iscrpljivanja prirodnih resursa i manjka inovacija u obla-sti ribolova/akvakulture i cirkularne ekonomije. Cilj projekta je da osnaži inovativni kapacitet MSP i pomorskih klastera/mreža i po-veća broj aktivnosti u ovom sektoru na transnacionalnom nivou, kako bi se potspješila cirkularna ekonomija plavog rasta u ostr-vskom i obalnom području. Cirkularna ekonomija sprečava troše-nje resursa, vodeći na taj način do pametnog i održivog rasta kao ključnog zajedničkog sredstva Mediteranskog područja.

BLUEfasma će povećati inovativni kapacitet pomorskih klastera/mreža u oblasti ribolova i akvakulture, jačajući pametni i održivi rast kroz:

1. dijeljenje dokazanih inovativnih praksi i postojećih alata/meto-da prikazanih na BLUEfasma online platform

2. podršku finansiranju poslovnih investicija i istraživanja u obla-sti cirkularne ekonomiji

3. olakšavanje razmjene znanja između preduzeća, javnih institu-cija, istraživačkih i razvojnih centara i visokog obrazovanja

4. obuku/mentorstvo

5. poboljšanje transnacionalne saradnje i dubokog umrežavanja javnih preduzeća i malih i srednjih preduzeća, olakšavajući prenos rezultata koji se mogu reciprocirati

6. iskorištavanje dosadašnjih rezultata kako bi se uticalo na javne politike prema cirkularnoj ekonomiji i odredio fond kroz koji će se finansirati poslovna ulaganja u istraživanje i investicije u oblasti CE

7. integrisanje inovativnih mjera koje vode efikasnim rješenjima u MED pomorskom području i izazovima zasnovanim na pametnim specijalizacijama.

Partneri na projektu su Univerzitet Patras – vodeći partner (GR), Region Krit (GR), Dinamična vizija (GR), Pôle Mer Mediteran (FR), Pomorski klaster Balearskih ostrva (ES), Medcities (ES), Konzor-cijum Taormina Etna (IT), IMC Fondacija (IT), ANETEL razvojna agencija (CY), DUNEA (HR), IrRADIARE (PL), Privredna komora Crne Gore (MNE), Agencija za pomorstvo (MT).

102


Okrugli sto sa malim i srednjim preduzećima

Usaglašavanje regionalnog standarda zanimanja

BRE projekat TO REGOS

U okviru BRE projekta ("Osnaživanje poslovnog registra"), koji se realizuje u sklopu Interreg IPA trilateralnog progra-ma Italija-Albanija-Crna Gora, Privredna komora Crne Gore

organizovala je okrugli sto sa predstavnicima malih i srednjih pre-duzeća. Ovom prilikom, predstavnici MSP u Crnoj Gori razgovarali su o potrebi postojanja sveobuhvatnog poslovnog registra, kako bi se promovisala internacionalizacija preduzeća, saradnja i sklapa-nje partnerstava među firmama u prekograničnoj oblasti na razli-čitim projektima, a naročito onim koji se tiču inovacija.

Projekat BRE ima cilj unapređenje kapaciteta institucija i kom-panija u smjeru razvoja saradnje na međunarodnom nivou. Kroz projekat će biti izrađena partnerska platforma sa bazom podataka o kompanijama iz tri zemlje, a koja će objediniti tri biznis registra. Takođe, biće izrađena mapa postojećih izvora i baza podataka koja sadrži informacije o preduzećima, a daće se i preporuka za univer-zalni sistem biznis registara.

Ovim Projektom ostvariće se značajni benefiti za poslovnu zaje-dnicu tri zemlje partnera, kroz:

1) Jačanje okvirnih uslova za razvoj konkurentnosti;

2) Povezivanje aktivnosti organizacija koje podržavaju razvoj bi-znisa (komora) i promociju saradnje sa javnim institucijama;

3) Razvijanje kapaciteta i obuke kroz koje će se pomoći internaci-onalizacija poslovanja.

Pored toga, opšte poboljšanje tri poslovna registra uticaće na poboljšanje poslovnog okruženja, i to: olakšavanjem pristupa in-formacijama, pružanjem transparentnih i tačnih podataka, sma-njenjem troškova i jačanjem efikasnosti poslovanja, čime će se osigurati bolji alat za nadzor nad tržištem, praćenje poslovanja i konkurentnost.

Završni regionalni sastanak za izradu standarda zanimanja hotelsko-restoranskog tehničara u okviru projekta "Prema standardima zanimanja koji se zasnivaju na regionalnom

nivou" - TO REGOS, održan je 16. i 17. decembra 2019. godine u Beogradu. Sastanku su prisustvovali predstavnici regionalnih mi-nistarstava, privrednih komora, centara za stručno obrazovanje i predstavnici kompanija iz regiona.

Crnu Goru je predstavljala delegacija u sljedećem sastavu: Nacio-nalna koordinaciona tačka za obrazovanje (NCP): Sandra Brkano-vić, CSO, zatim Nacionalna koordinaciona tačka za privredu (NCP): Mladen Perazić, PKCG, predstavnik obrazovanja koji je koordini-rano rad radne grupe: Dušan Bošković, CSO i predstavnik privrede kao član radne grupe: Danica Radević, HEC Residence. Svaka ze-mlja učesnica projekta je delegirala istu strukuturu predstavnika.

Cilj sastanka je bio je da se usaglasi finalna verzija regionalnog standarda zanimanja, kako bi mogla da ide u dalju proceduru. Pro-jekat planira da doprinese povećanju zapošljavanja mladih i mobil-nosti na tržištu rada u regionu jugoistočne Evrope razvojem struč-nog obrazovanja i kreiranjem standarda zanimanja relevantnih za tržište rada. Konkretnije, projekat se fokusira na partnerstvu privrede i obrazovanja, čime se obezbjeđuje definisanje i razrada vještina relevantnih za tržište rada u standardima zanimanja, a posledično i obrazovnih programa koji se realizuju u školama u re-gionu. Kao posljedica toga, učenici koji završavaju srednje stručne škole biće osposobljeni znanjima i vještinama koje su relevantne za poslodavce, što će dovesti do njihove veće zapošljivosti. Proje-kat takođe planira da omogući prenošenje regionalno zasnovanih standarda zanimanja u nacionalne standarde kvalifikacija i njiho-vo usvajanje po nacionalno definisanim procedurama.

103


Internacionalizacija VET sistema na Zapadnom Balkanu i Turskoj

Digitalizacija upravljanja opštinskim zemljištem

Projekat po programu Erasmus+ Program develoPPP

Projekat "Internacionalizacija VET (stručno osposobljavanje) sistema na Zapadnom Balkanu i Turskoj", po programu Era-smus+ odobren je za finansiranje od strane Evropske komi-

sije. Italijanska organizacija UNISER je vodeći partner na ovom projektu, a Privredna komora Crne Gore partner. Uniser je orga-nizacija specijalizovana za usluge mobilnosti u učenju, osnovana 1998. godine, a koja ima kancelarije u Bolonji, Forliju i Ćezeni (Ita-lija). Bavi se osmišljavanjem i organizovanjem programa međuna-rodne mobilnosti za učenike stručnog obrazovanja i osposoblja-vanja, s ciljem pretvaranja Erasmusa u budućnost sistema obuke i poslovnog sektora. Svake godine, hiljadama ljudi nude priliku da rade i obučavaju se u inostranstvu, koji se, nakon toga vraćaju u zemlju sa novim profesionalnim i jezičkim znanjima, te stečenim iskustvima na drugim poljima.

Projekat je odobren po pozivu: Pilot VET šema mobilnosti, Lot 1 za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku. Cilj projekta je omogućiti pružaocima usluga stručnog obrazovanja i osposobljavanja u EU uspostavljanje programa razmjene studenata i pružalaca usluga stručnog obrazovanja i osposobljavanja sa Zapadnog Balkana i Turske. Predviđeno je da aktivnosti traju 42 mjeseca, i to od janua-ra 2020. godine do juna 2023. godine.

Obaveze koje su projektom aplikacijom predviđene za svaku ze-mlju Zapadnog Balkana su: učešće u radu pet transnacionalnih sastanaka projektnih partnera, promovisanje ponude Erasmus+ stipendija za studente/učenike (1 mjesec u preduzećima u EU) i za osoblje (1 sedmica osposobljavanja za posao u EU VET škola-ma), stvaranje mreže stručnih škola zainteresovanih za pružanje mobilnosti za studente/učenike i osoblje u EU, komunikacija sa mrežom stručnih škola, kao i organizovanje konferencije za šire-nje informacija o projektu na lokalnom/nacionalnom nivou kako bi se predstavili rezultati projekta.

Održavanjem prvog sastanka projekta 17.12.2019. godine, "Digitalizacija upravljanja opštinskim zemljištem" (Digita-lising Municipal Land Management) i zvanično je otpočela

njegova realizacija. Riječ je o projektu usmjerenom na unapređe-nje kapaciteta opština za digitalnim upravljanjem zemljišta.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa NALED-om (Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj) iz Srbije, Privrednom komo-rom Repulike Srpske i TeleGroup d.o.o iz Srbije, sprovodi projekat "Digitalno upravljanje opštinskim zemljištem" koji je odobren kroz program develoPPP, a finansira se od strane GIZ-a (Njemačko dru-štvo za međunarodnu saradnju), implementacione Agencije Sa-veznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ). Opštine iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine (RS) će biti odabrane da sprovodu pilot aktivnosti kako bi u svojim sistemima uspostavili ili poboljšali upravljanje zemljištem uz podršku digi-talnog rešenja, AgroLIFE softvera, koji je razvio TeleGroup d.o.o iz Srbije. Nekoliko opština u projektnoj oblasti imaće priliku da razvi-jaju svoje digitalno upravljanje zemljištem uključivanjem meteo--stanica, koje omogućavaju bolje i održivije planiranje poljoprivre-dne proizvodnje. Takođe, projekat ima za cilj podizanje svijesti na lokalalnom i regionalnom nivou o ovoj temi i doprijeniće širenju najboljih praksi i promociji digitalne transformacije u poljoprivre-dnom sektoru.

Projekat traje do novembra 2022, a partneri na projektu su:

• Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Srbija

• Telegroup d.o.o, Srbija

• Privredna komora Crne Gore

• Privredna komora Republike Srpske

104


Poslovni imperativi su inovativnost, kvalitet i održiva proizvodnja

Zorana Španović menadžerka "Mondelez International" za tržišta Crne Gore i Albanije

"Mondelez International" je najveći i proizvođač biskvita na svetu, poslovnu politiku tremelji na visokokvalitetnim proizvodima, zasnovanu na sirovinama koje se uzgajaju na održiv način.

105


Kompanija "Mondelez International je svjetski lider u proi-zvodnji čokolade, biskvita i bombona i drugi u svijetu u ka-tegoriji žvakaćih guma. Na tržištu Crne Gore smo prisutni

kroz partnersvo sa kompanijom "Neregelia" sa kojom radimo na jačanju prisustva naših brendova u svim trgovinskim kanalima, koji nude dobre načine pozicioniranja naših proizvoda i dobre mogućnosti za potrošače. Na tržištu Crne Gore trudimo se da iza-đemo u susret potrebama naših potrošača konstantno uvodeći inovacije u naš portfolio. O kompaniji Mondelez International, o njenim brendovima, globalnim trendovima u proizvodnji gricka-lica i o održivom poslovanju, za ovaj broj Glasnika Privredne ko-more Crne Gore, govori Zorana Španović menadžerka kompanije Mondelez International za tršišta Crne Gore i Albanije.

Glasnik: Recite nam nešto više o kompaniji "Mondelez Internatio-nal", o njenoj misiji i strategiji.

Z. Španović: "Mondelez International" je jedna od vodećih glo-balnih kompanija u proizvodnji grickalica koja je u 2018. godini ostvarila neto prihod od oko 26 milijardi dolara. Kompanija Mon-delez International ima jasno definisanu misiju, a to je da pred-vodi budućnost u ovom sektoru nudeći u pravom trenutku pravi izbor grickalica napravljenih na ispravan način. Na ostvarivanju ove misije radi 80.000 zaposlenih u oko 150 zemalja širom sveta. Kompanija je nastala 2012. godine razdvajanjem kompanije "Kraft Foods" na dvije cjeline – "Mondelez International", globalnu kom-paniju koja se bavi proizvodnjom grickalica i "Kraft Foods Group", sjevernoameričku kompaniju koja se bavi segmentom prehrambe-nih proizvoda. Mi smo svjetski lider u segmentu čokolade, biskvita i bombona i drugi u svijetu u proizvodni žvakaćih guma.

Glasnik: Koje sve brendove Mondelez International nudi potroša-čima na tržištu Crne Gore?

Z. Španović: Kompanija Mondelez International u svom portfoliju ima brendove sa višedecenijskom, a u nekim slučajevima i sa tra-dicijom dužom od jednog veka. Na teritoriji Crne Gore u kategoriji čokolade prisutni su brendovi Milka i Toblerone, u kategoriji ke-ksa Milka, Oreo, TUC, BElVita i Barni, u segmentu žvakaćih guma i bombona brend Halls. Veoma smo ponosni na naše brendove, na njihovu prepoznatljivost i na njihovo nasljeđe. Godinama istraži-vanja pokazuju da je brend Milka u samom vrhu na listama omilje-nih brendova, jedan je od ’’top-of-mind’’ brendova.

Glasnik: Koji brend je najprodavaniji na našem tržištu?

Z. Španović: Najprodavaniji brend je Milka, ali su i svi ostali među najprodavanijim u svom segmentu. U asortimanu keksa izdvaja se Oreo, za koji možemo reći da je jedan od najomiljenijih biskvi-ta na svijetu kao i najprodavaniji biskvit 21. vijeka, u više od 100 zemalja širom svijeta. Željela bih da istaknem brend žvakaćih guma i bombona HALLS koji je na tržištu Crne Gore lansiran 2018. U svijetu ovaj brend je prisutan već preko 120 godina, što je najbolji pokazatelj njegovog kvaliteta. Na tržištu Crne Gore HALLS bom-bone i žvakaće gume su za kratko vrijeme uspjele da nađu put do potrošača zahvaljujući njihovom kvalitetu, jedinstvenom ukusu i dugotrajnom osećaju svježine koji pružaju.

Glasnik: Kakvi su globalni trendovi u segmentu grickalica i kako se oni odražavaju na tržište Crne Gore?

Z. Španović: Kao jedan od globalnih lidera u proizvodnji grickalica, veliku pažnju pridajemo ulozi koju konzumiranje grickalica ima u životu naših potrošača. Ova uloga se ne ograničava samo na zado-voljavanje prehrambenih potreba, već utiče i na naše dnevne na-vike i rituale. U 2018. smo napravili iskorak tako što smo lansirali novu strategiju poslovnog rasta, definisali i objavili našu misiju, a to je da predvodimo budućnost u segmentu grickalica. Konstantno se informišemo o navikama potrošača i proširujemo saznanja o njihovim potrebama, da bismo bili u stanju da na pravi način od-govorimo na njih i da ispunimo svrhu našeg poslovanja - a to je "Snacking made right".

Što se tržišta Crne Gore tiče, trudimo se da izađemo u susret po-trebama naših potrošača konstantno uvodeći inovacije u naš por-tfolio.

Glasnik: Korporativno socijalna odgovornost je postala neizostav-ni deo strategije velikih svetskih igrača na tržištu, a sve više i do-maćih kompanija. Kakve su vaše aktivnosti u ovoj oblasti?

Z. Španović: Održivo poslovanje je na vrhu liste prioriteta kom-panije Mondelez i mi preuzimamo konkretne akcije u tom sme-ru. Početkom decembra predsjednik i CEO kompanije Mondelez International Dirk Van de Put je sa 75 izvršnih direktora i pred-sednika sindikata potpisao pismo podrške za ostajanje Sjedinje-nih Američkih Država u Pariskom sporazumu. Dirk Van de Put je ovom prilikom izjavio da, stavljajući politiku sa strane, činjenice jasno pokazuju da klimatske promjene predstavljaju veliki rizik za naše potrošače, naš biznis, ekonomiju i planetu uopšte. Zbog toga naporno radimo na stvaranju održivog lanca snabdijevanja i oba-vezali smo se da će kompanija smanjiti emisiju ugljen-dioksida širom svijeta.

Što se održivog poslovanja tiče, pomenula bih još i inovativne i sveobuhvatne programe koje je pokrenula kompanja Mondelez in-ternational, a tiču se održive proizvodnje ključnih sirovina za naš sektor, poput kakaa i pšenice.

Cocoa Life je globalni program za održivi razvoj proizvodnje kakaa koji za cilj ima da transformiše sektor proizvodnje kakaa. Program je osnovan 2012. godine i do 2022. kroz njega će biti investirano 400 milliona dolara sa ciljem da osnaži najmanje 200. 000 proizvođa-ča kakaa, istovremeno utičući na poboljšanje uslova života milion ljudi u šest područja u kojima se kakao uzgaja, a to su Gana, Obala Slonovače, Indnezija, Indija, Dominikanska Republika i Brazil.

Harmony je evropski program kompanije Mondelez International namenjen održivom uzgoju pšenice, nastao u Francuskoj 2008. godine. Kao najveći i proizvođač biskvita na svijetu, želimo da po-trošačima ponudimo visokokvalitetne proizvode, zasnovane na sirovinama koje se uzgajaju na održiv način. Kroz Harmony pro-gram, mi mijenjamo način na koji se pšenica uzgaja i žanje širom Evrope. Harmony je prepoznat je kao program izvrsnosti u proi-zvodnji i nabavci pšenice na način koji garantuje potpunu tran-sparentnost i očuvanje lokalnog biodiverziteta. Kroz postepeno proširenje programa, cilj je da se godišnja proizvodnja pšenice pod održivim uslovima poveća na preko 280.000 tona do 2022. godine i da obuhvati proizvodnju100% Mondelezovih evropskih brendova biskvita.

106


Innovation, quality and sustainable production represent business imperatives

Zorana Španović, a manager of "Mondelez International" for the Montenegrin and Albanian markets

"Mondelez International" is the world’s largest biscuit producer. Its business policy is based on high-quality products made of sustainably grown raw materials.

107


The company "Mondelez International" is a world leader in the production of chocolate, biscuits and candies and holds the second position in the world in the category of chewing

gums. On the Montenegrin market we are operating in partnership with the company "Neregelia", with which we cooperate on increa-sing the representation of our brands in all trade channels offering good ways of positioning our products and good opportunities for consumers. We try to meet the needs of our customers in Mon-tenegro by constantly introducing innovations into our portfolio.

For this month’s edition of Glasnik, the manager of the company Mondelez International for the Montenegrin and Albanian mar-kets Zorana Španović spoke about the company "Mondelez Inter-national", its brands, global trends in the production of snacks and sustainable business.

Glasnik: Would you present the company "Mondelez Internatio-nal", its mission and strategy?

Z. Španović: When it comes to the production of snacks, "Mondelez International" is one of the leading global companies, which in 2018 generated a net income of about $ 26 billion. The company "Mondelez International" has a clearly defined mission, which en-tails leading the future in this sector by offering the right snack, for the right moment, made the right way. About 80,000 employees in about 150 countries worldwide have been engaged in achieving this mission.

The company was founded in 2012 by dividing the company "Kraft Foods" into "Mondelez International", a global company manufac-turing snacks and "Kraft Foods Group", the North American com-pany engaged in the food processing. We take the leading position in the world in the segment of chocolate, biscuits and candies and hold the second position in the production of chewing gum.

Glasnik: Which brands does "Mondelez International" offer to con-sumers in Montenegro?

Z. Španović: The portfolio of the company "Mondelez Internatio-nal" includes brands, which have decades-long and in some cases even century-old tradition. When it comes to chocolate, Milka and Toblerone brands are present in the territory of Montenegro, the category of biscuits include Milka, Oreo, TUC, belVita and Barni, while the segment of chewing gums and candy is represented by the brand Halls. We are very proud of our brands, their identity and their heritage. The researches, which have been conducted for ye-ars, Milka is among the most favorite brands i.e. a "top-of-mind" brand.

Glasnik: Which brand is the best selling in our market?

Z. Španović: Milka is the bestselling brand, but the other products are among the best selling in their segments as well. Oreo stands out in the range of biscuits, which is one of the most popular biscu-its in the world and the best-selling biscuit in the 21st century in over 100 countries worldwide. I would like to single out the brand of chewing gum and candy HALLS, which was launched in 2018 in the Montenegrin market. The brand has been present worldwide for over 120 years, which is the best indicator of its quality. For a short time HALLS candy and chewing gums managed to find their way to consumers in the market of Montenegro, thanks to their quality, unique taste and long-lasting feeling of freshness.

Glasnik: What are the global trends in the segment of snacks and how do they reflect on the Montenegrin market?

Z. Španović: As one of the global leaders in the production of snacks, great attention has been paid to the role of consumption of snacks in the life of our consumers, which is not limited to me-eting nutritional needs, but also affects our daily habits and ritu-als. In 2018 we made a step forward by launching a new strategy for business growth, defining and announcing our mission, which entail leading the future in the segment of snacks in the forthco-ming period. We constantly collect information about the habits of consumers and broaden our knowledge of their needs, in order to be able to properly respond to them and to fulfill the purpose of our business - "Snacking made right".

As for the market of Montenegro, we are trying to meet the needs of our customers by constantly introducing innovations into our portfolio.

Glasnik: Corporate social responsibility has become an essential part of the strategy of major international players in the market as well as the domestic companies. Which activities do you conduct in this area?

Z. Španović: Sustainable business is a top priority for the company Mondelez and we take concrete activities in this respect. In the beginning of December, the president and CEO of Mondelez Inter-national Dirk Van de Put and 75 executive directors and the presi-dents of the trade unions signed a letter of support for the United States not to withdraw from the Paris Agreement.

On this occasion Dirk Van de Put said that by putting politics aside, the facts clearly show that climate changes pose a major risk to our customers, our business, the economy and the planet in ge-neral. Therefore, we have been working hard to create a sustaina-ble supply chain and the company is committed to reduce carbon dioxide emissions all around the world. Regarding sustainable business, I would also mention innovative and comprehensive programs launched by company Mondelez International, related to the sustainable production of key raw materials for our sector, such as cocoa and wheat.

Cocoa Life is a global program for sustainable cocoa production, which aims to transform the cocoa production sector. The pro-gram was launched in 2012 and $ 400 million is to be invested by 2022 in order to empower at least 200,000 cocoa producers, while impacting on the improvement of the living conditions of millions of people in six areas, where cocoa is grown, such as Ghana, Ivory Coast, Indonesia, India, the Dominican Republic and Brazil.

Harmony is a European program of the company Mondelez Inter-national dedicated to the sustainable cultivation of wheat, origina-ted in France in 2008. As the largest biscuit producer in the world, we want to offer high-quality products made of sustainably grown raw materials. Through the program Harmony, we are changing the way wheat is grown and harvested all over Europe.

Harmony is recognized as an excellence program in the producti-on and purchasing of wheat in a way which ensures full transpa-rency and local biodiversity conservation. The program is going to be gradually extended in order to increase the annual wheat production under sustainable conditions to over 280,000 tons by 2022 and to include 100% production of the Mondelez European biscuit brands.

108


Zdravstveni turizam razvojna šansaCrne Gore

Vasilije Vlatko Stijepović, predsjednik Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore

Crna Gora raspolaže izuzetnim prirodnim bogatstvima koja su ključni uslov razvoja zdravstvenog turizma.

Vrijednost tržišta zdravstvenog turizma u svijetu procjenju-je se na više stotina milijardi dolara, a trend rasta nasta-viće se i u budućnosti, dok se samo u Evropi, koja je centar

zdravstvenog turizma, u narednoj godini, očekuju prihodi od 328 milijardi eura. Briga o zdravlju uskoro će postati najjača svjetska industrija, koja će 2030. činiti čak 22 odsto svetskog BDP-a i biti najveći pokretač turističkih putovanja, procjenjuje Svjetska zdra-vstvena organizacija, kaže za Glasnik Vaslije Vlatko Stijepović, predsjednik Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privre-dne komore Crne Gore.

Putovanja u inostranstvo na liječenje u poslednjih nekoliko godina bilježe značajan porast, pogotovo kad je riječ o u zemljama zapa-dne Evrope i Amerike, a razlog su ogromne razlike u cijenama za pojedine zdravstvene usluge. Ako se pogleda struktura ukupnog prometa medicinskog turizma vidi se da su najzastupljenije sto-matološke usluge, koje čine 40 odsto, dok ortopedija, kardiologija, kardiohirurgija i neurohirurgija, zajedno čine 42 odsto, a 15 proce-nata se odnosi na estetsku hirurgiju. Ključni faktori u odabiru neke destinacije, osim same cijene, su standard medicinske usluge, visoka stručnost ljekara–stomatologa i opremljenost bolnica, ali i atraktivnost lokacije u turističkom smislu.

Prema podacima Svjetske oragnizacije za zdravstveni turizam, u 2015. godini najbolja evropska destinacija zdravstvenog turizma bila je Velika Britanija, slijede Njemačka, Francuska, Italija, Špani-ja, Poljska, Malta i Turska. Rast od sedam odsto očekuje se i u EU,

jer će biti ostvarena 203 miliona putovanja Evropljana godišnje, uz ukupnu potrošnju oko 115 milijardi eura, što će evropskoj privredi donijeti zaradu od 328 milijardi eura.

U Crnoj Gori nema zvaničnih podataka o broju turista, koji dolaze zbog pružanja medicinskih usluga. Ali se pretpostavlja da najveći broj uglavnom koriste usluge stomatologije i plastične hirurgije, koje su mnogo jeftinije nego u svijetu. Troškovi usluga u stoma-togoliji, koji uključuju tretman, medicinsku njegu, put i smještaj, u Crnoj Gori su u pojedinim slučajevima i deset puta niži nego u zemljama Zapadne Evrope. Tako na primer, ugradnja proteze u Cr-noj Gori košta oko 500 eura, a u Evropi 3.500 eura, dok je u SAD ta usluga čak 4.200 dolara. Ugradnja jednog implata u Crnoj Gori iz-nosi oko 500 eura dok u zemljama zapadne Evrope oko 1.700 eura. Zato se inostranom pacijentu i isplati da finansira put i liječenje u Crnu Goru, a usput upozna kulturu i odmori se ali usluge naših stomatologa još uvijek najviše koriste naši državljani, koji rade u inostranstvu. Ono sto se takođe iziskuje kao neophodnost jeste da, pored kvalitetnih stomatoloskih ordinacija, u Crnoj Gori koje su opremljene najnovijom stomatološkom opremom kao i vrhun-skim kadrom koji radi u njima neophodno je uvođenje posebnih međunarodnih standarda kvaliteta prepoznatih u medicinskom turizmu kako bi potencijalni turisti–pacijenti imali sigurnost za pružene usluge, a turističke agencije koje prodaju paket usluga i odgovaruju za pružene usluge dodatnu sigurnost. Pogotovo ako znamo da stomatološke ordinacije mogu refundirati sredstava ulo-

109


žena u međunarodnu sertifikaciju preko Evropske banke za razvoj u iznosu 70 odsto. Nažalost u Crnoj Gori samo dvije stomatološke ordinacije imaju uvedene međunarodne standarde kvaliteta što im u velikoj mjeri omogućava rad sa inostranim pacijentima. Zato ukazujemo na značajan potencijal Crne Gore u dentalnom turizmu i to za sistemsku ponudu za koju smo sigurni da će biti prepoznata i u strategiji zdravstvenog turizma Crne Gore koja će biti rađena u narednoj godini i koja treba da dentalni turizam prepozna kao ra-zvojnu šansu Crne Gore, kada govorimo o medicinskom turizmu.

Iskustva okruženja

Vlada Srbije prepoznajuci šansu u dentalnom turizmu nedavno je preko Ministarstva zdravlja raspisala konkurs za odabir privatnih stomatoloških ordinacija i ordinacija za estetsku hirurgiju, koje će država promovisati, s ciljem da pomogne privatnim zdravstvenim ustanovama da privuku pacijente iz inostranstva. Ponuda bi mo-gla da se obogati rehabilitacijom u banjama.

Hrvatska je prošle godine usvojila Akcioni plan razvoja zdravstve-nog turizma, koji bi joj u narednih deset godina trebao donijeti pri-hode u iznosu od dvije milijarde eura. Hrvati su program definisali na osnovu ponude zemalja u okruženju, kako bi bili konkurentni. Naime, Austrija sa 30 gradova u kojima postoji kombinacija liječe-nja i wellness sadržaja svakako je nedostižna, ali Slovenija sa 15 velikih banjskih kompleksa i 90 welness centara, kao i Mađarska sa 12 takvih liječilišta mogu biti prevaziđene.

Najavljena Strategija razvoja zdravstvenog turizma

Iako najviše zahvaljujući pionirskim naporima u proteklom peri-odu Medical SPA Asocijacije Crne Gore, a potom i Klastera zdra-vstvenog turizma i Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, Crna Gora, polako hvata priključak sa zemljama regiona u sistemskom razvoju ovog specificnog obli-ka turizma. Raspolažemo izuzetnim prirodnim bogatstvima koja su ključni uslov razvoja zdravstvenog turizma. Kvalitetne medi-cinske usluge posebno u oblasti stomatologije, visokoobrazovani zdravstveni kadar, dosad razvijena infrastruktura i postojeći kapa-citeti liječilišnog i wellness turizma, cjenovna konkurentnost, ra-znolika gastronomska ponuda i prirodni ljekoviti faktori dodatne su prednosti koje Crnoj Gori osiguravaju dobru početnu poziciju da se razvije u izuzetno kompetitivno odredište zdravstvenoga turiz-ma. Interdisciplinarnost odnosa u zdravstvenom turizmu nerijet-ko je stvarala određene poteškoće u razvoju ovoga sektora. Upravo izradom Strategije razvoja zdravstvenog turizma ove prepreke bi bile riješene.

Strategija razvoja zdravstvenog turizma doprinijela bi da zdra-vstveni turizam bude na visokom mjestu prioriteta kao jednan od razvojnih aduta održivoga turizma. Da bi Crna Gora još bila pre-poznata kao respektabilna destinacija zdravstvenog turizma na međunarodnom tržištu, potrebno je razviti marketinške aktivnosti i otkloniti uočene poteškoće da bi se razijali ukorak sa konkure-tnim trzištima. Potvrda opravdanosti potencijala zdravstvenog tu-rizma u Crnoj Gori definisla je i Strategija pametne specijalizacije održivi i zdravstveni turizam.

Stijepoviću značajno priznanje

Kruna izuzetno uspešnog i međunarodnog Wellness & Spa Festa, održanog u hotelu Metropol Palace u Beogradu, bila je ekskluzivna dodjela priznanja "Ambasador dobre usluge", koje već 14 godina, Redakcija časopisa Turistički Svet, dodjeljuje najuspešnijima u hotelsko-turističkoj industriji, pod pokroviteljstvom Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Republike Srbije i Privredne komore Srbije. Specijalno "ambasdorsko" priznanje pripalo je Va-siliju Vlatku Stijepoviću, predsjedniku Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore i direktoru Kla-stera zdravstvenog turizma Crne Gore, pioniru razvoja i promocije zdravstvenog turizma svoje zemlje za doprinos razvoja ovog vida turizma u zemljama Balkana.

110


Ko je najbogatiji EvropljaninBernard Arnault

Prije nekoliko sedmica u svijetu biznisa glasno je odjeknula vijest da je francuski konglomerat luksuza LVMH ponudio 14,5 milijardi dolara za preuzimanje legendarnog američkog

lanca draguljarnica Tiffany's. Preuzimanje, najvrednije u istoriji francuske kompanije, krajem novembra je konačno dogovoreno, objavili su mediji, i to za cijenu nešto višu od 16,2 milijarde dolara.

Zvučna transakcija u fokus je vratila svijet luksuza, ali i čovjeka koji kontroliše najveću svjetsku grupu na tom atraktivnom tržištu, francuskog milijardera Bernarda Arnaulta. On se ranije ove godi-ne probio na treću poziciju među svjetskim bogatašima, iza Jeffa Bezosa i Billa Gatesa, a već je ranije preuzeo titulu najbogatijeg Evropljanina od Španca Amancija Ortege, vlasnika modne grupe Inditex i lanca trgovina odjećom Zara.

Imovina Bernarda Arnaulta ovih dana procjenjuje se na stotinjak milijardi dolara. Većina tog iznosa proizlazi iz kontrolnog vlasnič-kog udjela koji drži u LVMH Moët Hennessy – Louis Vuitton, kon-glomeratu s ključnom pozicijom na globalnom tržištu, od čijeg su zvučnog imena poznatiji samo još brendovi kojima upravlja. Unu-tar LVMH grupe tako se nalaze modna imena Christian Dior, Fendi, Marc Jacobs, Celine, Givenchy, kozmetika Guerlain, Kenzo Par-

fums, Fenty Beauty by Rihanna, proizvođači satova Hublot, Zenith, TAG Heuer, Bvlgari, vinarije Dom Pérignon, Krug, Veuve Clicquot, maloprodajni lanci Sephora i Le Bon Marché, francuske novine Le Parisien i Les Echos te brojne druge firme.

Sveukupno se radi o sedamdesetak raznih brendova, većinom dobro poznatih bogatim kupcima, ali i onih koji se tek razvijaju u buduće ikone luksuza. Za takvo okupljanje poznatih imena pod je-dnom matičnom kompanijom, čija se tržišna vrijednost ovih dana kreće oko 225 milijardi dolara, zaslužan je najvećim dijelom sam Arnault.

Punim imenom Bernard Jean Étienne Arnault, najbogatiji Evro-pljanin rođen je 1949. godine u gradiću Roubaixu na sjeveru Fran-cuske uz samu granicu s Belgijom. Otac mu je bio vlasnik građe-vinske kompanije Ferret-Savinel i Arnault mu se 1971. nakon magistarskih studija pridružio u kompaniji. Sredinom sedamde-setih uspijeva nagovoriti oca da se riješe građevinskog dijela bi-znisa i posvete isključivo poslovanju nekretninama. Poslovanje je uspješno išlo i Arnault je vođenje firme, koja se specijalizirala za nekretnine za odmor, preuzeo nekoliko godina kasnije.

111


Najbogatiji Evropljanin, čiji je LVMH nedavno za više od 16 milijardi dolara kupio američki lanac draguljarnica Tiffany's, decenijama je strpljivo slagao svoje luksuzno carstvo krenuvši od propale tekstilne kompanije i strateški s godinama preuzimajući sve više i više poznatih brendova.

Početkom osamdesetih, dolaskom francuskih socijalista na vlast, Arnault se seli u Sjedinjene Američke Države i to će biti njegov prvi sudar s ljevičarskom politikom. Drugi poznati takav sukob na po-vršinu je isplivao 2012., kad je tadašnji predsjednik François Hol-lande najavio uvođenje poreza od 75 posto za najbogatije Francu-ze. Arnault je protestno zatražio belgijsko državljanstvo, no nakon oštrih kritika javnosti i nakon propasti plana za uvođenje poreza čelnik LVMH-a je povukao svoj zahtjev, pravdajući se time da je htio drugo državljanstvo samo kako bi raščistio moguća buduća pitanja oko nasljeđivanja imovine u porodici.

Iz Amerike, u kojoj je takođe uspješno vodio podružnicu porodične kompanije, Arnault se u Francusku vraća 1984. godine, nakon što su socijalisti na vlasti ponešto promijenili svoju politiku. Te godine s vlastitih 15 i dodatno prikupljenih 80 miliona dolara preuzima propalu tekstilnu kompaniju Agache-Willot-Boussac, što će biti prvi korak u stvaranju njegovog današnjeg carstva luksuza. Unu-tar propale grupe poslovalo je nekoliko raznih biznisa, među koji-ma su bili pariška robna kuća Le Bon Marché, maloprodajni lanac Conforama, proizvođač pelena Peadouce i modna kuća Christian Dior.

Arnault je rasprodao većinu ostale imovine te zadržao samo trgo-vinu Le Bon Marché i modni brend Christian Dior. Rezanjem tro-škova u onome što je preostalo i novcem koji je namaknuo proda-jom druge imovine Arnault preokreće poslovanje i Christian Dior postaje profitabilna kompanija. Nekoliko godina kasnije, 1987., ta-dašnji predsjednik LVMH grupe Henri Recamier pozvao je Arnaul-ta kao partnera na ulaganje u LVMH kako bi se korporacija oduprla pokušajima preuzimanja.

No u saradnji s proizvođačem alkoholnih pića Guinnessom Ar-nault preuzima dio vlasništva u LVMH-u te u iduće dvije godine strateškim dokupljivanjem i povećavanjem udjela uspijeva izbo-riti kontrolu nad kompanijom. U tom trenutku preuzima pozicije predsjednika te glavnog izvršnog direktora LVMH-a, na kojima je i danas.

Od stupanja na čelo Bernard Arnault polako je preuzimanjima, ali i smjelim imenovanjima stvarao današnji LVMH. Pod kapu matične kompanije tokom godina stigli su Guerlain, Loewe, Marc Jacobs, Sephora i drugi brendovi. Poznata Encyclopedia Britannica navo-di da je Arnault poznat kao čovjek koji je revitalizirao francusku visoku modu 1995., kad je britanskog dizajnera Johna Galliana imenovao nasljednikom Huberta de Givenchyja. Godinu kasnije Galliana je prebacio u Dior, a na njegovo mjesto doveo je Alexan-dera McQueena.

Prema pisanju britanskog The Guardiana, najbogatiji Evropljanin je talentovani pijanista i teniser kojem su djeca za rođendan po-klonila priliku da igra protiv Rogera Federera. (Navodno je osvojio jedan poen. Arnault, ne Federer.) U poslovnim krugovima smatra se nemilosrdnim, iako tvrdi da mu motiv nije novac, nego ga više interesuju kultura i kreativnost. Njegovo bogatstvo omogućilo mu je izdašnu kolekciju umjetnina u kojoj se nalaze radovi Damie-na Hirsta, Pabla Picassa, Andyja Warhola, a uz vilu u luksuznom ljetovalištu St. Tropezu, u vlasništvu ima i 100 metara dugu jahtu Symphony, čija se vrijednost procjenjuje na 150 miliona dolara.

Kolege i poslovni partneri u neslužbenim izjavama opisuju ga kao nestrpljivog i krutog, posvećenog samo jednom pravcu: naprijed. Među njegovim rijetkim poslovnim neuspjesima nalazi se propali pokušaj preuzimanja brenda Gucci, a koji se sada nalazi u rukama konkurentske grupe Kering, pod kontrolom milijardera Françoisa Pinaulta. Nadmetanje dvojice francuskih kraljeva luksuza do izra-žaja je došlo u aprilu ove godine, nakon tragičnog požara u pozna-toj pariškoj crkvi Notre-Dame. Pinault je tada obećao da će izdvojiti 100 miliona eura za obnovu crkve, da bi Arnault nakon toga obećao 200 miliona eura. Arnault takođe prije nekoliko godina nije uspio preuzeti vlasništvo u modnoj kući Hermés.

Čelni čovjek LVMH-a je i dobar prijatelj s bivšim francuskim preds-jednikom Nicolasom Sarkozyjem, a smatra se i bliskim sadašnjem predsjedniku Emmanuelu Macronu, čija je supruga Brigitte svoje-vremeno bila učiteljica dvoje Arnaultove djece.

LVMH danas zapošljava oko 150 hiljada ljudi širom svijeta i ostva-ruje godišnji prihod u rasponu od 45 do 50 milijardi eura, uz dese-tak milijardi eura dobiti. Kupovinom američkog Tiffany'sa, koji bi trebao bitno ojačati poslovni segment nakita unutar grupe, ti će prihodi vjerojatno još i rasti jer se može očekivati da će LVMH dati lancu draguljarnica potrebnu stabilnost u poslovanju koja mu je bila uzdrmana u posljednjih nekoliko godina. Uspije li Arnault i najnoviju akviziciju bez problema uklopiti u svoje carstvo, biće mu to prilično impresivan dragulj na vrhu poslovne karijere.

112


Državna podrška poljoprivredi

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Odjeljenje narodne privrede osnovano je 6. decembra 1902. godine. Odjeljenje je objedinilo poslove svih grana poljopri-vrede, sa ciljem da ovu najvažniju privrednu oblast unapri-

jedi. Ono je pružalo je stručnu i finansijku pomoć svim granama poljoprivredne proizvodnje. Budžet Privrednog odjeljenja za 1907. godinu iznosio je 92.850 kruna. Za nagrade najboljim proizvođa-čima poljoprivrednih proizvoda i odgajivačima najbolje domaće stoke određeno je 3.000 kruna. Budžet za 1908. godinu bio je nešto povećan i iznosio je 103.360 kruna, dok je za 1909. godinu sma-njen za oko 30.000 i iznosio je 70.050 kruna. U 1910. godini budžet Privrednog odjeljenja nešto je povećan i iznosio je 77.300 perpe-ra. Budžet za 1911. godinu iznosio je 105.580 perpera. Za nagrade najboljim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda i najboljim odgajivačima domaće stoke određeno je 3.000 perpera. Privre-dno odjeljenje dobilo je u 1912. godini budžetska sredstva u visini 95.300 perpera, odnosno 10.280 perpera manje nego 1911. godine.

Planirani budžet za 1914. godinu iznosio je 250.000 perpera. Po-trebno je istaći da je u periodu 1907–1914. godine izdvojeno 2.000 perpera za stipendiranje učenika koji su se školovali van Crne Gore. U budžetu Odjeljenja, kao što smo vidjeli, izdvojena su sredstva za novčane nagrade za one poljoprivre-dnike koji odgoje rasno grlo i najbolju vrstu voćaka, pošume najmanje pola rala zemlje na racionalnoj osnovi, kao i za one koji su sijali stočnu repu i djetelinu, zatim ko proi-zvede najmanje 1.000 litara maslinovog ulja najbo-

U cilju pospješivanja poljoprivredne proizvodnje dodjeljivane su novčane nagrade poljoprivrednicima u oblastima stočarstva, voćarstva, pošumljavanja, maslinarsta, kao i onim proizvođačima koji najbolje obrade svoje imanje, izgrade modernu štalu, sušaru za voće ili nabave poljoprivrednu mašinu.

113


određene rezultate i donijele ovoj najvažnijoj privrednoj grani os-jetan napredak. Posebno se taj napredak osjećao u zemljoradnji u kojoj je uloženi rad davao mnogo bolje rezultate nego ranije, gdje se stvarao i izvjestan višak proizvoda, iako crnogorska poljopri-vreda u cjelini nije bila u stanju da zadovolji potrebe svog stanov-ništva u žitu i nekim drugim prehrambenim proizvodima. Seljak sve više svojih proizvoda daje za tržište, ali najvažniji tržišni pro-izvod i dalje ostaje stoka. Stočarstvo, i u posmatranom periodu, ostaje osnovna poljoprivredna grana koja daje viškove za tržište i koja pomaže seljaku da bar održi niski standard. Brojno stanje stoke u posmatranom periodu moguće je pratiti samo na osno-vu poreza (dacije) koji se plaćao na imovinu. Koristeći izvještaje o porezu za pojedine godine, došli smo do podataka o pojedinim vrstama stoke. U ondašnjoj terminologiji pod nazivom bravi bile su iskazane ovce i koze. Taj termin smo zadržali. Period koji po-smatramo obuhvata 33 godine, jer nema podataka za 1911. i 1912. godinu. Iz podataka se vidi da je Crna Gora imala najviše stoke u tri perioda. Prvi period od pet godina 1883–1887. godine bilježi najveći godišnji broj stoke u čitavom 33-godišnjem razdoblju, i to u 1887. godini 1.036.386 grla, bez evidencije o broju svinja. Ovaj period je i prosječno najbogatiji stokom sa oko 964.000 grla godi-šnje. Drugi period 1894–1904. je duži i obuhvata 11 godina. U ovom periodu broj stoke se kreće u prosjeku po godinama oko 943.000 grla. Treći period je najkraći i obuhvata četiri godine 1907–1910. U ovom periodu prosječno je godišnje bilo oko 942.000. Na oscila-torna kretanja stočnog fonda u pojedinim godinama ili periodima uticalo je više faktora, a najviše ratovi, zarazne bolesti kao i eko-nomska emigracija, posebno krajem XIX i početkom XX vijeka. Ipak, podaci govore da je tada bogatstvo u stoci bilo najveće. Što

se tiče pojedinih vrsta stoke, iz podataka se vidi da ovce i koze (bravi) dominiraju, jer u pojedinim godinama čine čak 88%

ukupnog broja stoke. Ovoliko učešće brava u ukupnom broju stoke sasvim je normalno, s obzirom na stanje po-

ljoprivrednih površina u Crnoj Gori, jer pašnjaci, u po-smatranom periodu, zauzimaju skoro 82% ukupnih

poljoprivrednih površina.

Najbogatiji krajevi stokom u posmatranom periodu bili su nikšićki, katunsko-riječki,

zetsko-brdski, moračko-vasojevićki kraj. U 1914. godini ukupan broj govedi čini 27% ukupog broja stoke, što je najveći procenat u 33-godišnjem razdoblju. Inače, procenat učešća ukupnog broja govedi u ukupnom broju stoke kreće se po godinama uglav-

nom oko 11%. Ovako mali procenat učešća govedi u ukupnom broju stoke posljedica je

primitivnog ekstenzivnog pašnjačkog gajenja i svakako slabih prirodnih uslova za gajenje naj-

važnije stočne vrste – govedi. Crnogorska država preko svojih organa i Zavoda za mlječnu industriju u Nikšiću nastojala

je da unaprijedi stočarstvo raznim preduzetim mjerama. Prvi pri-jedlog o unapređenju stočarstva potiče od dr Đorđa Radića, koji je boravio i radio u Crnoj Gori od 1874. do proljeća 1878. godine. Da bi pomagao unapređenju ratarstva, Radić je odabrao razne vrste sjemena i predložio da se pojedine kulture gaje na određe-nom zemljištu u pojedinim krajevima. Odabrao je u te svrhe sjeme kukuruza, kupusa, krompira, duvana i cvekle za stoku i dodijelio narodu sa uputstvom kako da to gaji i obrađuje. Prijedloge o una-pređenju stočarstva dali su i Ilija Beara te dr Leopold Adamec.

ljeg kvaliteta, ko izradi jednu modernu štalu, sušaru za voće ili nabavi neku poljoprivrednu spravu (parnu vršilicu, sijačicu,

žetelicu, kosačicu, plug, drljaču, kazan za pečenje rakije, muljaču za grožđe), ko najbolje obradi svoje imanje na

racionalnoj osnovi itd. Ta sredstva za nagrade iznosila su za šest godina (1907– 1912) ukupno 11.357 perpe-

ra. Crnogorska država nije žalila svoja skromna finansijska sredstva da svoju poljoprivedu, od

koje je uglavnom živjela, osposobi kako bi zadovoljila potrebe stanovništva. I pored

svih napora države da unaprijedi po-ljoprivrednu proizvodnju i koja bi

podmirila potrebe stanovništva, seljak je i dalje obrađivao

zemlju kao što je to činio u prethodnim vjekovi-

ma. Drvena ralica, motika, konjska i

volujska zaprega bili su osnovna

oruđa selja-ka u obradi

z e m l j e . O s i m

o v i h

ogra-ničavajućih

faktora na razvitak poljoprivrede uticali su još

mali (minijaturni) posjedi obradi-ve zemlje, njihova razbacanost i slaba

upotreba mehanizacije (ne samo zbog malog posjeda već i zbog toga što je nije bilo), nedostatak

stručnih kadrova i nepovoljni prirodni uslovi. Mjere dr-žave preduzete radi unapređenja poljoprivede ipak su dale

114


Malena, krševita i lijepa balkanska zemlja ima za svakoga ponešto, kaže Aleksandra Gos čiji je osvrt na Crnu Goru i njene nekretnine nedavno objavljen u čuvenom listu

Sunday Times.

- Kad u Porto Montenegru podižete 100 eura sa bankomata, on će vam izdati traženu novčanicu koja vam ukazuje na gotovo sve što treba da znate o balkanskom igralištu milionera. U ovoj marini za supejahte, crnogorskom odgovoru na Monako, prodavnice imaju skupe brendove (Alexander McQueen, Chopard, Valentino) kafići poslužuju organske sladolede od pet eura uz trendi muziku za opuštanje, a pločnici su toliko čisti da biste gotovo mogli da jedete svoju gurmansku večeru sa njih - piše britanska reporterka i puto-pisac koja je boravila u Crnoj Gori.

Ona takođe prenosi i drugu stranu života u ovim krajevima, isti-čući da su "korak van ovog blještavila, koje je u bivšem brodogra-dilištu stvorio kanadski milijarder Piter Mank", putevi nezavršeni ili puni rupa, malo ljudi govori engleski, dok ćete ručak uz domaće vino platiti desetak eura.

- Ljepota planina, plavetnilo mora, zidovi antičkih gradova, krše-vita unutrašnjost zemlje kojom tumaraju medvjedi i vukovi, godi-nama su opsijedali turisti iz Rusije i Srbije. Danas je Crna Gora sve interesantnija kupcima nekretnina iz Velike Britanije, koji su opči-njeni pejzažima i mogućnošću da kupe trosobnu kuću za 140.000 eura", dodaje Gos.

Njeni glavni sagovornici u tekstu su Majkl Vard i njegova supruga Amra koji su 2002. godine za 30.000 funti kupili kuću za renovi-ranje na Prčanju u Bokotorskom zalivu, "krivudavom fjordu kojeg okružuju planine i po kome su rasuti stari gradovi sa kućama crve-nih krovova". Planirali su da im to bude kuća za odmor, ali su dvije godine kasnije napustili svoj užurbani život u londonskom Sitiju i preselili u Crnu Goru.

- Zemlja je divlje lijepa i nijesmo mogli da odolimo njenim čarima. Pejzaž i okruženje su posebni, kao i ljudi bilo šta može biti izgovor za pjesmu, piće i igru. Ovdje se živi na mediteranski način. Jedna od riječi koju ćete najčešće čuti je ‘polako’, što znači da treba raditi korak po korak i, prije svega, bez stresa - priča Majkl.

Iako su cijene nekretnina znatno porasle proteklih godina, kuće van luksuznih rizorta su mnogo jeftinije nego one u Francuskoj, Španiji ili susjednoj Hrvatskoj. Prema riječima direktora jedne od agencija za nekretnine Kirana Kelehera, oko 8.000 Britanaca sada ima nekretninu u Crnoj Gori, na što Bregzit neće uticati. Kaže da je interes porastao nakon referenduma o EU, a očekuje se da će ove godine 250 kupaca investirati u nekretnine u Crnoj Gori. On pre-poručuje trougao između Herceg Novog, Tivta i Kotora u kome će narednih godina biti uloženo 3,5 milijardi eura u gradnju luksuznih rizorta. Za duboki džep predlaže Porto Montenegro gdje se cijene kreću od 264.000 eura za garsonjeru uz more do pet miliona eura za luksuzni penthaus apartman u venecijanskom stilu. U Luštici Bay je od 279 apartmana uz marinu, prodato 235, a cijene preo-stalih su od 352.000 eura. U hotelu Chedi je preostao 21 apartman čija se cijena kreće od 302.500 eura, dok se u 92 kuće koje se grade nešto dalje od obale garsonjere može kupiti za 164.000 eura. Van ovih rizorta, dodaje, kupuje se mnogo bolje.

- Iako i dalje imamo dom u Londonu i porodične veze u Velikoj Britaniji, selidba u Crnu Goru je bila najbolja stvar koju smo uradili. More, planine, vrijeme i način života su fantastični, a Crnogorci su strastveni kada su u pitanju njihova istorija, tradicija i hrana. Sve ove stvari obožavamo i istovremeno poštujemo. Mada, isto ne možemo reći za njihov način vožnje koji za nas ostaje misterija - zaključio je Majkl Vard u razgovoru sa reporterkom lista Sunday Times.

Kotor tri puta traženiji

Keleher kaže i da je potražnja za Starim gradom u Kotoru i njego-voj okolini ove godine porasla za tri puta u odnosu na 2018. Kroz srednjovjekovne ulice isprepletane poput lavirinta sve je više do-brih restorana, na pijaci možete probati lokalni pršut i masline, a možete obići i Muzej mačaka. Trosoban stan ovdje možete kupiti za 140.000 eura, ali Britanci ističu da treba izbjegavati "betonske blokove na obali zbog kojih Kotor rizikuje svoje mjesto na zaštiće-noj listi UNESCO-a". Za one koji vole renoviranje, u Stolivu se na-laze ostaci vile od 100 kvadrata sa pogledom na more koji koštaju 199.000 eura, Dnevne novine.

Novo igralište za super bogate

The Times o Crnoj Gori

duško marković, predsjednik vlade crne gore rast ekonomije ......branko Ćupić hotel iberostar...

Documents