dugoročne klimatske promjene i turizam - seminar za printati

7/21/2019 Dugoročne Klimatske Promjene i Turizam - Seminar Za Printati

http://slidepdf.com/reader/full/dugorocne-klimatske-promjene-i-turizam-seminar-za-printati 1/22

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

MATIJA TENŠEK

DUGOROČNE KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAM

(SEMINARSKI RAD)

Studij: Razlikovni program - Zabok

Opatija, 2014.



SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŢMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

DUGOROČNE KLIMATSKE PROMJENE I TURIZAM

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Mikroekonomija Student: Matija Tenšek

Mentor: Prof.dr.sc. Joţe Perić Matični broj: R 90192 - 14

Opatija, studeni 2014.



SADRŽAJ

UVOD ....................................................................................................................................................... 1

1. OPĆENITO O TURIZMU ........................................................................................................................ 2

1.1. Turizam u Hrvatskoj ...................................................................................................................... 3

1.2. Svjetski trendovi u turizmu 2014. ............................................................................................... 4

2. KLIMATSKE PROMJENE I UTJECAJ NA TURIZAM .................................................................................. 5

2.1. Čovjekov utjecaj na klimu ............................................................................................................. 5

2.2. Prirodne promjene klime ............................................................................................................. 6

2.3. Klimatske promjene i turizam u svijetu ........................................................................................ 7

2.4. Klimatske promjene i turizam u Hrvatskoj ................................................................................... 7

3. ODRŽIVI TURIZAM ............................................................................................................................... 9

3.1. Temeljna načela održivog turizma................................................................................................ 9

3.2. Ciljevi održivog turizma .............................................................................................................. 10

3.3. Povezanost i utjecaj klimatskih promjena na turizam ................................................................ 11

3.4. Plan i program – Agenda 21 ....................................................................................................... 12

4. ODRŽIVI TURIZAM U HRVATSKOJ ...................................................................................................... 14

4.1. Analiza trenutnog stanja održivog turizma u Hrvatskoj ............................................................. 14

4.2. Podaci i pokazatelji relevantni za održivi turizam ...................................................................... 15

4.3. Ideja razvoja održivog turizma ................................................................................................... 16

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 17

LITERATURA ........................................................................................................................................... 18



1

UVOD

Posljednjih desetak godina puno se govori o potrebi primjene koncepta odrţivog razvoja u

raznolikim aktivnostima, na različitim razinama djelovanja. Praksa pokazuje da se kvalitetni

pomaci ostvaruju kroz partnerstva različitih sektora - vladine i nevladine, znanstvene i

aktivističke, poslovne i filantropske, profesionalne te volonterske institucije, stoga inicijative

moraju suraĎivati te stvarati partnerstva kako bi se realizirao pomak prema odrţivosti. Odrţivi

turizam je dugoročni cilj. U svojoj biti jest ono što čini turističko područje, destinaciju ili

proizvod posebnim. U seminarskom radu su okoliš i baština ključni izrazi koji se često

koriste. Okoliš se odnosi na sve ekosustave i njihove dijelove, uključujući ljude, kao i

kulturne vrijednosti te karakteristike odreĎenog mjesta. Baština je naše prirodno, tradicijsko,

autohtono i povijesno naslijeĎe. Okoliš i baština su dakle, ključni dijelovi stoga što su njihove

vrijednosti i kvalitete okosnica za promidţbu, interpretaciju i doţivljaj ispunjenja i

zadovoljstva posjetitelja. Budući da su klimatski uvjeti i turizam usko povezani, te

meĎusobno djeluju jedno na drugo, u ovom radu je opisano kako što bolje očuvati taj

meĎuodnos prirode, tj. klime i turizma u globalu. Ključ uspjeha leţi u provoĎenju "odrţivog

turizma", jer na taj način se velika paţnja pridaje okolišu i ostalim prirodnim resursima, koji

se onda dalje plasiraju na turističko trţište, u obliku raznolike turističke ponude. Stoga je uovom seminaru pojam "odrţivi turizam" zapravo jezgra, odnosno spoj i točka gdje se susreću

dugoročne klimatske promjene i turizam, budući da su ti pojmovi praktički nerazdvojni.



2

1. OPĆENITO O TURIZMU

Turizam je putovanje u svrhu rekreacije, ugode ili posla i najčešće je ograničenog trajanja.

Najčešće se turizam povezuje sa putovanjem izvan domicilne zemlje, ali se takoĎer moţeodnositi i na putovanje na druge lokacije u tuzemstvu izvan mjesta stanovanja.

Svjetska turistička organizacija definira turiste kao: "ljude koji putuju i odsjedaju u mjestima

izvan uobičajenog mjesta na razdoblje ne dulje od jedne godine u svrhu zabave, posla ili

drugih razloga. Podaci o razvoju turizma kao gospodarskog sektora govore da je 1950. u

svijetu zabiljeţeno svega 25 milijuna turističkih dolazaka, 1980. bilo ih je već 277 milijuna,

1990. 435 milijuna, 2000. godine zabiljeţeno je 675 milijuna turističkih dolazaka na svjetskoj

razini, dok je 2010. ta brojka narasla na 940 milijuna. Za to vrijeme turizam je mnogim

drţavama postao jedan od ključnih načina izvoza, pa time i uravnoteţenje platne bilance.

Tako je izvozni prihod postao četvrti u izvoznoj kategoriji, a ispred njega su još samo naftna,

kemijska i automobilska industrija. Najveći dio putovanja ostvaruje se sa svrhom opuštanja i

odmora, poslovnih putovanja i onih vezanih uz posjete prijateljima, rodbini te turizam vezan

uz zdravlje i religiju. S obzirom na način kojim turisti stiţu u svoje odredište, najviše je

putnika stiglo zračnim putem, zatim cestovnim, vodenim te najmanje ţeljeznicom. Najveći

udio u turističkim prihodima i ukupnim dolascima ima Europa, slijede Azija i Pacifik,

Sjeverna i Juţna Amerika i Afrika. Vaţno je reći da prihod od turizma obuhvaća i prihod od

izletnika, za razliku od statistike dolazaka koja obuhvaća samo ˝turiste˝.

U posljednjih petnaestak godina na svjetskom turističkom trţištu došlo je do značajnih

promjena. Prije svega, pojavile su se nove turističke destinacije, kao i novi oblici selektivnog

turizma, a kontinuirani rast izraţen kvalitativno i kvantitativno osigurao je turizmu epitet

najbrţe rastuće gospodarske grane. Današnji turizam karakterizira brzo, jeftinije i

jednostavnije putovanje,te veća kvaliteta ali isto tako i raznolikost usluga. S obzirom da je

turistička ponuda u stalnom porastu, ponuditelji turističkih usluga nastoje poboljšati svoju

ponudu s ciljem privlačenja što većeg broja turista.

Kako bi postali konkurentni, pored cijene i kvalitete, najvaţniji je sadrţaj ponude gdje je

prevladavajuća originalnost, tendencija zdravog ţivota te bogatstvo prirodnih resursa.

Najposjećenije zemlje na svijetu su: Francuska, Španjolska, SAD, Kina, Italija, Ujedinjeno

Kraljevstvo, Njemačka, Ukrajina, Turska, Meksiko. Ostala popularna odredišta u svijetu su:

Egipat, Australija, Brazil, Grčka, Japan, Kanada, Karibi, Kenija, Hrvatska, Bliski Istok,Portugal, Skandinavija, Juţna Afrika, Tajland, Austrija, Švicarska i brojne druge zemlje.



3

1.1. Turizam u Hrvatskoj

Svi ćemo se sloţiti kako je turizam jedna od najjačih gospodarskih grana Republike Hrvatske.

Uz to što posjedujemo izrazite resurse, pogodno vrijeme, konstano pokušavamo te resurse

unaprijediti na neki način i iskoristit ih u daljnjem razvoju gospodarstva. Trebamo konstantno

pokušavati iz svakoga resursa, pokrajine izvući ono najbolje i predstaviti taj resurs i taj dio

Hrvatske u najboljem izdanju.

Jedna od najvaţnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske je turizam. Povijest turizma u

Hrvatskoj seţe do sredine 19. stoljeća. U razdoblju prije Prvog svjetskog rata turizam

Hrvatske bazirao se na gradove: Opatija (gdje je izgraĎen prvi hrvatski hotel), Hvar,

Dubrovnik i Crikvenica. Kada se gleda razdoblje izmeĎu dva svjetska rata moţe se zaključiti

da je turizam u Hrvatskoj bio baziran na inozemnim gostima te da su turistički kapaciteti bili

u vlasništvu stranaca. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata pa sve do Domovinskog rata

kvaliteta turističke usluge u Hrvatskoj iz godine u godinu pada. U tome razdoblju hrvatsko

primorje postaje destinacija za masovni turizam. Tijekom Domovinskog rata turizam u

samostalnoj Hrvatskoj većinom stagnira ili je u drastičnom opadanju. Rat je turistički promet

Hrvatske vratio na razinu 60-ih godina. Nakon rata turizam se počeo oporavljati pa je 1996.

godine zabiljeţen rast.

Povratkom turista raste i zanimanje stranih ulagača, a ulaskom stranog kapitala jača uloga

destinacijskog menadţmenta te marketinški napori promoviranja hrvatske kao cjelovite i

jedinstvene destinacije. Stoga je današnji slogan kojim se Hrvatska predstavlja na

meĎunarodnom turističkom trţištu: Mediteran kakav je nekad bio. Rekordna poslijeratna

turistička sezona bila je 2008. godine, te se turizam neprestano razvijao sve do danas, a kao

što smo već i spomenuli, Hrvatska je jedno od glavnih najposjećenijih i najvaţnijih turističkih

odredišta Sredozemlja.

Hrvatska obiluje prirodnim ljepotama, otocima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode,

spomenicima pod zaštitom UNESCO-a, a najveća prednost hrvatskog turizma je drugo

najčišće more u Europi – Jadransko more. Turistička ponuda Hrvatske je veoma raznolika, a

sastoji se od izletničkog, nautičkog, ronilačkog, kongresnog, kulturnog, ekološkog, seoskog,

vjerskog, pustolovnog, zdravstvenog i lovnog turizma. U Hrvatskoj je sve traţeniji oblik

turizma Robinzonski turizam, koji osim na kopnu nudi i boravak na osamljenim svjetionicima

poput dubrovačkih Grebena ili Palagruţe.



4

1.2. Svjetski trendovi u turizmu 2014.

Razvoj turizma i hotelijerstva doveo je do novih trendova u turističkoj ponudi i potraţnji na

svjetskoj razini, ali isto tako i u Hrvatskoj, što ćemo kasnije prikazati na primjeru grada

Zagreba. Deset svjetskih trendova u turizmu i hotelijerstvu u 2014. godini su:

obnova hotela,

rast online rezervacija,

rast online pretraţivanja, utjecaj kanala prodaje na cijene,

borba meĎunarodnih brendova, komunikacija na društvenim mreţama, korisnici sve više vjeruju online rezervacijama,

ekologija je gostima sve vaţnija, rezervacije putem mobilnih ureĎaja, revenue menadţer postaje najtraţenija osoba u hotelu.

Prvi od trendova je obnova hotela, pa se tako obnavljaju restorani i barovi te redizajniraju

sobe. Kod obnove hotela se takoĎer javlja i privatizacija preostalih hotelskih kuća u vlasništvu

drţave što bi trebalo dovesti do novih ulaganja. Trend rasta online rezervacija je u sve većem

porastu,što ne ide u prilog online agencija jer je već započela praksa udruţivanja najvećih

svjetsk ih hotelijera u zajedničke portale. Treći je rast online pretraţivanja čemu u prilog ide

razvoj komunikacijskih ureĎaja. Trend utjecaja kanala na prodaje cijene imaju veliku vaţnost

zbog toga jer treba uloţiti više napora u razvoj vlastite prodaje jer će se tako imati veći nadzor

i u konačnici zaraditi više. Borba meĎunarodnih brendova kad trend očituje se u borbi

svjetskih hotelskih lanaca za nove projekte. PredviĎa se da će komunikacija na društvenim

mreţama do 2016. godine biti češće korištena za ostvar enje prihoda i bookinga, stoga

društvene medije više neće biti moguće zaobići u kreiranju marketinških planova. Korisnici

sve više vjeruju online rezervacijama gdje se gleda na ocjenu hotela i time gosti odlučuju koji

će hotel izabrati. Ekologija je gostima sve vaţnija i sve su više ekološki osviješteni te stoga

ţele znati što sve hoteli čine da bi zaštitili okoliš i upravo je to vaţno pri odabiru hotela.

Rezervacije putem mobilnih ureĎaja su u sve većem porastu pa se čak predviĎa da će se ljudi

više povezivati mobilnim ureĎajima nego računalima. Revenue menadţer 1 postaje najtraţenija

osoba u hotelu te on sudjeluje u planiranju i prilagoĎavanju cijena ovisno o stanju ponude i

potraţnje na trţištu.

1 Revenue menadžer je osoba koja upravlja prihodima hotela.



5

2. KLIMATSKE PROMJENE I UTJECAJ NA TURIZAM

Klima (sa grčkog nagib, klima) kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i

pojava koje u odreĎenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim

dijelom Zemljine površine. Pored meteorološkog, postoji i biološki i geografski pojam klime.

Biološka klima je kompleks klimatskih uvjeta koji s drugim čimbenicima neke odreĎene

sredine odreĎuju postojanje, razvitak, razmnoţavanje i premještanje ţivih organizama.

Geografska klima je skup atmosferskih stanja koja vladaju nad odreĎenim dijelom Zemljine

površine. Klima se razmatra u planetarnim ili u kontinentalnim razmjerama -makroklima; u

prizemnom zraku do 2 metra visine i na malom prostoru (polje, šuma, trg i sl.) - mikroklima, a

u regionalnim ili lokalnim razmjerama - mezoklima. Znanost koja proučava značajke klima i

klimatske procese je klimatologija. Da bi se odredila klima nekog prostora, najprije je

potrebno biljeţiti podatke o vremenu u razdoblju od 25 do 30 godina. Nakon mjerenja

izračunavaju se prosječne vrijednosti odreĎenih elemenata prema kojima će se moći odrediti

vrsta klime toga prostora. Svakim danom sve više smo suočeni s posljedicama svojeg

dugogodišnjeg nastojanja da okoliš podredimo i prilagodimo svojim potrebama. Od svih

ekoloških tema najviše prostora u medijima i političkim tribinama zauzima globalno

zatopljenje, odnosno klimatske promjene. Tako moţemo čuti da je u zadnjih stotinu godina,

izmeĎu 1906. i 2006. godine, prosječna temperatura Zemljine površine porasla za 0.6-0.9 °C,a brzina porasta temperature se gotovo udvostručila u posljednjih 50 godina. Da se u 20.

stoljeću, zbog otapanja leda, razina mora povisila za 17 cm. Da se površina ledenjaka

(glečera) diljem svijeta smanjuje, baš kao i površina arktičkog ledenog pokrova (za 2.7 %

godišnje od 1978. godine). Da je rupa u ozonskom omotaču u travnju 2011. godine dostigla

rekordnu veličinu. Da je prosječna r azina CO2 u 2010. godini iznosila je 389.78 ppm što je

više nego što je ikad zabiljeţeno u zadnjih 420 000 godina.

2.1. Čovjekov utjecaj na klimu

Zagovornici antropogenog (čovjekovog) utjecaja na globalno zatopljenje vjeruju da je

povećanje temperature u 20. stoljeću najvećim dijelom posljedica ljudskog djelovanja. Čovjek

svakodnevno mijenja sastav atmosfere sagorijevanjem fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina),

uništavanjem (krčenjem) šuma, poljoprivrednom aktivnošću i drugim djelatnostima dok

pokušava zadovoljiti svoje potreba za hranom, prostorom i energijom.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Atmosfera

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makroklima&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Metar

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mikroklima&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mezoklima&action=edit&redlink=1


http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimatologija


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mikroklima&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Metar

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makroklima&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Atmosfera



6

Još davno se otkrilo da se atmosferskog otpada najlakše (neki misle da je to najjeftinije)

moţemo riješiti tako da ga izbacimo direktno u atmosferu i nadamo se da će ga vjetar već

nekamo odnijeti (što dalje to bolje). Vremenom se otkrilo da se ovaj postupak moţe

unaprijediti (povećati daljina na koju će otići) izgradnjom višeg dimnjaka. Nak on intenzivnog

istraţivanja i pregledavanja po poţutjelim papirima za starim podacima, znanstvenici su ostali

šokirani otkrićem da se dio smeća što ga izbacimo u atmosferu ne vraća nazad na Zemlju.

Uslijedio je lov na vještice koje su pokvarile klimu i meĎu prvima je na lomači završio

CO2 (poslije su mu se pridruţili još neki spojevi). Od kraja 19. stoljeća, kad je počela

industrijska revolucija, koncentracija CO2 u atmosferi narasla je za trećinu, a osiguranje hrane

za nekoliko novih milijardi stanovnika dodatno je opteretilo atmosferu metanom i

didušikovim oksidom.

Antropogenisti su zaključili da će, ako čovjek ovom brzinom nastavi smanjivati prozirnosti

Zemljine atmosfere za infracrveno zračenje, zbog učinka staklenika doći do katastrofalnog

povećanja prosječne temperature Zemljine površine.

2.2. Prirodne promjene klime

Nasuprot njima, protivnici antropogenog utjecaja na globalno zatopljenje tvrde da su uzroci

klimatskih promjena daleko sloţeniji. Oni smatraju da se krivce za rast temperature mora

traţiti u prirodnim uzrocima i aktivnosti Sunca a ne u rastu koncentracije stakleničkih plinova

u atmosferi.

Ova opozicijska skupina stalno raste, naročito nakon pada temperature koji je počeo 2008. i

vala arktičke hladnoće koji je smrzavao beskućnike po Europi. Dio meĎunarodne znanstvene

zajednice, meĎu kojima su i vrlo ugledna imena, smatra kako je globalno zatopljenje samo

jedna velika zabluda iza koje stoje politički i financijski interesi. MeĎu njima je i hrvatskiakademik Vladimir Paar koji smatra da je globalno zagrijavanje prirodna pojava povezana s

Milankovićevim2 ciklusima te predviĎa dolazak novog ledenog doba. HlaĎenje i zagrijavanje

Zemlje prirodni su procesi koji se dogaĎaju već milijunima godina, a da nije bilo ispuštanja

stakleničkih plinova, već bismo bili u ledenom dobu (posljednje ledeno doba, koje je oko

30 % Zemljine površine prekrilo ledom, završilo je prije otprilike 13 000 godina).

2

Milankovićeva teorija opisuje kolektivne klimatske učinke promjena u gibanju Zemlje. Imenovani su pograĎevinaru i matematičaru Milutinu Milankoviću. Konkretno, radi se o matematičkoj teoriji koja povezuje

klimatske promjene s promjenama u ekscentričnosti orbite, nagibom osi i precesijom

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zemlja

http://hr.wikipedia.org/wiki/Milutin_Milankovi%C4%87



http://hr.wikipedia.org/wiki/Matematika



http://hr.wikipedia.org/wiki/Orbita

http://hr.wikipedia.org/wiki/Orbita



http://hr.wikipedia.org/wiki/Zemlja



7

2.3. Klimatske promjene i turizam u svijetu

Sve izraţenije klimatske promjene posljednjih desetak godina u svijetu uz ratove i terorizam

negativno utječu na svjetsku ekonomiju, pa i na turističku industriju, koja stoga moţe i mora u

svakoj zemlji gdje se razvija iznaći modele za smanjenje negativnih utjecaja na okoliš i

promovirati odrţiv razvoj. Klimatske prom jene povećat će potraţnju za eko turizmom i

turizmom zasnovanom na boravku u prirodno očuvanim destinacijama. Očekuje se da će se

potraţnja za ekoturizmom u sljedećih dvadeset godina utrostručiti (danas raste po stopi od

deset do dvadeset posto). TakoĎer, rast temperature zraka, smanjenje količina padalina na

jugu Europe, povlačenje ledenjaka u planinskim područjima, smanjenje broja šuma i sve veći

broj poţara mogli bi se odraziti na turistička kretanja. Više temperature u toplo-morskim

destinacijama mogle bi utjecati na povećanje broja putovanja izvan (glavne) ljetne turističke

sezone, te tako osigurati ugostiteljima veći profit. Posjetitelji pri biranju mjesta za odmor sve

više uzimaju u obzir ekološku osviještenost destinacija i smještajnih objekata. Investiranje u

obnovljive izvore energije i primjena mjera očuvanja okoliša stvaraju dobru reputaciju

destinacija/objekata.

Klimatske promjene, izravno i neizravno utječu na privlačnost i specifične karakteristike

lokaliteta, krajobraza, prirode, flore, faune, mogućnosti rekreacije i funkcije ekosustava.Sektor turizma ima znatan utjecaj na društveni razvoj, ranjiv je i podloţan utjecaju klimatskih

promjena, te je zato potrebno raspolagati sa puno više “finih” informacija o utjecajima

klimatskih promjena, mogućim ekonomskih gubicima i kako ih nadoknaditi, koje su koristi i

troškovi, mogućnosti i ulaganja. Posredno se mnogo moţe učiniti kroz planiranje javnih

usluga, infrastrukture, prometa, te regulaciju korištenja i namjene zemljišta i prostorno

planiranje, kao i očuvanje kvalitete okoliša, ali i kroz strukturne promjene poput orijentacije

na ponudu manje podloţnu utjecajima klimatskih promjena.3

2.4. Klimatske promjene i turizam u Hrvatskoj

Hrvatsko gospodarstvo ima mnoge sektore koji su pod izravanim utjecajem klime pa stoga

mogu biti podloţni klimatskim promjenama. Ti sektori predstavljaju ekvivalent od jedne

četvrtine (25%) hrvatske ekonomije – gotovo 10 milijardi eura godišnje. Čini se da je u

3 Ministarstvo turizma Hrvatske,www.mint.hr/default.aspx ,12.04.2011.

http://www.mint.hr/default.aspx






8

Hrvatskoj temperatura u porastu, da se količina padalina smanjuje te da ima više ekstremnih

vremenskih dogaĎaja – pogotovo suša i toplotnih udara. U budućnosti, očekuje se da će klima

u Hrvatskoj postati toplija i suša – pogotovo tijekom ljeta. Klimatski modeli predskazuju da,

ukoliko se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati , razdoblje od 2040. do 2070. bi

moglo biti toplije za 3 do 3,5° C diljem Hrvatske, tijekom ljeta. Do kraja stoljeća povećanje

temperature i smanjenje padalina bit će još izraţenije. Turizam generira oko 20% BDP-a i

gotovo trećinu (28,7%) ukupnog broja radnih mjesta u Hrvatskoj. Većina modela predviĎa da

će klimatske promjene dovesti do neugodno vrućih ljeta duţ jadranske obale, što moţe za

posljedicu imati da će većina turista izbjegavati ta odredišta. Umjesto toga, turisti će

posjećivati područja u sjevernoj Europi, koja će zbog klimatskih promjena postati atraktivnija.

Istovremeno se očekuje da će proljetna i jesenska sezona postati atraktivnija za turiste koji

posjećuju jadransku obalu. Očekuje se da će se u razdoblju do 2100. godine globalna razina

mora podići izmeĎu 9 i 88 cm. Ova procjena u obzir uzima samo porast koji je posljedica

zagrijavanja mora. Iz nje su izuzeti utjecaj topljenja leda/ pomicanje ledenog pokrova i

nestabilnost klimatsko-karbonskih ciklusnih povratnih veza. Pose bno ranjiva područja, s

obzirom na porast razine mora su: delta rijeke Neretve, rijeka Krka, jezero Vrana kod

Biograda, te otok Krapanj. Prema procjenama svjetskih znanstvenika, ukupna površina

potopljenog zemljišta uzrokovana porastom razine mora od 50 cm mogla bi iznositi više od

100 milijuna kvadratnih metara. A uz porast razine mora od 88 cm, preko 112 milijuna

kvadratnih kilometara bi bilo potopljeno. Kako postoje još mnoge nejasnoće vezane uz porast

razine mora, te kako će se promjena dogaĎati polagano, bit će dovoljno vremena za

prilagodbu. Istovremeno,dugoročni planovi za gradnju infrastrukture te dugoročne investicije

trebale bi uzeti u obzir mogući porast razine mora . Zbog klimatskih promjena populacija

morskih riba u Jadranskom moru već pokazuje znatna odstupanja i promjene u ponašanju te

uzorcima migracije. Očekuje se da će klimatske promjene promijeniti sezonu rasta i vrijeme

mriještenja za vrste koje se uzgajaju na farmama, kao što su npr. tune. U nekim slučajevima toće zahtijevati prilagodbu, dok u drugima moţe povećati potencijal marikulture. Uz problem

migracije postojećih komercijalnih vrsta, mogao bi se povećati broj novih, tj. invazivnih vrsta.

S ekološkog stajališta, to je zabrinjavajuće jer predstavlja značajnu prijetnju domaćim

komercijalnim i nekomercijalnim vrstama riba.4

4 Izvješće o društevenom razvoju Hrvatske, klima.hr/razno/priopcenja/cinjenice_hr.pdf,12.04.2011.



9

3. ODRŽIVI TURIZAM

Odrţivi turizam je sinergija kulturnog i prirodnog nasljeĎa i turističkih aktivnosti u funkciji

postizanja dobrobiti za sve - drţavu, lokalnu zajednicu, stanovništvo i okoliš. Svi sudionici

uključeni u turističku industriju, pa i sami turisti, imaju odreĎenu ulogu u odgovornom

turizmu, sve sa svrhom očuvanja prostora, prirode i ţivota na Zemlji. Ključni čimbenici

odrţivog razvoja u turizmu su ljudi. Oni u različitim ulogama i aktivnostima – od turista,

zaposlenika u turizmu do poduzeća – izravno utječu na odrţivost. Javne sluţbe posredno

utječu na odrţivost, a lokalno stanovništvo ima iznimno vaţnu ulogu u odrţivosti turističke

destinacije.

3.1. Temeljna načela održivog turizma

Prema Deklar aciji Cape Town (2002), temeljna načela odrţivog turizma su:

1. Načelo okolišne odrţivosti

2. Načelo socijalne odrţivosti

3.Načelo ekonomske odrţivosti

Načela okolišne odrţivosti podrazumijevaju razvoj usklaĎen s okolišnim procesima,

biološkim različitostima i resursima, ekonomske zakonitosti u korištenju prirodnih resursa i

zaštiti okoliša, procese gospodarenja okolišnim i prirodnim resursima prema načelima

odrţivog razvoja. Neravnoteţa u okolišu nastaju kao posljedica demografske ekspanzije,

nekontrolirane urbanizacije, primjene kemijskih i drugih sredstava u poljoprivredi i snaţnog

razvoja industrijske proizvodnje, prometa i turizma. Upravljanje okolišem temelji se na

dugoročnoj odrţivosti prirodnih resursa, što je uvjet odrţivosti razvoja turizma. Turizam je

samo jedan od korisnika prirodnih resursa. Brigu o zaštiti resursa i troškove odrţivosti trebaju

snositi svi korisnici resursa. Osnovni je cilj upravljanja okolišem da sadašnja generacija mora

ostaviti budućim generacijama ukupnu resursnu osnovu koja nije manja od one koju je sama

naslijedila. Ograničenja u upravljanju okolišem odnose se na globalnu odrţivost, s njom se

suočavaju sve zemlje svijeta jer prelazi granice pojedinih zemalja (npr. nuklearna katastrofa).

Problem okoliša na svjetskoj razini uvjetuje donošenje rezolucija i drugih dokumenata kojima

se globalno rješavaju pitanja zaštite okoliša.



10

Socijalna načela odrţivosti proizlaze iz društvenih funkcija turizma. Društvena funkcija

turizma manifestira se prvenstveno kroz socijalizaciju. Zaštita sociokulturnih vrijednosti

unutar turističke destinacije nije zadaća samo turizma nego cijelog društva. Proţimanje

kultura u turizmu moţe imati pozitivne, ali i negativne konotacije. Pozitivni utjecaji su

upoznavanje lokalne kulture, jezika, običaja, kulturne baštine, odrţavanje identiteta lokalne

zajednice, upoznavanje kulturnih vrijednosti turista i učenje stranih jezika. Negativni utjecaji

su odnos lokalnog stanovništva prema bogatim turistima, netolerancija na vjerskoj,

rasnoj ili političkoj osnovi.

Ekonomska odrţivost zasniva se na zdravom i ekonomski učinkovitom razvoju koji

podrazumijeva optimalno upravljanje resursima sa svrhom da ih se sačuva kako bi se njima

mogle koristiti i buduće generacije. Kompatibilna je s ekološkim i socijalnim načelima

odrţivosti; vrednuje prirodni kapital uključivanjem njegove vrijednosti u gospodarski sustav

te valorizira sociokulturnu odrţivost, što znači da traţi odgovoran odnos svih subjekata u

aktivnoj zaštiti sociokulturnih vrijednosti. Ekonomska odrţivost turizma nalaţe odgovoran

odnos svih subjekata, kako na strani turističke ponude, tako i na strani turističke potraţnje,

moraju je dugoročno graditi svi sudionici na odreĎenom prostoru te poticati očuvanje i rast

kvalitete ţivota u sadašnjosti i budućnosti. Jedan od primjera je pretjerana komercijalizacija

prirodnih ili društvenih resursa, koja kratkoročno moţe povećati profit nekog poduzeća, ali

dugoročno moţe dovesti do degradacije ili uništenja resursa, što će pak ugroziti i ekonomsku

odrţivost na tom prostoru. Tr okut odrţivosti: okolišna, socijalna i ekonomska odrţivost

ukazuju na potrebu stvaranja ravnoteţnog odnosa izmeĎu tri naizgled konfliktna područja.

Sva tri načela moraju osigurati ekološku odgovornost, ekonomsku učinkovitost i društveno

osjetljiv turizam.

3.2. Ciljevi održivog turizma

U razvojnom smislu, cilj je odrţivog turizma zadovoljiti potrebe privremenih posjetitelja

(turista), dugoročno odrţati kvalitetu okoliša (resursa) te budućim generacijama omogućiti da

na izvornim prirodnim i društvenim resur sima nastave razvijati turizam. Ključni cilj odrţivog

razvoja je čovjek. Odrţivi turizam treba stvoriti mogućnost za zdrav i produktivan ljudski

ţivot u skladu s prirodom. Usto, turizam treba stvoriti preduvjete za borbu protiv siromaštva,

što bi trebao biti primarni cilj svih drţava. U postizanju toga cilja fokus ne bi trebao biti u



11

traţenju alternativnih mogućnosti nego u korištenju postojećih resursa, tj. nadogradnji i

poboljšanju postojećih proizvoda i usluga. Svaki turist posebno kada putuje u inozemstvo

treba voditi računa o svojem indirektnom utjecaju na okoliš, kulturu i ekonomska pitanja. Isto

tako, trebao bi koristiti lokalne smještajne i druge turističko-ugostiteljske kapacitete i usluge.

Veliki turistički kompleksi po izuzetno niskim cijenama obično ne pridonose lokalnim

zajednicama nego od njih oduzimaju. No opet, ključna prepreka u postizanju toga cilja je

čovjek, čija svijest o vaţnosti čuvanja resursa, kako turističkih, tako i svih ostalih

gospodarskih resursa, još uvijek nije dovoljno razvijena. Turizam koji se razvija i vodi

odgovorno pridonosi razvoju konkurentne i atraktivne destinacije, kao i očuvanju prirodnih i

kulturnih resursa te donosi gospodarske prednosti lokalnoj zajednici čime se i poboljšava

kvaliteta ţivota.

Slika 1. Glavni ciljevi odr ţivog turizma

Izvor: WTO

3.3. Povezanost i utjecaj klimatskih promjena na turizam

Ako ekonomska kriza nije načinila dovoljno štete turističkoj branši, klimatske promjene

mogle bi ubrzati nepoţeljni ishod. Zbog globalnog zatopljenja neke od najljepših turističkih

destinacija mogle bi nestati s lica zemlje – tako barem navode stručnjaci na internetskim

stranicama turističkog savjetnika Yahoo! Travel. Turistima je ovo moţda zadnja prilika da

posjete lokalitete od Galapagosa do dalmatinske obale, prije nego što doslovno potonu,



12

u pozoravaju turistički djelatnici. Kao najugroţenije izdvajaju Maldive koje godišnje posjećuje

više od 600.000 ljudi i koji bi prema strahovanjima znanstvenika do 2050. godine mogli biti u

sasvim potopljeni. Tamošnja vlada ne isključuje mogućnost raseljavanja 386.000 stanovnika

na Šri Lanku, u Australiju ili Indiju. Kao druga na listi ugroţenih lokacija navodi se

dalmatinska obala koja je zahvaljujući svojim 'pitoresknim bijelim plaţama osvojila naklonost

turista prije desetak godina. Nakon Hrvatske čije su se kuće opasno pribliţile moru, na popisu

mjesta kojima prijeti nestajanje je australski Veliki koraljni greben. Porast temperature mora

utjecat će na odumiranje koralja. Do danas je nestalo 84 posto površine prekrivene ledom, a

nestanak ledenjaka odrazit će se na Kilimandţaro i Alpe. Najezda turista na Galapagos

ugroţava opstanak jedinstvenog ekološkog rezervata ţivotinja i biljaka.

3.4. Plan i program – Agenda 21

Agenda 215 (21 simbolizira XXI. stoljeće) je opseţan akcijski plan i program odrţivog

razvo ja, tj. zaštite okoliša i kontrole utjecaja ljudskog čimbenika na okoliš na globalnoj,

drţavnoj i lokalnoj razini. Dokument sadrţi 40 poglavlja podijeljenih u četiri cjeline: socijalna

i gospodarska dimenzija (borba protiv siromaštva, konzumerizma, zdravstvena njega i

promocija zdravlja, odrţiva naselja), očuvanje i upravljanje resursima (zaštita atmosfere,zaštita šuma i okoliša, očuvanje biološke raznolikosti i kontrola zagaĎivanja), jačanje uloge

značajnih skupina (djeca i mladi, ţene, nevladine institucija, lokalna gospodarstva i radnici),

vaţnost primjene navedenih načela (uključivanje znanosti, obrazovanja, meĎunarodnih

institucija te financijskih mehanizama). Globalni problem odrţivog razvoja identificiran u

dokumentu Agenda 21 podrazumijeva: plan aktivnosti na svim područjima u vezi s odrţivim

razvojem turizma na Zemlji, ukazuje na potrebu novog pristupa razvoju i ponašanju ljudi u

okolišu te da usvojena načela treba ugraditi u sve meĎunarodne sporazume u funkciji kvalitete

odrţivog razvoja.

5 Agenda 21 - “Principles for Sustainable Development in the Travel and Tourism Industry”, published

World Travel and Tourism Council, World Tourism Organization and the Earth Council



13

Slika 2. Koncept odr ţivog razvoja

Izvor: United Nations Division for Sustainable Development

Ne postane mnogo dokumenata tako poznato. Agendi 21 uspjelo je ono što bi se moglo

poţeljeti i za mnoge druge dokumente i inicijative. Umjesto da završi u arhivama, ova

Agenda6 je završila u rukama mnogobrojnih organizacija, shvatili su je mnogi i počeli

djelovati u skladu s njom. Zajedno s njom na put je krenuo poziv gradovima i općinama da

zajedno sa svojim stanovnicima potaknu razgovor o odrţivom razvoju i naprave pojedinačnenacrte djelovanja na tom putu. Ideja vodilja je bila: odrţivi razvoj se mora dogaĎati tamo gdje

ţive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju graĎevinsko zemljište, gdje imaju

svoja radna mjesta - dakle u gradovima i općinama.

6

Postavljanje agende (engl. agenda setting) pretpostavlja da mediji utvrĎuju koje će se teme u nekom odreĎenomvremenu smatrati posebno vaţnima. Teoriju agende ( odreĎivanju i strukturiranju teme putem masovnih medija )

najprije su ispitivali Maxwell E. McCombs i Donald L. Shaw.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mediji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mediji



14

4. ODRŽIVI TURIZAM U HRVATSKOJ

Potreba za praćenjem odrţivosti je posebno vaţna u destinacijama koje karakterizira snaţna

ovisnost o turizmu mjerena relativno velikim udjelom turizma u bruto domaćem proizvodu. U

tu kategoriju spada i Hrvatska kao atraktivna europska destinacija ljetnog odmorišnog

turizma. Za Hrvatsku je od velike vaţnosti smanjiti izrazitu sezonalnost raznim mjerama i

novom strategijom razvoja turizma, potom razvijati malo i srednje poduzetništvo putem

privatnog sektora i javno-privatnog partnerstva te razvijati destinacijski menadţment u

funkciji odrţivog razvoja turizma destinacije.7 Turizam koji se razvija i vodi odgovorno

pridonosi razvoju konkurentne i atraktivne destinacije, kao i očuvanju prirodnih i kulturnih

resursa te donosi gospodarske prednosti lokalnoj zajednici čime se i poboljšava kvaliteta

ţivota.

4.1. Analiza trenutnog stanja održivog turizma u Hrvatskoj

Osim odreĎenih parcijalnih pokušaja u sklopu različitih stručnih studija koje su naručile

regionalne i lokalne turističke zajednice, najznačajniju je inicijativu za uspostavu cjelovitog

sustava pokazatelja odrţivog turizma na nacionalnoj razini poduzela Agencija za zaštitu

okoliša (AZO). Agencija za zaštitu okoliša je izradila završnu verziju nacionalne liste od 266

pokazatelja razvrstanih u 15 tematskih područja s ciljem praćenja stanja i promjena okoliša u

Hrvatskoj. Predloţeni pokazatelji za područje turizma su:

1. Dolasci i noćenja turista, uključujući noćenja u vikendicama

2. Udio turista na kruţnim brodskim putovanjima («kruzerima»);

3. Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima

4. Intenzitet turizma - broj postelja na 1.000 stanovnika

5. Turizam i prostor

6. Turistička potrošnja kao dio osobne potrošnje (kućanstva);

7. Osobna turistička potrošnja;

8. Gospodarski učinci turizma – direktni i indirektni

9. Korištenje vode u turizmu

10. Proizvodnja otpada u stacionarnom turizmu

7

Bartoluci, M. (2008): “The role of tourism policy in sustainable development of Croatian tourism”. 4th International Conference “An Enterprise Odyssey: tourism governance and entrepreneurship”, Cavtat



15

4.2. Podaci i pokazatelji relevantni za održivi turizam

Valja istaknuti da ovdje analizirani izvori podataka čine, iako najveći, ipak samo dio ukupnih

izvora podataka koji mogu biti korisni u izgradnji sustava pokazatelja odrţivosti turizma.

Naime, korisni se podaci takoĎer mogu pronaći u publikacijama Agencije za zaštitu okoliša te

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva. To se posebno odnosi na

podatke vezane uz kakvoću zraka i morske vode, čistoću plaţa, količinu krutog otpada te

emisiju ugljičnog dioksida (CO2).

Slika 3. Prikaz/opis bitnijih turističkih pokazatelja

Izvor: Čorak et al. (2008).

Uzimajući u obzir sve navedeno, moţe se ustvrditi da postoje četiri karakteristike koje

pokazatelji trebaju imati da bi sustav pokazatelja odrţivog turizma bio konzistentan i

efektivan: dobar pokazatelj bi, dakle, trebao biti intuitivan, izračunljiv te prostorno i

vremenski komparabilan. Prva karakteristika proizlazi iz tvrdnje da bi dobar pokazatelj

trebao nedvosmisleno ukazivati na koji se točno aspekt, odnosno dimenziju odrţivosti turizma

odnosi. Druga karakteristika odnosi se na tvrdnju da bi dobar pokazatelj informaciju koju

nastoji pruţiti trebao dati u obliku eksplicitne, po mogućnosti brojčane vrijednosti. Treća

karakteristika vezana je uz tvrdnju da bi dobar pokazatelj trebao biti usporediv izmeĎu

različitih jedinica iste hijerarhijske razine administrativnog ustroja, što znači da bi, primjerice,

vrijednost pokazatelja izračunata za jednu regiju neke drţave trebala biti usporediva s

vrijednošću istog pokazatelja izračunatom za drugu regiju te iste ili neke druge drţave. I na

kraju, četvrta karakteristika odnosi se na tvrdnju da bi dobar pokazatelj morao omogućiti

praćenje promjene stanja u vremenu, što u krajnjoj liniji znači da bi dobar pokazatelj trebaosluţiti kao svojevrsni alat za kontinuirano praćenje odrţivosti turizma u nekoj destinaciji.



16

4.3. Ideja razvoja održivog turizma

Odrţivi razvitak je jedina poţeljna a, dugoročno gledano i jedina moguća razvojna

perspektiva hrvatskog turizma. Okoliš treba koristiti na način i u mjeri da se maksimalno čuva

kvaliteta tog neobnovljivog resursa. Pokoljenjima koja dolaze ne smije se ugroziti

ekonomska, ekološka i društvena osnova razvitka, što znači da se s današnje, uglavnom,

nekritične eksploatacije treba prijeći na racionalnije korištenje resursa. Budući da je

ostvarenje koncepta odrţivog razvitka dugoročni proces, treba uporno i strpljivo raditi na

utvrĎivanju kriterija odrţivosti i njihovoj implementaciji u društveni i gospodarski sustav.



17

ZAKLJUČAK Turizam

je u velikoj mjeri zainteresiran i zaslu.an

Turizam je u velikoj mjeri zainteresiran za odrţivost resursa, budući da su oni temelj razvoja

turizma. Koncept odrţivog razvoja temelji se na zadovoljenju potreba sadašnjih, ali i budućih

generacija, dok koncept odrţivog razvoja turizma pretpostavlja zaštitu i odrţivost svih

turističkih resursa. Turizam moţe donijeti blagostanje, ali i negativne posljedice, bitna je

kontrola razvoja. Trenutna situacija u Hrvatskoj što se tiče stanja prirodnog okoliša još uvijek

je prilično dobra. MeĎutim, prirodna ravnoteţa je krhka i lako dolazi do nepovratnih

promjena, zagaĎenja i uništenja. Na svima nama leţi odgovornost da se potrudimo očuvati i

poboljšati stanje prirodnih vrednota i resursa, jer, kao što je na primjeru turizma jasno

vidljivo, o njima ovisi ne samo neka dalja budućnost našeg potomstva nego i naša sadašnjost.

Dugoročne klimatske promjene su vrlo nepredvidive, unatoč vrhunskoj tehnologiji kojom

raspolaţe čovječanstvo. Iako bi se mnoga turistička mjesta mogla eventualno prilagoditi

klimatskim promjenama, pa tako automatski i turističkoj potraţnji, smatram da je ipak glavni

cil j svih nas, odrţati klimu u što sličnijem stanju kakvo je danas. Razlog tome je što bi se

najavljenim globalnim zatopljenjem mogla uništiti tj. potopiti razna obalna mjesta zbog

podizanja razine mora, dok bi s druge strane zimski turizam takoĎer "patio". Veće količine

energije i resursa bi se trošile na proizvodnju umjetnog snijega, kao i odrţavanje skijaških

staza i slično, što opet čini zatvoren krug, jer na taj način se dodatno uništava priroda, a

posljedično i klima. Sve navedeno ima jak utjecaj na turizam i turistička kretanja, jer se

promjenom klime automatski mjenjaju i turistička ponuda te potraţnja. A smatram da se

putem koncepta i realizacije odrţivog turizma to moţe spriječiti, kako bi mogli nastaviti

uţivati u postojećim - za to predviĎenim prirodnim i turističkim resursima.



18

LITERATURA

Knjige:

Smolčić, J. (2003): “Trţišna uvjetovanost menadţmenta okoliša u turizmu”, Opatija, Fakultet

za turistički i hotelski menadţment Opatija i WIFI Osterreich

Internet izvori:

http://www.eko-partner.hr/?q=node/33

http://www.uhpa.hr/docs/files/22-28_UT1_2012.pdf

http://www.odrzivi.turizam.hr/

http://croatia.panda.org/wwf_u_hrvatskoj/turizam/rjeenja/

http://www.odraz.hr/hr/publikacije/publikacije/odrzivi-turizam-u-deset-koraka

http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rb_press/Roland_Berger_Tourism_Croatia_200811

21.pdf

www.hrvatska turistička zajednica.hr











http://www.rolandberger.hr/media/pdf/rb_press/Roland_Berger_Tourism_Croatia_20081121.pdf












19

Popis slika:

Slika 1 - Glavni ciljevi odr ţivog turizma

Slika 2 - Koncept odrţivog razvoja

Slika 3 - Prikaz/opis bitnijih turističkih pokazatelja

dugoročne klimatske promjene i turizam - seminar za printati

Documents