1

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

DRUŠTVENI PROBLEMI

Ekonomski

Socijalni

Vrijednosni

Okolišni

Politički

UZROCI DRUŠTVENIH PROBLEMA?

Rad isključivo kao trošak, iako značajno doprinosi stvaranju dobiti

Radnici uz povećane napore (duže radno vrijeme,inovativnost, cjeloživotno učenje) postaju sve siromašniji

(manja kupovna moć)

Dobit odlazi isključivo vlasnicima kapitala (mali % kroz DOPvraća se zajednici)

Uzrok # 1 :EKONOMSKI - sukob rada i kapitala

2

Sve manji broj ljudi (ima moć) donosi odluke o tokovima kapitala,utječe na stvaranje zakonodavnog okvira i utječe na javnomnijenje (sustav vrijednosti)

Osobni interesi ispred interesa grupe, zajednice, čovječanstva

Uzrok # 2 :SOCIJALNI- sustav odlučivanja

Javni34%

Profitni60%

Neprofitni

6%

NOVI GLOBALNI SUSTAV DRUŠTVA

94% svjetskih prihoda raspodijeljeno na 40%stanovništa, 60% stanovništva živi sa preostalih 6%

1% stanovništva u svojim rukama ima 39% ukupnogsvjetskog bogatstva

Pola svjetskog stanovništva živi s 2 US$ dnevno ilimanje, milijarda ljudi živi s manje od 1 US$

U EU 16% stanovništva živi ispod granice siromaštva

Hrvatska je na dnu ljestvice u EU prema brutonacionalnom dohotku po stanovniku i paritetukupovne moći.

ZANIMLJIVI PODACI...

Pošten i predani rad prestaje biti vrijednost

Niska razina socijalne kohezije

Uzrok # 3 :KRIZA VRIJEDNOSTI

ODGOVOR:

• Novi pristup

• Integrirani održivi razvoj

• Eko-socijalna ekonomija

• Partnerstvo na svim razinama

• Inovacije (društvene i ekonomske)

3

Održivost - financijska, ekonomska, održivost nataliteta, okoliša, socijalnogkapitala

Socijalni kapital - poštivanje normi, povjerenje u druge ljude, povjerenje uinstitucije države i društva, udruživanje, volontiranje i filantropija

Održivi razvoj – podijeljena odgovornost javnog, poslovnog i civilnogsektora društva

Svaki održivi razvoj mora, prije svega biti zasnovan na ekonomskog razvoju,koji vodi brigu o socijalnoj i ekološkoj komponenti

ODRŽIVO DRUŠTVO

TROBILANČNI PRISTUP –Pristup prema kojem se opća uspješnost poduzeća mjeri kao kombinacija njegova doprinosa na tri područja: ekonomskom, okolišnom i društvenom (na tri napretka i razvoja – gospodarskom/Profit, okolišu/ Planet i društvu/People).

Organizacije socijalne ekonomije doprinose stvaranjugospodarstva više razine uključenosti ključnih dionika društva(inclusive economy)

Unapređuje život marginaliziranih skupina

Izravno utječe na razvitak lokalne zajednice

Popunjavaju prazninu nastalu djelovanjem javnog i poslovnogsektora (države i tržišta)

Popravlja nedostatke tržišnog djelovanja i javnih politika

SOCIJALNA EKONOMIJA

područje djelovanja različitih su-dionika društva (javni, poslovni i civilnisektor) usmjereno na unapređenje ekonomske i socijalne dobrobiti ljudi udepriviranim lokalnim zajednicama.

obuhvaća široku lepezu ekonomskih aktivnosti koje se odvijaju u prostoruizmeđu tržišta, države i netržišnog sektora (tradicionalne aktivnostiobiteljskog i susjedskog pomaganja) s ciljem ostvarenja određenih socijalnihi ekonomskih pogodnosti za građane.

Dohodovne aktivnosti socijalne ekonomije utemeljene su na solidarnosti irazvojnoj održivosti, a ne na profitu (koji dominira tržištem), ili pak naredistribuciji (kojom se služi država).

SOCIJALNA EKONOMIJA (2)

Suradnja

kolektivne aktivnosti usmjerene na proizvodnju dobara i usluga, koje se razvijajumeđusobnom suradnjom svih su-dionika u procesu stvaranja dohotka

Redistribucija moći

niz struktura i pravila su-dioničkog odlučivanja, prema kojima se moć neraspoređuje ovisno visini uloženog kapitala

Ravnopravnost ciljeva

Socijalni (udružiti se radi ostvarenja socijalnih ciljeva)

Ekonomski (poduzeti i ostvariti ekonomske učinke)

Ekološki (očuvati prirodnu ravnotežu)

Politički (stvoriti uvjete te ostvariti nešto novo i „drukčije“)

BITNE ODREDNICE SOCIJALNE EKONOMIJE

4

Socijalno poduzetništvo

Neprofitno poduzetništvo

Društveno poduzetništvo

Socijalna ekonomija

Eko-socijalna ekonomija

Socijalno zapošljavanje

Ekonomija zasnovana na vrijednostima

Društveno odgovorno poslovanje

ZBRKA U POJMOVIMA RJEŠAVANJE PROBLEMA VS. DARIVANJE

Kada želimo pomoći siromašnima, najčešće ih darujemo kroz različite

humanitarne aktivnosti. Vrlo često koristimo humanitarne organizacije

kako bi izbjegli prepoznavanje problema i traženje rješenja.

Humanitarnom pomoći postaje način kako da se odreknemo

odgovornosti. Humanitarnom pomoći ne rješavamo problem siromaštva.

Humanitarna pomoć samo još produbljuje siromaštvo jer uzima od

siromašnih mogućnost da nauče i preuzmu incijativu.

Muhammad Yunus, društveni poduzetnik, dobitnikNobelove nagrade za mir 2006.

Dobrotvorne organizacije

“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”

Neprofitne organizacije/javni sektor

“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”

Društveno/socijalno poduzetništvo

“Društveni/socijalni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribeili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiritisve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji”

Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

Spajanje suprotnosti ili povrat skladu

Poduzetništvo = stvaranje nove vrijednosti kroz inovacije (Schumpeter)

Poslovanje vođeno misijom

Princip TROSTRUKOG DOBITKA (Triple Bottom Line)istovremeno postizanje ekonomskih, društvenih i

ekoloških ciljeva

SOCIJALNO ILI DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

5

ŠTO DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO NIJE?

Neprofitne organizacije

Profitne organizacije (poduzeća) koje sudjeluju u zajednici kako bi pokazale da nisu neodgovorne i zle

Ista misija (Unapređenje kvalitete života i

pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija ...),

ALI...

većina ljudi iz neprofitnog sektora nije sklona riziku nitiima želje djelovati izvan parametara onoga što jestandardno u sustavu u kojem djeluju

socijalni poduzetnici uopće ne razmišljaju o standardnomnačinu ponašanja, djeluju bez obzira na situaciju u kojoj senalaze i odgovaraju na probleme kreativno i inovativno bezobzira na znatni nedostatak resursa

Društveno poduzetništvo i neprofitne organizacije

TRADICIONALNO VS. DRUŠTVENO

CIL

J

ODRŽIVI

PROFIT

CIL

J

MAKSIMALAN

PROFIT

Jedina velika razlika između društvenog i

komercijalnog poduzeća je

USMJERAVANJE PROFITA

https://www.youtube.com/watch?v=SnsgecZKDvk

SLIČNOSTI I RAZLIKE

Tradicionalno poduzetništvo Društveno poduzetništvo

CILJEVI

Ekon

om

ski

Stjecanje dohotka

PROFIT

Stjecanje dohotka

Održivost

Socijaln

i

DOP

IMAGE = PROFIT

Zapošljavanje i

zbrinjavanje socijalno isključenih

RASPODJELA

DOBITI

96,5 - 100% vlasnicima

0 – 3,5% zajednici

100% zajednici / dionicima

(reinvestiranje i novo zapošljavanje)

6

Uviđa priliku

Preuzima rizik

Prihvaća odgovornost

Zarađuje

Želi biti bogat

Štiti intelektualno vlasništvo

Teži intelektualnom vlasništvu

Neovisan

Sam svoj šef

Zadržava kontrolu

Uviđa priliku za poboljšanje života drugih ljudi

Preuzima rizik

Prihvaća odgovornost

Zarađuje kako bi održao misiju

Obogaćuje druge

Dijeli zaštićeno intelektualno vlasništvo cijele zajednice

Teži k tome da se poveća intelektualno vlasništvo

U ovisnosti s drugima

Šef svoje sudbine

Odriče se kontrole

Tradicionalni poduzetnik

vs.Društveni

poduzetnik

Pouzdaje se u vlastite vještine i znanje

Fokusira se na kratkoročnu financijsku dobit

Ne postoji ograničenje prilikom generiranja ideja

Profit je cilj

Profit se koristi i ulaže kako bi se generiralo još profita

Pouzdaje se u znanja i iskustva ljudi koji ga okružuju i podupiru

Fokusira se na dugoročne ciljeve

Generiranje ideja je ograničeno misijom

Profit je sredstvo

Profit se koristi i ulaže kako bi se pomoglo onom segmentu ljudi kojima je pomoć najpotrebnija

Tradicionalni poduzetnik

vs.Društveni

poduzetnik

PIONIRI INOVACIJA ZA DOBROBIT ČOVJEČANSTVA

Društveno poduzetništvo “dopušta organizacijama

da iskuse nove stvari, suočavaju se s novim

potrebama i služe većem broju ljudi i efikasnije i

brže...

Peter Brinckerhoff

http://www.youtube.com/watch?v=IPqn-Ru-_PQ

http://www.youtube.com/watch?v=1ecKK3S8DOE

“Ništa nema toliku moć kao ideja u rukama DRUŠTVENOG

poduzetnika”

Bill Drayton, CEO, osnivač Ashoka

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

Nova paradigma u poslovanju kojoj je prioritet generiranje“društvene vrijednosti”, ne profita, i rješavanje problemana odgovorniji, inovativniji i poduzetniji način

primjena poduzetničkih načela u svrhu unapređenjakvalitete života u zajednici i razvijanja odgovornostipojedinaca, grupa i organizacija

Naglašena društvena odgovornost u odabiru društvenedjelatnosti

Profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnimpromjenama koje nadilaze nedostatke tržišta iiskorištavaju dane mogućnosti

7

Razvoj zajednice koja ne stvara samo rješenja za pojedineindividualne probleme nego iniciraju pozitivne promjene

Inzistira na odgovornosti svih institucija - uključujući vlade,velike korporacije, sveučilišta i druge subjekte čije politike ipostupci duboko utječu na uvjete života pojedinaca i zajednice,bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

Proširuje značenje i praksu "demokracije" koja u procesrješavanja problema uključuje one koji se s različitimdruštvenim problemima direktno suočavaju.

Utječe na promjenu stavova, ponašanja, zakona, politika iinstitucija kako bi se razvijale i održavale vrijednosti inkluzije,poštenja, raznolikosti i mogućnosti

Društveno poduzetništvo DEFINICIJE...

Društveno poduzetništvo kombinira strast društvene misije s poslovnom disciplinom, inovacijom i odlučnošću

Dees, 1998.

Društveno poduzetništvo stvara kreativan napor koji rezultira različitim dobrobitima za zajednicu poput poboljšanih socijalnih usluga, financijskih usluga, zapošljavanja, obrazovanja i sl.

Barraket, 2006.

Društveno poduzetništvo označava aktivnosti planiranja, prakse i donošenja odluka koje vode stvaranju i održivosti novih pothvata čija eksplicitna misija uključuje društvene probleme

Short, Moss i Lumpkin, 2008

www.nesst.org

NESsTMisija: Rast društvenih poduzeća za rješavanje

kritičnih društvenih problema

Društveno poduzeće je poslovnadjelatnost kreirana kako bi potpomogla

društvenoj svrsi na financijski održiv

način.

“Društveno poduzetništvo je inovativan poslovni model koji spajaekonomske i društvene ciljeve i značajno doprinosi integraciji tržištarada, društvenoj inkluziji i ekonomskom razvoju.”

OECD...

8

DRUŠTVENA PODUZEĆA NAJČEŠĆE SE DEFINIRAJU

kao poduzeća koja posluju na tržištu zbog socijalnih/društvenih i ekoloških razloga.

Iako prvenstveno teže ostvarivanju socijalnih/društvenih iekoloških ciljeva, društvena poduzeća trebaju se ponašati kaopoduzeća iz privatnog sektora te trebaju ostvarivati financijske ikomercijalne ciljeve.

Spear R., Cornforth C., AIKEN M. (2009), The Governance Challendes of SocialEnterprises: Evidence from a UK empirical study. Annals of Public and CooperativeEconomics, Vol 80, No 2., Oxford UK, Blackwell Publishing

SLUŽBENA HRVATSKA DEFINICIJA

“Društveno poduzetništvo je poslovanje temeljeno nanačelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti,

kod kojeg je stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većimdijelom ulaže za dobrobit zajednice”.

KARAKTERISTIKE DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA? Vrijednosti (etičnost u poslovanju)

Ravnopravno zadovoljavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva

Ravnopravno zadovoljeni interesi ključnih dionika (osnivači/radnici/kupci/dobavljači)

Poduzetništvo (stvara poziciju i ostvaruje dobit na tržištu)

KRITERIJI U STRATEGIJI RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA:

1. DP ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskihciljeva poslovanja.

2. DP obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanjausluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvarujeprihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš,doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva ucjelini.

3. DP stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost nanačin da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25%godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjemsvoje poduzetničke djelatnosti.

9

4. DP najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihodaostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje irazvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.

5. DP odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomijaposlovanja, odnosno djelovanja.

6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključiviosnivač društvenog poduzetnika.

7. DP odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenostdionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosnoodlučivanje nije isključivo vezano za vlasničke udjele iličlanske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike,članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

KRITERIJI U STRATEGIJI RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA: (2)

8. DP prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišneučinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranjusvog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.

9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljatidjelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svojupreostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima ipokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvodrugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevimaposlovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvojdruštvenog poduzetništva.

KRITERIJI U STRATEGIJI RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA: (3)

EU POTIČE DRUŠTVENU EKONOMIJU

Socijalna ekonomija u EU danas:

Zapošljava oko 14,5 milijuna (oko 6,5% radno aktivnog stanovništva)

Ostvaruje oko 10% BDP-a

Broji oko 2 milijuna organizacija socijalne ekonomije

Svako četvrto novoosnovano poduzeće godišnje je DRUŠTVENO PODUZEĆE

EUROPA 2020

EK predlaže 5 mjerljivih ciljeva:

Zapošljavanje

Istraživanje i inovacije

Klimatske promjene i energija

Obrazovanje

Dokidanje siromaštva

10

SOCIAL BUSINESS INITIATIVEPRIORITETNE MJERE/PODRUČJA:

1. Društvenim poduzetnicima osigurati pristup financijskiminstrumentima

2. Osigurati veću vidljivost društvenih poduzetnika

3. Unaprijediti institucionalni okvir za daljni razvoj društvenogpoduzetništva

industrijska zadruga zasnovana na načelima

soc.nauka katoličke crkve i britanskih kršćanskih socijalista

Jose Maria Arizmendiarreta osnivač

Objedinjuje103 zadruge/dp i preko 74.000 zaposlenika

10. po snazi španjolska tvrtka

demokratičnost u upravljanju

sva dobit ide zaposlenicima (rezerva + solidarnost)

10% dobiti vraća za projekte u zajednici

banka / vlastiti sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja / sveučilište

Caja Laboral

Više na: www.mondragon-corporation.com

Dobra praksa

MONDRAGON – NOVA FILOZOFIJA

Vrijednosti: dostojanstvo, solidarnost, rad, obrazovanje

1941. - Escuela Profesional

“Nemoguće je promijeniti firme. Treba stvarati nove ljude i nov način poslovanja”

Samo radnici mogu biti članovi i vlasnici – ulog 15.000 Eur (do 24 mjeseca) – 2 godine testiranja; 3 godine za ulog kad izlaze

Radnička zadruga u vlasništvu zaposlenika Rotacija na radnim mjestima Jednake plaće

Više na: www.suma.com

11

Kozmetika

Dr.Hautschka

vodeće ime organske kozmetike

potpuno u vlasništvu zaposlenika

100% dobiti ostaje u zajednici

zasnovana na principima održivog razvoja (podržava bio-dinamičku proizvodnju diljem svijeta; ne testira na životinjama)

JOHN LEWIS PARTNERSHIP

Najveća britanska radnička zadruga

Vodeći i ugledni britanski lanac ekskluzivnih robnih kuća

50% dobiti dijele zaposlenicima

50% dobiti daju u zajednicu

Zapošljava preko 70.000 radnika

Identificirati ideju i viziju

Pronaći priliku

Razviti poslovni koncept

Identificirati i oduševiti ključne stakeholdere

Identificirati i upravljati odgovarajućim partnerstvima, savezima i pomoći

Identificirati i upravljati odgovarajućim resursima

Pretvoriti plan u stvarnost

Održivost i opstanak

Koncept društvenog poduzetništva

12

Najteža stvar: MJERLJIVOST

• Što je “društveni doprinos”?

• Što je povrat investicija za investitore?

Pojedinci s inovativnim rješenjima za najvažnije društvene probleme Društveni poduzetnici rješavaju društvene probleme koje niti

komercijalni poduzetnici, a u većini slučajeva niti institucije zadužene za rješavanje društvenih problema ne mogu riješiti

Uporni vizionari Iskorištavaju prilike koji drugi propuste

Izmišljaju nove načine

Kreiraju rješenja za bolju okolinu

Postižu veći utjecaj na resurse

Poboljšavaju efektivnost kroz kreativno partnerstvo

Osiguravaju održiviji utjecaj na društvo

Karakteristike društvenih poduzetnika (1)

Kombiniraju poduzetničke vještine sa strašću za društvenom odgovornošću

Ambiciozni

Vođeni misijom

Dosjetljivi/snalažljivi

Orjentirani rezultatima

Karakteristike društvenih poduzetnika (2)

Volja za samodisciplinom

Volja za dijeljenjem zasluga

Volja za “rušenjem” postojećih struktura

Volja za prevladavanjem interdisciplinarnih organičenja

Volja za radom u tišini

Etika kao pokretač

Karakteristike društvenih poduzetnika (3)

13

“AGENTI PROMJENA”

CILJEVI: Stvoriti i održavati društvenu vrijednost

Prepoznati i nepopustljivo težiti za prilikama

Kontinuirano težiti za inovacijama, prilagođavanjem i doživotnim obrazovanjem

Ponašati se hrabro i ne dopustiti da im trenutno raspoloživim resursima budu ograničenje

Odgovarati za donešene odluke i stvorene

ishode

DRUŠTVENI PODUZETNICI, FILANTROPI…

Muhamed Yunus

Grameen Bank,

Bangladesh

Majka Tereza

Jamie Oliver

Restaurant Fifteen

Oprah WinfreyLeadership Academy for Girls in South Africa;Oprah's Angle Network

http://www.youtube.com/watch?v=PwLjb63q3Yk

https://www.youtube.com/watch?v=gWdgTwui01w

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO KAO MULTIDIMENZIONALAN MODEL

Izvor: Mort, G.S., Weerawardena, J. i Carnegie, K., Social Entrepreneurship: Towards Conceptualisation, (2002)

Poduzetnički virtuozi:

unutrašnji kapacitet koji im omogućava utjecanje i na ekonomski i

na društveni i socijalni razvoj, izrazitu strast da učine nešto, te

praktični, ali i inovativan pogled na društvene probleme.

Donošenje uravnoteženih odluka:

kako bi socijalna misija i dalje ostala glavni razlog i

nekompromisni cilj poslovanja društveni/socijalni poduzetnici

moraju znati utvrditi prioritete i odlučiti se između konfliktnih

aktivnosti koje će dati najveći i najbolji rezultat

Društveno poduzetništvo kao

multidimenzionalan model

14

Prepoznavanje društvene/socijalne prilike:

uočavanje tržišne prilike koja će društvenim/socijalnim

poduzetnicima omogućiti kreiranje dodane društvene vrijednosti

svojim klijentima

Tolerancija prema riziku:

donošenje odluka i poduzimanje akcija i u uvjetima nesigurnosti,

kompleksnosti i konkurentskih prijetnji

Društveno poduzetništvo kao

multidimenzionalan model

Utjecaj društvenih poduzeća

• Nadopunjuju usluge od javnog interesa (socijalne usluge)

• Doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa u korist lokalne zajednice

• Generiraju nova radna mjesta

• Pomažu smanjenju neformalne ekonomije

• Potiču društvenu koheziju i pridonosi rastu i razvoju društvenog kapitala

• Potiču participativno društvo, učvršćuje demokraciju

Društveno poduzetništvo : rizik i

inovacije

sanjarDRUŠTVENI

poduzetnik

zaglavljen kockar

Spremnost na rizik

Ino

va

tivn

os

t

Vis

ok

aN

isk

a

Niska Visoka

Razlika između tradicionalnog i društvenog poduzetništva jepohlepa

Društveni poduzetnici su manageri neprofitnih organizacija

Društveni poduzetnici su rođeni, ne stvoreni

Društveni poduzetnici se ne mogu uklopiti u društvo

Društveni poduzetnici najčešće propadaju

Društveni poduzetnici obožavaju rizik

Društveno poduzetništvo : mitovi

15

DRUŠTVENO

PODUZETNIŠTVO

PRIVATNI

PROFITNI

SEKTOR

SEKTOR

DRUŠTVENIH

PODUZEĆA

JAVNI

SEKTORPRIVATNI

NEPROFITNI

SEKTOR

ORGANIZACIJE

CIVILNOG

DRUŠTVA

ZAJEDNICA

...povezano s onim pojedincima i organizacijama koji, neovisno da li dolaze

iz privatnog, neprofitnog ili javnog sektora, svojim aktivnostima mogu doprinjeti društvenom napretku.

DRUŠTVENI PODUZETNICI TREBAJU SURADNJU S… (1)

Korporativnim liderima:

KNOW HOW – poslovna znanja, tehnološka znanja, kapacitet poslovanja,

financijski resursi koji mogu povećati efikasnost društvenog poduzetnika

Vladom:

Ukloniti barijere i stvoriti prikladnu zakonodavnu strukturu i regulacije

kako bi se osnažili društveni poduzetnici, potaknule društvene inovacije i

kako se ne bi ponavljali isti društveni problemi.

Filantropima i investitorima:

Fokusirati resurse na DUGOROČNU podršku društvenim poduzetnicima

DRUŠTVENI PODUZETNICI TREBAJU SURADNJU S… (2)

Sveučilišnim profesorima i lideri:

Educirati studente da razumiju važnost društvenog poduzetništva, da

budu efikasni društveni poduzetnici, da istraživanjem povežu naučeno s

praksom, da surađuju s poslovnim i javnim sektorom na razvoju politika

i strategija za razvoj društvenog poduzetništva i da logistički pomognu

društvenim poduzećima koja proizađu sa sveučilišta (npr., inkubatorima)

Medijima:

Ozbiljno promovirati društveno poduzetništvo, identificirati uspješne

priče i prikazati što se naučilo iz problema. Promovirati poduzeća,

organizacije i pojedince koji pronalaze kreativne, inovativne (etične)

načine da podrže društvene poduzetnike.

VRSTE ORGANIZACIJA/PRAVNI OBLICI

udruge (RODA, Hrvatska) i d.o.o. u vlasništvu udruga (ACT, Zlatna Greda d.o.o, Hrvatska)

trgovačka društva

d.o.o. (Green & Clean, Srbija)

d.d. (JLP)

ostala društva (javna trgovačka društva, komanditna društva, društvo za uzajamnu odgovornost)

financijske institucije:

banke (Grameen banka, Triodos)

Kreditne unije (Coastal Credit Union Ltd)

Zadruge

radničke (Suma)

socijalne (Humana Nova)

poljoprivredne (Ruke, Hrvatska)

potrošačke (The Co-operative)

stambene (CCH)

zadruge lokalne zajednice Hikmat Devon

ostale institucije:

sveučilišta (University of Mondragon)

zaklade (Ashoka)

Fondacije (Locality)

Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok

Kiwa.org -http://www.youtube.com/watch?v=1qwXNzAgl-8&feature=related

16

PODRUČJA DJELOVANJA

Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok

Ekologija (Eko Bag, Srbija)

Energetika (Community Energy Plus, VB)

Financije (Caja Laboral, Španjolska)

Marketing (Social Marketing VB)

Mediji (Big Issue, VB)

Obrazovanje (Pomelaj, Slovenija)

Osiguranje (Lagun Aro, Španjolska)

Poljoprivreda (Fair Food Network, SAD)

Promet (Ealin Community Transport, VB)

Socijalna skrb (Social Firms, VB)

Sport i rekreacija (Halo Leasure, VB)

Tehnička kultura (Cosmic, VB)

Trgovina (Bodvalenke Fresco Village, Mađarska)

Ugostiteljstvo (Gostilna dela, Slovenija)

Zdravstvo (Health Urgent Care, VB)

Iz sektora civilnog društva

Često djelovanje kroz više pravno-organizacijskih oblika(udruge, zadruge, poduzeća (d.o.o.))

Vezanost uz potpore - problem samoodrživosti

Nedostatak početnog kapitala (start-up), ali i sredstava zascaling-up)

Nedostatak kapaciteta (poduzetničkih vještina)

Sve više sektora - socijalna skrb/ usluge, turizam, recikliranje/ ekološka proizvodnja, energija, financije, manufakturnaproizvodnja (ručni rad, suveniri, čokolade..), poljoprivreda

Više iz nužde (nedostatak drugih izvora financiranja), nego izprepoznavanja prilika/inovacija

OBILJEŽJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA DANAS

PRIMJERI DOBRE PRAKSE (1)

- Proizvodnja i promocija platnenih pelena- Rodin let d.o.o.- Zaštitna radionica u Varaždinu (17 zaposlenih, 10 invalida)

https://www.youtube.com/watch?v=RmkQQRjj6g0&list=PLIK-GRHUCj5QteyNByjzZMDhrQKs5rojX

Zapošljava 16 osoba 6 osoba s invaliditetom,2 pripadnice nacionalnih manjina, 4 dugotrajno nezaposlene starije žene 1 mladi, prvo zaposlenje2 dugotrajno nezaposlene mlade majke

Proizvodnja tekstilnih proizvoda of ekoloških i recikliranih materijala

Dio ACT Grupe (8 organizacija, 45 zaposlenih)

PRIMJERI DOBRE PRAKSE (2)

17

Prikupljanje i prodaja papirnog otpada ekološkim teretnim biciklima

Zapošljavnje teže zapošljivih skupina(trenutno 4 stalno zaposlene osobe)

PRIMJERI DOBRE PRAKSE (3)

Hi-tech sustav elektroničkog asistenta Prvenstveno namijenjen osobama s

invaliditetom, ili starijim i slabo pokretnim osobama za samostalno upravljanje uređajima u domu

Inovacija

E-glas, Sveučilište u Rijeci

PRIMJERI DOBRE PRAKSE (4)

OGRANIČAVAJUĆI FAKTORI RAZVOJA Nedostatak pravnog i institucionalnog okvira - prepoznatljivost,

reguliranje, poticaji

Nedostatak obrazovnih programa i medijskih sadržaja (vidljivost)

Nedostatak financijskih mehanizama (u javnom i privatnom sektoru)

Nedostatak političke volje – marginalna pozicija u politikama, strategijama; usporeno formiranje DP sektora, povremene i “ad hoc” mjere, nekonzistentnost i neučinkovitost

Nedostatak kapaciteta društvenih poduzetnika

Socio-kulturni faktori: Nizak stupanj društvenog kapitala, povjerenja, solidarnosti Nepovjerenje prema civilnom društvu Animozitet prema poduzetništvu/ poduzetnicima “Oslanjanje” na državu Nevoljkost angažiranja za opće dobro/ dobrobit zajednice

NEKI OD POTICAJNIH FAKTORA ZA RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA

Tradicija zadruga, udruženja, društava uzajamne pomoći, zaštitnih radionica...

Mogućnost djelovanja kroz višestruke pravne i organizacijske forme

Know-how intermedijarni sektor podrške (CEDRA HR, SEFOR...)

EU fondovi (ESF = 1.6 mlrd euro (2014-2020); ERDF; EaSI)

Strategija za razvoj društvenog/socijalnog poduzetništva (4 ključne mjere = 314 mil. kuna)

Etična banka, inicijative razvoja financijskih mehanizama prikladnih za DP/SP

18

“Never doubt that a small group of

committed people can change the

world. Indeed, it is the only thing

that ever has.”

Margaret Mead

American Intellectual,

antropologist (1901-1978)

https://www.youtube.com/watch?v=LwQCLWXOmJc