dr. sc. nenad jasprica, izv. prof. - imp-du.comimp-du.com/biologija stanice_jasprica.pdf ·...
TRANSCRIPT
1
Biologija stanice (2+3)
dr. sc. Nenad Jasprica, izv. prof.
2
Što je biologija?
• Bios - život
• Logos - znanost
• Biologija - znanost koja proučava zakonitosti nastanka,
postojanja i održanja živih bića. Znanost o životu.
• a) zoologija -znanost o životinjskom svijetu;
• b) antropologija - znanost o čovjeku;
• c) botanika - znanost o bilju.
• Primjena novih, tehničkih savršenijih metoda
(elektronska mikroskopija, protočna citometrija, proba
u molekularnoj biologiji, genetici itd.)
3
Sustav bioloških znanosti (Vouk, 1971)
4
C i t o l o g i j a
(gr. Cyto - šupljina, stanica)
Biološka znanstvena disciplina (dio
molekularne biologije) koja
proučava finu građu stanice, njezine
oblike, strukturu, organizaciju i
životne aktivnosti.
5
C i t o l o g i j a (gr. Cyto - šupljina, stanica)
• Citogenetika – genetička disciplina koja se bavi istraživanjem pojava
nasljednosti na razini staničnih struktura
• Citofiziologija – fiziologija stanice, znanost o životnim pojavama stanice (ujedno dio fiziologije bilja i životinja)
• Citosistematika, citotaksonomija – sistematika/taksonomija temeljena na rezultatima citologije
• i dr.
6
Živa i neživa tvar
• Dvije plinovite tvari, npr. H2 + O = voda (nova
svojstva) - trajno mrtva tvar
• Živi sistem (sustav) - više je nego samo zbroj
svojih dijelova. To je integrirana cijelina, koja u
odnosu na okolinu, predstavlja jasno ograničenu
jedinku.
• Svojstva: a) obličje; b) izmjena tvari (asimilacija,
disanje); c) produktivnost (rast i razmnožavanje);
d) podražljivost (sposobnost reagiranja na
promjene vanjskih i unutarnjih životnih uvjeta).
7
Biljka i životinja
• klorofil
• autotrofne
• iskorištavanje Sunčeve
energije
• proizvođači
• neograničeni rast
• “otvoreni” oblik
• pričvršćene biljke
• krute stanične stijenke
• klorofila nema
• heterotrofne
• dobivanje energije
hranom
• potrošači
• ograničeni rast
• “zatvoreni” oblik
• pokretljive
• stanice većinom bez s.
8
Podrijetlo života, darvinizam
• Hipoteze (pretpostavke)
• Aristotel (384-322 pr.n. e.) ---- do danas
• Prva živa bića (jednostanični prokarioti) na
Zemlji pred više od 3 milijarde godina.
• Bila su vrlo jednostavno organizirana.
• Charles Darwin (1809-1882), «Postanak
vrsta putem prirodnog odabira ili očuvanje
povlaštenih rasa u borbi za život» (London,
1859)
9
Geološka razdoblja i pojava života na Zemlji
10
TAKSONOMSKA PODJELA ŽIVOGA SVIJETA
(Whittaker, 1969; Margulius & Schwartz, 1999) Whittaker, R. H.,1969. New concepts of kingdoms of organisms. Science 163, 150-160.
Margulius, L., Schwartz, K.V., 1999. Five kingdoms: An illustrated guide to the phyla of life
in Earth. W. H. Freeman & Co., New York.
Nadcarstvo PROCARYONTA (PROCARYOTA)
1) Monera (prokarioti, jednostanični ili višestanični, heterotrofi ili autotrofi – arhebakterije, prave bakterije, cijanobakterije (ex. modrozelene alge, proklorofita)
Nadcarstvo EUCARYONTA (EUCARYOTA)
2) Protoctista – protoktista (eukarioti, jednostanični, kolonijalni ili višestanični; autotrofni, miksotrofni ili heterotrofni organizmi čije tijelo ne izgrađuje tkiva, alge)
3) Mycota (Funghi) – jednostanični i višestanični; heterotrofni organizmi, čije tijelo ne izgrađuju tkiva, od protoktista se razlikuju po kem. sastavu st. stijenke, rezervnim tvarima itd.) + Lichenes (lišajevi, simbioza alga i gljiva)
4) Plantae (biljke) – višestanični, autotrofni organizmi čije tijelo izgrađuju tkiva (Bryophyta, Pteridophyta, Magnoliophyta)
5) Animalia (životinje) - višestanični, heterotrofni organizmi čije tijelo izgrađuju tkiva.
11
Prokariotska stanica
bakterija
• DNA in free cytoplasm
• Smallest of all cells
• Most have a cell wall
• Polysaccharides cover cell wall of many species
– Contributes to pathogenicity
• No membrane-bound organelles
• Flagella lack 9+2 array of microtubules
Bakterijska
stanica
Virusi- Acelularni organizmi
Bakteriofagi
Cyanobacteria (ex.modrozelene alge)- oblici stanica
Struktura eukariotskih stanica
Biljna Životinjska
Prokarioti, Eukarioti
Kratki povijesni pregled
17. st. - otkriće mikroskopa
Otkriće stanice Robert Hook (1667), Marcello Malpighi (1675) i
Nehemiah Graw (1682)
18. st. - slabije se razvija - Linne
19. st. obnova biljne anatomije. Stanična stijenka nije najbitniji dio
st., već sluzava stanična sadržina-protoplazma. 1831. - Robert
Brown otkrio st. jezgru.
Stanice kao samostalne tvorevine, nisu ovisne jedna o drugoj
(“STANIČNA TEORIJA”)
Pojedine stanice vrše posebne funkcije koje služe organizmu kao
cjelini (“ORGANIZMIČKA TEORIJA”, Tangl 1879. - otkrio
plazmodezmije - fine protoplazmatske niti koje prolaze kroz
stijenku susjednih stanica)
Kratki povijesni pregled
Otkriće diobe stanice (mitoze) - njemački
istraživač Strasburger 1876.
Usavršavanje mikroskopske tehnike
Pronalaženje novih metoda
Microscopes
• A - Light microscope
• B - Transmission Electron Microscope
• C - Scanning Electron Microscope
Microscopes
• A - Light microscope
• B - Transmission Electron Microscope
• C - Scanning Electron Microscope
Prochlorophyta - brojanje
Protočni citometar
= flow cytometer
Kratki povijesni pregled istraživanja stanice
Biljne stanice su otkrivene prije životinjskih
Hook “Mikrographia” (1667) - prvi nacrtao biljne
plutene stanice, nije zapazio protoplazmatski sadržaj,
protoplazma (plazma), protoplast (živo tijelo u stanici
obavijeno staničnom stijenkom).
Stanična stijenka - važna, nakon ugibanja protoplasta
vrši važne funkcije (npr. 1. stanice u drvu - provodnja
vode i min. soli - provode sok u neživu stanju; 2.
mehaničke stanice - učvršćuju biljku - odrasle stanice
iako bez protoplasta obavljaju funkciju)
Biljne stanice bez stijenke (rasplodne - spolne - stanice)
Oblik i
veličina stanice
Promjenljivi:
Kugla
(najjednostavniji
- rijetko)
Izodijametrični (promjer u svim
dijelovima približno
jednak)
Kubični
Poliedrični
protoplazma.
Veličina i oblik stanica
• Površina: Volumen
• Volumen raste brže nego površina stanice
• Smanjenje veličine i oblika
Energida
• Polienergidno
vegetacijsko tijelo -
stanice s mnogo jezgara
• količina nukleproteida
znatno manja, raspored
primitivniji, jezgrina
ovojnica nedostaje
• protoplasti bez jasnih
morfoloških granica
Uvod
• All organisms are composed of cells
• The cell is the basic unit of life
• All cells have a double-layered plasma membrane
• Membranes consist largely of phospholipid and
protein molecules
Uvod
• Organelles are membrane-bound compartments
inside eukaryotic cells
• Prokaryotic cells do not have organelles
• When cells grow, they increase faster in volume
than in surface area
• Different microscopes modify light rays or
accelerated beams of electrons that allow small
images to be observed
Basic Aspects of Cell Structure and
Function
• Plasma membrane
• Lipid bilayer
• Proteins
– Channels, transport, pumps, receptors
• DNA-containing region
• Cytoplasm
• Eukaryotic vs Prokaryotic cells
Stanica
Stanica kao građevna jedinica
Glavni sastavni dijelovi stanice
Stijenka i protoplazma.
Protoplazma = citoplazma + jezgra (nucleus)
“stanični organi” - stanični organeli
Jezgra - lećasta ili okrugla. U njoj se nalazi mnogo
nukleoproteida koji se boje raznim bazičnim bojama i
izgrađuju nitaste tvorbe koje nazivamo kromatin
(=nosilac nasljednih svojstava)
Nukleoli
Jezgrina membrana s porama
Jezgru nemaju bakterije, cijanobakterije i proklorofita
Ukratko
• Sva tijela (jezgra, plastidi i druga) okružena su sa svih strana OSNOVNOM CITOPLAZMOM (netopivost u vodi, bubrenje, plastičnost, itd.).
• Najvažniji dijelovi stanice:
1. Protoplazma :
a) osnova citoplazma; b) jezgra; c) plastidi; d) mitohodnriji; e ) ER; f) diktiosomi; g) ribosomi
2. Ergastičke tvorevine
3. Stanični sok
4. Stanična stijenka ili stanična membrana
Biljna stanica
Tipovi biljnih stanica
• Protocite - protoplazma slabije diferencirana,
nema jezgre ni plastida (bakterije, cijanobakterije)
• Eucite - stanice “viših” biljaka, diferencirani stanični organeli - najčešći tip biljnih stanica
• Monadocite - stanice bičaša, sadrže flagele i kontraktilne vakuole. Na bazi biča nalazi se blefaroplast (=bazalno tijelo) - modificirani centrosom.
• Cenocite - stanice s više jezgara (zelena alga Cladophora, Rhizoclonium)
Vakuola
• Za razliku od životinjske vakuole, biljne stanice u
razvijenom stanju imaju vrlo velike vakuole
• Vakuole su neživi dio stanice
• Zapremaju veći dio stanice
• Vakuole nisu prazne (suprotno nazivu)
• Ispunjene su vodenastom tekućinom-Staničnim
sokom
Jezgra
• Citoplazma (kemijska, fizičko-
kemijska svojstva)
• Membrane
• Jezgra
• Nukleinske kiseline
CITOPLAZMA
• Osnovna tvar protoplazme - u njoj su uloženi drugi
protoplazmatski dijelovi (jezgra, plastidi)
• Kemijski sastav: vodenasta smjesa raznih tvari (alkalno
reagira)
• Analiza elemenata : 10 “klasičnih” elemenata: C, O, H, N,
S, P, K, Ca, Mg i Fe + elementi u tragovima
Citoplazma
• Izgradnja suhe tvari:
• 50% jednostavni organski spojevi s relat. mol.
masa <500 ( u protoplastu mijenjaju agregatno
stanje)
• 50% goleme makromolekule (r.m.m. >10000-
nekoliko milijuna).
Citoplazma
• Suha tvar: proteini (bjelančevine)
• Proteini (jednostavne bjelančevine)
• Proteidi (sastavljene bjelančevine, spoj proteina s drugim tvarima koje ne pripadaju bjelančevinama; Proteinski dio + neproteinski dio (prostetička grupa))
• Proteid=protein+prostetička grupa
• Jednostavne bjelančevine ne sadrže strane komponente (albumini, globulini, prolamini, glutelini)
• Sastavljene bjelančevine (fosfoproteidi - spojevi bjelančevina s fosfornom kiselinom-kazein iz mlijeka; nukleoproteidi - spojevi bjelančevina s nukleinskim kiselinama - obilno se nalaze u jezgri; kromoproteidi - u plastidima - bjelančevine s raznim bojama /fikocijan (modar) u alga, fikoeritrin (crven)/
Citoplazma
• Enzimi (fermenti) - pospješuju reakcije u plazmi
• masti - su rezervne tvari u stanici. Kem.sastav - esteri
trovalentnog alkohola glicerina i masnih kiselina, od kojih su
navažnije: stearinska (C17H35COOH); palmitinska
(C15H31COOH) i uljna kiselina (C17H33COOH). Za jednu
molekulu glicerina uvijek se vežu tri molekule masnih kiselina
• Lipoidi - uvijek se nalaze u protoplazmi, obično u malim
količinama, u vodi netopljivi ili slabo topljivi (lipoidski spojevi
bez dušika - sterini (kolesterin kod životinja, fitosterini)
Fizičko-kemijska svojstva citoplazme
• Koloidna otopina: otapalo (disperzno sredstvo - voda) i otopljene
čestice (disperzna faza- čestice bjelančevina, lipoida i dr.)
• Tvari koje se koloidski otapaju, prema afiniteteu k vodi:
• Hidrofilni koloidi (bjelančevine, protoplazma)
• Hidrofobni koloidi (neke metalne soli itd.)
• Protoplazma mijenja koloidno stanje (plazma-gel npr. u suhim
sjemenkama; plazma-sol - stanice bogate vodom)
• velika viskoznost ili žilavost (posebno jezgra i plastidi)
• elastičnost
• Ctiplazmatska strujanja 1) primarna strujanja - trajno u stanicama
neovisno o promjenama vanjskih uvjeta 2) sekundarna strujanja -
nastaju tek djelovanjem vanjskih faktora.
Fizičko-kemijska svojstva citoplazme • Cirkulacijsko strujanje plazme - u stanicama bogatim plazmatskim
nitima, plazma cirkulira u raznim pravcima
• Rotacijsko gibanje - u stanicama s jednolično debelim oblogom
plazme uz staničnu stiejnku i s jednom središnjom vakuolom, kroz
koju ne prolaze plazmatske niti. Ulazna i silazna struja plazme koja se
pomiče uzduž stanične stijenke.
Membrane
Membrane
• Lipoidi imaju polarnu građu. Na jednom kraju je hidrofilna skupina (npr.- OH), a na drugom lipofilna skupina (-CH3)
• - hidoriflni pol; suprotni pol - lipofilni.
• Hidrofilni polovi se okreću prema hidrofilnoj citoplazmi, vakuoli ili nekom drugom dijelu stanice koji je bogat vodom, dok njihovi lipofilni polovi potraže istoimene krajeve drugih lipoidskih molekula. Na taj način se stvaraju bimolekularne membrane u kojima su lipofilni
krajevi okrenuti jedni prrema dugima.
• Elementarna membrana (lipoproteidska m., deb. 7-10 nm) . U živoj citoplazmi se nalaze lipodiske kožice na koje se naslanjaju molekule bjelančevina - odvajaju osnovnu citoplazmu od drugih dijelova stanice (ER- odvojen od o.c. 1 e. membr., plastidi i imothodnriji s 2)
• Uloga: ograđjuju prostor u stanici gdje se odvijaju određene rekacije. Neke e.m. se nalaze u unutrašnjosti staničnih organela (mitohondrija)
Struktura membrane
• Phospholipids, Cholesterol and Lipids in water
Fluid Mosaic Model
• Specialized proteins and enzymes embedded in the
membrane
How Substances Cross
Cell Membranes
• Diffusion
– Movement of substance from a region where it is more
concentrated to a region where it is less concentrated
Diffusion Across Cell Membranes
• Water soluble substances and water diffuse
through channel proteins
– Passive and Active Transport
Factors Influencing the Rate and
Direction of Diffusion
• Concentration gradient
– Until equilibrium is reached
• Molecular size
– Small molecules move faster
• Temperature
– Faster at higher temperatures
• Electric or Pressure gradient
– Electrical charge difference across membrane
– Pressure differences
Mechanisms By Which Solutes Cross
Cell Membranes
• Diffusion of small non-polar molecules and water
• Passive transport
– Facilitated diffusion
• Polar substance transport through proteins
• Active transport
– Movement of substance against the concentration
gradient
– Needs ATP
– Examples: Exocytosis and Endocytosis
Mechanisms By Which Solutes Cross
Cell Membranes
• Exocytosis and Endocytosis
Exocytosis and Endocytosis
• Exocytosis
– Vesicle moves to cell
surface and fuses with
plasma membrane
• Endocytosis
– Substances move in
when plasma
membrane balloons
inward
Directional Movement of Water
Across Membranes • Osmosis
– Diffusion of water in due to a water concentration
gradient between two regions that are separated by a
selectively permeable membrane
• Osmotic movement
– Dependent on concentration of solutes in the water
– Side with more solutes has a lower concentration of
water
Osmoza
Effect of solute concentration on water movement
Effects of Tonicity
• The solute concentrations
of two fluids
– Hypotonic
• Water diffuses in
• Cell swells
– Hypertonic
• Water diffuses out
• Cell shrinks
– Isotonic
• No net change
Protein Mediated Transport
• Passive transport
– Allow polar molecules to move from one side of
membrane to the other
Phagocytosis
• Form of endocytosis
– Cell engulfs microbes, large particles, and cellular debris
• Amoebas and white blood cell
Jezgra
• Veličina 1-600 µm (avg. 5-25 µm)
• Medju najvećim jezgrama do 3 mm u rizoidima alge Chara
• Promjena položaja jezgre u stanici ( u mladim stanicama u sredini, a u stanicam s perifernim oblogom protoplazme smješta se uz st. stijenku)
• Obično jedna jezgra (osim u nekih Cladophora i gljiva, energide-stanice s više jezgara)
• Jezgrina membrana
• Nukoleoli
• Ostali dio jezgre: 1. jezgrin sok (kariolimfa) 2. kromatin - kromatinska zrnca (galertasta komponenta koja se boji raznim bazičnim bojama)
• Znantna količina nukleoproteida (složene bjelančevine), ali ih ima i u drugim dijelovima protoplasta. Nukleoproteidi imaju kao prostetičku grupu nukleinske kiseline.
Nukleinske kiseline
• Važnost - velika za životne procese u stanici.
• Sudjeluju u izgradnji kromosoma
• Dijelovi nukl. kis. nalaze se kao prostetičke grupe u mnogim
enzimima
• Uloga u reprodukciji žive supstancije
• To su makromolekule /r.m.m. 10.000 - 20 milijuna)
• Kem. sastav - sastavni dijelovi pripadaju različitim spojevima
• Tijekom hidrolize (razgradnja uz uzimanje vode) nukleinskih k.
dobivaju se 3 vrste spojeva:
• 1. šećeri (gradja pentoza)
• 2. fosforna kiselina
• 3. purinske odnosno pirimidinske baze.
Nukleinske kiseline
• 1. Šećeri - riboza (C5H10O5), dezoksiriboza (C5H10O4) - važni jer
izgrađuju bitne dijelove žive tvari (ostali šećeri npr. fruktoza- glukoza
- predstvaljau materijal za dobivanje energije)
• 2. DUŠIČNE BAZE - koje se odvode od dvaju prstenastih sistema
Tzv. PIRIMIDINSKOG I PURINSKOG PRSTENA.
Nukleinske kiseline
• 1. Šećeri - riboza (C5H10O5), dezoksiriboza (C5H10O4) - važni jer
izgrađuju bitne dijelove žive tvari (ostali šećeri npr. fruktoza- glukoza
- predstvaljau materijal za dobivanje energije)
• 2. DUŠIČNE BAZE - koje se odvode od dvaju prstenastih sistema
Tzv. PIRIMIDINSKOG I PURINSKOG PRSTENA.
Nukleinske kiseline
• Pirimidinski prsten - šesteročlani karakter ( 4 atoma C,
2 atoma N)
• U sastav NK ne ulazi pririmidin već deravti (citosin,
uracil, timin)
• Purinski prsten - pirimidin+imidazol (3 C i 2 N
atoma). U NK u formi derivata : adenina i gvanina
Nukleinske kiseline • Svi sastavni dijelovi poredani po odredjenoj pravilnosti
• NK su građene od velikog broja gradjevnih jedinica - nukleotida.
• U svakom nukleotidu se nalazi po 1 purinska ili pirimidinska baza,
jedna pentoza i jedna ostatak fosforne kiseline. U Molekuli NK ima
mnogo nukleotida - polinukleotid. Nukelotidi su povezani tako da se
f.k. jednog nukleotida veže za pentozu drugog nukleotida:
Nukleinske kiseline
Nukleinske kiseline
• DNK, RNK razlikuju se po pentozama
• a) DNK ima važnu ulogu u reprodukciji genetičkih
informacija; b) RNK u sintezi bjelančevina.
• Razmnožavanje DNK
• Funkcije jezgre
• Kromosomi
• Dioba stanica
• Mitoza
• Mejoza
• Poliploidija
Funkcija jezgre
• Jezgra se nalazi obično blizu mjesta rasta, npr. kod stanica koje rastu
samo jednim svojim dijelom.
• Jednostanični organizmi - ako stanicu razdijelimo na dva dijela (jedan
dio s jezgrom, drugi bez nje) - dio bez jezgre će nakon nekog vremena
uginuti, dok će dijelovi j jezgrom često izgraditi izgubljen dijelove.
• Jezgra je središte gena tj. faktora nasljeđivanja, koji se sastoje od
DNK i određuju oblik i svojstva organizma (geni).
• Jezgra određuje oblik organizma.
Kromosomi
Kromosomi • Za vrijeme diobe jezgre nastaju iz kromatinskih niti produžena
tijela - kromosomi (ili u mirovanju u obliku vrlo dugih kromatinskih niti). Zbog velike dužine ne može se vidjeti da niti predstavljaju odvojena tijela. Tek za vrijeme diobe kromatinske niti se značajno skrate, pa se zapaža da se radi o većem broju posebnih produženih tijela koje nazivamo KROMOSOMIMA.
• Broj i oblik kromosoma u somatičkim stanicama i njezinim dijelovima - jedne biljne vrste je jednak. Broj kromosoma kod raznih vrsta unutar istog doda može varirati.
• Najmanji broj kromosoma u somatičkim stanicama viših biljka je 6 (Crepis capillaris), papratnjače > 200 kromosoma.
• Kod biljaka (spolno razmnožavanje) somatičke stanice imaju po dva kromosoma koji su po obliku jednaki.
• Crepis capillaris ima tri različita kromosoma, sveukupan broj 6, svaki od tih kromosoma ima sebi po obliku odgovarajućeg partnera.
Kromosomi • Dvostruk - diploidan
• Jednostruk - haploidan
• Poliploidija
• Kromomere
• Matriks
Mitoza
Mitoza
Mejoza
Mejoza
mitoza-mejoza
mitoza-mejoza
Glavne stanične komponente
• Jezgra
• Ribosomi
• Endoplazmatski retikulum
– Glatki i hrapavi
• Golđijevo tijelo
• Različite vezikule
• Mitohondriji
• Citoskeleton
Jezgra
• Eukaryotic DNA resides in the nucleus
• Chromosomes
• Chromatin
• Nucleolus
• Nucleoplasm
• Nuclear membrane controls exchange of
substances between nucleus and cytoplasm
The Nuclear Envelope
• Double - membrane system
– Two-lipid bilayer
– Surrounds nucleoplasm
• Pores allow exchange
The Cytomembrane System
• Organelles in which lipids are assembled and
Proteins are produced and modified
– The Endoplasmic reticulum
– Golgi bodies
– Vesicles
The Endoplasmic Reticulum
• Rough and Smooth
– Presence or absence of ribosomes
– Rough: Proteins
– Smooth: Lipids
Rough ER Smooth ER
Golgi Bodies
• Enzymatic finishes on
proteins and lipids,
and packaging in
vesicles
• Vesicles
– Lysosomes
– Peroxisomes
– Transport
Mitochondria
• Production of ATP
• Double-membrane
system
– Two distinct compartment
• Have their own DNA
• Divide on their own
• Have ribosomes
Chloroplast
• Photosynthetic eukaryotes
• Two outer membrane
layers
• Stroma (inner)
• Chlorophyll
• Carotenoids
Components of the Cytoskeleton
• Internal organization,
shape, and motility
• Microtubules
– Cell division and shape
• Microfilaments
– Movement
Microtubules and Microfilaments
• Tubulin and Actin
• Myosin and Dynein
• Intermediate
Filaments
– Only in animal cells of
specific tissues
Structural Basis of Cell Motility
• Three Mechanisms
– Length of microtubule
can change
– Parallel microtubules
slide in opposite
directions
– Shunting of organelles
Sliding mechanism for
beating of flagella
Cell Surface Specializations
• Eukaryotic Cell Walls
A single-celled
protist
Cell Wall
• Cell secretions form lamella
– Plasmodesmata (channels)
– Primary and Secondary walls
Cell Walls
• Deposition of layers
inside primary wall
– Stiffen wall
– Maintain shape
Cell-to Cell Junctions
• Plants
– Plasmodesma
• Animals
– Tight Junctions
– Adhering Junctions
– Gap Junctions
In Conclusion
• The cell theory states
– That all living cells are composed of cells
– The cell is the smallest unit of life
– New cells arise only from pre-existing cells
• Cells have a plasma membrane, cytoplasm,
and a region of DNA
• The plasma membrane maintains the cell as
a separate entity
In Conclusion
• The cytoplasm is all the fluids, ribosomes and
organelles in eukaryotic cells between the
nucleus and plasma membrane
• Membranes consist of a bilayer of lipids and
proteins embedded in the bilayer or attached
to the surface.
• Proteins carry out most of cell membrane
functions
In Conclusion
• Membranes divide functional compartments into
organelles
• Prokaryotes do not have organelles
• Organelle membranes separate metabolic reactions
• developed by N. Jasprica