ZNAČAJ LOKALNE PROIZVODNJE
HRANE dr. sc. Miljenko Ernoić dr. sc. Dragutin Vincek
Varaždin, 15.10.2014.
Hrana - danas ROBA – kojom se trguje Klimatske promjene – signal za promjene
u proizvodnji hrane „NAFTAŠKE” i mnogoljudne zemlje s
izraženim industrijskim rastom kupuju poljoprivredno zemljište diljem Svijeta
Dugoročno planiranje samoopskrbom hranom
Hrana – individualna potreba i društvena odgovornost
Lokalna hrana - localvores • Unatrag 20-tak godina ideja o potrebi razvoja
domaćeg prehrambenog sektora uzela je zamah u svijesti potrošača
• Poljoprivredne površine oko gradova su idealna mjesta za proizvodnju, a gradske tržnice za prodaju domaće, lokalno proizvedene hrane
• Javljaju se različiti pokreti koji promoviraju lokalnu hranu
• Pozitivni učinci konzumiranja lokalne hrane mogu se mjeriti : –socijalno, okolišno i gospodarski.
Lokalna hrana - localvores Lokalno proizvedena hrana integrira sve
procese od proizvodnje, prerade, distribucije i potrošnje na maloj razini i pri tome potiče razvoj održivih lokalnih gospodarstava i stvara snažnu vezu između gospodarstava, odnosno njihovih polja i staja te stola od potrošača.
Uz pojam lokalne hrane razvio se i pojam „locavores ili localvores“ koji se kao poseban izraz ponekad koristi za opisivanje onih koji vole jesti lokalno uzgojenu odnosno proizvedenu hranu.
Lokalna proizvodnja hrane
„lokalna poljoprivreda”-razumna blizina OPG-a
„izravna prodaja”-bez posrednika „kratki lanac opskrbe”-smanjeni broj
posrednika Potrošač – odlučuje o tome je li neki
proizvod s „lokalnog područja”
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o opravdanosti uvođenja sustava označivanja za lokalnu poljoprivredu i izravnu prodaju
Lokalna proizvodnja hrane
Održivost
Sigurnost
Proizvodi na „poznatom” području
„Poznajemo” proizvođače
Lokalna proizvodnja hrane • Pristup - dobar, čist i pošten izvor hrane s
lokalnog područja – smanjuje se transport hrane i skraćuje lanac dobavljanja hrane.
• Potrošači i proizvođači postaju Koprodukcija – potrošači uče od proizvođača o njihovoj vlastitoj proizvodnji hrane - obrazovne aktivnosti.
Lokalna hrana i EU 15% OPG – prodaje više od 50% putem
izravne prodaje (Grčka – 25%, Španjolska 0.1 %)
Kratak lanac opskrbe-od 5 oblika kapitala (ljudski, financijski, fizički, socijalni i prirodni) u EU - 65% usmjereno prema socijalnom kapitalu
Stvara se osjećaj zajedništva, povjerenje, suradnje, …pozitivan učinak na poljoprivredu i zaštitu okoliša
uvozna : lokalna hrana
Uvozna hrana • dugo putovala
dugo skladištena - kemijski jače tretirana
• prepakiravanje i preetiketiranje - nepouzdanost porijekla
• jačanje strane ekonomije
Lokalna hrana • očuvanje radnih mjesta i okoliša
• svježa i sezonska - manje kemijski tretirana hrana
• poznato porijeklo - izravan susret s proizvođačem
• jačanje lokalne ekonomije
Prednosti – proizvodnje lokalne hrane
Dobro za seljake
Dobro za potrošače – kupce
Dobro za lokalnu ekonomiju
Dobro za okoliš
Društvena korist
Koristi za seljake drugačiji izvor prihoda, što je često
presudno u današnjem sustavu prodaje veća kontrola vlastite gospodarske
održivosti - žilavost mogu dobiti više cijene diversificiraju svoje vještine - stjecanje
marketinškog i poslovnog znanja umrežavanje i mogućnosti učenja s drugim
poljoprivrednicima.
Koristi za lokalno gospodarstvo
više novca troši se u lokalnom gospodarstvu koji duže lokalno kruži – “ne odlazi” iz regije i ima visoki multiplikatorski efekt na lokalnu ekonomiju
pružaju alternativu za lokalne proizvode, pomažući osnivanje novih lokalnih tvrtki i proširienje djelatnost postojećih
osnažuju lokalne poslove i poslovno umrežavanje - održavanje lokalne zaposlenosti
doprinosi razvoju turizma i širenju turističke ponude
Kako novac lokalno kruži? Multiplicira se ista vrijednost
Hotel/
recepcioner
Mesar
Uzgajivač
Djevojka
Gost 100 €
Potrošnja hrane u 2011 (DZS SLJH 2013)
21.870 kn - izdaci za hranu u 2011. po kućanstvu
2,8 – prosječni broj članova u kućanstvu
7.811 kn – godišnji izdaci za hranu po stanovniku
21,4 kn ili 2,8 € troši se za hranu dnevno po članu kućanstva
Pojedemo dnevno hrane za 12 mil. €
Ako se potroši 2,8 € na dan za hranu po stanovniku – 4,38 milijardi € godišnje
Uvozimo hrane za cca. 2.0 milijarde € Promjena od samo 1% znači ulaganje od 20
milijuna € u lokalnu ekonomiju Realnost je da možemo i više od 50% od
uvezene hrane bez problema namiriti iz vlastite proizvodnje – to je već 1 milijarda € koje se reinvestira u domaće gospodarstvo, odnosno lokalno “kruži”.
A u Varaždinskoj županiji?
184.769 stanovnika troši dnevno na hranu oko 517.353 €
Godišnje „pojedemo” oko 189 milijuna € Ako je uvoz oko 45% onda je to oko 85
mil. € Promjena od samo 10% znači investiranje
8.5 mil. € u lokalno gospodarstvo – novih cca. 65 milijuna KN godišnje
Koristi za potrošače uživaju u atmosferi seljačkih proizvoda dobivaju domaće, svježe i zdrave
proizvode obično po konkurentnim cijenama
šaroliki izbor proizvoda s mogućom ponudom ekstra svježih proizvoda dostupnih na različite načine
jačaju zajednicu – socijalna interakcija - ključni čimbenik u kvaliteti života u urbanim sredinama
Koristi za okoliš hrana putuje manje – ušteda fosilne
energije, smanjenje emisije CO2... za pakiranje hrane troši se manje
ambalaže – može se uvesti eko-ambalaža dobar prostor za prodaju ekološki
proizvedene hrane kao i manje agrotehnički intenzivno proizvedene hrane – manje kemijskih sredstava u okoliš
održivost starih sorti i pasmina – veća biološka i krajobrazna raznolikost
Koristi za društvo doprinosi smanjenju nejednakosti – svima se
omogućuje dostupnost svježe i zdrave hrane bogate i siromašnije gradske sredine gotovo
podjednako pokazuju interes za kupnju lokalnih proizvoda izravno od seljaka
potrebna su dodatna znanja i vještine kako osigurati odgovarajuće cijene koje su prilagođene kupovnoj moći stanovnika
Koja su rješenja – npr. Slovenija Kratkoročna rješenja: poticanje domaćeg putem marketinških komunikacija prikazivanje emisija na TV organizacija obilaska gospodarstava informiranje o uvoznoj hrani postavljanje samouslužnih kućica
Dugoročna rješenja: izobrazba predškolske i školske djece potpore seljacima – kako bi snizili konačne cijene za
potrošače udruživanje seljaka u zadruge i udruge
Zakon o javnoj nabavi - SLO promjene
Javnim ustanovama omogućeno da iz sustava javne nabave isključe određene skupine (do 80.000 EURA)
Uredba o Zelenoj javnoj nabavi - Cijena nije više jedini kriterij Način proizvodnje Narudžba sezonskih proizvoda Načelo kratkih opskrbnih lanaca- razbijanje skupina (šansa za manje
dobavljače –OPG) Manja količina ambalaže Upotreba recikliranih materijala ….
Cilj je da se:
Potiče lokalnu opskrbu hranom – javne ustanove Zaštita lokalnih proizvođača i izravna kupovina za javne ustanove
Rješenje?
Postoji
“Pokupiti” tuđa iskustva pogotovo iz zemalja u okruženju (sličnog povijesnog, kulturnog i gospodarskog razvoja)
Optimalizirati model i napraviti svoj sustav proizvodnje hrane
Organizirati se
8. Vidovečki gibanek 9. Kučanski koščičjak 10. Varaždinski medenjaci 11. Domaća prirodna medena rakija 12. Vabučin 13. Meso zagorskog purana
Jamstveni žig (Državni zavod za intelektualno vlasništvo)
Bilo bi idealno, ali nije utopija….
Sve svoje potrebe na hrani, energiji i vlaknima osigurati iz:
vlastite proizvodnje odnosno iz lokalnog / regionalnog prostora i to u sustavu ekološke poljoprivrede