Download - VENE Knjiga
-
7/21/2019 VENE Knjiga
1/102
Prof. dr ore Radak
Dr Predrag Gajin
-
7/21/2019 VENE Knjiga
2/102
Edicija: Svet medicineNaslov:Proirene vene
Atri: Prf. dr r Rada, Dr Prdrag GajinIzdaa: PARAL, BgradZa izdaaa: Ptar Jti
Raizaija: GEMP, BgradPrelom i priprema: Milo Kaurin
Tira: 500 primraaPrvo izdanje
Bgrad 2008. gdin
ISBN 978-86-83335-21-3
-
7/21/2019 VENE Knjiga
3/102
PROIRENEVENE
Prof. dr ore RadakDr Predrag Gajin
MeDIcINSkI FAkulTeT uNIveRZITeTA u BeoGRADuINSTITuT ZA kARDIovASkulARNe BoleSTI DeDINJe
klINIkA ZA vASkulARNu hIRuRGIJu
-
7/21/2019 VENE Knjiga
4/102
-
7/21/2019 VENE Knjiga
5/102
5
Proirene vene
PREDGOVOR
objnja na spadaj najrasprstranjnij bsti pt. Ba zbg
tga j n t znam njiim zrima, dijagnstii i nj na ndjn.
Smisa njii j da nam pmgn razmanj grpbsti. osim tga, na pati da bd t j mg jdnstanijii nrtniji satdaa za n ji tra pratin rnj sg pr-bma sa nama.
obin s bjnja na ptnj fazi ignri, a dmaj fazi sapjam mpiaija pjajj s irainani sptiizam pgdmgnsti nja.o prdrasd im da tnim. Naim: bjnja na mg bitinasdn sjna, ai msta fataizm nma bzirm da s mbi-naijm mdiamntzng, ziang i irrg nja mg pstii
dbri i trajni rztati.
u t nja r j bitn da paijnt razm sj bst i da priatigi rdsda trapijsi prdra da bi sjim atinim mdprin iznj.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
6/102
6
Proirene vene
UVOD
Prirn n (varizitti - raziitg stpna) znaajn taaj
it saj drgj ni i sam trtm mar pt ppaij.
hrnin bjnj na (raziitg bia - Pbtrmbsis, Tr-mbpbitis) pstji sa sm sb srdnji gdina.
vnsi s (us nsm) prti, ii s razi sag 37-g
drasg ana ppaij srdni jdi.
vi sts ini-pidmi stdij trdi s da s bjnjana dnji strmitta jdna d najrasprstranjniji bsti sarm-ng drta. Nain ita ji sjaa naa iiizaija ima tndnijda ini bjnja na j im. osim tga, stan prdaanj
prsng itng a sarmng a ini da mngi bii
nsi bjnja ji bi ranij stai nzapani dmaj starstipstan inii manifstni. Pri sm tm p ditat stsi mdijarazija s tina psiza ta n sam zdrag i pg ta,pa s sdn tm s i panj braa na nij prmaj nsmrfgij i fnij.
Trba imati na m da s bjnja na bin pjajj sa rajnjbzaznim simptmima i znaima. vrnji t ptnia i stpaa,saj tin i naptst istima ps dg stajanja i sdnja jst pra nspina najaa mgi prbma sa nama. oaiznai pzrnja s naj ignri.
T pjaa idjii prirni na (arizitti) jj aarm. ai tada s prbm psmatra prnstn a zmtsi ndstata, an a bjnj. Ps igdinjg prida ignrisanja bin s
jajaj mpiaij: trmbbitis (paa prni na), btrbza(trmbza dbi na) sa mgm pnm mbijm, drmat
-
7/21/2019 VENE Knjiga
7/102
7
Proirene vene
psdi ns staz i na raj nsa raija. u j fazi s ssrtsa arm i n m diti, ai s mgnsti za iznj smanjene.
ui j bjnj na daj dma sjj prgrsiji, ti smgnsti za trapij graninij, a psdi t. Ba zbg tgarazija s j jdn pgrn rnj a t j da za bjnja nanma a. Ta s na prbitn daganj zbg anja i ignrisanjaprbma nadzj drgi gbita rmn zbg sptiizma, pa iniiizma d bsnia, pa i ni ara.
vnsa bjnja trba na rm dijagnstiati, a ir rprtarmdiamntzni, ziani i irri trapijsi mra pra mg-nsti za ia i dgrna pbjanja sdbin i bsnia.
u t nja r j bitn da paijnt razm sj bst i da priatigi rdsda trapijsi prdra da bi sjim atinim mdpin sm iznj.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
8/102
8
Proirene vene
-
7/21/2019 VENE Knjiga
9/102
9
Proirene vene
I ANATOMIJA VENA DONJIH
EKSTREMITETA
Artrij dd r bgat ranjiim matrijama i isnim dprifrni tia, a n raaj r dnsi nptrbn prdtmtabizma i gjn disid.Dsna prtmra i mra priataj ns r i pj j pa gd na pn pstati artrijsa bgatii s isnim isbdii s gjn disida. Zat j artrijsa r sta, a nsa
r tamna.
vnsi sistm dnji strmitta s, iz didatii razga, mpodeliti na tri dela:
Dbi nsi sistmA)Prni nsi sptiB)
kmniantn (prfrantn) n, j pzj prni ic)dbi nsi sistm.
A. Db n ng naaz s ispd miin fasij i ptpnstiprate istoimene arterije
Dbi nsi sistm s, idi d stpaa prma prpni, sastji d:dubokih vena stopala1.
dubokih vena potkolenice2. (n s parn, prat istimnartrij: zadnj gnjan n (. tibias pstrirs), prdnjgnjan n (. tibias antrirs) i isnjan n (.bars, s prnas)
zatkolene vene3. (.ppita) nastaj iz ptni na njiimspajanjm. M ta biti parna i prstir s paran sazatnm artrijm,
zajednika natkolena vena4. (. fmrais mmnis) nastajiz povrne (.fmrais spriais) i duboke femoralne vene
-
7/21/2019 VENE Knjiga
10/102
10
Proirene vene
(.fmrais prfnda). vna fmrais spriais nastaj adirtan prdta ppitan n. vna fmrais prfndadrnira db miin mas natni.Sve gore pomenute duboke vene imaju u odgovarajuim razma-
cima rasporeene zalistke, obino na 1-2 cm.spoljanja bedrena vena5. (. iiaais xtrna) nastaj a dirtanprdta zajdni fmran n iznad prpnsg igamnta.Pjdini atri nad da m da ima jdan zaista. Spajanjm saunutranjombedrenomnm (. iiaa xtrna) daj zajednikubebrenu venu(. iiaa mmnis).
Spajanjm zajdnii bdrni na nastaj donja uplja vena(v. cavainfrir) ja ddi r d dsn prtmr. Zajednika bedrenavena, kao i donja uplja vena ne poseduju zalistke.
Venski sistemi nogu
-
7/21/2019 VENE Knjiga
11/102
11
Proirene vene
opisan db n dnjg str-miteta pripadaju sistemu spoljanje
bdrn n (.iiaa xtrna). Uzadnje-unutranjem delu noge
postoje duboke vene koje su pri-toke unutranje bedrene vena (
. iiaa intrna).To su gornje idonje sedalne vene( . gtasprirs t infrirs) i zapornevene(. btratria). Sdan izaprn n s spjn izm
sb, ai i sa pritama btn izatn n. Mogu biti vaandrenani put kod obstrukcije
natkolenih i bedrenih vena.
B. Prni nsi spti naazs ptnm masnm tidnji strmitta. o ndrniraj i ptn tii nalaze se povrno u odnosu na
fasij. S n i n gsistma iaj s da ganaprna nsa staba, a t s:
1. velika potkona (safenska) vena
noge (v. saphena magna).viasafnsa naj najda na ta.
Nastaj isprd mdijang ma-sa, spajanjm na j ddr iz ntranj stran tabana samedijalnim dorzalnim venama
stopala (Arcus venosus dorsalis
pdis). Id ntranjm starnmptni i na, t prdnj-Velika safenska vena
-
7/21/2019 VENE Knjiga
12/102
12
Proirene vene
ntranjm stranm bta. Zatim prbija sitast fasij (fasia ribrsa)i isini an jam (iats sapns) ia s zajdni btnn, bin par m ispd prpns z.
Prit i safns n s d na tri grp:ptn prit: prdnja i zadnja na naA)natn prit: antr-atrana, pstr-mdijan i pmnaB)
safnsa naprit bizini safn-fmrang spja.c)
Npsrdn pr ianja zajdni btn n (safn-fmrani
spj) prima, bin, 4-6 prita.Sve pritoke u blizini safeno-femora-lnog ua se moraju identikovati i podvezati prilikom visokogpodvezivanja velike safenske vene i stripinga, radi optima lnog uspeha
operacije i spreavanja kasnijih (recidivantnih) varikoziteta.
Pritoke safenske vene u blizini safeno-femoralnog spoja
-
7/21/2019 VENE Knjiga
13/102
13
Proirene vene
u ptnm d, i safns n, prati safnsi nr (n.sapns), grana fmrang nra. Priim stripinga safn ms prditi prti nr, t m dati prolazne ispade u sezibilitetukoe potkolenice.
Crvene povrine prikazuju podruje koe sa
moguim prolaznim ispadima senzibiliteta
zbog lezije safenskog nerva
via safnsa na bin ima parijtan zaist na 3-4 m ijdan stani stijani na mst a.
2. Mala potkona (safenska) vena (v. saphena parva)nastaje od
spjanjg raja drzang nsg a, na spjanjj iii stpaa.kr s zadnjm stranm ptni d zatn jam, gd s
naj ia zatn n.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
14/102
14
Proirene vene
Mala safenska vena. Strelica obeleava safeno-poplitealno ue.
U uglu Muki akt s lea, Mikalanelo Buanoroti
-
7/21/2019 VENE Knjiga
15/102
15
Proirene vene
Anatomske varijacije povrnih vena
kd 5-10 % paijnata pstji dpa ia safnsa na.1.Maa safnsa na s m iati i i safns n,2.
ptm prni na bta, a i prn i db btn n.u ni safn-fmrang spja pstj brjn arijaij b3.
ni prita. Mg j da s prit iaj fmran n.via safnsa na s m iati fmran n d4.
5 m ispd an jam. Panja - prilikom visoke ligaturevelike safenske vene ne sme se grekom podvezati femoralna vena.
Perforantna vena povezuje povrni sa dubokim venskim sistemom
c. kmniantni (prfrantni) nsi sistm pzj prn sadbim nama. Pstji 150 mniantni na ptni i
natni. Nji razj j arijabian.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
16/102
16
Proirene vene
Pstjanj prfrantni (mniantni) na mgaa a i brzdrniranj sprafasijang tia. Na taj nain s prnim namatransprtj sam 10% ri ja s trntn naazi nsmsistm dnji strmitta. Db n, pa transprtj pr 90%
ns ri iz ng. Napomena: normalan tok venske krvi donjihekstremiteta je od periferije prema srcu i iz povrnih vena, prekoperforatora, u duboke vene.
kmniantn n mg biti:
Indirektnea) - t s ma prfrantn n j prbijaj
fasij, a zatim s spajaj sa intramsarnim nama, jdrniraj r db n.Direktneb) - za razi d indirtni, dirtni prfratri s
i i dirtn pzj prn i db n.
Najanij dirtn prfratin n s:
Koketovi perforatori (Cockett1. ) spajaj zadnj n n(grana i safns n) i zadnj gnjan n (. tibiaspst.), j s d dbi na ptni. Pstj donji,srednji i gornjikti prfratri.
Bojdovi perforatori (Boyd)2. spajaj mr i safns
n, ni ntranjg da grnj trin ptni, sappitanm ii tibiprnanim nama.Dodovi perforatori (Dodd)-perforatori aduktornog kanala3. -
spajaj mr i safns n sa fmranm nm niadtrng anaa (ntranja strana dnj trin natni).
Bitno je znati da su povrne vene sistem u kome vlada nizak pri-tisak. Duboke vene su ispod fascije okruene miiima koji imajusvoj stalni tonus, a pri telesnim aktivnostima se snano kontra-huju. Zato su duboke vene deo venskog sistema visokog pritiska.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
17/102
17
Proirene vene
Komunikantne vene zbog toga moraju imati funkcionalne zali-stke da bi spreile patoloki (retrogradni) tok krvi od dubokih kapovrnim venama.
Indirektni perforator Direktni perforator
-
7/21/2019 VENE Knjiga
18/102
18
Proirene vene
Najvanije perforantne vene nogu. Gore u uglu: Proporcije ljudskog tela,
Leonardo Da Vinci.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
19/102
19
Proirene vene
II GRAA I FUNKCIJANORMALNIH VENA
vnsi sistm dnji strmitta ima da gana zadata:A. vraanj ns ri prma sr (dsna prtmra) iB. Frmiranj rzrara sprij iri ri ji s atiira saj ptrb.
A. Primarni zadata nsg sistma j raanj ns ri prmasr. kada sba stji ii sdi nsa r s mra raati nasprt sii
graitaij. Zbg tga, raanj ns ri iz tini apiara prmasr aaa:
prisst nsi zaistaa1.rad prifrni miia2.traabdminani pritisi3.prmni ngatini pritisa j prtmri4.
B. vn in sistm nisg pritisa, pa s njima nrman nagmiaaa iina ri. Zat n s i a rzrar sprij irins ri.
Rzrar ns ri s prmn prazni zaisn d stpna ziangaansti rganizma (stajanj, tanj, tranj). ui j zii rad
intnziniji ti s ptrb prifrni tia za ranjiim matrijama. u tm saj s iraija brzaa pmpanjm ri iz nsirzrara sran prtmr. Da nma g nsg rzrararganizam s n bi mga priagdjaati na sitaij strmng zignapra jr sr n bi ima djn iin ri za asan rad. Zbgtga s nsm sistm bin naazi 85% irig mnari. ostata j sr i artrijama. v priim stajanja ii tnj dns ri prazi atiniji d iraij.Fninisanj nsg sistma j mg zaajji:
-
7/21/2019 VENE Knjiga
20/102
20
Proirene vene
Rastgjisti i astinsti nsg zida,1.vnsm tns ji s draa radm sra, prmnama priti2.sa grdnm i trb, a i radm prifrni miia,vnsim zaisima ji sjaaj jdnsmran t ri3.prema srcu.
vn spadaj tz. apaitatin rn sd. Nji apaitt spriagaa ptrbama. Na primr; rana s da s pri nagm stajanja iz g paja iina ri nama ng paa za 500m. o j mg zaajji rastgjisti i astinstinsi zida. Sprtn tm, pri pdizanj ng, ista iina ri
s smraa iz na dnji strmitta prma ntranim nama,zaajji tns nsg zida.
Da d tajn j grai samg nsg zida.
vnsi zid sastji s d tri sja:
Gati ntranji sj (Intima),1. eastini srdnji sj ( Mdia) i2.Spjanji, zini sj (Adntitia)3.
Rastgjist i astinst zaisi d srdnjg sja (Mdia). ona ssasoji iz:
a. astini zini aana ja ditiraj rastgjist i
b. gati miini ija j dprins tns i nstriiji na.
vnsi tns zaisi d stpna ntraij miini ija, a tim sdrj i iina ri ja s ni naazi. ui j nsi tnsnii, ti j nsi zid rastgjiiji, a iina ri ja s njjdpnj bi a. Spjanja tmpratra i ni i ti natns nsg zida pa tim i na stpn ns staz na anm iisistmsm ni.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
21/102
21
Proirene vene
Graa venskog zida
Histoloki izgled poprenog preseka vene
-
7/21/2019 VENE Knjiga
22/102
22
Proirene vene
vnsi tns, mtim sam p sbi nij djan za raanj nsri prma sr. u t sr pstji sistm ating i pasing pmpanjans ri, i t:
Srana pmpa drnim fazama (dijasta) stara prid1. jima j pritisa j prtmri ngatian. u tj fazi srsisaa ns r iz grnj i dnj pj n.
Prmn pritisaa grdnm i abdmn pri disanj2.(prti dijafragm) i napinjanj prmn ptisj ns rprema srcu.
kntraij snani miia ptni i natni pritisaj3.
spja na nsi zid ptisji r prma sr. oaj fnmnse naziva miinom pumpom. Njg znaaj s binpdnjj. Mtim, injnia j da ntraij miia dja na rsta prifrng sra j intnzin raa ns rprma sr fazama da i tranja. Za adatan rad miinpmp npdna j anst nsi zaistaa i fasij jabmtaa mii.
Prngirana miina natinst, a npr. za rm intrntinnta-ni ta, ddi d ns staz i panja idrstatsg pritisa(pritisa stba ns ri). Pan pritisa s prnsi na apiar,t ddi d traij i izasa tnsti misi prstr, tpt ddi d prazng dma (ta). Zat j d izztn anstiprmn atiirati miin pmp, t s naja psti pr-
tima stpaa gr-d. Ist ai i za imbiizaij (nprtnst) drgrst, a i rani pstpratini t, npr. ps praij prirnivena.
vnsi zaisi s mda najaniji d sistma ji mgaa nsiprt. Zat t ga ni in jdnsmrnim, spraaji da s fazamamiini ntraija r nama n r rtrgradn, isji
prma sr. vnsi zaisi s sastj d da istia. oni s taraj samada j pritisa i na prifriji i mgaaj da s
-
7/21/2019 VENE Knjiga
23/102
23
Proirene vene
Miina pumpa
zalisci
-
7/21/2019 VENE Knjiga
24/102
24
Proirene vene
stb ns ri pnj prma sr. u sdj fazi, a i a j nsipritisa ntranm sgmnt i ng prifrnm, rtrgradnit ri nij mg jr s zaisi atmatsi zataraj. ta s prtrz n prtara n rst jdnsmrn sgmntn atstrad
prema srcu.
vnsi zaisi imaj j jdn an zi g. oni spraajda s npr. pri nagm stajanj r nag sjri p sii graitaij dnj strmitt, t bi d d nagg pada sistmsg pritisasa ratnm nsstim. osim tga, nsi zaisi spraajrtrgradni t ri pri ajanj ii napinjanj. Zbg tga j jasn da
nsi zaisi imaj jdn d jni ga nastan bjnja na.u saj da ni n fnini si drgi manizmi za smraanjns iraij (ji s ganm pasini) pstaj insijntni.
Venski zalisci (valvule)
Venski zalisci (valvule)
-
7/21/2019 VENE Knjiga
25/102
25
Proirene vene
III ETIOPATOGENEZA
VENSKIH OBOLJENJA
osnni zri nsi bjnja s:
Snst i nasdni fatri1.vnsa staza zbg dgtrajng ptrnja2.otnj (insijnija) nsi zaistaa3.otnj nsg zida4.Snst a trmbzi (ipragabinst ri)5.
objnja na s mg inij prasi isaziati raziitim simpt-mima i znaima bz bzira na zr bsti. kinia sia j mrizaisi d tga da i j zaan:
Prni nsi sistm,1.
Dbi nsi sistm.2.
Sklonost i nasledni faktori za pojavu venskih oboljenja
urna snst i gntsa prdispziija za razj nsi bjnjaj pt priana injnia. Pstj razni rni prmaji jiizaziaj sabst zin-tin mpnnt nsg zida i zaistaa.Stni fatri (bjnja) a i prptrnst nsg sistmazana za nain ita (fatri rizia) mg da pripitiraj inimanifstanj znaa ns sabsti (insijnij).
st sami paijnti insistiraj na famiijarnm pjajianj sjns bsti, a bin s ssni i injni da i na dazi p majinjii j iniji. Dazan j da pr d trin jdi ji pat d
nsi bjnja imaj pzitin prdin anamnz.Pbian j dsta stdija jima patist i itmijs
-
7/21/2019 VENE Knjiga
26/102
26
Proirene vene
stdij dazj nasdn sabst zing tia (astini aana)mdij nsg zida i zaistaa, narit ad j pitanj insijnija(arizitti) prnim nsim siima dnji strmitta.
Najkrae reeno: bez postojanja sklonosti, koja je najee nasle-dna, minimalne su anse za pojavu venskih oboljenja, ak ni priekstremnim optereenjima.
Venska staza zbog dugotrajnog optereenja
Dgtrajn ptrnj j taa nrman pranjnj nsg
sistma m da s jai siaj:
Gjaznsti1.Prfsija zani za dgtrajn stajanj i sdnj2.Dgtrajn smanjn mbinsti ii imbiizaij zbg drgi3.
bstili naia (pris ptpti, tsna da itd).4.
Naast, nadn pja s pra aratristin za sarmni stiita.Ba zat s bjnja na mg nazati civilizaciskom boleunag rmna.
Dgtrajn ptrnj na (npr, stajanjm mst, imbiizaija
zbg tram, strtra n zbg pstprating ii pstiradijaingijaanja itd.) ddi d staz ns ri. Naim, bz atiiranjamiin pmp (narit ptn msatr) nma adatngptisianja ns ri sa prifrij prma sr. Dgtrajna prp-njnst na prptrj nji zid. eastina ana s ir dafninansti, a nsi zaisi nprain fnini ad j nsisud proiren.
vr st s daa da staza prnim nama nastan sp
-
7/21/2019 VENE Knjiga
27/102
27
Proirene vene
primarni arizitta ji s sjni rdjnm sab asti-ni mnata nsm zid. Staza m da przrj trmbzprng arizitta ii nsg staba sa pratim trmbbitism.oaj prs ima tndnij da s prpagira sndarnm apziijm
trmba naprdji prma dbim nama. Ta s prna nsatrmbza (Trmbpbits) m ismpiati trmbzm dbn (Pbtrbsis) ja ima mng zbijnij psdi.
Oteenje (insucijencija) venskih zalistaka
Venski reuks zbog insucijencije zalistaka
rs,
-
7/21/2019 VENE Knjiga
28/102
28
Proirene vene
Venski reuks zbog insucijencije zalistaka
vnsa staza ddi d ping pritisa na nsi zid i ns
zais. Sa prirnjm nsg mna zaisi s i n zataraj ptpnsti. listii nsi zaistaa s i n ddirj ptpnsti,pa s d ri raa rtrgradn mst da s stb ns ri risji rtgradn (prma sr). Pritisa d n ispd zaistas j i paa. Zbg tga dazi d insijnij zaistaa jis naaz distanij, jr i ni prstaj da ditj. obin pr pptansi zaista na gani prni nsi stabaa (.sapnamagna), a zatim s prs insijnij iri a prifriji.
Nasdna mpnnta bi mga biti ana prs tazianja fnij
-
7/21/2019 VENE Knjiga
29/102
29
Proirene vene
nsi zaistaa na dirtniji nain. opisani s saji rnnrazijnsti zaistaa (agnzija) ii ndgaraj mrfgij(dispazija). u tm saj i baga nsa staza saj ptrnja(npr, dgim stajanjm) biti djna sa daniranj pra ns
insijnij. osim tga, dazan j da j nrmani sba prsanbrj zaistaa p dgarajm sgmnt i ng dgara-jj grpi paijnata sa razijnm nsm insijnijm. t jfninani zaistaa manj, t i pritisa mra da pdns sai
pstji fninani zaista. Naran, pstji mgnst da s brj,rasprd i mrfgija zaistaa nrmani, ai da j aitt astin-zing srdnjg sja njig zida fninan sabiji ng t j
biajn. ui s zaisi sabiji, ti manja nsa stazami da izaz nji prazn ii trajn insijnij.
Oteenje venskog zida
Izmnjna mdinamia nsm sistm sa nsm stazm izaziapan pritisa na zid n priraji tnja ntranjg sja(Intima) nsg zida. Pana trbnija pri prt ns rim da ti na aitt ndta. Pri tm s d prni ndtniija mg iati raziit raij (atiaija nzima, iprtrja,snst a trmbzi). Za t rm s mdiji dija prnaganaprdija agna t rmti i astiitt nsg zida.
opisani prsi in da s ntranjm sj nsg zida digraasjrsni prs ijaanja, a spjanji sji gb astiitt i
pstaj sni diataiji. Ta nastaj arizn izmnjna na. Sazadbjaanjm nsg zida z njg zadbjanj a i sijntnizaisi pstaj nfninani, pt s njii istii razmi.
otnj nsg zida j bin zr pja arizitta na manjimbnim granama i rtiarni, difzni btazija. Nasprt tm,insijnija zaistaa j razg za prirnj gani nsi
stabaa.obin s a da patgntsa manizma mbinana i rt smg izan psmatrati.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
30/102
30
Proirene vene
Snst a trmbzi (ipragabinst ri)
Snst a trmbzi (trmbija) j razg za bjnj (tr-
mbz) dbi na. Znaaj pin agabinsti ri sistmprni na j ratin manj bitan.
Rdf virw j 1856 gdin sistmatiza zr ns trmbz tri grp fatra (tazani Virchow-ljev trijas). vnsa trmbzanastaj zbg mbinang () ii izang (r) pstjanjasdi fatra rizia:
vnsa staza,1.otnj (zija) nsg zida,2.Pina snst ri a agisanj (ipragabinst).3.
vnsa staza i zri njng nastana s pisani.otnj nsg zida m da nastan sp tram, inazinidijagnstii prdra ii sp praija. Bitn j imati idda saa zija nsg ndta staja za sbm prin ja jsna atiiranj prsa agaij.
kagaija j zii prs sa ijm da spri rarnj sajprd rng sda, a istrmn da s nrmanim nstimairiraja r zadri tnm stanj. Zbg tga j npdn da
pstji n rgisana ranta atinsti pragantng i trmb-itig da g sistma. Pragantni inii saj atiaijdd d staranja trmba. Nasprt tm; trmbitii iniispraaj nptrbn i ttn staranj trmba, a mg da izaz injg rastaranj.
Pina snst ri a agisanj (ipragabinst) mbiti rna ii stna. Staranj trmba nsm mn mbiti prnt ntranjim ii spjanjim manizmm. A jatiaija againg manizma zana za zij nsg ndta
-
7/21/2019 VENE Knjiga
31/102
31
Proirene vene
radi s spjanjm iniijanm prs. u tm saj trmb nastajprizidn, a asnij s sndarn iri zaisn d rst, aizaij istnzinsti prng sgmnta rng sda.
Pana iina i atinst pragantni iniaa (trmbiti, bri-ngn, fatri agaij itd.) m spntan da dd d trmbz.Smanjna iina i atinst trmbitii iniaa (antitrmbin III,c prtin, pazmingn itd.) ta zrj njn zgraanjri. oa nastai nsi trmbi s n mg bjasniti prdm zidaniti ranijim pstjanjm staz. oni nastaj ndgn. U tom sluajunee biti dovoljno samo da se lee posledice venske tromboze, ve se
redovno moraju kontrolisati i korigovati koagulacioni poremeajikoji su uzrok oboljenja. U suprotnom e se epizode venskih trombozaponavljati.
vnsa trmbza pstaj inii jasna t a j ptpn zapjn(diran) mn n d ii (magistrai) na. Distan snagmiaa nsa r i pjajj s izran t.
Frmiran nsi trmb j pri dana rastrsit i aba zan za zidrng sda. T j faza jj j mg da s d trmba tai i
pnsn rnm strjm naprai pn mbij (embi pmnm).Ps 5-10 dana rana s da j trmb siran za nsi zid. Zbogtoga je u akutnoj trombozi dubokih vena neophodno apsolutno
mirovanje u navedenom periodu.Nan tga zapinj dgtrajniprs brziranja (ijaanja) trmba.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
32/102
32
Proirene vene
uloGA TRuDNoe u NASTANku veNSkIh oBolJeNJA
Ambris Par, fransi irrg iz XvI a, pisj pzanstarizni na sa trdnm. n j za sbm imaj jdn ii
d trdn imaj zna nsi bjnja 20-30% ng nj nis radja. Nan tr ii istr trdn, bjnj na szapaa 40% ng anagnj grpi nrtinja. osim tga, priznai pstjanja arizitta s 33% saja zapaaj tmpr trdn. oi pdati nam pitanj: aa j znaaj trdnza pja nsi bjnja?
Trdna m da ti na ispjaanj prdispniraji fatra zapja nsi bjnja zat t:I. hrmnsi stats tm trdn trpi i prmn (siaij)II. Panj trsa sa razjm pda ri pritisa na abdminanrgan.
I. hrmnsi i mtabii stats tm trdn s mnja.
1. Prgstrn (rmn tg ta) s ptm trdn prizdi panj iini. Pd njgim tiajm ntranji sj trsa
pstaj pgdan za impantaij mbrina. u asnijj fazi prgstrnrgi astinst zida trsa ta da s njgim irnjm mgaanrmaan rast pda. Mtim, ist rm, prgstrn dj i naastiitt aana mdij nsm zid. A s ima id da trdna
pritism pda na i n izazia izsn dz ns staz,
jasn j da prgstrnm izazana snst na a irnj, sbasa prdispziijm, dsti d pja arizitta.
2. Sa drg stran, rmni trdni ddi d stanja iprag-binsti.Hiperkoagulabilnost u trudnoi
se opisuje kao stanje kompenzo-vane diseminovane intravaskularne koagulacije (DIK). Do nastupa
3. trimestra graviditeta, registruju se poveani nivoi faktora koagu-lacije II, VII, VIII, IX, i X, kao i brinogena (FK I), dok su nivoi
-
7/21/2019 VENE Knjiga
33/102
33
Proirene vene
antitrombina III (AT III) i proteina S smanjeni. Dalje, mogua jeinhibicija brinolize, putem inhibicije sistema aktivacije plazmi-nogena bilo poveanim nivoom inhibitora aktivatora plazminogena
(PAI-1 i PAI-2), proizvedenim od strane placente, ili supresijom
aktivatora plazminogena na nivou endotelne elije. Egzogeni estro-geni, pak, smanjuju nivo AT III, poveavaju nivoe FK VII i X,
smanjuju venski tonus, i poveavaju viskoznost krvi. Agregacija
trombocita u odgovoru na trombin se takoe poveava sa povea-njem nivoa estrogena.
AMBROISE PARE (1510-1592.), francuski hirurg iz XVI veka.
II. Razj pda i panj trsa izsnj mri ddi dmprsij na iijan (bdrn) n i na dnj pj n. Pri tms pni intraabdminani pritisa paa iminii pzitinitiaj tra-abdminan miin pmp na rtanj ri prmasr. osim tga, trba imati id da s pri raj trdn pnaiina iri ri pa za jdan itar. Samim tim nsidpi s pniji ng bin, a snst a nsj stazi j izranija. Za
trdn j aratristina pjaa prirni na na i i abijama,a psdia prirnja pdndan i arn n.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
34/102
34
Proirene vene
Leonardo Da Vini, Fetus u materici.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
35/102
35
Proirene vene
o n pripadaj si n iija intrn. Ps praja s inna spntan p.
Pjaa arizitta tm trdn nij zna za zbn.
Naim: ina prirni na j s, narit pri raj trdnmg zapaziti, nan praja spntan izaa, r d par ndja(3-6). Sam arizitti ji zastaj ni msi nan prajamg s razmatrati a prbm ji traj.
u trdni j apstn zabranjna ptrba rani antiaganata(Syntrm, Farin itd.) zbg dazan tratgnsti (dd d tnja
pda).
-
7/21/2019 VENE Knjiga
36/102
36
Proirene vene
ANTIBeBI PIlule I oBolJeNJA veNA
Antibbi pi sadr rmn ji inibiraj prs aijspraaji ta trdn. u im piama naazi s mbinaija
strgna i gstagna. oi rmni simiraj rganizm nstanj j j sin ptnj trdni. Pokazalo se da uzimanje ovihpilula poveava sklonost ka venskim trombozama verovatno preko
hormonskog uticaja na koagulacioni sistem.osim tga, strgnm da izaz pani astiitt (rastgjist) nsg zida. Tas razija nsa staza sa tm, sajm tin i zamra ngama.o smtnj s na j s ima prirn n.
Dirtna zrna za izm pja prirni na i zimanja anti-bbi pia niad nij ptrna. Jasn j sam da s pd tiajm piapgraa stanj paijntinja j s ima izsni znaansi bjnja. Zat s tm pra tri msa zimanja piasatj da n j imaj ptn zna bjnja na prdzmmr zatit smis nnja astini arapa ii pstajanja astingzaja. Ps tga rana s da s rganizam priia na zgrdnrmns ft i mdiamnata.
Najnovije studije su pokazale da kontraceptivne pilule ne izazi-vaju varikozne vene.
Antibbi pi s sam p sbi n mg prgasiti za zr nastanadb ns trmbz. Mtim, a s pristni ranij pmnti fatri
rizia za nastana db ns trmbz njna pjaa s m brzatizimanjm pia. Pnj s rana psbn zbijn fatr rizia.
Najniji prprati ji s rist za zatit d njn trdn sadrmng manj iin rmna. Zat s rana da j nji mgi n-jni fat na pja db ns trmbz minimaan. Ipa, pjaai najmanji znaa nsg bjnja tm zimanja antibbi pia
znai da s trba dri dajg spraanja trdn na aj nain.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
37/102
37
Proirene vene
IV DIJAGNOSTIKA
VENSKIH BOLJENJA
Da bi s nsa bjnja mga spn iti mram i na rmtriti. osim tga, mram triti zr da n bi sm bzspn iiposledice.
oa da jdnstana zata prasi nij ta a ispniti.
Sa jdn stran, pri znai nsi bjnja s st pdnjj.Smatraj s bazaznim. Sa drg stran, asnj fazi, psdi i
mpiaij nsi bjnja j t raziati d zra.
Da bi sm s mgi smriti na nj nsi bjnja trba dif-rnijan dijagnstii isjiti sta zr ba i gra ngama(rmata bjnja, ismijs bst dnji strmitta, dijab-ts angipatij i drga intrnistia bjnja).
Za prizn mrf i fninan dijagnsti nsi bjnjamm primniti:
Anamnezu1.
Fiziani prgd (Inspija i papaija)2.utrazn ispitianj3.Radibringnsi tst4.
Manometriju5. Ptizmgraj6.Fbgraj7.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
38/102
38
Proirene vene
Anamneza
Razgr izm ara i paijnta trba da bd trn i isrpan.lar mra da sazna:
kj tgb ima paijnt, ad i a s s n pjai?1.Da i s tgb tanjaj ii pgraaj sa rtanjm?2.kj nsti pgraaj tgb (tp rm, zi3.
zamaranj, dgtrajn stajanj)?
Istrija bsti pdrazma:Pzi da i pdrazma nnj trta, dgtrajn stajanj i/ii1.
sdnj?Da i s paijnt priatnm it pn r i/ii bai sprtm?2.Da i j bi ti prda ii praij?3.Brj i t trdna?4.uzimanj antibbi pia i drgi a?5.Ranija bjnja na i ja (arizitti, trmbbitis,6.
btrmbza)?epizd pni mbija i drgi mpiaija nsi7.
bjnja?ka s na ranija bjnja na i nji ntan8.
mpiaij?Simptmi i znai bjnja drgi rgana (sr, pa, artrij,9.
bbrz, jtra, dijabt i drg ndrin-mtabi bsti)?
Prdina anamnza:
Pjaa nsi bjnja d rdbin (rditji, dda, baba, brat,1.sstra)?
Pjaa mpiaija nsi bjnja, jji mbij2.pa?
osta nasdn bsti famiiji?3.
Fiziani prgd (inspija i papaija)
Psmatranj (inspija) dnji strmitta jj anaiziranj
-
7/21/2019 VENE Knjiga
39/102
39
Proirene vene
nsg sistma i psdia bjnja j s daj idti. Inspijapdrazma psmatranj stjm i m sta. Pregled u lee-em stavu nije dovoljan jer je neophodno da se opservira izgled vena
pri duem delovanju sile gravitacije (stajanje u mestu).
Trba bratiti panj na:
Izgd, rst (primarni, sndarni), rasprd ( gani1.nsi stabaa, rtiarni itd.) i napnjnst arizitta stjm sta.
Prisst aani mpiaija (atni i rnini2.
trmbbitis a i psdi na nj i).Prisst ta, rnia i bn stjisti (dba nsa3.trmbza).
Znai pstbtrmbting sindrma sa drmatim4.miaijama s d ns raij.
Papaija pdrazma da s paijnt naazi m paj i daj rasiran. lar papira ba dnja strmitta p d stpaaprma prpnama. Issni bg pri aj papaiji m da saznamng :
kaitt (mpiani, nmpiani) i stnzinsti1.arizitta,
Tstri i ptng tia (stazni drm (ip)drmitis,2.m),
Prisst sabi msta na fasijanim mtaima (insijntni3.prfratri),
Prisst papatrn stjisti miiima (atna dba4.nsa trmbza; Homans-ov znak),
kaitt, antitt i astiitt ta d pstbtrmbting5.sindrma (pr na tin tnja i difrnijana dijagnza staizra ta).
Papaija mra biti dziran izdna. Grb pritisa na db mii
-
7/21/2019 VENE Knjiga
40/102
40
Proirene vene
m da prn trmb saj db ns trmbz, sa sdst-nm pnm mbijm.
Na papaij s nadzj mrnj bima na simtrinim i tipinim
mstima ptni i natni. oi pdai siti za mparaijsa anagnim rztatima ps mdiamntzng, irrg ii zia-ng nja.
Fiziki pregled donjih ekstremiteta nikad nije kompletan bez pro-cene stanja arterijske cirkulacije. Fbg mra da papira iastira magistran artrij dnji strmitta na tipinim mstima
(a.fmrais, a.ppita, aa.tibias antrir t pstrir). osim tga ajprgd s n sm zariti bz rat prn ang rmatgprgda (prtjist i ntani izi zgb) i nrg srtana ntan prisst nragija, isiagia itd.
Astaija j psbn ana saj smnj na pstjanj art-rinsi sta bi g tipa. Astaija mra da prati ita tartrijsi magistraa dnji strmitta zajn sa stpam.
Fninani tsti
Inspija i papaija s stanj da nam pr infrmaij ganm mrfim asptima bjnja na. Fninani tsti s izdda bi sm di d pdataa fniji nsg sistma. oni mampti iz rmna ad j ninazina i inazina dijagnstia nsi
bjnja bia saba. Danas s fninani tsti st zanmarj.Nji mst i danas trba da bd jasn. oni nam mg pritiinfrmaij na sn ji m mi da izbgnm n ninazini inazin issstiiran prdr. Ta mm paijnta daptdim nptrbng matrtiranja i sprim nptrbn tr.Pmnm sam fninan tst ji s zadrai sj iniiznaaj i atnst:
-
7/21/2019 VENE Knjiga
41/102
41
Proirene vene
FRIDRICH von TRENDELENBURG,
nemaki hirurg, 1844-1925.
1. Trndnbrg- tst
Paijnt i na ima. Isprn ng pdi d sprang paja.
varizitti s pri pdizanj ng prazn. u m paj s pstajapsa prd prpn. varizitti s n napniti a s fni-nani zaisi na mnantnim nama, a i nan stajanja. A sprfrantn n insijntn priim stajanja pritisa dbimnama s pati ta da s r rtrgradnim tm prprfratra sia prn arizitt. A s nan stajanja sinpsa i d d nagg pnjnja arizitta iz prsimang da
i safns n znai da s njni zaisi insijntni. Naja jinsijnija zaistaa i safns n njnm d biz a db fmran n.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
42/102
42
Proirene vene
2. Prts- tst
Paijnt stji spran. lar pstaja ps iznad ii npsrdnispd na. Nan tga s arizitti spntan prpn rj. N
sidaji ps paijnt pinj da da. Tm priim s nabriarizitti prazn. T znai da nsa pmpa fnini, a samimtim i da s zaisi dbi na sijntni, a da s mniantnn intatn (fninan). Mm zajiti da s tm sajarizitti primarni.3. lwnbrg- tst
Tst si za dtij atn db ns trmbz. Paijnti. Na ptni ar pstaja mantn za mrnj artrijsgpritisa. Ptm s na agan nadaa. u saj atn dbns trmbz paijnt d pritisa d 100 mmhg stitisnaan b; anagn hmansm zna.
4. Swartz- zna
Paijnt stji. lar pstaja prst na jdan d naji arizitta.Zatim izdi prsij (anj) prd prpn, tam gd s nazirdiatirana ia safnsa na, npsrdn pr njng ianja dbn. A s na distan pstajnm prst mg stiti prnti taasi
prsij, t znai da s izm i taaa zaisi insijntni.Ta mm zajiti tini insijnij i safns n istnzinsti i zija t j d znaaja za prgnz.
Fninani tsti s jdnstani, brz s izd, bz mpiaijai tra. Nji ndstata j t nis stanj da daj priznijpdat :1. stanj dbg nsg sistma2. mrfgiji, stpn, aizaiji i dini tng sgmnta
-
7/21/2019 VENE Knjiga
43/102
43
Proirene vene
Ultrazvuno ispitivanje
opisan mtd ziang prgda mg da pr bij prizndnisani infrmaija nsm bjnj. u im brj saja
iz b pras a dbijni pdai s djni za pstajanjdijagnz i frmisanj trapijsg pana.
u saj da nam infrmaij j mm dbiti anamnzm, insp-ijm, papaijm, astaijm i fninanim tstima nisdjni mram s pstiti sstiiranij dijagnsti mtd.obin s radi sitaijama ad im:
Prizn da difrniram prmaj ni dbg1.nsg sistma (dba nsa trmbza, nadatna fnijazaistaa),
Da aizjm insijntn mniantn n,2.Da ptrdim ii isjim sndarn arizitt i3.
pstjanj pstbtrmbtii sindrm,
Da ispaniram stratgij i tati irrg zaata.4.
Ultrazvuno ispitivanje je metoda koja nam u ovim dilemamauspeno pomae. Radi se o bezbolnoj, jednostavnoj, jevtinoj,neinvazivnoj i pouzdanoj metodi koja ne optereuje pacijenta.
vnsa Dppr-sngraja s zasnia na rgistranj i anaiziranjrgistrani trazni taasa. utrazna snda s sastji iz datransdjsra. Transdjsr ji mitj trazni taas trba da bdpd gm d 45 sa rnim sdm. utrazni taasi s rtjd irii stia (ritriti) nsj ri. Zaisn d brzin iaitta prta ns ri, inti nrgij ritrita, mna imns brzin frmira s aratristini rtrni taas (Dpprsift). utrazn-Dppr ispitianj nam pra mgnst za
mrnj nsi prta prnim i dbim nama.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
44/102
44
Proirene vene
Duplex scan. Crvenom bojom prikazan je tok venske krvi u zajednikoj femoralnojveni, dok je plavom bojom prikazan reverzni protok kroz insucijentno safeno-
femoralno ue u veliku safensku venu
Pri ispitianji prni na risti s psa, a trazna sndas pstaja tan iznad n. Prtni m rz n j sinrnsa rspiratrnim, a psbn sa frsiranim rspiratrnim, prtima.utrazni signa s pjaaa pri frsiranm spirijm, a gbi
pri frsiranm inspirijm, zbg prati prmna intratraangpritisa.Dppr sngrafs ispitianj dbg nsg sistma izdis ta m paj. kd mptn pstrij dbn (dba nsa trmbza) gbi s tiaj disanja i frsiranirspiratrni prta na nsi prt ji j gba znaajn snin.Za priznij drianj msta zij primnjj s mprsija
prstm p sgmntima. A j dba na prazna trnt distanmprsij nastpa pjaanj signaa nsg prta, a psdiaddatn ptisn si. ui s izm trazn snd i msta
-
7/21/2019 VENE Knjiga
45/102
45
Proirene vene
digitan mprsij naazi mptna zija digitanm mprsijms n mnja aitt nsg prta.
Insijntn mniantn n s mg primnm Dppr-
trasngraj indntiati i marirati. T j s za njiprizn raanj priim praij. Za ispitianj paijnt j sdm paj. eastina psa s pstaja prsiman dnia mniantni na. ona traba da spri rtrgradni prtrz insijntn prn n. Ptm s snda pstai tan iznadmsta gd jm pstjanj insijntn mniantn n.Iznad ps s primni snana manna mprsija na db
n. A s snda naazi iznad insijntn mniantn ndbim jasan zna rtrgradng prta, ji s iz dbi naprnsi mniantn n iji zaisi n fnini. Da bi smdbii ptn map sijntni i insijntni mniantnina mram sistmatsi prtraiti ita dnji strmitt i niana pisani nain.
Dppr-sngraja m da idntij i artrins st. u tmsaj s n pn rj dirtn iz artrijsi grana ii artrijsistabaa. krija nsg prta saj artrins st pstajsina artrijsj riji.
Dpx-trasngraja j stanj da pri prizn mrf pdat.ona prizn, sa ism spin i snzitin m da pi idmntj snimm db ns trmbz (aizaij, psg i
aitt trmba), ranaizani trmb asnijj fazi, fnij zaistaapri vasaa gd itd.
Radiobrinogenski test
Radibringnsi tst j jdna d di mtda trianj tr-mbz dbi na. Stina mtd j graianj radiatini
iztpa bringn, ji j ndan za frmiranj trmba.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
46/102
46
Proirene vene
Manometrija
Dirtn mrnj nsg pritisa j inazina dijagnstia mtda,ja s sastji baianj attra prn, db ii mniantn
vene. Izvodi se u specijalizovanim ustanovama.
Pletizmograja
Ptizmgraja j ninazina dijagnstia prdra, ja s zasniana mrnj dnsa zaprmin i pritisa nama.
Flebograja
Fbgraja (ngraja) j rntgni nain priazianja nsisda z primn ntrastng srdsta. Prvu ebograju su izveliBeberich i Hirsch 1923. godine.Radi s najgzatnijj mtdi izaiziranja nsi prmaja.Mtim, bzirm da j:1. Bna i nprijatna,2. optrja za paijnta,3. Pzana sa mgim anim i ptim mpiaijama,
primnjj s sam saj da:1. Ranij nadn dijagnsti mtd nis bi djn i/ii2. A s panira rnstrtini zaat na dbim nama.
Fbgraja s prma nain brizgaanja ntrastng srdsta dina:
Intravensku1. (ja m biti ascendentnaili descendentna),ua) ascendentnojngraji, nstrastn srdst s brizga
prn n stpaa i psti da s ppn n ng abi s priazaa njia anatmija. Pranjm ta ntrasta prsimanm smr, idntij s nsa anatmija i triaj
ntana pstrija, trmb, ii drg abnrmansti.Descendentnab) ngraja pdrazma brizgaanj
-
7/21/2019 VENE Knjiga
47/102
47
Proirene vene
ntrasta rtrgradn, z pranj rsa.Intraosalnu2. (transsan) iIndirektnu3. ( ntrast s baj pr artrij)
Descendentna ebograja. Prikazani su kompetentni zalisci povrne butne vene.
Fbgraja s m izsti stinim brizgaanjm ntrasta rzattr ji j n pasiran pnijm. osim tga, snimanj s nmra izditi srigrafsi s m primniti sin-bgraja iibinmatgraja. Sin-bgraja pra mgnst dinamig
pranja rtanja ntrasta, a i anaiziranj ns fnij z
iznj fninani tsta.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
48/102
48
Proirene vene
Indiaij za bgraj s:
Dba nsa trmbza ja s n m djn prizn1.dnisati ninazinim dijagnstiim pstpima,
Pstbtrmbtii sindrm ad pstj ini indiaij za2.rnstrij dbg nsg sgmnta.
Prna fnij dbi nsi zaistaa saj da pstj3.indiaij ra rnstrtini zaat na insijntnim aama.
Idntianj afninani mniantni na j 4.biti irri n, a n mg s ptpn dnisati ninazinimmetodama.
otrianj masirang arita pn mbizaij, ja j5.ina inii manifstna i riana.Angidispazij, artrins st, mangimi, ns6.
tazij, primarna sniana bsrza, sindrm tning (difrnijana dijagnza).
kntraindiaij za bgraj s:1. Apstn: trdna.2. Ratin: prstjist na ntrastna srdsta, dmpnzanasrana bst i drga bjnja ja mprmitj pti stats tida j mgnst dajg irrg nja imitirana.
Ostale dijagnostike metode
Pnad j npdn da s in i sstiiran prtrag, npr.mpjtrizana tmgraja (cT) ii narna magntna rznana(NMR).
-
7/21/2019 VENE Knjiga
49/102
49
Proirene vene
Flebograja: akutna okluzija, tromb je lokalizovan u
povrnoj butnoj veni
CT: parijetalni tromb donje uplje vene.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
50/102
50
Proirene vene
V KLINIKE MANIFESTACIJEVENSKIH OBOLJENJA
opti izraz bjnja na pdrazma:A. objnja prng nsg sistma iB. objnja dbg nsg sistma.
Najznaajniji inii bii bjnja povrnih venasu:
Prirn prn n (varis),1.
primarni arizitti,a)sndarni arizittib)
kmpiaij arizitta: trmbza i zapajnj2.(Trmbpbitis), rarnj, sndarn drmat zij insa raija (us nsm).
Najanija bjnja dubokih venasu:
Dba nsa trmbza (Pbtrmbsis prfnda)1.Komplikacije duboke venske tromboze: pluna2.
embolija (Embolio pulmonum),te hronina venskainsucijencija i postebotrombotiki sindrom (Syndromapostphlebothomboticum)sa psdinim otokom (Oedema),
staznim dermohipodermitisom (Dermohypodermitishypostatica)i na raj venskom ulceracijom (Ulcus venosum).
PRoIReNe PovRNe veNe (vARIceS)
Prirn prn n (varis) s da naji bi nsi
bjnja. varizn n s diatirani, istanjni, ngirani i izijaniptni nsi sdi.Pjajj s a ptna prirnja na id mr ii ra
-
7/21/2019 VENE Knjiga
51/102
51
Proirene vene
bin si i i ma safnsvene.
varizn n s d na:
1. spider (pai) nevuse-tele-angiektazijes mdiinsi nazi,predstavljaju dilatirane venule
2. retikularne n (manji arisi,ispd 4mm), prdstajaj diatiranprit iim stabima.3. trunkalni variksi, i d 4 mm,
s diatirana staba safnsi na.
varizitti s jajaj sa sdimsimptomima:
1. osaj tin i zamra ngama,2. osaj naptsti ptniama,3. entn b prmnstran iigri istima pri miranjTrba napmnti da pjdini
paijnti sa izranim ariznimnama nmaj tgb.Priim prgda paijnta sa ari-zittima ar zapaziti zna:1. Pstjanj fbtazija i ari-
zitta sa ii bz psdinimpiaija,2. entan t ptni istpaa. Napmna: sbjtintgb i bjtini naaz s pg-raaj pri dm stajanj, sdnji zagranj, a baajaaj da-
njem.
Varikozne vene
-
7/21/2019 VENE Knjiga
52/102
52
Proirene vene
Prma snnm zr razij s:
Primarni arizitti, ji nastaj zbg rn (r) iiA)stn sabsti nsg zida ii insijnij zaistaa, pri m
s db i prfratin n an.Sndarni arizitti, ji nastaj a psdiaB)
insijnij dbi ii prfratini na.
Primarni arizitti
Primarni arizitti ii prni nsi stabaa i njii ganigrana j najrasprstranjniji bi bjnja na. Pstj tri iptz zr primarni arizitta:1. vaarna insijnija2. Sabst nsg zida3. Artri-nsa mniaija
Da naji zr pja primarni prni arizitta j pp-tanj zaistaa i i ma safns n (Insftinti .sapna-magna-; Insftinti .sapna- para-), t j pri sgrisa Tr-ndnbrg. u tm saj s arizitti pjajj na iim nsimstabima i/ii njiim ganim granama.
Trunkalni variksi Teleangiektazije
-
7/21/2019 VENE Knjiga
53/102
53
Proirene vene
Varikozne vene
via safnsa na s naazi ptn na ntranjm asptptni, t s i arizitti na njj i njnim pritama manifstjna ntranjj strani ptni i natni. Maa safnsa na snaazi na atranm aspt ptni, pa s i arizitti njngsia ir spjanjm stranm ptni. Nmpiani primarniarizitti bin nis bni. ota ptnia nma. Db i
mniantn n s an.
obzirm da j snni zr g bjnja naj rdjna(nasdna) sabst nsg zida i zaistaa, n s naj pjajj prim naznaama madsti. u srdnjim gdinama ii nanpraja s i arizitti ir p ptnii i natnii. A saj tip arizitta n i, prgrsija j brza i stnzina. Razijajs imprsini arizitti d itag dnjg strmitta sa rninmnsm stazm njima. u asnijj fazi jajaj s s pizdtromboebitisasa pratim dermatolokim lezijama(m) i na
-
7/21/2019 VENE Knjiga
54/102
54
Proirene vene
raj venskom ulceracijom.Primarni arizitti prni na id mreastih (retikularnih)formacijas nt ri bi. u m saj ia safnsa na m biti
ana. Rtiarni arizitti s mg pjaiti na bi m dptni i natni. vratn j pitanj urodjena slabost zidamanjih venskih grana. Manifstj s bin srdnjim gdinama.Rt prgrdiraj pra zbijniji mpiaija, ai j njiirr nj nzaan jr s ni rtg zida, t i jtmjit dstraniti i sti s ridii.
Phlebectasiae- teleangiektazije, spider nevusi(pgrn, aii:ppai nsi apiari) jajaj s id zzdasti ii nastiptzni a j izgdaj a prirn, prpnjn i naprsni. Ni atri smatraj da s pt n radi bjnj na(arizittima) da j pitanj psbna bst na zanaza mtabizam itamina. Mg s pjaiti i a najaa zbijnijimanifstaija nsi bjnja. obin s jajaj na sa spjanjstran natni i ptni. Pnad s srtrapijm, madaimaj snst da s istm bi ja na ssdnim mstima.
Sndarni arizitti
Sndarn arizitt izazia:
Zastj dbm nsm sistm (ranij pizd trmbz1.dbi na, tmri ari, stn artri-ns st itd.)
Insijnija prfratini (mniatini) na2.urn anmaij (kipp- Trnanay i Pars Wbr3.
sindrm)
uzr pja sndarni arizitta j naj zastj dbm
nsm sistm (bin zbg db ns trmbz).
-
7/21/2019 VENE Knjiga
55/102
55
Proirene vene
Teleangiektazije
ka psdia razija s pptanj zaistaa mniantni na tada s rtrgradnim rtanjm ri razija staza prnim nama,sa psdinim arizittima. Naizgd s sndarni arizitti nrazij d primarni. Mtim, snni prgd azj na t
dgaaja: naim pr s s jaii znai pptanja dbi na, a ta psdia nastai s i prni arisi. u trnt ad s aapaijnt jai ar paran przistiraj simptmi i znai staz
-
7/21/2019 VENE Knjiga
56/102
56
Proirene vene
dbm i prnm nsm sistm. Zatn j prai da s prinj psdia n smj zabraiti zri.
Sndarni arizitti s za razi d primarni prani tm i
bm ptni i/ii natni. osim tga, asnijj fazi pstjsvi znaci postebotrombotikog sindroma.
Sndarni arizitti na bazi insucijencije komunikantnih vena(Insftinti . mmniants s. prfrants) jajaj s zbgsabsti njii zaistaa ii sabsti fasijang mtaa. Insijnijamniantni na mgaa rtrgradni t r (iz dbi
prn n). oi arizitti s irani na mstima gd s binnaaz mniantn n (ntranja i zadnja strana ptni, n-tranja strana ptni). st s jajaj mbinaiji sa primarnminsijnijm prni nsi stabaa. Mtim, treba ih imatiu vidu kao poseban problem jer je esta greka u praksi leenjepovrnih varikoziteta bez obraanja panje na stanje komunika-ntnih vena. Pri tome, insucijencija perforantnih vena je u stanju da
izazve teke oblike hronine venske staze sa velikom verovatnoom
za otvaranje venskih ulceracija.
Sndarni arizitti s pristni nim uroenim sindromima.Sindrm kipp-Trnanay aratri iprtrja ng, arizitti iapiarn mafrmaij tipa mrj prt-ina. Za razi d pmntgsindrma, Pars Wbr-m sindrm s prd arizitta iiprtrj strmitta jajaj artri-ns mafrmaij. Trba
napmnti da paratini trtman arizitta sindrm kipp-Trnanay ima dbr prgnz, dns na Pars Wbr sindrm,gd pstjanj artri-nsi sta mprmitj sp stirpaijarizitta. Ni atri rj da s ba sindrma raziit mafrma-ij istg gntsg prmaja.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
57/102
57
Proirene vene
Syndroma Klippel- Trenaunay
kmpiaij arizitta:
Trmbza i zapajnj (Trmbpbitis),1.krarnj (spntana rptra ii prda),2.Psdin drmat zij,3.vnsa raija (us nsm).4.
Pstjanj arizitta stara s za razj ita srij mpiaija,a najznaajnij s:
1. Prni trmbbitis (Trmbpbitis sprtiais)
Trmbza i zapajnj arizitta (Trmbpbitis sprtiais,
varipbitis, varitrmbsis) nastaj a pra psdia dg-trajng pstjanja prirni na. Naim, arizn izmnjnj
-
7/21/2019 VENE Knjiga
58/102
58
Proirene vene
ni pstji staza i/ii zija nsg zida, a t j idana pdga zarazj trmbz i trmbbitisa. Narit a s pjai ddatniiritiraji fatr (snst a trmbzi, prtran snanj, prda,prnaprzanj, jd insta itd.).
Naji zri pa prni na s:
ptrba i.. ania, attra, a i injija d narmana1.(ganm grnji strmitti).
prni arizitti dnji strmitta.2.stanja ipragbinsti3.
trama i infija4.
Dijagnza prng trmbbitisa bin n prdstaja prbm. la-n s primj t, rni i bna stjist inamirang (trmb-zirang) arizitta ji pstaj rn prbjn. Pnad s jdiniamaintnzin ng, d ti paijnata, paa na mstima i.. pristpa pr-idi, t j sadnna inspija isti npdna. u sajima spra-
ij (sptii trmbbitis), jaja s drtaia i fbrinst.
Prna paa, bz spraij, smatra s bzaznim, samgraniaajimprsm. Mtim, pjdin stdij s paza da s pr 10% pai-jnata prs sa prni na dnji strmitta iri na db n. aj pazan da j par pst mga i mir mbizaija pa. Zatoje neophodno da se neinvazivnim metodama, pre svega ultrazvunim
pregledom, iskljui irenje procesa na duboki venski sistem (uglavnomza donje ekstremitete).Intrsantn j da s prna paa mng iri na db n pr mniantni na, ng dirtn prpagaijmprsa d safnsi na i njii spja (safn- fmran i safn-ppitan ).Spini bii prng trmbbitisa
Jadix j 1845. gdin pri pisa migratrni trmbbitis. T j stanjpran rrntnim paama prni arizitta.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
59/102
59
Proirene vene
Armand Trssa, fransi ar, 1856. gdin pisj pzanstmigratrng trmbbitisa i maigni bjnja abdmna (Trousseau-ovznak).
ARMAND TROUSSEAU
(1081-1867)
Francuski doktor
-
7/21/2019 VENE Knjiga
60/102
60
Proirene vene
Mondorova bolest. hnry Mndr, fransi irrg, 1938. gdinbjajj saj trmbbitisa tra- pigastrian n. Bstj rta, bnigna, njasn tigij. Znaajna j jr m dsti ddijagnsti zabn sa drgim, zbijnijim, bjnjima dj.
lnj
kd in paijnata djna j nzratina trapija, tipa anjanjai.. brania, ani bzi, nstridni antiimamatrni i(and 100 mg). Miranj nij npdn. krisna j ana ptrbaparinidni rma. Upotreba elastine bandae se preporuuje
tek po sanaciji upale. u saj sptig trmbbitisa, npdnaj ptrba antibitia, sizija zaang sgmnta, z rdntoaletu rane.
Na dnjm strmitt, naprdanj bitisng prsa prmasafn-fmranm ii safn-ppitanm spj s zbrinjaa pd-zianjm i stripingm zaan safns n, a bi s spriaprpagaija dbi nsi sistm. Pnad j npdna i ptrbanismarng parina za pdn primn.
P sanaiji pa prirni arizitta satj s dnitin irrzbrinjaanj.u saj prng trmbbitisa bz jasng zra, satj s pr-trag na ipragbinst ri, a d pja rrntng, migrirajgtrmbbitisa, npdna s ispitianja na tni maignitt (zbg
mgg Trssa- sindrm).
2. Krvarenje iz varikozitetam da nastan zbg spntan iitramats rptr istanjn, drm(ip)drmitii izmnjn i istanjng nsg zida (r). s daa (mir)tramastrmitta. Minimana trama m da pr sr nprimtn, ada ipa izaz rptr arisa. o rarnj m itan da grzi
pacijenta.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
61/102
61
Proirene vene
Npr., vij Britaniji j 1971. gd. dadst i jdna sba prminazbg banan, ai ptnijan fatan, mpiaij prirniarizitta. kraarnja s mra trtirati a itn irr stanj. Sadrg stran, pra pm j izztn aa. Npdn j ne paniiti,
komprimovati mst rarnja, elevirati ekstremitet(zbg smanjnjans iprtnzij), t pasirati astian zaj. krarnj s binspntan zastai. Pnad j npdn i jdnstan, ambantn,irr zbrinjaanj.
3. Dermatoloke lezijes asna psdia mpiani arizitta.Insijnija prnm nsm sistm ddi d ns ipr-
tnzij (pin nsi pritisa). Pin nsi pritisa, sa sj stran,dovodi do otoka, ji j pt aizan gnja i pas t ni. ka i ptn ti naji trp rninm nsmzastj. A t dg traj, ptn ti s brozno menjai gbiastinst (lipodermoskleroza). crna rna zrna izaz m-isi prstr, raspadaj s, nji pigmnt mgbin s mnja i daji i ptnm ti distan ptni aratristin mr prb-
jenost (hiperpigmentacija), t j aratristin za prrznistadijm. ka trpi atrn prmn, st j pruritus (svrab), ai upale- dermatitis (dermatitis hypostatica, indurativum, ecce-
matoides), celulitis. u 10% paijnata, nagmiaa s aijm ptn ti. knan, ps miniman tram ii infij nastajrania, razjdina, t jst venski ulkus.
4. Venska ulceracija (Ulcus venosum)j trminana prmna i
ptng tia rninm nsm zastj.
Naji zr rning nsg zastja, dnsn ns iprtnzij,pa samim tim i nsi sa, s raniji atai trmbz dbina (psttrmbtsi ii pstbitii sindrm). Mtim, primarnainsijnija prfratini na, a i prni na, ta mda dd d pja nsi sa.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
62/102
62
Proirene vene
Venski ulkusi
-
7/21/2019 VENE Knjiga
63/102
63
Proirene vene
vnsi s j tipin aizan mdijang gnja. Pnad,d sabsti ma safns n, s s m naaziti i spjanjggnja. vnsi si s raziit iin i bia, naj piti,
pnad bzbni. ona a j aratristin izmnjna zbg ranij
pisani prmna (prrzn stanj).
Levo: lipodermoskleroza
Desno: venski ekcem
karatristin j iin taranj i zajianj sa. Sndarnbatrijs infij taaj zajianj. Mada j nj dgtrajni t, rt s fatan mpiaij tipa amptaij strmitta,sptig a ii nastana arinma- Majrin s.
Najanija star d pja bi g sa ptni j da s trijzr, dnsn da s drdi da i j s vaskularnogili nevaskula-rnogpra. vasarni si mg biti arteriskog, venskog, ii
-
7/21/2019 VENE Knjiga
64/102
64
Proirene vene
rt, limfnogpra. Artrisi si s izazani insijnijmartrija ng i nji nj ima primat. Zbg tga j papaija artrija,mbinana p ptrbi sa snijim dijagnstiim prdrama,bazna d pja sa. Pstji mgnst pja meovitih,
arterio-venskihsa.lnj j dgtrajn, mpsn, st nspn.
Npdna j astina bandaa, a i prijanj sa z trtman drmatim prparatima (rtistridi, antibitii, patrmbin).Sistmsa primna ttraiina j ma spna nj nsisa, a pdrazma s prmna antibitia na sn naaza brisa
i antibigrama.
S igijns-dijtts mr j s prprj za prnij inj nsi bjnja s pdrazmaj. Pjdini atri smatrajda brinitii, prstagandini, trnta i antisidansi imaj sj mst sanaiji nsi sa.
Treba naglasiti da samo hirurke procedure mogu ostvariti dva
osnovna cilja leenja, odnosno izleenje ulkusa i spreavanje pojave
recidiva. Sam s praijm psti spraanj nsg rsa,ji j zr nastana sa. Ako je uzrok venske hipertenzijeinsucijencija povrnih vena, iste se veoma jednostavno i usponooperiu.Naast, insijnija prng nsg sistma j najrizr ns iprtnzij i nsi sa.u saj insucijencijeperforativnih i dubokih vena,ji s ganm jajaj inij
prasi, sutina operativnih metoda se svodi na prekidanje patolokogtoka venske krvi kroz spojne (komunikativne) vene.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
65/102
65
Proirene vene
VI TERAPIJA POVRNIH
VARIKOZITETA
Trapija prirni na dnji strmitta zaisi d bima i stpnazaansti nsg sistma patim prsm. Gani patispstrat insijnij sa tri nsa sistma (prng, mniantngi dbg) j staza i nzii rs ri. kmptan trapijsi fattrba da bd smrn a tanjanj staz i spraanj rtanja tari brntg d zig. lnj primarni arizitta prngsistma j irr. Mtim, irnjm prsa drg d nsg
sistma i brnt, stara s ptrba i za drgim trapijsim ftima.Naj primnjiani mtdi nja s mg pditi na:
Konzervativne mereA)Injin trapij (Srtrapija)B)hirr njc)
A. KONZERVATIVNO LEENJE
knzratin nj j najstariji mtd nja. Pnad s nritinristi sitaijama ada trba ptrbiti drg mtd nja. Mtdnzrating naina nja prni arizitta s:
astina mprsina bandaa1.primna mdiamnata2.primna igijns-dijttsg rima i atiiranj miin-3.
ns pmp.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
66/102
66
Proirene vene
1. elASTINA koMPReSIoNA BANDAA
hiprat, ta mdrn mdiin, pri prprj ptrb mpr-sin banda trtman arizni na, d czs prm
star r risti anni zaj za nj nsi sa. D danas jptrba astin banda staa najbji i najrainaniji mtdnzrating nja.
Hipokrat, otac moderne medicine Celzus
M biti primnjna a snni ii dpnsi mtd nja pratin
trtirani bsnia ii ni ji s ni srzantnim srdstima.Spjanja mprsija ja s psti nnjm astin bandaptpma nsm sistm ng mprsijm prirni na,prnijm ta i amaij intrstiijan tnsti, a aaai rad miin pmp ija j aija stinsa za ns iraij.ona ta smanjj ns staz i iprtnzij prnim nama.Spraa irnj arizn izmnjni na i razj trni prmna
mi tia ptni, a ta ptpma i imfni prt.
Danas s nj arizn bsti ptrbjaaj razni mprsini
-
7/21/2019 VENE Knjiga
67/102
67
Proirene vene
zaji, ji s prizd s raziitj irin i dini, sa raziitimprimsama gm, d ga im zaisi stpn rstgjisti. kaa s fatmprsij psti ps pstajanja zaja zaisi d rst zajngmatrijaa, d stanja artrijsg, nsg i imfng sistma ng, a
i d trniransti miia.
Zavoj se postavlja ujutro u postelji, na eleviranu nogu, d j nmata na nzi ii j t nznatan. Zaijanj pinj d prstij stpaa.A s i prsti dmatzni, zajm trba i nji prriti. Pstajanjzaja na stpa j rn, ta da nardni rg n pria i d
pin prtdng rga. Pr sng zgba prijanj s baja
spiran id smi. Ispd i iznad na zaijanj s nastajarn. Pritisa prsimanim dima ptni trba da jnt sabiji ng distanim. Priim pstajanja zaja mra sditi rana da pjdini pji n bd si zatgnti. Trbatiti da s zaj pstai jdnamrn. Naj s psa stajad ra ptni, a p ptrbi m s zaiti a nga d ispdprpn. Za dziranj mprsij j ptrbn drn isst, paj npdn bsnia biti a s zaj pstaja d j j ambanti d ara. Npdn m j priti drna bjanjnjai tnii pstajanja zaja i znaaj njg ptrb. Psbntrba nagasiti znaaj pstajanja zaja jtr d j j bsni pstji, i sidanja t .
Pritisa zaja s mra priagditi nm paj ji bsni t dana naj zazimati. ui bsni mra da d stji
mst ii da ng t sdi, pritisa zaja mra biti nt naganijia n bi bi nprijatnsti t dana.
A j paijnt stji na zaj ii pstji ni zapajnsi prs na ii ptnm ti, m s pr staiti gaza, ann ii pamn
patn, a zatim zaj. Pn trapijsi fat mprsing zaja spsti prainim namtanjm banda, npridnim nnjm
rmnsi dgm intra. Saa da paijnt trba satatirtanj, im s atiira miina pmpa ja igra gan g
-
7/21/2019 VENE Knjiga
68/102
68
Proirene vene
zigiji ns iraij. eastini mprsini zaj s primnjj nj ns insijnij izan, a jdini id nja ii djst sa pratinim i injinim trapijama. u s primnjj
ps praij na ii srtrapij, ada s staja j na prainm
st, t spraa ntan mpiaij, a mgaa bsniran atiaij.
Pznat j da s in bsnia arizna bst razija na b ng.obin j bst dminantnija na jdnj nzi, ja s pra i pri.u taj sitaiji j npdn pstpratinm t bandairatib ng. Ps praij bsni iz pradani razga i tdi
prisan ng, pa za rm rtanja tin ganm prnsi nanprisan ng. u pt s t ini ssn a asnij iz nai. odprinsi brm razj bjnja na nprisanj nzi, pa zbg tgatrba i nj bandairati, pt astinim zajm a asnij s zajm zamniti astinm arapm. Nnj asting zaja pspratini intrnija na ngama j npdn bar tiri ndja,ps ga s zaj m zamniti astinim arapama i arta drdi.
Potkolena elastina arapa
Pravilno plasiranje elastinog zavoja
-
7/21/2019 VENE Knjiga
69/102
69
Proirene vene
elASTINe ARAPe
eastin arap imaj sji dbri i i sbina dns na astinizaj, n bzbdjj an mprsij na ngama, ai stm
ptrbm gb astiitt. Prizd s ta da imaj staan bi i dadbr na na ng. arap s pjaan prd sng zgba,gd j i naji pritisa. usd brjni prta ng arap ba nam mst naji gb astiitt, t m di d razja dmai drgi sbjtini tgba. u zaisnsti d aizaij arizittapstj dni i ap arap, j r mprsij na stpa iptni ii na ng.
Ndstata arapa dns na astini mprsini zaj j i tm t n bzbj adatn mprsij na rginima gd imaprirdni dbjnja. kd in bsnia ji ns astin arapna tim mstima dazi d razja arizitta, jr ndstaj anamprsija. Zbg tga j prprji d primn astini arapaa dbjnja ppniti atm, ii drgim mim matrijam, a ts mi jastii, da bi s izbga a njnja psdia. o j dbarnain za bzbdjianj a mprsij na i natni. Pznat
j da s sti difzni arizitti na b ng, narit bsniasa psttrmbbitinim sindrmm, ada s arisi mg pjaiti isprapbin. kd ai bsnia j mng pratinij i asnijnnj a-p arapa.
2. PRIMeNA MeDIkAMeNATA
u nj prni arizitta primnjj s mngi mdiamnti,ija j asnst st distabina, granina i indiana sam pjdinim iniim stanjima.Mdiamnti s primnjj an, prran ii parntran.
a. Lokalni medikamenti id masti, pasta, a s primnjj mngim nsim bjnjima.
Naj s primnjj prparati ji sbi sadr parin raziitimdzama. krisni s i itaminsi prparati, a p ptrbi s rist i
-
7/21/2019 VENE Knjiga
70/102
70
Proirene vene
rtistridn masti, prtitii prparati, a i antibitii.lani prparati s trjaaj par pta dnn.
b. Peroralni lekovi s primnjj daanjm na sta, a parntrani
daanjm ptn, mii ii n.Sptina paa prni arizitta zata primn antibitia. usaj naprdanja prng trmbbitisa prma dbm nsmsistm, pnad j npdn ptrbiti ni d prparata parinaza ptn primn.
Prran s naj ptrbjaaj antiagrgaini mdiamnti
(atisaiina isina 100 mg), a i srdsta ja imaj nprt-tin djst. Di niz gdina s primnjj prparati ji ptpmafnij apiara i dj pra smanjianja ta. oni smanjj
prpstjist apiara, pjaaaj tns nsg zida i smanjj tspraanjm nagmiaanja mijs tnsti. vma spnntnin i mr danj imaj anidni prparati,m jima, zbg sg antang nprtting sjsta,zavidno mesto zauzima Detralex.
DETRALEX
Detralexj mirnizirani i prini anidni driat.Flavonoidispadaj mijs grp sa i d 100 raziiti spstanibijng pra. uptrba anida ima dg tradiij.
Detralexje ebotropni leksa dazanim n-tninim i mr-im danjm. Indian j za trapij nsi bjnja a ts rnina nsa insijnija (hvI) i mridan bjnj.Detralex, mirnizana, prina fraija anida j smi-sinttsi btrpni ij s atin mpnnt1. mirnizani dismin (90%) i2. spridin (10%).
-
7/21/2019 VENE Knjiga
71/102
71
Proirene vene
Hesperidinj traan is rstRutaceaec auranteaeiz grp itrsa,ma, nzr pmrand ja s gaji i si paniji, Srnj Afriii Kini. Diosminpripada prdii anida.
Detralexj a za prran ptrb rgistran ini draaerp, Afri, Azij i Jn Amri bi tabta d 500 mg.Mirnizaijm atin spstan j pstignt smanjnj iinstandarni stia d 20 mirna d manj d 2 mirna. Zahva-ljujui mikronizaciji, detralex ima bolju i bru apsorpciju i poveanu
bioloku raspoloivost, to doprinosi veoj klinikoj ekasnosti.Detralexs risti peroralno. hidrsiirani anidi s absrbj iz
digsting trata. Apsrpija s znaajn paa sa mirnizaijmsbstan.
Farmadinamsi fti
Detralexj sbstana sa dazanim veno-toniniminm i hemo-reolokimdelovanjem.
Na eksperimentalnim modelimas dazani i farmadinamsifti, ji s asnij ptrni klinikim studijama.
Detralexima pjan ina na mdinams prmn pri rninjnsj insijniji prevencijom otokai ubrzanjem razvoja kola-teralne venske cirkulacije.
Na animanm sprimntanm md s paza da pdzia-nj iijaan n d itinja j s dbijadetralexprrjmanj panj pritisa nsim sgmntima distan d pdzi-anja ng d ni j nis dbija. T dazj dadetralexd bstrij nsm sistm pbjaa mdinams mp-nzatrn mgnsti.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
72/102
72
Proirene vene
Detralexpoveava kontraktilnost venskog glatkog miinog sloja,im s psti bj pranjnj diatirani nsi sda. u sp-rimnt, na izanm sgmnt dnj n a paa praana
j ntratinst gati miini ija zid n zaisnsti d
adrnaina. u itinja j s trtiran anidima trajanj ntraijs prdi za 10-19 %. uina a s pripisj inibiiji kateholamin-o-metiltransferaze, ja razgraj atamin.
Detralexima uticaj na fosfodiesterazu.detralex inhibira fosfodieste-razu nzim ji razgraj iini adnzin mnfsfat (AMP).lan panj nntraij AMP-a izaziva relaksaciju glatkih
miinih elija u ratarama, j s zbg tga fninandilatiraju.
utiaj na dinami miriraij
u sprimntima na paima s izazian prmn prdmiriraij daanjm rfrma i sa zranjm. Priim basprimnta d j d pan prpstjisti apiara. uis itinj pr tga dbi anid prptanj apiara p iridaijii rfrm j bi znaajn manj ng ntrnj grpi. Zatitnitiaj j bi srazmran dzi primnjng a. u sprimntima napaima j dazan da paa tprnst apiara na raziitmdinams strs. Na taj nain s smanjj mgnst titnja apiara i pasnst d raarnja.
Prti-zapajnsi fat
u sprimntima na paima j dazan zatitni ina a prizapajnsm dgr na raziit nadraaj. Antiinamatorni efekats tmji na i manizama. u sprimntima na itima paas paza da pd tiajm anida dazi d smanjnja prizdnjsbdni radiaa. Priim sprimnata sa assanm, ji pr
nastajanja prsti radiaa ddi d rn bsti, dazan j zatitniuticaj Detralexa ji s tmji ratn na smanjnm nastajanj
-
7/21/2019 VENE Knjiga
73/102
73
Proirene vene
sbdni radiaa. u ispitianjima na itinjama j dazan daanidi smanjj nastajanj prstagandina, pr sga PGe-2, PGF-2-afa i trmbsana B2, ji s pznati zapajnsi mdijatri. Zat jzapajnsi dgr d itinja jima s daaidetralex i potom
izazai zapajns raij manj izran ng d ni j nisdbii. Antiinamatrni ina Detralex-a s paza smanjnjbrja granita, imfita i marfaga pazmi.
Interakcija leukocita
sa endotelom.
Vezivne molekule na
membrani leukocita i
endotela.
Venska hipertenzija izaziva
oteenje kapilara i imamaciju.
Detralex spreava interakciju
leukocita sa endotelom.
Citoprotektivno delovanje
Fanidi dj zatitn na mmbran ndtni ija i ta smanjjin raziiti tsina i radijaijsa tnja. Pstj i dazi da ti
i stabiiziraj i mmbran mitndrija i izzma i spraajatiz ij priim djsta nsi. vratn dadetralexpriimrnini bjnja inibira sbn izzms nzim.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
74/102
74
Proirene vene
KLINIKI UINAK LEKA I INDIKACIJE
Hronina venska insucijencija (HVI)
hrnina nsa insijnija j zbijn, rnin, prgrsinbjnj j pdrazma ns staz strmitta, naj na baziranij db ns trmbz (zija ii stnza nsg mnasa insijnijm zaistaa). Paijnti ji imaj hvI trba da s d najraniji stadijma bjnja da bi pai da spr ii smanjasnij mpiaij (dm ng, sndarni arizitti, ridiantnitrmbbitis, prmn na i, drmipdrmatitis ipstatia i na
raj nsi s).
Si simptmi i znai hvI ti na stpn atinsti paijnata i njiaitt ita.Prmn prifrni rni sda spadaj m naj rnin
bsti srdnjm i starijm itnm db. M zrima prajbsti prni i dbi na, d s bsti imfng sistmar. M nsim bstima s na prm mst arizn prmn
prni na ( 50% ppaij). Simptmi i znai hvI (r-nin ns insijnij) s dttj 15-20% pt ppaij.vnsi s a najzbijnij mpiaij hvI naazim d 1%stanovnitva.
vi trapijsi pristpa i nji mbinaij s danas na raspaganjza prnij i nj hvI: prmna naina ita, farmaa
trapija, mprsina trapija i irr mtd.
Detralexj paza znaajn djst na simptm i zna hvI im brj inii ispitianja, z din pdnjist. l s
paza dtrnim d primarni a i d sndarni prmaja nsm prt.
u ij klinikoj studiji(prsptin, dp-sp, ntrisan,randmiziran ispitianj), j s dizajnirai i spri cspit i
-
7/21/2019 VENE Knjiga
75/102
75
Proirene vene
saradnii (1989) 90 paijnata j bi pdjn d grp: grpa naDtrax 2 tabt dnn, i n-mirnizanim dismin tm damsa. Rztati s pazai 30% tanjanj simptma hvI(t, rni, ijanza, b ngama, rina, parastzij i saj
tin ngama) d paijnata ji s bii na trapiji sa Dtraxm prnj sa grpm ja j bia sam na dismin.
u stdiji j j spr Git sa saradniima,detralexj pa-za dbrdugorone rezultate, signiatn i nstant pbjanjsimptma nan jdngdinj trapij.
kinii rztati stdij RelIeF s ptrdii asnst trapijDtraxm, ji j d d statistii znaajng tanjanja simptma iznaa hvI, nzaisn d prissta nsg rsa na pt trapij.Kliniko poboljanjei popravljanje procene kvaliteta ivotabi jdran dgm prid.
Antiedematozno dejstvo
Jdan d najznaajniji znaa hvI j dm.
esprimntan i ini stdij s paza da anidima mmspriti ii smanjiti nastana zapajnsi i ta nzapajnsi dmai da s asni i d dma sa mam i ism nntraijmproteina.
Detralexddi d znaajng smanjna dma nan 2-3 ndjnja. P idanj nja traptsi ina pstpn nstan zani ndja. Priim nja psdia hvI j aan antidma-tzni fat. Antidmatzn danj Dtraxa s tmji na raziitimmanizmima:1. panj nsg tnsa i sa stimisanjm ta ns ri saprifrij,
2. smanjnj prpstjisti apiara i transdaij3. stabiizaija mmbran apiara sa anjm ndtn fnij.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
76/102
76
Proirene vene
kd zapajnsi dma j najanij zatitn danj na ijndta i inibiranj prstagandina ji nastpaj zi mdijatrazapajnja. Si ini a pbjaaj miriraij i spraajnastana t mirangipatij.
u prsptinj inij stdiji, j s spri larnt, Giy i Frix(1988) pran j pr 200 paijnata sa trapijm Dtraxm iipabm. Nan 2 msa trapij, znaajn smanjnj bima anaj dazan grpi paijnata na trapiji Dtraxm.
u RelIeF stdiji, t ng j mrn pm lg-o-Mtra. Paijntisa ii bz nsg rsa s primai Detralex, 2 tabt dnn, tm
6 msi. u b grp paijnata (sa ii bz dazang nsg rsa)bim ng s znaajn smanji d pta ispitianja, i t smanjnjj bi prgrsin d raja ispitianja.
Trapija nsg sa (s nsm)
Trn prmn na i prdstajaj znaprdai zna hvI isgri prmaj miriraij na bazi rnin ns staz, saii bz pratg ipstatsg drmipdrmitisa.
Najta trminana psdia hvI j nsi s. Nastana nsgsa j psdia zastja ns ri na prifriji sa psdinimtm i irrzibinm badm miriraij.
lnj nsg sa pdrazma prd spjanj mprsin
trapij, sadnng prijanja i ntang pdzianja m-niantni na i nj sa nidima.
Ginsi i saradnii (1999.) s dizajnirai i spri i prsptin,mtintrin, ntrisan, randmiziran stdij, ujn j 140paijnata sa hvI i nsim sm. Jdna grpa j primaadetralexz standardn trapij. Drga grpa bia j sainjna d paijnata
ji s bii sam na standardnj trapiji. Dziranj Dtraxa j bi 2tabt dnn i stdija j trajaa 24 ndj.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
77/102
77
Proirene vene
1. vnsi s dijamtra manjg d 3 m j bi zan pr 71%saja grpi na Dtrax d j grpi sa sam standardmtrapijm bi zan 50%.2. vnsi s dijamtra izm 3 6 m, bi j zan 60%
saja grpi na Dtrax, d j grpi na standardnj trapijibi 32% zani sa (p
-
7/21/2019 VENE Knjiga
78/102
78
Proirene vene
u sprimntima j dazan panj ntratibinsti gatimiini ija. Na taj nain bi anidi paai prt rz prstalimfne sudove.
kd rnini dma sa trnim prmnama na i an j danjanida na miriraij.
kntrisan ini stdij s ptrdi da anidi znaajn sma-njj dm strmitta d sba sa tnjim imfnim prtm.Rdija ta s d imfdma rgistrj za ni msi, d datni dma j s psdia zija ii pratini zaata pbjanj
najstaj dma i mng bj j izran. Smanjnj mna i bimastrmitta pd djstm anida (Detralex) j anaiziran i dimfdma ji j psdia irrg dstranjianja dj. kd inspn ni bsnia s nsta trn prmn rdijmta. ka j pstaa ma, paa s prtjist zgba ismanjii bi. kinii fat mirnizirani anida (Dan 500)s paza pzdan dbar nj imfdma grnji strmitta,z imfsintigrafs daz.
lnj atng mridang sindrmaAtni mridani sindrm bata sp simptma ji aratri:nastajanj pnja i ba prd ansa ji s paa priimdfaij. B i an iritaij prat i srab i gri. Priim prgdas naaz an zapajns prmn (rni anitis), a ntan irarnj.
Mirnizirani driati anida imaj sd pjn in:
Sanaija ani zapajnsi prmna1.Rdija trajanj i intnzitt ba2.Zastajanj rarnja iz mrida3.Rdija ani mpiaija (trmbza i praps)4.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
79/102
79
Proirene vene
Detralexj paza asnst nj mridang bjnja im brj ntrisani inii ispitianja.via prsptina ntrisana stdija jia j 100 paijnata saatnim napadm mridang bjnja. Bsnii s randmizirani
d paran grp i ni Dtraxm ii pabm dp-spjntrisanj stdiji.detralexj prmnjian dzi 3 tabt 2 ptadnn pra 4 dana i 2 tabt 2 pta dnn sda 3 dana.upn pbjanj simptma j bi grpi na Dtrax ng grpi na pab d 2 d 7 dana. kinii znai anang dismfra iba s bii pbjani b grp sa znaajn im inm grpina Dtrax (p
-
7/21/2019 VENE Knjiga
80/102
80
Proirene vene
Atni mridani sindrmu dsadanjim stdijama s bi ptrbjn is dz anida:pri 3-4 dana p 3 000 mg/dan,sd 3 dana p 2000 mg/dan.
odnsn, pra 4 dana p 6 tabta (3x2 tabt), sda 3 dana p 4tabt (2x2 tabt) i trapija s najstaja sa 2 tabt na dan.
Dtrax mbinj din ini asnst i pdnjist.
opisan j sam ni njni fata (gastrinststinani) sapdjdnam pjam a pab grpi, ji nis zatai prid
terapije.
Nma intraija sa drgim ima.
espirimntan stdij na itinjama nis paza tratgn ftniti j zabn bi aa ttan fat d jdi.
Dojenje:u ndstat pdataa ji s ti difzij rz m,djnj nij prprji tm trajanja trapij.
Nma dazani ntraindiaija za ptrb Dtrax-a.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
81/102
81
Proirene vene
Zakljuak
Adatna trapija Dtrax-m (mirnizirani anidi) pr-nira prgrsij hvI i smanjj rizi d mpiaija hvI.
Dtrax j daza ini asnst trapiji hvI siminiim stadijmima bjnja.Dtrax tanja zna i simprtm hvI, a najtim stadi-jmima bsti (sanaija nsg sa).u ntrisanim iniim stdijama s paza da trapijamirniziranim anidima tanja zna i simptm atngmridang sindrma.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
82/102
82
Proirene vene
3. U spektru konzervativne terapije moemo naglasiti i ulogu:
eaij ng, izbgaanja pasing stajanja i sdnja sasptnim ii prrtnim ngama.
Rdij tsn tinjPrnija pstipaij (zatr, nrdna stia) nnjm
najmanj 1,5 tnsti na dan, z nzmiranj ran bgatanastim matrijama.
Izbgaanj nnja isi ptptia- idan 3-4 m.Izbgaanj nnja tsn d (npr, farmri, rsta,
aia...).
Izbgaanj ptrb ntraptini rmnsi srdstaa. Izbgaanj dirtng izaganja prirni na snjtpti, izbga anj rinja r d i sa za dpiaij,saune....
Prprj s mrna zia atinst, pianj, njabiia, tnja, ps. Sa drg stran, trba izbgaati tnis, s,dbj, ar, bdi-biding, a i sin atinsti j dd
d pnjn ns iprtnzij i diataij zida n.Prprj s tiranj ng naizmnin adnm i mamdm, i pta dnn. (hadn rm, a i adna dabaaaj simptm nsi bjnja).
Priim dg sdnja i anja, satj s prti stpaagr-d (atiiranj miin pmp).
Priim spaanja, ng irati (pdii) za 10-15%.Prprj s mrna masaa ng, d stpaa prma
prpnama (izz atnj pai dbi ii prni na).
B. SkleRoTeRAPIJA
Pd srtrapijm s pdrazma brizgaanj (injija) sr-zantng agnsa n radi izazianja iritaij, prifraij zing
tia i bitraij mna n. Prdra j dna pras 1920.gdin. Prdstaja atrnati irrm nj, ija j prdnst
-
7/21/2019 VENE Knjiga
83/102
83
Proirene vene
tdi rmna, ni tanja, a i radnj spsbnsti trtiraninpsrdn ps prdr, ii najasnij d 24 sata.via prdns za bsnia j t s aj trtman ini sprdiambantn, t znai da s tdi radn rm, a trtirani ta i
mdiinsi radnia, spitaizaija nij ptrbna, a nansijsi fat jta znaajan. Tnia apiaij j taa da p zarnm nj nstaj niai iji t j sa aspta stti, narit za n znaajnaprdnst, pgt za ia ija prfsija t n dzjaa.
Skleroterapija
Radi spa srzantn trapij i izbgaanja sti piaija,ndna j primna strg stanim sajima (najmai arisi i stts tangitazij), z rinj bsprrntni.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
84/102
84
Proirene vene
Indikacije za primenu skleroterapije:
tangitazij (spidr nsi)1.manji arisi ( 1-3 mm)2.rezidualne i recidivantne vene posle operacije3.manj rn mafrmaij (npr. sindrm kipp Trnanay)4.rarnj iz rptrirani arisa5.
Sy. Klippel-TrenaunayTeleangiektazije
-
7/21/2019 VENE Knjiga
85/102
85
Proirene vene
Kontraindikacije za skleroterapiju:
trdna1.zbijn sistms bsti, npr maignitt, srana2.
dmpnzaija itdstarost3.insijnija artrija ng4.argijs bsti (npr. Brnijana astma), a i argija na5.
srzantn srdstprni trmbbitis i trmbza dbi na6.zimanj antiagantni a7.
prmrna gjaznst8. atni itis9.10. iniiranj aris ji dirtn mniira sa magistranmvenom
Pr brizgaanja srzantng srdsta npdn j da s nga ira,
da bi s na ispraznia. Ps injij mijsg iritansa, bazna jmprsija, naj astinim zajm ii arapm. Ps trtmanas pdrazma bsprrna tata injing msta.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
86/102
86
Proirene vene
Komplikacije skleroterapije:
iprpigmntaija (ptamnjnja ). sta mpiaija, 1.16% paijnata ima ptamnjnj zran napjanjm
msidrina, ji nastaj d mgbina ps raspadanjarni rni zrnaa. obin s pai ps 6-12 msi.
nrza .2.argis raij. vma rt, d paijnata argini na3.
srzantn srdst, m s pjaiti ani t (angidmi rtiarija) ii brn spazam i anaatia raija.
prni trmbbitis.4.
brizgaanj artrij m izazati trmbz, distan5.mbij ii an nrz zida artrij.trmbza dbi na i pna mbija.6.
c. oPeRATIvNo leeNJe
opratin nj j ganm mtda izbra d prirni na.Izan pstjanj primarni arisa j indiaija za praij.Postojanje tromba dubokih vena, koji u meuvremenu nisu reka-nalizovani, onemoguava operaciju povrnih vena, jer one u toj
situaciji postaju jedini funkcionalni prohodni deo venskog sistema.
Da i m s diti za praij i j, zaisi d mngi fatra:
stpna izransti i prstrnsti arizitta1.din trajanja bsti2.itni sa i naia3.dba ita4.fninang stanja rgana i njii sistma i spsbnst za5.
operaciju
-
7/21/2019 VENE Knjiga
87/102
87
Proirene vene
INDIkAcIJe ZA oPeRATIvNo leeNJe
Gnran indiaij za pratin nj s na stanja nsg sistmaja s prgrsina sjj iji, a t s:
saj tin, b, gri, stjist ii srab1.znai ns staz, pigmntaija, drmatitisi, indraija ii2.
sii arizitti3.pnad prni trmbbitis prni na4.spntan rarnj iz rdirani arisa5.
prntina trapija madi bsnia6.
koNTRAINDIkAcIJe ZA oPeRATIvNo leeNJe
nstitinan bjnja sa m prgnzm1.artrijsa zina bjnja dnji strmitta2.
dma starsn dba sa nmpianim arisima3. atna psttrmbbitina stanja4.trdna sa abnrman diatiranim nama5.stnzina gjaznst ja j prana panim6.
irrim rizim
Pr praij npdn j da irrg in marira (bi) ariznn, j biti dstranjn. obaanj s ri d paijnt stji,dtprnim mastrm.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
88/102
88
Proirene vene
Obeleeni povrni variksi
ANeSTeZIJA
opraija arizni na s na izdi spinanj i pidranj(pridrana) anstziji. T s rst rginan anstzij, pri jj jpacijent svestan za vreme operacije. kd spinan anstzij anianstti s brizgaa sbaranidani prstr, d s pri pridranjanstziji anstti brizgaa istimni prstr (pridrani, dnsn
pidrani prstr ini prstr izm dr matr i pristma spinanganaa). Pmntim prstrima s pristpa transmban.
Naja mpiaija spinan anstzij j postspinalna glavobolja,ja s jaja ni prnata prdra. ustast j prpri-nana iini ig, a brnt prprinana mirovanju i hidraciji
paijnta pri 24 asa ps prdr. kd ti gabja prim-
njj s brizgaanj dsta miiitara atgn (paijnt) ri -blood pach.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
89/102
89
Proirene vene
Ubrizgavanje anestetika u peridutalni prostor
-
7/21/2019 VENE Knjiga
90/102
90
Proirene vene
Naim, smatra s da pstspinan gabj izazia gbita r-brspinan tnsti (tnst ja ba mza i mn mdin).krni gra zatara tr na dri, spraa daji gbita tnsti inrmaizj pritisa sbaranidanm prstr.
Spinana anstzija bira inraij mran bi, t primnai iina tnsti ptm infzija m da dd d distenzijebeike, t zata pasiranj rinarng attra.Spinana anstzija bira simpatii nrni sistm, t m di dhipotenzije (pada artrisg pritisa), a iptnzija m da przrjmuninu i povraanje.kmpiaij pridran anstzij s ist a d spinan, sa iz-
ztm pstpnin gabj.
Pacijenti kojima se izvodi spinalna i epiduralna anestezija se uvekpripremaju isto kao i za optu anesteziju, u koju se po potrebi
pacijenti mogu uvesti.vis pdzianj i safns n s m izsti lokalnojinltrativnojanesteziji.Pt s prtdn ba si ptrbni pstpi, bsni s pstaja napraini st j pziiji na ima. Pjn j, a j izdjida za rm praij nga bd a irana, jr s ta n nangama znatn manj pn, a pritisa s sdi na n. o j nbinan zbg bj ntr rarnja, a i manjg gbita ri.
Tmpratra prainj sai n trba da bd si isa jr tptadprinsi ptj azdiataiji rni sda, a t m rztirati
im gbitm ri.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
91/102
91
Proirene vene
VRSTE OPERACIJA
hirr prdr na nama dnji strmitta s d na tri sd
grp:
opraij prni naA)opraij mniantni (prfratini) naB)opraij dbi nac)
U hirurgiji povrnih varikoziteta nogunaj s zastpjn sdtiri rst praija ( pr tri pripadaj praijama prni na):
visoko ligiranje i presecanje1. i safns n na njnm fmran n , z krosektomiju (igiranj i prsanjprita, bin 4-6).
is pdzianj z2. stripingsafnsi na (safntmija
z pm stripr-a; ng. strip- si, saiti, stripping)punkciona avulzija3. - stirpaija arizitta rz pjdinaninizij (btmija).
ligiranje i presecanje inkompetentnih komunikantnih vena4.j pzj prni sa dbim nsim sitmm, a j snaj aizan na ntranjj strani ptni, narit dnjj trini (kti prfratri).
Izbr najbj prdr bi sam pjdinanm saj trba das zasnia na brijim prpratinm dijagnstim ispitianj.
1. visoko ligiranje i presecanje velike safenske vene na njenom uuuz krosektomiju.
oa prdra j jdn i sastani d stripinga i safns n.
Inginana inizija s izdi id pprn ii s inizij par santi-mtara ispd prjij inginan z ( isini ng nabra), a
-
7/21/2019 VENE Knjiga
92/102
92
Proirene vene
mdijan d pziranja artrij fmrais, dini 6-8 m. u inisaja aa inizija mgaa dbr spraij i safnsn, njng a i njni grana. Prprisanj s tr nastaja d
prn fasij. via safnsa na s naazi npsrdn ispd fasij,
pra s s prma fssi ais i n fmrais. Pt smsa sigrn nstatai da s radi ni safni, dnsn njnmganm stab, ista s ata da pana i prsa. S njn prits tad paji isprpari i pd (rstmija). ui bija d pmnti grana stan npdzana, m di d rrntniarisa ji zataj nanadn intrnij. Ptm s sprisafnfmran , fmrana na s jasn idntij i izaizira.
vna safna s prsa npsrdn iznad a fmran n.Prsimani patrja s igira sbdnm ii a-igatrm.
Preponski rez za krosektomiju. Skica za Stvaranje Adama, Mikelanelo Buonaroti.
Gore u uglu: Stvaranje Adama, Sikstinska kapela.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
93/102
93
Proirene vene
Pritoke velike safenske vene u blizini
safeno-femoralnog spoja
Incizija za premaleolarni pristup
velikoj safenskoj veni
2. striping velike safenske vene
P injnm igiranj i rstmiji prpni, drga inizija sizdi npsrdn iznad prdnj stran ntranjg masa. via
safnsa na i npsrdn ispd , idntij s, isprpari,prs izm da pana i distani raj s igira. Priim prparisanjadistang da safns n trba bratiit panj na prati nr,nrs safns. Safnsa grana fmrang nra prbija dbfasij isini na i pridrj sij safnsj ni, pajti iza nj. Nervus safenuss zatim pra nad bism dns sanm, daji ni ni grana, j rtaj safns n dnj ptni. Taa biza dns, m rztati prdmnra priim iznja stripinga, t s pstpratin manifstjispadima snzibiitta.
Zatim s pristpa anj dgi sibini stripra i safn-s n. Za dstranjianj i safns n stj nam na raspa-ganj snd raziit din i sa dijamtrm gai d 2-5 mm. Sndas m diti n rtrgradn ii antrgradn. P mgnsti
trba ristiti snd sa t manjm gaim jr s ta manj trama-tizj safnsi nr i n ti. st j nmg snd pasirati
-
7/21/2019 VENE Knjiga
94/102
94
Proirene vene
m dinm isafns n, jr nanjj pjdini sgmntimg biti ptpn
bitrisani zbg ranijprang trmb-bitisa. u taj sit-aciji dodatne incizije
mg biti istrrisn. omgaaja pasiranj stri-
pra i safnsn, a istrmnmgaaj pd-zianj njni igrana tj zni.viasafnsa na s modstraniti u celini ili
u pojedinim njenim
sgmntima.
Poto se striper plasirao
n safn, pri-stupa se odstranjenju
prni arisa (pu-nkciona avulzija - e-
bektomija) ii ntanj disekciji i podvezivanju insucijentnihperforantnih grana.
Pr izanja stripra npdn j ng bandairati astinim zajm,da bi s smanji rarnj.
Pt j stripr izn zajdn sa nm safnm magnm, npdn
j prntrisati ist i staniti da i j na m dinm dstranjna.ui nij, npdn j rintrnisati i dstraniti j ini.
Predeli mogueg gubitka senzibiliteta usled povrede
safenusa pri stripingu velike safenske vene
-
7/21/2019 VENE Knjiga
95/102
95
Proirene vene
Pnad nij npdn da s ini striping mptn i safnsn. u tm saj s rati parcijalni striping.
Parcijalni striping natkolenice
3. pnina azija- btmija
kd dstranjnja marirani grana prprji j initi pjdinaninizij. Brj i dina i inizija ariraj d bsnia d bsnia.Tnia j j prdi ctt s pazaa a ma dbra- izmd inizij s sa maim panima ataj raji na, ijaj s pana i iza t j mg dm sgmnt bz ddatn inizij.u zaisnsti d anitta pratra, mg s ristiti i instrmnti id ia, ri pani, smtanin n, itd. Na aj nain sina arizn izmnjni grana ini m dstraniti i bz irarnja. kmptn anjanj i grana ta prdstaja jspa prating zaata. oaj at prating zaata zatamng rmna, strpjnja i napra d stran irrga. Saa rba izaat bz pana sigrn rztirati pjam ridiantni na.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
96/102
96
Proirene vene
Flebektomija kroz pojedinana incizija
4. operacije perforativnih venaPznat j da j st zr arizng sindrma na ng insi-
jnija prfratini na. Prirn n a psdia insijnijprfratini na s mg pjaiti na stpa, ptnii i natnii.ui s i ps prating zaata stai bi ja insijntna
mniantna nsa grana na bi jj d pmnti aizaija,brz di d pja ani ridia, a zatim i d prirnivena.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
97/102
97
Proirene vene
u zaisnsti d nia na m s ri prsanj prfratini na (iznad, ni ii ispd fasij), irr prdr s d na:
suprafascijalne1.
ni fasij (ctt)2.sbfasijan-3.
igiranj ( lintn, Ddd, Fdr, Srman)a)disija (Bassi, edwards)b)SePS- ndspsa irrgija prfratini na)
Sprafasijani pristp p mngima ima prdnsti zbg tga t fasijastaj intatna,. ai s i ridii.Sbfasijani dirtni pristp j lintn, m s si sjitia d nia dbi na taraj, mnantn n jasn pria,t s pd dirtn na db n. Prd mdijang
pristpa ji risti lintn, prfratrima s m pristpiti i atran(Fdr), a i d pzadi, pstrirn (Ddd). o tni dajdin fninan rztat, ai i prdn pstpratini praai nadatn stti.
Sbfasijana disija pdrazma pristp prfratrima iz rginazdra . Naini s inizija , ptja i fasij, t s prfratri
prsaj, bz pdzianja, maazam, iastim instrmntima(Bassi), edardsim btmm.
Naj pstpratin mpiaij s rarnj i infij. Saada priim praij m di d prda drgi na, artrija, nraai imfni sda, ji id z n.
SEPS (subfascial endoscopis perforator section) -ndspsairrgija prfratini na j, zbg miniman tram, ma pparnau poslednje vreme.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
98/102
98
Proirene vene
Druge tehnike u tretmanu povrnih varikoziteta
od ndan j arizn n mg trtirati ENDOLUMINALNIMLASEROM, a i ndminanm abaijm z pm mikrotalasa
proizvedenih radiofrekventnim generatorom (radiofrekventnaenergija).
Prinip rada ndminang asra s sastji nj arngptig ana n. lasrs st izntra spri arizn n,ja brzira i bitri, i tim j isjj iz iraij.
Prinip drg tni j sian, sam t s mst asrs ststirist mirtaasi, ji ndminan saj n.
ob prdr s izd anj anstziji, a attr s pziiniraz pm tra-zng aparata.
Endoluminarni laser Obliterisana velika
safenska vena upotrebom
endoluminarnog lasera
-
7/21/2019 VENE Knjiga
99/102
99
Proirene vene
POSTOPERATIVNE PREPORUKE
Ps praij prirni na, paijnti s iz bni tptajbin prg pstprating dana.
eastian zaj, pasiran d prstij d prpn, nsi s i dan i n dsidanja naa, z sadnn jtarnj prmtaanj (baznd stran drg sb). Priim pasiranja asting zaja ngamra da bd irana. P sidanj naa, astian zaj s nsiganm danj, nardni par ndja. umst asting zaj,
mg s nsiti astin arap.
Prprj s izbgaanj pasing stajanja, a i sdnja sasptnim i prrtnim ngama.
Pjn s tnj, pt mrn, a i sti dmri sa iranim(pdigntim) ngama.
Priim miranja s prprj pmranj stpaa gr-d(atiiranj miin-fasijan pmp).
Trba nsiti dsta tnsti.
kni s sidaj 7-10 dana p praiji.
Tiranj i panj prisan ng j dzjn p sidanj niavova.
-
7/21/2019 VENE Knjiga
100/102
100
Proirene vene
-
7/21/2019 VENE Knjiga
101/102
101
Proirene vene
Sadraj
PReDGovoR.......................................................................................................... 5
uvoD ....................................................................................................................... 6
I ANAToMIJA veNA DoNJIh ekSTReMITeTA................................................ 9
II GRAA I FuNkcIJA NoRMAlNIh veNA................................................... 19
III eTIoPAToGeNeZA veNSkIh oBolJeNJA................................................ 25
Iv DIJAGNoSTIkA veNSkIh BolJeNJA........................................................ 37
v klINIke MANIFeSTAcIJe veNSkIh oBolJeNJA................................. 50
vI TeRAPIJA PovRNIh vARIkoZITeTA....................................................... 65
vRSTe oPeRAcIJA..............................................................................................91
PoSToPeRATIvNe PRePoRuke ...................................................................... 99
-
7/21/2019 VENE Knjiga
102/102
Proirene vene
cIP katagizaija pbiaiji Nardnabibita Srbij, Bgrad
616.14-007.63
Radak, ore