SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MARKO KARTELO
USPOREDBA STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I
PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE U INDUSTRIJSKOJ GRANI GOTOVIH METALNIH PROIZVODA
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
USPOREDBA STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I
PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE U INDUSTRIJSKOJ GRANI
GOTOVIH METALNIH PROIZVODA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Istraživanje tržišta
Voditelj: Doc.dr.sc. Lara Jelenc
Student: Marko Kartelo
Smjer: Menadžment
JMBAG: 0081127760
Rijeka, lipanj 2015.
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA .............................................................................................................. 3
2.1. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA KAO POSLOVNA DJELATNOST U SVIJETU ..................................................... 7
2.2. ON-LINE ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA ........................................................................................................ 8
3. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE ..................................................................................................... 10
3.1. DIMENZIJE STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA ........................................................................................ 12
3.1.1. Sustavno razmišljanje ................................................................................................ 12
3.1.2. Kontinuirano redefiniranje poslovne aktivnosti ........................................................ 13
3.1.3. Refleksija ................................................................................................................... 15
4. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA ................................................................................................ 17
4.1. UTJECAJ OKOLINE NA PODUZETNIČKU ORIJENTACIJU .................................................................... 19
4.1.1. Eksterni utjecaji ......................................................................................................... 19
4.1.2. Interni utjecaji ........................................................................................................... 20
4.2. DIMENZIJE PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE ...................................................................................... 22
4.2.1. Autonomija ................................................................................................................ 22
4.2.2. Kompetitivna agresivnost .......................................................................................... 23
4.2.3. Inovativnost ............................................................................................................... 23
4.2.4. Proaktivnost .............................................................................................................. 24
4.2.5. Sklonost riziku ........................................................................................................... 25
5. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA RADI USPOREDBE STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I PODUZETNIČKE
ORIJENTACIJE............................................................................................................................... 26
5.1. METODOLOGIJA .............................................................................................................................. 26
5.2.HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................. 28
5.3. OGRANIČENJA ................................................................................................................................. 31
5.4. REZULTATI ....................................................................................................................................... 31
5.5. KORELACIJA ..................................................................................................................................... 51
5.6.KOMENTARI I RASPRAVA REZULTATA .............................................................................................. 54
6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................... 57
LITERATURA ................................................................................................................................. 60
POPIS TABLICA ............................................................................................................................. 65
POPIS SHEMA .............................................................................................................................. 65
POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................................... 65
PRILOG ......................................................................................................................................... 68
IZJAVA ..............................................................................................Error! Bookmark not defined.
1
1. UVOD
Današnji uvjeti poslovanja traže od svakog poduzetnika, ne samo da budu vođe svoga
poduzeća, već da sagledavaju poduzeće kao živo biće i da se svakodnevno s njim
prilagođavaju turbulentnim uvjetima okruženja. Poduzeća koja se ne prilagođavaju
tržištu, koja nisu sklona riziku i inovacijama, koja ne improviziraju na redovnoj bazi
neće dugo opstati. U okruženju koje karakteriziraju promjene i neizvjesnost, primjena
inovativnog i različitog razmišljanja, a ne konzervativnog, stvara temelje za stvaranje i
održavanje konkurentske prednosti. Kreativni poduzetnici koji sebi i svojim
zaposlenicima omogućavaju slobodu i fleksibilnost, potiču napredovanje i obrazovanje
te toleriraju pogreške uz elemente poduzetničke orijentacije: sklonost riziku, poticanje i
nagrađivanje investicija te proaktivnost, a ti elementi stvaraju nove prilike koje su cilj
svakog poslovanja budući da bez novih prilika nema ni uspjeha.
Istraživanje tržišta je standardizirani postupak koji označava aktivnosti kojim poduzeće
prikuplja informacije o svim segmentima poslovanja što služi kao osnova za uočavanje
potreba i mogućnosti prodavanja na tržištu, za identifikaciju poslovnih problema te kao
kontrola poslovanja. Poduzetnici koji te informacije koriste na pravi način diferenciraju
se od konkurencije i stvaraju dodatnu vrijednost za svoje potrošače. Kako bi te
informacije u potpunosti iskoristili moraju razmišljati inovativno, moraju biti skloni
riziku i u svakom segmentu poslovanja poduzimati kontrolirani rizik kako bi ostvarili
zacrtane ciljeve. Strateško promišljanje služi ne samo poduzetnicima, nego i svakoj
osobi koja želi razmišljati na drugačiji način. Uz često redefiniranje vlastitog poslovanja
i svojih postupaka, refleksijom na prošle događaje te sagledavanjem poduzeća kao
posebnu cjelinu, poduzetnici dobivaju sve ključne informacije koje unaprijeđuju
poslovanje. Poduzetnička orijentacija i strateško promišljanje su dva pojma koja na
takav način razmišljaju i koja, implementirana u svako poduzeće, daju konkurentsku
prednost nad poduzećima koja ne razmišljaju na taj način.
2
Problem istraživanja je provjeriti i utvrditi jesu li i u kojoj mjeri poduzetnici u industriji
gotovih metalnih proizvoda poduzetnički orijentirani i da li strateški promišljaju.
Predmet istraživanja, ovog diplomskog rada, je usporedba strateškog promišljanja i
poduzetničke orijentacije na poduzetnicima iz industrije gotovih metalnih proizvoda.
Objekt ovog diplomskog rada je strateško promišljanje i poduzetnička orijentacija. Iz
prethodno definiranog problema istraživanja, predmeta istraživanja i objekta
istraživanja definirane su hipoteze koje će se istraživanjem potvrditi ili odbaciti. Svrha i
cilj ovog istraživanja je provesti on-line istraživanje poduzetnika u industriji gotovih
metalnih proizvoda te na osnovu obrađenih podataka dobivenih provedenim
istraživanjem ispitati povezanost strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije.
Ovaj diplomski rad podijeljen je u pet međusobno povezanih dijelova. UVOD označava
prvi dio diplomskog rada gdje se čitatelja upoznaje s predmetom, problemom,objektom,
svrhom i ciljem istraživanja.
Drugi dio ovog diplomskog rada se odnosi na ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA gdje je
definiran pojam istraživanja tržišta, proces istraživanja tržišta, istraživanje tržišta kao
poslovna djelatnost te je objašnjen pojam on-line istraživanja.
Treći dio rada, STRATEŠKO PROMIŠLJANJE, definira strateško promišljanje te
proučava njene dimenzije.
Četvrti dio, PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA, definira navedeni pojam, proučava
vanjske i unutarnje efekte koji utječu na poduzetničku orijentaciju te se analizira pet
dimenzija poduzetniče orijentacije.
Peti dio rada se odnosi na provedeno ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA O
PODUZETNIČKOJ ORIJENTACIJI I STRATEŠKOM PROMIŠLJANJU U
INDUSTRIJSKOJ GRANI GOTOVIH METALNIH PROIZVODA. U ovom dijelu
diplomskog rada se definiraju hipoteze, koje se nastoje potvrditi, a isto tako bit će
prikazani svi rezultati dobiveni statističkom obradom podataka.
Poslijednji dio se odnosi na ZAKLJUČAK u kojem se sumira cjelokupno istraživanje i
u kojem se daje osvrt na provedeno istraživanje.
3
2. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Istraživanjem tržišta upoznaju se relevantni procesi i faktori te se na osnovu njih
generiraju informacije koje služe u svrhu zadovoljenja potražnje, odnosno to je proces
kojim se upoznaje stanje i prate promjene na tržištu. Marušić (1992, p.7) definira
istraživanje tržišta kao standardizirani postupak, zasnovan na principima znanstvene
metode, kojim se prikupljaju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom dobivanja
informacija potrebnih u odlučivanju i rješavanju problema na području tržišnog
poslovanja, gdje standardizirani postupak označava prikupljanje podataka na jedinstven
i jednak način od svih jedinica istraživanja, uz pomoć standardiziranog, odnosno
jednakog i istog instrumenta istraživanja. Istraživanje tržišta su aktivnosti kojima
poduzeće prikuplja informacije o potrošačima i nepotrošačima, konkurenciji i kanalima
distribucije što služi kao osnova za uočavanje potreba i mogućnosti prodavanja na
tržištu, za identifikaciju poslovnih problema te kao kontrola poslovanja. Istraživanje
tržišta ima prvenstveno strateško, a time i dugoročno značenje u marketingu te mu je
glavna svrha prikupljanje podataka kojim će poduzeće nastojati povećati zadovoljstvo
korisnika (Gutić, J. Bačelić, Z. Bačelić, 2011, p.31). Ono smanjuje sve nesigurnosti i
neizvjesnosti u poslovnom odlučivanju te pruža informacije o potrebnosti određenog
proizvoda ili usluge pomoću kojih će ostvariti dodatni profit.
Istraživanje tržišta se može definirati na još nekoliko načina pa se tako može definirati i
kao sistemski rad zasnovan na znanstvenim metodama sabiranja, registriranja i analize
svih problema u vezi s prometom, prodajom i potrošnjom dobara na relaciji proizvođač-
potrošač (Rocco, 1971, p.126). Istraživanje tržišta prema Američkom udruženju
marketinga podrazumijeva: sabiranje, registriranje i analizu svih činjenica koje se
odnose na probleme u vezi s prometom i prodajom robe i usluga na putu od proizvođača
do potrošača. Isto tako, istraživanje tržišta je sakupljanje, evidentiranje i analiza svih
činjenica vezanih za problem transfera i prodaje roba i usluga između proizvođača i
potrošača, a može se definirati i kao kritička studija i kontinuirano procjenjivanje tržišta
i tržišnih operacija s ciljem da politika poduzeća, metode i akcije budu zasnovane na
čvrstim zaključcima koji mogu zadržati test objektivnog vrednovanja (Boyd, Westfall,
1973, p.4). Philips i Dunson (1986, p.499) smatraju kako je istraživanje tržišta upotreba
znanstvenih metoda u rješavanju tržišnih problema.
4
Istraživanje tržišta je sustavni, objektivni postupak dobivanja informacija koje služe
odlučivanju u marketingu. Milisavljević (1981) tvrdi kako istraživanje tržišta uključuje
čitav niz metoda i tehnika koje se koriste ne samo da se opiše veličina i izgled tržišta,
već i da se ocijeni i strategija i taktika korisna za eksploataciju tržišta.
Istraživanje tržišta služi za stvaranje poslovnih odluka koje u pravilu imaju dalekosežne
posljedice te ono svodi rizik poslovanja u razumne granice. Pritom se misli na postupak
istraživanja tržišta uz pomoć znanstvene metode. Ova metoda znači primjenu sustavnih
postupaka kojima se analiziraju empirijska saznanja u nepristranom nastojanju da se
potvrde ili odbace dosadašnja uvjerenja (Marušić, 1992, p.8). Ako želimo primijeniti
postupke kojima potvrđujemo ili pobijamo postojeća saznanja, a riječ je o sadržajima
koji se odnose na tržište, onda nije dovoljno istražiti ponašanje ili mišljenje nekolicine
ljudi, nego se traži ponašanje i mišljenje velikog broja ljudi. Tek na osnovi istraživanja
značajnijeg dijela tržišta možemo nešto zaključivati.
Istraživanje se provodi radi rješavanja neke konkretne situacije, što znači da predstavlja
postupak s određenim ciljem, tj. rješavanje postojećeg problema. U tom smislu
istraživanje polazi od definiranja problema, postavljanja hipoteza i ciljeva, razrade
metoda i konkretne primjene istraživačkih metoda i tehnika u projektu koji završava
pisanim izvještajem s preporukama za akcije na području merketinga, postupak se
zasniva na principu znanstvene metode (Marušić, 1992, p.7). Uglavnom se radi o
istraživanjima za potrebe planiranja tržišnog poslovanja i rješavanje problema iz
područja proizvoda, cijene, prodaje i promocije.
Praćenje tržišta se, za razliku od istraživanja, može smatrati stalnim, kontinuiranim
prikupljanjem podataka koji služe za sagledavanje vlastitog položaja i općih kretanja na
tržištu kao podloga za tekuće poslovanje u dugoročnijem razdoblju. U razvijenim
gospodarstvima, kontinuirano prikupljanje podataka obavlja se putem marketinškog
informacijskog sustava, koji obično uključuje istraživanje tržišta shvaćenog u užem
smislu kao jedan svoj dio (Marušić, Vranešević, 2001). Marketinški informacijski
sustav je organizirani niz postupaka i metoda kojima se kontinuirano prikupljaju,
analiziraju i interpretiraju podaci, ocjenjuju, čuvaju i distribuiraju informacije koje služe
za poslovno odlučivanje
5
Definiranje
problema i
ciljeva
istraživanja
Određivanje izvora
podataka i
vrste
istraživanja
Određivanje metoda i
obrazaca za
prikupljanje
podataka
Određivanje vrste uzoraka
i prikupljanje
primarnih
podataka
Analiza
podataka i
interpretacija
rezultata
Sastavljanje
izvještaja
Svrha istraživanja tržišta je dobivanje informacija na temelju kojih se donose odluke
bitne za poslovanje. Informacije se dobivaju iz prikupljenih i analiziranih podataka.
Pojmovi "informacija" i "podatak" se razlikuju po tome što pojam "podatak" označava
neki broj ili riječ koja služi za obilježavanje nekog događaja dok sama "informacija"
nastaje povezivanjem više podataka u rečenicu.
Proces istraživanja tržišta sastoji se od logičnog redoslijeda postupaka što ih treba
provesti kako bi se došlo do pouzdanih i valjanih informacija koje pomažu prilikom
odlučivanja u tržišnom poslovanju (Marušić, Vranešević, 2001). Proces istraživanja
tržišta polazi od pitanja što treba učiniti, zašto, na koji način, kada, gdje i tko. Proces
istraživanja tržišta sastoji se od niza manjih i većih zadataka koje treba obaviti kako bi
se došlo do potrebnih informacija.
Shema 1. Proces istraživanja tržišta
Izvor: Marušić, 1992, p.62
Definiranje problema sastoji se u navođenju specifičnog područja odlučivanja, koje će
istraživanjem biti bolje objašnjeno. Pri određivanju izvora podataka postoje dvije
mogućnosti, a to su primarni i sekundarni izvori. Primarni podaci su oni podaci
prikupljeni neposredno od ispitanika, a za potrebe studije koju izvodimo. Većina
problema u marketingu se odnosi na pojedinačne proizvode i marke, na sadašnju tržišnu
situaciju i na postojeće potrošače te je samim time sve veća potreba za skupljanjem
različitih podataka (Gutić, J. Bačelić, Z. Bačelić, 2011, p.40). Sekundarni podaci su oni
podaci koji su prikupljeni ranije, za neku drugu svrhu te ih istraživač nalazi kao gotove,
analizirane i objavljene informacije.
Pri vrsti istraživanja razlikuju se dvije grupe istraživanja s obzirom na korištenje
rezultata. Izviđajna ili eksplorativna istraživanja se primjenjuju kada je predmet
istraživanja relativno nepoznat, kada hipoteze istraživanja nisu definirane pa izviđajnim
istraživanjem nastojimo dati uvid u širinu i prirodu problema. Druga vrsta istraživanja
6
su zaključna ili konkluzivna istraživanja koja su namijenjena zaključivanju. Takva
istraživanja polaze od hipoteze istraživanja i kreću se na uže definiranom području rada,
usmjerena u određenom pravcu. Zaključna istraživanja se još mogu podijeliti na opisna
ili deskriptivna i uzročna ili kauzalna istraživanja.
Opisna istraživanja su ona koja se sastoje od dobivanja uvida u neku situaciju ili stanje,
npr. opisi osobina potencijalnih potrošača, njihovo ponašanje, stavovi, dosadašnja
kretanja prodaje i ponude na tržištu. Opisna istraživanja su najčešće primjenjivana vrsta
istraživanja.
Uzročna istraživanja se primjenjuju u slučaju kada želimo dobiti objašnjenje uzoraka
koji su djelovali na neki događaj. U situaciji kada tražimo uzročnu povezanost između
postupaka kojima djelujemo i reakcija koje oni izazivaju, primjenjuje se uzročno ili
kauzalno istraživanje, odnosno eksperimentalna metoda, eksperiment, test ili pokus
(Marušić,2011,p.68). Pod metodama i obrascima za prikupljanje podataka
podrazumijevaju se metode prikupljanja primarnih podataka odnosno ispitivanje i
promatranje.
Uzorak je dio ili podskup populacije koji će biti podvrgnut istraživanju. U istraživanju
pomoću uzoraka, istraživač mora definirati okvir izbora, način biranja uzorka te veličinu
uzorka. Kada je određena veličina uzorka i način njegova biranja, započinje se s
prikupljanjem podataka. Tradicionalni načini prikupljanja podataka temelje se na
osobnom anketiranju, ispitivanju putem telefona ili putem poštanskih anketa.
Interpretacija rezultata je postupak kojim se dobiveni podaci pretvaraju u informacije,
koje sadrže preporuke za vođenje poslovne politike ili upozoravaju na slabosti
poslovanja. Sastavljanje izvještaja je finalni korak u procesu istraživanju tržišta, a
sastoji se od pisane prezentacije rezultata. Osnovna je svrha izvještaja jasno
prikazivanje rezultata koji su dobiveni procesom istraživanja i njihovo obrazloženje.
Istraživanjem tržišta poduzeće prikuplja ključne informacije, ne samo za prilagođavanje
promjenama, nego i za aktivno djelovanje poduzeća na tržištu. Ono nije oružje za
obranu, već sredstvo aktivne politike.
7
40%
39%
15%
5% 1% 1%
UDIO TRŽIŠTA
Europa Sjeverna Amerika
Azija - Pacifik Latinska Amerika
Afrika Bliski istok
40.287
16.00515.705
5.9981.92 0.382 0.277
Svijet Europa Sjeverna
Amerika
Azija -
Pacifik
Latinska
Amerika
Afrika Bliski
istok
VRIJEDNOST TRŽIŠTA U MLRD $
2.1. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA KAO POSLOVNA DJELATNOST U
SVIJETU
Istraživanje tržišta kao poslovna djelatnost globalno je zastupljena. Veličina tržišta
konstantno raste, a u 2013. godini godišnji promet je iznosio 40,287 milijardi dolara,
označavajući godišnji rast od 2.8 % u odnosu na 2012. godinu, tj. 0.7% nakon što se
uračuna inflacija. Sjeverna Amerika se u potpunosti oporavila od ekonomske krize te je
najbrže rastuća regija prvi puta od 2000. godine, ostvarujući rast od 2.9%. Druga regija
koja se oporavila u 2013. godini i bilježi pozitivan rast su Azija i Pacifik. Latinska
Amerika bilježi pad od 0.1 % što je dovelo i do pada prometa na njezinim najvećim
tržištima, Brazilu i Meksiku. Europa se još uvijek bori sa ekonomskom krizom te bilježi
pad prometa treću godinu za redom. Bliski istok i Afrika zabilježili su blagi rast
prometa u apsolutnom smislu, no nakon inflatornih mjera ipak bilježe pad prometa. U
49 zemalja svijeta godišnji promet se povećao, dok je u 40 zemalja zabilježio pad
prometa.
Grafikon 1: Udio i vrijednost tržišta istraživanja tržišta u svijetu 2013. godine
Izvor: Esomar, 2014
8
2.2. ON-LINE ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
On-line istraživanje tržišta je jedno od najvažnijih alata današnjih istraživača tržišta, uz
tradicionalne metode telefonskih intervjua i intervjua "licem u licem". Danas je on-line
istraživanje sve zastupljenije kao sredstvo putem kojeg se provode istraživanja i to iz
mnogobrojnih razloga, kao što su jednostavan i izravan pristup populaciji, populacija je
dostupna bez obzira na udaljenost i administrativne granice, nema troškova kao kod
terenskog ili poštanskog ispitivanja, nema troškova tiskanja i distribucije anketa, brz je i
jednostavan izravni kontakt s ispitanikom bez posrednika te je prikupljanje i obrada
podataka znatno brža od tradicionalnih načina. Treba naglasiti kako uzorak može biti
nereprezentativan pa se preporuča on-line istraživanje kombinirati s fokus grupama ili
istraživanjem "licem u licem".
Mnogi pružatelji on-line istraživanja imaju na stotine tisuća korisnika koji ispunjavaju
upitnike svakodnevno, stoga svako poduzeće može postaviti svoj upitnik u određenu
grupu upitnika koja se odnosi na željeni segment koji poduzeće nastoji istražiti, s
obzirom na dob, socio-eknomski kriterij itd., s relativno niskim troškovima te dobiti
odgovore od velikog broja ispitanika. On-line istraživanje tržišta bi trebalo biti ključni
dio strategije, bilo kojeg poduzeća, kako bi utvrdili pravu cijenu za prave proizvode i
usluge te stvorili konkurentsku prednost, a posebno je korisno malim poduzećima jer na
jednostavan i jeftin način mogu doći do ključnih informacija. Neki od najpoznatijih
programa za on-line istraživanje su (www.idealware.org/articles/fgt_online_surveys.php
pregledano 24.6.2015.):
· SurveyMonkey – pruža mogućnost besplatne izrade upitnika, pruža napredne
mogućnosti kao što je randomizacija, analiziranje otvorenih odgovora, integriran
je s IBM SPSS programom
· Zoomerang – pruža mogućnost besplatne izrade upitnika, mogućnost stvaranja
upitnika preko mobitela, usporedba izvještaja, mogućnost suradnje i dijeljenje
istraživanja između više istraživača, statistička analiza, mogućnost sagledavanja
i usporedbe odnosa između bilo kojeg seta pitanja
· SurveyGizmo – pruža mogućnost potpune prilagodbe izgleda upitnika,
mogućnost stavljanja slika i videa u upitnike, mogućnost randomizacije
9
· PollDaddy - lako se može ugraditi u vanjske internet stranice i aplikacije, slabije
mogućnosti u odnosu na druge servise, mogućnost prikazivanja upitnika u pop-
up prozoru, rezultati se mogu pratiti putem RSS kanala
· Constant Contact - više od 40 predložaka sa mogućnošću prilagodbe, pruža
veliki broj načina slanja upitnika
· FormSite - osnovne mogućnosti stvaranja upitnika, dobar za prikupljanje
podataka putem internet stranice
· Moodle - moćni menadžment softver primarno namijenjen školama i
fakultetima, primjeren za neprofitne programe, besplatan za preuzimanje, ali su
potrebna napredna tehnička znanja za instaliranje, konfiguraciju i podršku.
Uz ove najpoznatije internet programe za on-line istraživanje, postoje još Qualtrics,
QuestionPro, KeySurvey, Google Docs i mnogi drugi. U svrhu ovog istraživanja
koristila se internet aplikacija LimeSurvey.
LimeSurvey je jedna od najkorištenijih internet aplikacija za on-line istraživanje tržišta,
koja pruža svojim korisnicima mogućnost stvaranja anketnih upitnika radi prikupljanja
podataka od korisnika ili zaposlenika. LimeSurvey je razvijen 2003. godine u Australiji,
a razvio ga je Jason Cleeland. Prva verzija, verzija 0.93, lansirana je 5. ožujka 2003.
godine. SourceForge.net je 2008. godine nominirao LimeSurvey za najbolji projekt na
svijetu te ga je rangirao na 99. mjesto od 100 000 nominiranih projekata. Trenutna
verzija LimeSurveya je 2.06.
LimeSurvey (www.limesurvey.org) ima mnoge prednosti, a neke od njih su: mogućnost
vođenja neograničenog broja istraživanja u isto vrijeme, neograničen broj pitanja u
anketnim upitnicima, neograničen broj ispitanika po anketnom upitniku, upitnik na više
jezika u isto vrijeme, mogućnost 28 različitih vrsta pitanja, mogućnost stavljanja slika i
videa u anketne upitnike, stvaranje anketnih upitnika koji se mogu printati, mogućnost
anonimnih i javnih istraživanja, slanje pozivnica, podsjetnika i tokena putem e-maila,
mogućnost uvođenja i izvođenja podataka u tekstualnom, CSV, PDF, SPSS, R,
queXML i MS Excel formatu i mnoge druge prednosti. LimeSurvey koriste austrijska
pokrajina Vorarlbeg te mnoga poduzeća kao što su: Ars Electronica, OpenOffice.org,
Ubuntu, GNOME itd. LimeSurvey je dostupan na 60 jezika i dijalekata, a koristi se u
više od 19 obrazovnih institucija.
10
3. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE
Sposobnost strateški promišljati u novije vrijeme predstavlja važno i značajno sredstvo
za menadžment na svim razinama poduzeća. South (1981) smatra kako je strateško
promišljanje vjerojatno nastalo početkom prošlog stoljeća, a razvila ga je vojska kako bi
mogli lakše držati fokus na pravim pitanjima i osigurati referenti okvir za razmatranje i
pregled strategije. Strateško promišljanje je ključno za rast poduzeća i snažnu izvedbu
naročito u uvjetima kompetitivnog okruženja jer strateško promišljanje označava
procese koji analiziraju trenutno strateško okruženje poduzeća, procese koji definiraju
budućnost poduzeća te procese koji osmišljavaju nove ideje djelovanja što omogućuje
poduzeću da nadmudri svoju konkurenciju (Benito-Ostolaza, Sanchis-Llopiz, 2013).
Graetz (2002) smatra da u okruženju koje karakteriziraju promjene i neizvjesnost,
primjena inovativnog i različitog strateškog razmišljanja, a ne konzervativnog,
konvergentnog strateškog planiranja stvara temelje za stvaranje i održavanje
konkurentske prednosti. Bonn (2005) zaključuje kako je strateško promišljanje način
rješavanja strateških problema kombinacijom racionalnih i konvergentnih pristupa
kreativnim i različitim misaonim procesom. Ono je kognitivni proces koji upravlja
strateškim znanjem i učenjem te raspoznaje sve varijable pomoću kojih se razvijaju
kognitivne mape razmišljanja poduzetnika kako na individualnoj razini, tako i na
tržišnoj razini.
Jelenc (2009) definira strateško promišljanje kao proces u kojem pojedinac uočava,
osjeća, spoznaje, prihvaća i kritički propituje obilježja što utječe na budućnost
poduzeća, dajući im smisao i djelujući u skladu s njima, oblikujući dojmove, pristupe i
ponašanje. Strateško se promišljanje može razviti i ostvariti kontinuiranim procesom
učenja. Stoga, kako bi se upoznale potrebe nepredvidivog modernog tržišta,
menadžment na svim razinama mora naučiti kako dobro strateški promišljati (Shaheen,
Ali, Shah, 2012). Dakle, strateško promišljanje se može definirati i kao način rješavanja
strateških problema kombinacijom racionalnog i konvergentnog pristupa sa kreativnim i
različitim misaonim procesima kako bi se pronašli alternativni načini natjecanja na
tržištu i pružanja vrijednosti kupcima (Moon, 2013).
11
Strateško promišljanje označava sagledavanje procesa i rezultat u cjelini koje potom
organizacija prilagođava promjenjivoj okolini te definira smjer kojim bi menadžment
trebao voditi organizaciju.
Mnoga poduzeća imaju vrlo dobro razvijeno strateško planiranje, ali zanemaruju
strateško promišljanje. Takav disbalans u ponašanju dovodi do takvog ponašanja gdje
poduzeće često koristi iste strategije, a očekuje različite rezultate.
Strateško promišljanje možemo definirati kao jednu vrstu novog organizatora
planiranja i djelovanja za dinamičke organizacije. Strateško promišljanje se u literaturi
često koristi kao sinonim za strateško planiranje ili strateški menadžment, ali u
stvarnosti je vrlo različit pojam od navedenih. Bonn (2001), Graetz (2002), Liedtka
(1998) su znanstvenici koji su jasno razdvojili sustavne prirode, unaprijed
identificiranih strategija strateškog planiranja i integrirane perspektive strateškog
promišljanja te zaključuju kako se strateško promišljanje razlikuje od konvencionalne
koncepcije planiranja. Planiranje obilježava analiza koja uključuje potrebu za logikom,
zaključivanjem, linearnim i racionalnim razmišljanjem, odnosno sve postupke koji su u
mogućnosti manipulirati riječima i brojevima. Strateško promišljanje stavlja naglasak
na sintezu i integraciju te zahtijeva sposobnost ispitivanja novih mogućnosti koristeći
veliku količinu informacija, kao i sposobnost da probleme, situacije i samo poduzeće
sagledava kao cjelinu. Ono ne samo da sadrži drugačije podatke od strateškog planiranja
već je i analiza tih podataka drugačija. Dakle, strateško promišljanje je sposobnost
analize internih i eksternih faktora koji utječu na poduzeće kako bi se otkrili strateške
smjernice koje trebaju usmjeravati poduzeće pri donošenju odluka.
Liedtka (1998) zaključuje kako je razlika između strateškog planiranja i promišljanja ta
što strateško planiranje ne sadrži viziju budućnosti poduzeća, strateške formulacije i
implementacije nisu interaktivne u poduzeću, odluke donose samo top menadžment, a
ne menadžment na svim razinama poduzeća, ne sadrže kontrolu menadžera pri
implementaciji strategije. Osobe s jakim osjećajem za viziju poduzeća stavljaju
naglasak na izgradnju organizacije koja ima snažno razumijevanje svoga postojanja i
svojih temeljnih vrijednosti, odnosno posjeduju temeljna i trajna načela koja
usmjeravaju i nadahnjuju ljude u cijeloj organizaciji i povezuje ih oko zajedničkog
identiteta (Moon, 2012). Pisapia (2012) smatra kako strateško planiranje slabije djeluje
12
u uvjetima kompleksnosti i turbulentnosti jer se oslanja na racionalne i linearne
pretpostavke djelovanja. Kada se strateško planiranje primjeni u kompleksan dinamičan
sustav ono ima poteškoće u predviđanju, rezultati predviđanja su vrlo nejasni, procesi
više nisu fleksibilni, uništava se predanost zaposlenika te sam proces postaje važniji od
rezultata. Za razliku od strateškog planiranja, strateško promišljanje predviđa
potencijalnu budućnost otkrivajući inovativne strategije za postizanje tog stanja
(Pisapia, 2010).
Kroz povijest strateškog promišljanja, mnogi su znanstvenici formirali njegove ključne
elemente. Prema Liedtki (1998) ključni elementi strateškog promišljanja su sustavna
perspektiva, fokusiranje namjere, vođenje hipotezama i inteligentni oportunizam.
O'Shannassy (2003) smatra da je strateško promišljanje kombinacija kreativnosti i
analize koja olakšava rješavanje problema ili olakšava pristup orijentiran na hipoteze.
Bonn (2005) sugerira da su ključni elementi strateškog promišljanja sustavno
razmišljanje, kreativnost i vizija. Pisapia, Reyes-Guerra i Coukos-Semmel (2005)
formiraju ključne elemente koji su možda i najprihvaćeniji, a to su: sustavno
razmišljanje, redefiniranje poslovnih aktivnosti i refleksija. Ti elementi su međusobno
povezani i komplementarni misaoni procesi koji održavaju i podržavaju jedni druge te
korištenje svih tih elemenata omogućava poduzetniku bolju podršku kroz manevriranje
kompleksnom okolinom.
3.1. DIMENZIJE STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA
3.1.1. Sustavno razmišljanje
Sustavno razmišljanje je sposobnost holističkog sagledavanja sustava na način da se
razumiju svojstva, snage, obrasci i međuodnosi koji oblikuju i određuju ponašanje
sustava, što onima koji posjeduju sustavno razmišljanje pruža mogućnosti za djelovanje.
Dakle, sustavno razmišljanje ne gleda poduzeće kao razlomljeni konglomerat,
razlomljen na dijelove koji se međusobno natječu za resurse, već sagledava poduzeće
13
kao holistički sustav koji integrira svaki dio u cjelinu (Moon,2012). Sustavno
razmišljanje podrazumijeva 4 nužna koraka (Pisapia, Reyes-Guerra, Coukos-Semmel,
2005):
· Razmišljati holistički
· Prepoznati obrasce i međuodnose
· Prepoznati i djelovati na intrizična svojstva sustava i posebnih sustava
arhetipova
· Prepoznati i djelovati na imperative sustava za postizanje ciljeva, integracija i
adaptacije
Temelj sustavnog razmišljanje je misao da je cjelina značajnija nego dijelovi. U
sustavnom razmišljanju cjelina je primarna, a dijelovi su sekundarni što omogućava
strateškom razmišljanju da razumije organsku varijablu organizacije. U tradicionalnom
sustavnom razmišljanju, analitičkom ili linearnom, dijelovi su primarni, a cjelina je
sekundarni dio u sagledavanja poduzeća. Kako bi poduzetnik postao svjestan trenutnog
ponašanja organizacije i da bi mogao predvidjeti buduće ponašanje, menadžer mora
razumjeti svojstva organizacije.
Poduzetnici mogu postati bolji u sustavnom razmišljanju, ako istinski razumiju osnovna
svojstva sustava što im omogućuje korištenje više perspektiva i kritički način
razmišljanja o okolini gdje se nalazi njihovo poduzeće (Pisapia, Reyes-Guerra, Coukos-
Semmel, 2005). Ključna karakteristika sustavnog razmišljanja je sposobnost
razmišljanja kroz sve razine samog poduzeća. To dovodi do toga da će poduzetnik, ako
utvrdi promjenu na jednoj razini poduzeća, predvidjeti promjenu na nekoj drugoj razini.
Što su organizacijske razine međusobno povezanije, više se takvih interakcija može
očekivati. Vrijednost sustavnog razmišljanja je veća u organizacijama koje su okrenute
prema konstantnom učenju i unaprjeđenju.
3.1.2. Kontinuirano redefiniranje poslovne aktivnosti
Poduzetnici oblikuju i stavljaju sve situacije u kontekst. Oblikovanje situacije je
kognitivan proces koji pomaže prikupiti i organizirati informacije i kreirati znanje, a
14
sadrži sortiranje i interpretaciju značenja novih informacija, događaja i iskustava.
Oblikovanje situacije pretpostavlja i pruža put za analizu ponašanja u kojem su odabrani
određeni aspekti situacija koje treba uzeti u obzir i tumačiti. Za oblikovanjem strategija
posežemo kada pokušavamo razumjeti nove, komplicirane događaje i kako bismo imali
kontrolu nad komunikacijama, ciljevima i inicijativama te o njihovim percepcijama. Pri
oblikovanju situacije ili problema može doći do situacije "mrtvog kuta" jer neke
informacije ostaju sakrivene. Procesom kontinuiranog redefiniranja situacije ili
problema taj se problem nastoji izbjeći.
Proces kontinuiranog redefiniranja poslovnih aktivnosti predstavlja provjeru iste
situacije iz više perspektiva. Redefiniramo situaciju kada pokušavamo razumjeti nove,
komplicirane događaje, unaprijediti preferirane ishode ili promijeniti kako su određene
akcije percipirane. Svaka perspektiva pruža informacije za razumijevanje situacije u
cijelosti. Pravilno provedeno preoblikovanje situacije omogućuje menadžeru
dijagnosticiranje konteksta, definiranje kritičnih problema, interpretaciju i komunikaciju
na način da osnažuje svoje sljedbenike.
Jedna od koristi redefiniranja je ta da se prosudba mora odložiti dok proces nije završen.
Mnogi poduzetnici i radnici često zauzimaju stav o nečemu prije samog definiranja i
razumijevanja problema (Copland,2000). Kada uvidi problem kojemu je jedno od
rješenja očito, svaki bi menadžment trebao redefinirati taj isti problem i pronaći moguće
alternative rješenja te na kraju procesa izabrati ili početno rješenje ili jedno od
redefiniranih.
Redefiniranje se može koristi pri uzimanju u obzir novih ideja ili prilika. Ključno je
otkriti i strategije i ciljeve pri takvom postupku. Važnost redefiniranja je u sposobnosti
stvaranja i njegovanja novih vrijednosti u poduzeću odbacujući stara značenja i načine.
Proces redefiniranja je konstantan trud od strane menadžmenta kako bi se promotrile
mnogobrojne perspektive, mentalni modeli i paradigme određene situacije kako bi se
generirale nove spoznaje i mogućnosti. Postoje 4 nužna koraka pri korištenju
redefiniranja (Pisapia, Reyes-Guerra, Coukos-Semmel, 2005):
· Suzdržavanje od prosudbi dok se ne skupe sve potrebne informacije
· Identificirati i razumjeti mentalne modele i paradigme koje se koriste za određen
problem ili situaciju
15
· Koristiti drugačije mentalne modele i paradigme kako bi se razumijela jedna
situacija
· Pregled i reforma svojih i tuđih mentalnih modela
Mentalni modeli se mogu definirati kao prototipi za razmišljanje ili djelovanje i/ili
filteri kroz koje pojedinci promatraju svijet. Senge (1990) opisuje mentalne modele kao
duboko ukorijenjene pretpostavke, generalizacije i slike koje utječu na način na koji se
ponašamo i razumijemo svijet.
3.1.3. Refleksija
Refleksija je kognitivna sposobnost koja uključuje pažljivo razmatranje vjerovanja ili
prakse, koja promovira razumijevanje situacije, a zatim novostečeno znanje primjenjuje
na te situacije. Refleksija se oslanja na podvrgavanju dokaza, percepcije i iskustva
kritičkom ispitivanju kako bi situacije imale smisla i značenje prije primjene teorije u
praksu. U situacijama kada ne postoji dovoljno informacija, a odluka se mora donijeti,
korištenje refleksije će ponuditi najbolje moguće opcije za poduzimanje akcija i
predviđanja situacije. Reflektivno razmišljanje zahtijeva kontinuiranu evaluaciju
vjerovanja, pretpostavki i hipoteza na osnovu postojećih podataka i na osnovu mogućih
interpretacija podataka (Dewey, 1933). Odluke temeljene pomoću refleksije su važnije i
pronicljivije od odluka donesene zbog autoritativne, emocionalne obveze donošenja
odluka upravo iz razloga što uključuje stalne provjere i evaluaciju.
Dewey (1933) smatra da je refleksija sistematički proces razmišljanja i reflektivnih
akcija i stavova. Korthagen (1988) definira refleksiju kao ciklus razmišljanja i
djelovanja koji uključuje akcije, gledanje na prošle akcije, poznavanje esencijalnih
dijelova, stvaranje alternativnih metoda za djelovanje i testiranje istih što označava
ponovni početak ciklusa refleksije.
Senge (1990) dijeli refleksiju na 3 razine. Prva razina je tehnička refleksija koja se
koristi pri ispitivanju učinkovitosti i djelotvornosti djelovanja za postizanje određenih
ciljeva. Druga razina, praktična refleksija, uključuje istraživanje ne samo djelovanja već
i završetke djelovanja, propitkujući pretpostavke stvarnih ishoda. Treća razina označava
kritičku refleksiju koja označava moralna i etička pitanja socijalnog suosjećanja i
16
pravde kroz procese djelovanja i završetka procesa, obuhvaćajući prve dvije razine. Od
tri navedene razine, kritička refleksija je najznačajnija kako za vlastitu transformaciju
tako i za transformaciju poduzeća.
Refleksija označava sposobnost logičnog i racionalnog razmišljanja korištenjem
percepcija, iskustva i informacija radi donošenja prosudbe o prošlim događajima i zatim
stvaranja intuitivnih načela koja usmjeravaju buduće akcije. Refleksija sadrži 4
osnovnih koraka koji se moraju ispuniti (Pisapia, Reyes-Guerra, Coukos-Semmel,
2005):
· Razumjeti zašto određene donesene odluke funkcioniraju, a druge ne
· Koristiti percepcije, iskustva i znanja razumijevanja situacija i kako razmišljati o
njima
· "Savijati" percepcije, iskustva i znanja i analiza istih dok se poduzimaju akcije
· Koristiti trenutne percepcije, iskustva i znanja i s obzirom na njih stvoriti
iskustvo za razumijevanje trenutnog i budućeg stanja
Kako bi netko mogao strateško promišljati, Jelenc (2009) smatra da mora posjedovati
određene kognitivne osobnosti. Sustavno razmišljanje, redefiniranje i refleksija u svim
svojim oblicima označavaju važne kognitivne vještine koje bi suvremeni menadžment
trebao posjedovati. Svaka situacija predstavlja različite motive, probleme i preferirane
ishode koji rezultiraju različitim odabirom strategije. Posao menadžera je odabiranje
procesa koji odgovaraju uvjetima. Sustavno razmišljanje nudi menadžmentu mogućnost
razumijevanja uzorka poslovanja i njihove međuodnose. Kontinuirano redefiniranje
pruža prednost sagledavanja situacija u više perspektiva. Refleksija nudi menadžmentu
mogućnost sagledavanja procesa na način da razumijemo zašto neki procesi rade, a neki
ne, što je izravno povezano s jedinstvenošću svake izabrane situacije. Menadžment će
biti mnogo učinkovitiji, ako posjeduje te kognitivne procese. Korištenje tih procesa
omogućava menadžmentu posjedovanje raznih uvida i snažnu intuiciju koje koristi kada
se suočava s dosmislenošću, kompleksnošću i dilemama.
17
4. PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA
Poduzetnička orijentacija označava suvremeni pojam koji se u posljednjih 30 godina
ubrzano razvija i sve više primjenjuje. Korijene vuče iz rada kanadskog stručnjaka
Henrya Mintzberga. Mintzberg (1973) je zamislio poduzetničko donošenje odluka kao
menadžerski stav koji karakterizira aktivna potraga za novim prilikama u nesigurnom i
riskantnom okruženju kroz koje bi se mogao ostvariti dramatičan rast i razvoj poduzeća.
Khandwalla (1976/1977) je unaprijedio Mintzbergov koncept menadžerskog stava kao
set vrijednosti i normi o menadžmentu vođen od strane donosioca odluka, koje kada se
koriste označavaju poduzetničke strategije poduzeća za preživljavanje i rast.
Khandwalla naglašava kako poduzetnički menadžment označava hrabri, riskantni i
agresivni pristup donošenju odluka kao kontrast opreznom i stabilnom pristupu koji je
do tada, ukorijenjen u većini poduzeća.
Prema Fernaldu (2005) poduzetnici su osobe koje su naklonjene specifičnim
aktivnostima koje smatraju najvažnijim u poslovanju, a to su: konstantno traženje
prilika, potreba za ispunjenje ciljeva, potreba za samostalnošću donošenja odluka,
riskiranje i inovacija. Miller (1983) smatra kako teoretičari neće prozvati poduzeće
poduzetnim ako promijeni način proizvodnje proizvoda ili liniju proizvoda jednostavno
kopirajući konkurenciju, a odbijajući preuzeti bilo kakav rizik, odnosno proaktivnost je
također nužna. Na isti način, poduzeća koja su sklona riziku i koja imaju veliki
financijski utjecaj nisu nužno poduzetnička. Takva poduzeća moraju također uključiti u
svoje procese tehnološku i proizvodnu inovaciju. Iz Millerove konstatacije proizlazi
zaključak da su poduzetnička poduzeća ona poduzeća koja preuzimaju određeni rizik,
koja su inovativna i proaktivna. Takva poduzeća su spremna preuzimati visokorizične
poslove ili projekte da bi ostvarili vrlo visok povrat sredstava, a koja su istovremeno
hrabra i agresivna u pronalaženju novih prilika. Miller u svojoj definiciji postavlja
dimenzije poduzetničke orijentacije koje bi trebalo imati poduzeće ili poduzetnik kako
bi imao visok stupanj poduzetničke orijentacije (Covin, Wales, 2011).
Miller (1983) zaključuje da poduzetnici hrabro i često pristupaju inovacijama
preuzimajući određeni rizik pri sudjelovanju na tržištu sa svojim proizvodom.
Dodavanjem još i atributa proaktivnost, Miller smatra kako je netko poduzetan kada
18
često i aktivno sudjeluje u inovacijama, preuzima rizična ulaganja te koji je pionir u
proaktivnim inovacijama pobjeđujući na taj način konkurenciju. Na osnovu prethodnih
tvrdnji, Miller prvi postavlja kombinaciju triju dimenzija koje označavaju poduzetničku
orijentaciju, a to su: inovacije, proaktivnost i sklonost riziku (Miller i Friesen,1982).
Millerova lista se može nadopuniti s još dva pojma uspostavljena od strane Lumpkina i
Dessa (1996) i to s autonomijom i kompetitivnom agresivnosti.
Poduzetnici koje često opisuju gore navedene karakteristike, imaju visok nivo
poduzetničke orijentacije (Falgueira, Rodrigues, 2012). Prema Zahri i Neubaumu
(1998), poduzetnička orijentacija označava ukupni zbroj radikalnih inovacija, postupaka
proizašlih proaktivnim razmišljanjem i postupaka poslovnog riskiranja, što se vidi u
projektima s nesigurnim povratima. Voss, Voss i Mooraman (2005) smatraju kako
poduzetnička orijentaciju označava stav poduzeća da angažira postupke i razmišljanja
primjenom inovacije, riskiranja, autonomije, proaktivnosti i kompetitivne agresivnosti,
što vodi do promjene u organizaciji ili na tržištu. Avlonitits i Salavou (2007)
konstatiraju da je poduzetnička orijentacija organizacijska pojava koja reflektira
menadžersku sposobnost poduzeća da prihvati proaktivnost i agresivnu inicijativu kako
bi okrenuli situaciju na tržištu u svoju korist. Iz svega navedenog proizlazi zaključak da
je poduzetnička orijentacija mjera koja se u početku koristila za mjerenje sklonosti
organizacije prema poduzetničkom ponašanju, a danas je postala najraširenija mjera
koja se koristi za mjerenje predispozicije organizacijskog vodstva kako bi bilo
poduzetno.
Sve te definicije možemo sumirati u jednu: "Poduzetnička orijentacija predstavlja
sklonost poduzeća da djeluje autonomno i inovativno, da preuzima rizike te da
poduzima proaktivne inicijative prema potencijalnim tržišnim prilikama" (Lumpkin,
Dess, 1996). Dakle, poduzetnički orijentirana poduzeća su ona poduzeća koja su
proaktivna u konkurentskom, kompetitivnom okruženju, koja su spremna preuzimati
rizik radi stvaranja nove vrijednosti i koja su agresivna u razvijanju novog proizvoda,
tržišta ili tehnologije (Pearce, Kramer, Robbins, 1997). Haung i Wang (2011) prenose
zaključak Greena Covina i Slevina (2008) kako poduzetnička orijentacija služi za
strateški pristup u donošenju odluka kao i u sagledavanju uspješnosti poduzeća.
19
Mnogi su znanstvenici kroz povijest istraživali odnos poduzetničke orijentacije i
utjecaja na uspješnost poslovanja poduzeća. Covin i Slevin (1989, 1991) među prvima
povezuju poduzetničku orijentaciju poduzeća s njezinom uspješnošću. U navedenim
istraživanjima pronašli su kako poduzetnička orijentacija pozitivno utječe na uspješnost
poduzeća te da poduzetnički stav najznačajnije utječe na poslovnu uspješnost.
Zahra je (1991.) ustanovio pozitivan odnos između poduzetničke orijentacije i
profitabilnosti te rasta poduzeća. Znanstvena literatura akumulirala je značajan broj
radova koji potvrđuju povezanost poduzetničke orijentacije i raznih pokazatelja
uspješnosti poslovanja (Barringer, Bluedorn, 1999.; Covin, Slevin, 1989.; Miller, 1983.;
Wiklund, 1999.; Wiklund, Shepherd, 2003.; Zahra, 1991.; Zahra, Covin, 1995.)
Najčešći pokazatelji financijske uspješnosti su povrat na imovinu (ROA), rast prodaje,
bruto dobit i dodana vrijednost, dok nefinancijski pokazatelji uključuju tržišni udio,
stopu zadržavanja kupaca, reputaciju i društveno odgovorno poslovanje. (Morić
Milanović, 2012). Određeni znanstvenici (Arbaugh, Cox, Camp, 2009) smatraju da je
poduzetnička orijentacija više u svrsi određenog moderatora poslovanja te da nema
direktnog utjecaja na izvedbu poduzeća.
4.1. UTJECAJ OKOLINE NA PODUZETNIČKU ORIJENTACIJU
4.1.1. Eksterni utjecaji
Eksterni ili vanjski utjecaji označuju kombinaciju faktora u vanjskom okruženju koji
igraju značajnu ulogu u razvijanju poduzetništva i poduzetničkih aktivnosti. Eksterni
utjecaji se smatraju početnom točkom u analizi bilo kojeg poduzeća te određuju odnos
poduzetničkog stava i izvedbe poduzeća (Okhomina, 2015). Vanjski utjecaji koji utječu
na primjenu i implementaciju poduzetničke orijentacije kao i na samo poduzeće su:
stanje tehnološkog napretka, dinamičnost okoline, neprijateljska okolina i životni ciklus
industrije, kako ih navode Covin i Selvin (1991). Koncept vanjskih utjecaja bitan je
zbog toga što utjecaji poput ekonomije, sociokulture, političko pravnih i tehnoloških
utjecaja, oblikuju mogućnosti razvijanja svakoga poduzeća u određenoj industrijskoj
20
grani. Značajan utjecaj vanjskih faktora proizlazi iz trenutnog stanja ekonomije u Europi
gdje se 70% poduzeća financira od strane banaka za razliku od 30% u SAD-u, gdje
Europa zaostaje za SAD-om 30% po životnom standardu i gdje visoki porezi i
opterećenja sustavno guše tržište rada i onemogućavaju razvijanje potencijala novih
poduzeća te uvelike otežavaju razvijanje svakog poduzeća. Svakako možemo reći da je
takvo stanje ekonomije neprijateljsko i otežavajuće za svako poduzeće, no baš je u
takvim situacijama poduzetnička orijentacija i izvedba poduzeća na najvišim razinama.
U uvjetima velike konkurentnosti, nemilosrdne i neprijateljske okoline, poduzeće je na
najvišim razinama izvedbe dok je u uvjetima "benignog" okruženja, izvedba poduzeća
mnogo manje pozitivna, čak i negativna (Covin, Slevin, 1991). Poduzeća se često
nalaze u dinamičnim i neprijateljskim okruženjima iz razloga što poduzetnički
orijentirani menadžeri preferiraju rapidan rast i okruženje puno prilika, okruženje koje
samo po sebi nosi veliki rizik, ali i velike nagrade (Miller, Friesen, 1982). Colvin i
Slevin (1991) ističu da vanjski faktori imaju snažan, ako ne i deterministički utjecaj na
postojanje i efektivnost poduzetničke aktivnosti.
4.1.2. Interni utjecaji
Interne varijable, koje utječu na primjenu i implementaciju poduzetnički orijentiranog
načina razmišljanja i vođenja poduzeća, su: stavovi izvršnih menadžera, organizacijski
resursi i kompetencije, organizacijska kultura i organizacijska struktura. Općenito je
poznato da su strategijske odluke, odnosno sve odluke, formirane s obzirom na naša
vjerovanja, stavove i vrijednosti. Stavovi i vrijednosti menadžera su glavne
determinante donošenja kompetitivnih strategija. Covin i Slevin (1991) smatraju kako
rast nije prirodna pojava koja se događa sama od sebe, već da je to socijalna pojava koja
je pod kontrolom vlasnika poduzeća i da je s obzirom na to poduzetnik ili izvršni
menadžer u središtu svakog modela ponašanja poduzeća. Tonković Grabovac (2015)
navodi da gotovo u svim istraživanjima mjere poduzetničke orijentacije ispunjava samo
jedan menadžer. Dakle, radi se zapravo o menadžerovoj percepciji poslovanja
poduzeća.
21
U malim poduzećima kojima upravlja poduzetnik, a ne profesionalni menadžment,
može se čak reći kako su karakteristike poduzeća jednake karakteristikama poduzetnika.
I zaista se može zaključiti kako su stavovi i vrijednosti ključne varijable poduzetnika,
usko vezene za vjerovanje na koji se način i u kojem smjeru se treba voditi poduzeće te
su ključne varijable primjene poduzetnički orijentiranog razmišljanja.
Organizacijski resursi i kompetencije predstavljaju bazu za sve forme organizacijskih
poduhvata u poduzeću, a jedna od važnijih stavki su ljudski resursi. Poduzeća s
relativno velikim brojem znanstvenika i tehničkog osoblja, u većini slučajeva posjeduju
veći kapacitet za inovacije za razliku od poduzeća koja imaju manjak takvog osoblja.
Što više inovacija i što brži i isplativiji njihov transfer iz internog istraživanja i razvoja
na tržište, označavaju jedan od ključnih elemenata poduzetničke orijentacije (Jong et al.,
2011). Inovativnost je šire i značajnije područje samog aspekta stvaranja novih
proizvoda, pod inovativnost se označava također i unaprjeđenje procesa proizvodnje,
logistike, marketinga ili pronalaženje novih resursa. Dakle, inovacije označavaju bilo
kakvu aktivnost koja unapređuje organizaciju.
Organizacijska kultura se može definirati kao zajednički set vrijednosti, vjerovanja,
stavova, očekivanja i pretpostavki prenesenih s jedne generacije zaposlenih na drugu,
koje determiniraju poželjno ponašanje u organizaciji (Wheelen, Hunger, 1988).
Organizacijska kultura može ohrabriti ili obeshrabriti preuzimanje rizika na tržištu.
Stupanj proaktivnosti poduzeća je također jednim dijelom određen organizacijskom
kulturom. Kako organizacijska kultura utječe na samo poduzeće i menadžera, tako i
menadžer može oblikovati i utjecati na organizacijsku kulturu potičući na inovativnost i
preuzimanje rizika te na taj način stvarajući potporu za daljnje poslovne pothvate
(Covin, Slevin, 1989).
Organizacijska struktura označava raspored poslova, komunikaciju i odnose u
organizaciji. Može se reći kako sam model strukture organizacije može prikazati način
razmišljanja menadžera i stanje organizacijske kulture. Poduzetnički orijentirano
poduzeće će najbolje rezultate iskazivati kroz prikladnu organizacijsku strukturu. Takva
struktura trebala bi biti decentralizirana u kontekstu donošenja odluka, minimalne
hijerarhijski podijeljene strukturne nivoe, slobodan protok komunikacije, marketinške
funkcije i integrirane procese istraživanja i razvoja. Covin i Slevin (1989) zaključuju
22
kako su organske strukture povezane s poduzetnicima koji vode svoja poduzeća na višoj
razini od onih čija poduzeća obilježava mehanički tip strukture.
Usmjerenost poduzeća na učenje, učeća orijentacija je način razmišljanja temeljen na
znanju i označava ključne procese koji značajno pridonose uspješnom razvijanju
inovacija, što determinira uspjeh poduzeća (Huang, Wang, 2011). Učeća orijentacija
definirana je kao proces sakupljanja, distribucije i integracije informacija i znanja
između članova organizacije. Procesi usmjereni na učenje sadrže ključne komponente
koje podržavaju produktivne procese, koji sadrže informacije, asimiliranje, razvijanje i
stvaranje novog znanja na proizvode, procese i usluge. Učeća orijentacija mora biti
koherentna s organizacijskom strategijom, strukturom i strateškim odrednicama kako bi
ne samo utjecala na uspješnost poduzeća, već i na individualne performanse svakog
zaposlenika.
4.2. DIMENZIJE PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE
Poduzetnička orijentacija sastoji se od pet dimenzija: autonomija, inovativnost,
proaktivnost, kompetitivna agresivnost i sklonost riziku. Iako su tri dimenzije opće
prihvaćene i najčešće se koriste u definiranju poduzetničke orijentacije, odnosno
inovativnost, proaktivnost te sklonost riziku, posjedovanje svih pet dimenzija u
redovnom poslovanju označava poduzetnički orijentiranog poduzetnika ili poduzetnički
orijentirano poduzeće.
4.2.1. Autonomija
Autonomija se može definirati kao sloboda pojedinca ili poduzeća koja ih potiče
kreativnosti kako bi iznesli svoju ideju koju će pratiti do određenog zaključka.
Autonomija podrazumijeva neovisne aktivnosti pojedinca ili tima u osmišljavanju i
realiziranju ideja te u komunikaciji sa svim razinama menadžmenta (Morić
Milovanović, Laktašić, 2013). Zastupljenost autonomije razlikuje se s obzirom na
različiti kontekst unutar kojeg se promatra, s obzirom na veličinu poduzeća, stil
vođenja, strukturu vlasništva itd. U manjim poduzećima je znakovito da je donositelj
odluka ujedno i vlasnik što znači da autonomija ovisi o strukturi vlasništva poduzeća,
dok je u velikim poduzećima autonomija zastupljena na svim razinama menadžmenta.
23
4.2.2. Kompetitivna agresivnost
Kompetitivno agresivna poduzeća su ona koja su izrazito natjecateljski orijentirana te
svoje poslovanje unapređuju i usavršavaju u svakom pogledu. Poduzeće je u stanju
nadvladati suparnike ukoliko je kontinuirano bolje ili ukoliko je predvodnik pa
iskorištava svoje prednosti da bi još više ojačalo svoj ugled i povećalo tržišni udio
(Morić Milovanović, Laktašić, 2013). Dakle, kompetitivna agresivnost odnosi se na
sklonost poduzeća natjecanju sa svojim konkurentima, odnosno spremnost
menadžmenta da zauzme vodeću ulogu na tržištu i dominantan stav naspram
konkurenata. Lumpkin i Dess (1996) smatraju kako kompetitivna agresivnost ne
odražava oslanjanje na tradicionalne metode natjecanja, već spremnost poduzeća da
bude nekonvencionalno i moderno.
Pojmovi proaktivnost i kompetitivna agresivnost se često smatraju sinonimima, no ta
dva pojma treba razlikovati. Proaktivnost se odnosi na način na koji se poduzetnik ili
poduzeće odnosi prema tržištu te kako pokušava zadovoljiti tržišnu potražnju za
njegovim outputima, dok se kompetitivna agresivnost više odnosi na ponašanje
poduzetnika ili poduzeća prema konkurenciji te na koji način pokušava zauzeti veći
tržišni udio. Tonković Grabovac (2015) smatra kako se suštinska razlika između
proaktivnosti i kompetitivne agresivnosti očituje u tome što proaktivnost predstavlja
odgovor na uočene poslovne prilike na tržištu, dok se kompetitivna agresivnost
povezuje s odgovorom na prijetnje konkurenata.
4.2.3. Inovativnost
Inovativnost odražava tendenciju poduzeća u poticanju novih ideja i novina,
eksperimentiranju te provođenju kreativnih procesa koji mogu rezultirati novim
proizvodima, uslugama ili tehnološkim unaprjeđenjima. Inovativnost podrazumijeva
spremnost odustajanja od starih načina ili navika i pokušavanje neprovjerenog pristupa
ili ideja, a zahtijeva donošenje novih stavova koji moraju biti podijeljeni na svim
područjima tvrtke kako bi bila učinkovita (Menguc, Auh, 2006). Jedna od definicija
govori i da je inovativnost sklonost poduzeća da sudjeluje u generiranju novih ideja,
24
eksperimenata i istraživanja te razvojnih aktivnosti (Felgueira, Rodrigues, 2012). To je
postupak poduzeća čija je intencija stvaranje novih ideja, iskustava i kreativnih procesa
prije konkurencije te možemo zaključiti kako zbog svega navedenoga, bez inovacija
nema poduzetništva (Covin, Miles, 1999).
Sve navedeno uključuje razvoj i povećanje broja proizvoda i usluga kao i nove
administrativne tehnike i tehnologije za izvedbu organizacijskih postupaka. Nadalje
sljedi da se inovativne ideje vode od strane menadžera kako bi se stvorila podrška za
provođenje tih ideja u djelo. Konačno, sve te ideje vode do stvaranja prototipa ili
modela koji prolaze kroz fazu ocjenjivanja i prihvaćanja od strane organizacije. Dakle,
faze inovacija su ideje, vođenje te implementacija.
Jedna od uloga internog okruženja je i što brži i što isplativiji transfer inovacija iz
internog istraživanja i razvoja na tržište. Inovativnost je šire i značajnije područje samog
aspekta stvaranja novih proizvoda, a isto tako pod pojmom inovativnosti se označava i
unaprjeđenje procesa proizvodnje, logistike, marketinga ili pronalaženje novih resursa.
Inovacije označavaju bilo kakvu aktivnost koja unapređuje organizaciju. Drucker (1998)
tvrdi kako su inovacije specifična funkcija poduzeća i srce poduzetništva.
4.2.4. Proaktivnost
Proaktivnost je bitna komponenta poduzetništva. Ono je proces traženja prilika,
perspektiva okrenuta budućnosti, karakterizirana visokom sviješću o vanjskim
trendovima, događajima i djelovanja u tom smjeru. To je samoinicijativan i budućnosti
okrenut proces, koji je usmjeren prema promjenama ili poboljšanju trenutne situacije
odnosno samoga poslovanja. Proaktivno djelovanje poboljšava internu organizaciju na
način da potiče zaposlenike i unapređuje poslovne metode. Proaktivnost uključuje
ponašanja kao što su preuzimanje odgovornosti, stvaranje inovativnih sugestija i
modifikacija određenih standarda, iako se drugi ne slažu s time te individualna
implementacija ideja (Jong, et al., 2011). Proaktivnost je nužno poduprijeti s
inovacijama te je ključna dimenzija za uspjeh bilo kojega poduzeća jer sugerira
usmjerenost prema budućim događajima.
25
4.2.5. Sklonost riziku
Globalizacija tržišta i sve veća kompleksnost istog dovela je do svakodnevnog
povećavanja broja i intenziteta rizika na tržištu djelovanja poduzeća. Eksterni rizici
prisutni u poslovanju su: prirodne katastrofe, pandemije, sukobi, korupcija, regulacije,
etička načela, limitiranost resursa, financijska nestabilnost, trgovinske barijere itd.
Interni rizici obuhvaćaju: ugled, sudske postupke, problemi opskrbnih lanaca,
nedostatak kreativnosti, neadekvatne inovacije, strah od promjena, znanje zaposlenika,
zdravstveni i sigurnosni problemi, negativni učinci na zdravlje itd (Maleyef, Arnheiter,
Venkateswaran, 2012). Ako se upita uspješne poduzetnike da se izjasne o činjenici koji
je faktor najutjecajniji u poslovanju, ali i zbog čega su uspješni, većina će dati odgovor
kako je upravo preuzimanje određenog rizika ključan da bi ostvarili zadane ciljeve
(Joardar, Wu, 2011).
Otkad se prvi put povezalo poslovno riskiranje s poduzetnikom kao osobom koja se
svakodnevno susreće s rizikom profita odnosno gubitka, sklonost riziku je postao
fundamentalni element poduzetništva. Sklonost riziku označava poduzimanje hrabrih
akcija i postupaka izlažući se nepoznatim i nesigurnim situacijama, ulagajući značajne
resurse u nepoznatom okruženju (Rauch et al. ,2009). Poduzetničke aktivnosti poput
inovacija i ulaganja podrazumijevaju značajan rizik budući da se vrijeme, trud i resursi
moraju investirati prije nego što je poznata distribucija povrata tih sredstava. Iako
poduzetnike obilježava sklonost riziku, to ne znači da oni bez razmišljanja okušavaju
vlastitu sreću, već da poduzimaju kalkulirani rizik (Jong et al. 2011). Većina
poduzetnika pokušat će modificirati određeni rizik, odnosno smanjiti ga koliko god je
moguće. Nakon što se postavi cilj koji se treba ispuniti, poduzetnici analiziraju sve
mogućnosti kako bi se smanjio određeni rizik.
26
5. ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA RADI USPOREDBE
STRATEŠKOG PROMIŠLJANJA I PODUZETNIČKE ORIJENTACIJE
U ovom poglavlju objasnit će se metodologija, navesti osnovne hipoteze i rezultati
istraživanja te će na kraju poglavlja biti navedena rasprava i komentari rezultata
istraživanja.
5.1. METODOLOGIJA
Da bi se ispitala povezanost strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije,
provedeno je istraživanje u industrijskoj grani gotovih metalnih proizvoda. Empirijsko
istraživanje započeto je 19. travnja 2015., a završilo je 9. lipnja 2015. Početna
populacija dobivena je AMADEUS bazom podataka, a na dan 6. veljače 2015.
zabilježeno je 1926 poduzeća koja djeluju u industriji gotovih metalnih proizvoda. Od
1926 poduzeća, anketni upitnik je poslan na 649 e-mail adresa direktora poduzeća.
Kako bi se usporedilo strateško promišljanje i poduzetnička orijentacija, provedeno je
on-line istraživanje koje se sastojalo od anketnog upitnika, a koji je poslan putem e-
mail-a na adrese izabrane skupine. Od 1926 početnih poduzeća, 1062 poduzeća ne
posjeduje e-mail adresu, 160 poduzeća je u procesu stečaja ili je ugašeno, a 55 direktora
poduzeća smatra da ne pripada toj industrijskoj grani te su stoga oni izuzeti iz
istraživanja.
Kako bi se usporedilo strateško promišljanje i poduzetničke orijentacije provedeno je
on-line istraživanje. Kao instrument istraživanja korišten je anketni upitnik kreiran na
internet stranici specijaliziranoj za provođenje on-line istraživanja, LimeSurvey. Isto
tako, dodavanjem pripadajućeg tokena svakom subjektu u istraživanju osigurao se
upitnik, na način da ga ne ispunjava nitko izvan odabrane skupine. Istraživanje je
provedeno u 3 faze. Prva faza je označila upoznavanje ciljne skupine s istraživanjem i
slanje anketnih upitnika na e-mail adrese. Ova faza je trajala od 19. travnja do 4. svibnja
2015. U prvoj fazi ispunjeno je 8 upitnika što je označavalo povrat odgovora od 1.3%.
U drugoj fazi istraživanja, ponovno se poslao anketni upitnik na e-mail adrese, u svrhu
podsjetnika, a sve kako bi se povećao povrat anketnih upitnika. Druga faza je trajala od
27
4. svibnja do 20. svibnja tijekom koje je ispunjeno 14 upitnika, što je zajedno s prvom
fazom iznosilo 22 ispunjena upitnika, odnosno povrat od 3.4%. Treća i finalna faza
označavala je telefonsko pozivanje subjekata, da bi se ispitanike zamolilo da ispune
anketni upitnik u svrhu istraživanja strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije u
industriji gotovih metalnih proizvoda. Treća faza trajala je od 20. svibnja do 9. lipnja
2015. tijekom koje je zaprimljeno 29 anketnih upitnika. Kroz sve tri faze odgovoreno je
ukupno na 51 anketni upitnik. Stavljanjem u omjer 649 poslanih anketnih upitnika i
zaprimljenih 51 odgovora, odnosno ispunjenih anketnih upitnika dobiva se povrat od
7.9%.
Anketni upitnik je podijeljen u 3 dijela: poduzetnička orijentacija, strateško promišljanje
i opći podaci. Prvi dio anketnog upitnika sadrži 21 pitanje kojima se ispitivao stav
ispitanih poduzetnika o poduzetničkoj orijentaciji. Pitanja su bila formulirana pomoću
Likertove skale koja omogućuje ispitaniku izbor stupnja slaganja s ponuđenom
tvrdnjom, a stupnjevi slaganja su sljedeći: 1- "u potpunosti se ne slažem", 2- "ne slažem
se", 3- "niti se slažem niti se ne slažem", 4- "slažem se", 5- "u potpunosti se slažem".
Drugi dio istraživanja odnosi se na strateško promišljanje. U ovom dijelu istraživanja je
postavljeno 25 pitanja kojima se ispitivao stav poduzetnika o strateškom promišljanju.
Pitanja su također formulirana pomoću Likertove ljestvice, a ponuđeni odgovori glase:
1- "gotovo nikad", 2- "rijetko", 3- "ponekad", 4- "često", 5- "gotovo uvijek".
Posljednji dio anketnog upitnika odnosi se na opće podatke o ispitanicima. Pitanja su
bila strukturirana na način da je na nekim pitanjima bilo potrebno zaokružiti samo jedan
odgovor, a na nekima su sami ispitanici trebali navesti odgovor. Anketni upitnik se
nalazi u prilogu.
28
5.2.HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
Sustavnom analizom i sintezom problema, predmeta i objekta istraživanja moguće je
predložiti radne hipoteze istraživanja.
U neizvjesnom i kompleksnom okruženju koje karakteriziraju promjene i neizvjesnost,
nužna je primjena različitnog razmišljanja, a ne konzervativnog, strateškog planiranja.
Takav način razmišljanja, način na koji najviše poslovodstvo razmišlja o aktivnostima i
ciljevima potrebnima za njihovo ostvarenje naziva se strateško promišljanje te ono
stvara temelje za stvaranje i održavanje konkurentske prednosti (Boon, 2005).
Poduzetnički orijentirana poduzeća su ona poduzeća koja su proaktivna u
konkurentskom, kompetitivnom okruženju, koja su spremna preuzimati rizik radi
stvaranja nove vrijednosti i koja su agresivna u razvijanju novog proizvoda, tržišta ili
tehnologije (Pearce,Kramer,Robbins, 1997). Poduzetnički orijentirana poduzeća teže za
rastom poduzeća i to puno bržim korakom nego tradicionalna poduzeća koja više daju
prednost sporom rastu uz stabilan korak. Iako su mnogi znanstvenici dokazali pozitivan
utjecaj poduzetničke orijentacije (Barringer, Bluedorn, 1999.; Covin, Slevin, 1989.;
Miller, 1983.; Wiklund,1999.; Wiklund, Shepherd, 2003.; Zahra, 1991.; Zahra, Covin,
1995;) i strateškog promišljanja na izvedbu poduzeća, nije se dokazala povezanost
između ta dva pojma. S obzirom da je tema istraživanja usporedba strateškog
promišljanja i poduzetničke orijentacije u industriji gotovih metalnih proizvoda, prva
hipoteza glasi:
H1: Menadžeri koji su poduzetnički orijentiraniji više strateški promišljaju od
poduzetnika koji nisu poduzetnički orijentirani.
Iz razloga što je veliki dio ovog istraživanja posvećen dimenzijama poduzetničke
orijentacije i strateškog promišljanja, u radu se pokušala ispitati njihova povezanost.
Inovativnost je važno sredstvo slijeda mogućnosti te odražava sklonost poduzeća u
poticanju novih ideja, eksperimentiranja te provođenja kreativnih procesa koji mogu
dati kao rezultat nove proizvode, usluge ili tehnološke razvitke te je kao takva značajna
komponenta poduzetničke orijentacije (Lumpkin, Dess, 1996). Jedna od dimenzija
29
strateškog promišljanje je kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti i označava
sposobnost menadžera da generira nove spoznaje i mogućnosti za djelovanje. Važnost
redefiniranje je u sposobnosti stvaranja novih vrijednosti, odbacujući stara značenja i
načine. Proces redefiniranja služi da bi se promotrile mnogobrojne perspektive,
mentalni modeli i paradigme određene situacije, a sve kako bi se generirale nove
spoznaje i mogućnosti (Pisapia, Reyes-Guerra, Coukos-Semmel, 2005). Već je iz samog
definiranja pojmova uočljiva povezanost ta dva pojma, stoga možemo definirati H2:
H2: Poduzetnici koji kontinuirano redefiniraju svoje poslovne aktivnosti pronalaze
inovativne postupke kako bi unaprijedili poslovne aktivnosti.
Proaktivnost je bitna komponenta poduzetništva. Venkatraman (1989) definira
proaktivnost kao pristup kojim se traže nove prilike koje mogu, ali i ne moraju biti
povezane s trenutnim aktivnostima poduzeća. Venkatramen sugerira da je poduzeće
proaktivno kada stvara novi proizvod prije svojih protivnika, ukida proizvode koji su na
isteku životnog ciklusa proizvoda, sudjeluje u novostvorenim i brzorastućim tržištima i
stalno promatra mogućnosti za stvaranje nove prilike. Proaktivnost je dakle,
organizacijski proces poduzeća namijenjen iskorištavanju svih tržišnih prilika, a temelji
se na pravovremenom djelovanju i predviđanju budućih potreba te uključuju snažnu
perspektivu usmjerenu na budućnost i aktivne akcije od strane poduzeća
(Thoumrungroje, Racela, 2013). Korthagen (1988) definira refleksiju kao ciklus
razmišljanja i djelovanja koji uključuje promatranje prošlih akcija, poznavanje ključnih
dijelova, stvaranje alternativnih metoda za djelovanje i testiranje istih što označava
ponovni početak ciklusa refleksije. Refleksija označava sposobnost menadžera da
razvija logično i racionalno razmišljanje kroz korištenje percepcija, iskustava i
informacija, kako bi prosudio o tome što se dogodilo i stvorio intuitivne principe koji
će ga voditi kroz buduće akcije (Pisapia, Reyes-Guerra, Coukos-Semmel, 2005). Budući
da su i ova dva pojma međuovisna, možemo formirati H3:
H3:Poduzetnici koji su proaktivni u svom poslovanju često razmišljaju o prošlim
događajima kako bi unaprijedili svoje poslovanje.
30
Pojam rizika neodvojiv je od pojma poduzetništva. Coulthard (2007) definira rizik kao
stupanj ili granicu do koje su menadžeri spremni izdvojiti velike financijske i ostale
obveze, a kako bi ostvarili željeni cilj. Thoumrungroje i Racela (2013) definiraju
spremnost poduzeća da namjeni mnoge resurse za prilike koje imaju razumne izglede za
neuspjeh. Riskiranje je osobito povezano s rješavanjem mnogobrojnih problema i
situacija u poduzeću, a kako bi se ono olakšalo potrebno je sustavno razmišljati.
Sustavno razmišljanje ne gleda poduzeće kao razlomljeni konglomerat, razlomljen na
dijelove koji se međusobno natječu za resurse, već sagledava poduzeće kao holistički
sustav koji integrira svaki dio u cjelinu (Moon,2012). Sustavno razmišljanje je
sposobnost menadžera da razumije svojstva, obrasce, snagu i međuodnose unutar
poduzeća kroz holistički način sagledavanja kako bi mogli što bolje djelovati. Ova
sposobnost omogućuje menadžerima shvatiti povezanost činjenica.
H4: Poduzetnici koji su skloni riziku sustavno razmišljaju kako bi riješili probleme
u poduzeću.
Obrazovanje označava bogatstvo znanja stečeno od pojedinca nakon proučavanja
pojedinih pitanja ili doživljenog životnog iskustva, koji pojedincu pruža razumijevanje
o nekoj temi te predstavlja ključan faktor ekonomskog razvoja u uvjetima globalne
konkurentnosti(www.businessdictionary.com/definition/education.html#ixzz3e9zFz4TE
pregledano 24.6.2015.) Obrazovanje predstavlja rješenje bilo kojeg problema, pomoću
njega se uči sve ono dobro i korisno potrebno poduzetniku ili njegovom poduzeću, a
odbacuju se i izbjegavaju loše prakse, korupcija itd.
(myeducationservices.wordpress.com/2011/04/13/importance-of-education%E2%80%9
3-why-it-is-important-in-life/, pregledano 24.6.2015.). Obrazovanje igra ključnu ulogu
u vlastitom uspjehu i rastu, a u današnjem svijetu predstavlja ključnu konkurentsku
prednost na tržištu jer znanjem stvaramo nove ideje, prikupljamo informacije te ih
pretvaramo u produkte koji nam osiguravaju diferencijaciju kod korisnika.
H5: Obrazovaniji poduzetnici su uspješniji poduzetnici
31
5.3. OGRANIČENJA
Ograničenost kod on-line istraživanja najčešće se odnosi na ankete poslane putem e-
maila kao sredstvo ispitivanja odabrane skupine. Glavni nedostaci kod anketnog
ispitivanja su: autoselekcija, što označava da samo mali dio, onih koji koriste internet i
elektroničku poštu, odgovara na ankete upućene elektroničkom poštom; potrebno je da
korisnici dobro koriste računala jer kod osoba s nedovoljnim iskustvom korištenje
računala može negativno djelovati na spremnost sudjelovanja u istraživanju; rutina rada
na računalu može negativno utjecati na rezultate on-line istraživanja jer skreće fokus sa
popunjavanja ankete; e-mail poruke poslane radi anketiranja se mogu percipirati kao
''junk'' e-mail. Jedno od ograničenja je i to što ne možemo znati dali su ispitanici iskreno
ispunjavali anketni upitnik kao i što ne možemo biti sigurni tko je u stvari i ispunio
anketni upitnik.
5.4. REZULTATI
Podaci prikupljeni anketnim upitnikom preko servisa LimeSurvey su analizirani i
obrađeni u programu IBM SPSS koji služi za statističku obradu podataka. Deskriptivna
analiza obuhvaća grupiranje, tabeliranje i grafičko prikazivanje podataka dobivenih
istraživanjem. Statističke metode korištene pri ovom istraživanju su deskriptivna
statistika i korelacijska analiza.
32
1 1
11
27
11
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Često prilazim poslovnim zadacima na jedinstvene načine
0 2
11
26
12
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Uživam ubrzavati promjene u poslu.
Grafikon 2.Često prilazim poslovnim zadacima na jedinstvene načine
Izvor: izradio student
Grafikon 2. prvi je u nizu od grafikona koji se odnose na poduzetničku orijentacije te
prikazuju stavove ispitanih poduzetnika o postavljenim tvrdnjama pomoću Likertove
ljestvice. Najveći broj ispitanika, njih 27 odnosno 52.94% ,se slaže s postavljenom
tvrdnjom kako često prilaze poslovnim zadacima na jedinstvene načine, a 21.57 %
odnosno 11 ispitanika se u potpunosti slaže s navedenom tvrdnjom dok je također
21.57% ispitanika ostalo neutralno prema navedenoj tvrdnji.
Grafikon 3. Uživam ubrzavati promjene u poslu
Izvor: izradio student
Grafikon 3. prikazuje dali ispitani poduzetnici uživaju ubrzavati promjene u svome
poslovanju. Najveći broj ispitanika, njih 50.98% slaže se s navedenom tvrdnjom, 23.53
% se u potpunosti slaže, a samo se 2 ispitanika ne slaže s tvrdnjom.
33
0
69
22
15
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko važniji od prihvaćenihposlovnih procedura.
0 0
11
30
10
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama.
Grafikon 4. Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko važniji od
prihvaćenih poslovnih procedura
Izvor: izradio student
Iz grafikon 4. koji se odnosi na tvrdnju kako je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji
rezultat daleko važniji od prihvaćenih poslovnih procedura mogu se iščitati sljedeći
rezultati: 22 ispitanika, odnosno 43.14 % se slaže s navedenom tvrdnjom dok ih je 9
neutralno. S tvrdnjom se ne slaže 11.76% ispitanika.
Grafikon 5. Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama
Izvor: izradio student
Grafikon 5. prikazuje koliko poduzetnika preuzima kontrolu u nestrukturiranim
situacijama. Njih 58.82 % preuzima kontrolu u nestrukturiranim situacijama, 10
ispitanika uvijek preuzima kontrolu u nestrukturiranim situacijama, a 21.57%
poduzetnika je neutralno po tom pitanju. Zanimljivo je da se niti jedan ispitanik ne slaže
s navedenom tvrdnjom.
34
0 28
31
10
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine.
13
6
26
15
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova.
Grafikon 6. Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine
Izvor: izradio student
Grafikon 6. prikazuje da li ispitani poduzetnici uživaju biti u mogućnosti koristiti stare
poslovne modele na nove načine. Najveći postotak, njih 60.78%, ispitanika se slaže s
navedenom tvrdnjom, 19.61% ih se u potpunosti slaže, dok se s navedenom tvrdnjom ne
slaže 3.92% poduzetnika. Kod ove tvrdnje je 15.69% neutralnih ispitanika.
Grafikon 7. Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova
Izvor: izradio student
Grafikon 7. prikazuje koliko ispitanici vjeruju da je važno stalno tražiti nove načine
obavljanja poslova. Najveći broj ispitanika, njih 50.98% se slaže s navedenom
tvrdnjom, dok ih se ne slaže 5.88% , odnosno u potpunosti se ne slaže samo 1.96%
ispitanika.
35
1
9 9
27
5
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Vjerujem kako za uspjeh moramo biti u skladu sa prihvaćenim poslovnim praksama.
1 0
8
30
12
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti se ne
slažemSlažem se U potpunosti se slažem
Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost.
Grafikon 8. Vjerujem kako za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenim poslovnim praksama
Izvor: izradio student
Grafikon 8. prikazuje koliko poduzetnika vjeruje kako za uspjeh treba biti u skladu s
prihvaćenim poslovnim praksama. Više od polovine ispitanika, njih 52.94%, se slaže s
tvrdnjom dok ih se 5 u potpunosti slaže. Broj ispitanika koji su neutralni prema tvrdnji i
koji se ne slažu sa tvrdnjom je jednak, odnosno 17.65%.
Grafikon 9. Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost
Izvor: izradio student
Grafikon 9. prikazuje stav ispitanika o tome dali sami stvaraju prilike koje koriste i dali
sami stvaraju prednost. S navedenom tvrdnjom se slaže 58.82% ispitanika, dok se
23.53% ispitanika se u potpunosti slaže. Samo jedan ispitanik se ne slaže, a 15.69% ih
je neutralno po tom pitanju.
36
20
7
24
18
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovaram za moj vlastiti poslovni uspjeh.
2 2
9
26
18
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslove prilike.
Grafikon 10. Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovaram za moj vlastiti poslovni
uspjeh.
Izvor: izradio student
Grafikon 10. prikazuje da li se ispitanici osjećaju dobro, ako odgovaraju za svoj vlastiti
uspjeh. S tvrdnjom se slaže 47.06% , odnosno s tvrdnjom se u potpunosti slaže 35.29%
ispitanika, dok se u potpunosti s tvrdnjom ne slaže samo 3.92% ispitanika.
Grafikon 11. Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne prilike
Izvor: izradio student
Grafikon 11. prikazuje dali poduzetnici smatraju kako vještina omogućuje mnoge
poslovne prilike. Najveći broj ispitanika- njih 26, odnosno 50.98% ispitanika slaže se s
postavljenom tvrdnjom, dok se u potpunosti slaže 23.53% ispitanika tj. njih 12. S
tvrdnjom se u potpunosti ne slaže 3.92% ispitanika.
37
0 17
29
14
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Postajem uzbuđen stvaranjem svojih poslovnih prilika.
0 17
29
14
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike.
Grafikon 12. Postajem uzbuđen stvaranjem svojih poslovnih prilika
Izvor: izradio student
Grafikon 12. prikazuje jesu li ispitanici uzbuđeni stvaranjem svojih poslovnih prilika.
Najveći broj ispitanika, njih 56.86% , se slaže s navedenom tvrdnjom. U potpunosti se
slaže 27.45 % ispitanika, dok je 7 ispitanika, odnosno njih 13.73% neutralno po tom
pitanju.
Grafikon 13. Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike
Izvor: izradio student
Grafikon 13. prikazuje da li ispitanici osjećaju postignuće tražeći poslovne prilike.
Rezultati su isti kao i na prethodnom grafikonu 11. Dakle, 56.86% ispitanika se slaže s
navedenom tvrdnjom. U potpunosti se slaže 27.45 % ispitanika, dok je 7 ispitanika,
odnosno njih 13.73% neutralno po tom pitanju.
38
1 1
5
19
25
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima nego o prošlim postignućima.
1 3 5
14
28
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima.
Grafikon 14. Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima, nego o prošlim
postignućima
Izvor: izradio student
Grafikon 14. prikazuje stav poduzetnika o tome je li bitnije razmišljati o budućim
mogućnostima nego o prošlim postignućima. S tvrdnjom se u potpunosti slaže skoro
polovina ispitanika, odnosno njih 49.02%, a s tvrdnjom se slaže 19 ispitanika, odnosno
njih 37.25%. Jedan ispitanik se u potpunosti ne slaže, a jedan se ne slaže s navedenom
tvrdnjom.
Grafikon 15. Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima
Izvor: izradio student
Grafikon 15. prikazuje stavove ispitanika o tvrdnji kako je ispitanicima najveći užitak
kada je obavljeni posao među najboljima. U potpunosti se slaže više od polovine
ispitanika, njih 54.90%, odnosno 28 ispitanika, 4 ih se slaže s tvrdnjom dok ih je samo 5
neutralno.
39
14
11
25
10
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor.
14
13
21
12
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Nikada ne odlažem bitne stvari za prikladnije vrijeme.
Grafikon 16. Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor
Izvor: izradio student
Grafikon 16. prikazuje da li poduzetnici koriste prednost postignuća žrtvujući osobni
komfor. Najveći broj ispitanika, njih 49.02 % se slaže s navedenom tvrdnjom, dok se 10
ispitanika u potpunosti slaže s navedenom tvrdnjom. Od svih ispitanika, njih 4 se ne
slaže.
Grafikon 17. Nikada ne odlažem bitne stvari za prikladnije vrijeme
Izvor: izradio student
Grafikon 17. prikazuje stav poduzetnika o tvrdnji kako nikada ne odlažu bitne stvari za
prikladnije vrijeme. S navedenom tvrdnjom se slaže 21 ispitanik što označava 41.18%
ukupnih ispitanika. S tvrdnjom se ne slaže njih 4, a u potpunosti se ne slaže samo 1
ispitanik.
40
1 2
7
28
13
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude.
3
14 13
20
1
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o meni.
Grafikon 18. Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude
Izvor: izradio student
Grafikon 18. prikazuje stav poduzetnika o tvrdnji da li se osjećaju samosvjesno
predlažući poslovne ponude. Najveći broj ispitanika, njih 28 se složilo s navedenom
tvrdnjom, odnosno 54.90%, dok se s tvrdnjom u potpunosti slaže njih 13. S navedenom
tvrdnjom se nisu složila 2 ispitanika, odnosno 3.92% ispitanika.
Grafikon 19. Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o
meni
Izvor: izradio student
Grafikon 19. prikazuje da li se ispitanici osjećaju neugodno kada nisu sigurni što njihovi
poslovni suradnici misle o njima. Ispitanici su vrlo podijeljeni kod ovog pitanja. Njih
39.22% ih se slaže s tvrdnjom, dok ih se 27.45% ne slaže.
41
14
31
3 2 1
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve mojeposlovne probleme.
2
12 12
17
8
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Uvijek se nastojim sprijateljiti s ljudima koji bi mogli biti korisni u mom poslu.
Grafikon 20. Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve
moje poslovne probleme
Izvor: izradio student
Grafikon 20. prikazuje stav poduzetnika o tome da li im se čini da mnogo vremena
provode tražeći nekoga tko će im reći kako rješavati poslovne probleme. Najveći broj
ispitanika, njih 60.78% se ne slaže s tvrdnjom, a 27.45% poduzetnika se u potpunosti ne
slaže s tvrdnjom. Samo 3.92% ispitanika se slaže s ovom tvrdnjom.
Grafikon 21. Uvijek se nastojim sprijateljiti s ljudima koji bi mogli biti korisni u mom poslu
Izvor: izradio student
Grafikon 21. prikazuje da li se ispitanici nastoje sprijateljiti s ljudima koji im mogu biti
korisni u poslu. Poduzetnici su vrlo podijeljeni kod ovog pitanja te ih se 33.33% slaže s
navedenom tvrdnjom, dok ih se 23.53% ne slaže.
42
37
13
24
4
U potpunosti se ne
slažemNe slažem se Niti se slažem niti
se ne slažemSlažem se U potpunosti se
slažem
Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi.
0 0
16
21
14
0 1
12
28
10
0 1
8
32
10
03
12
23
13
Gotovo nikada Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek
Suzdržavam se donositi odluke dok ne prikupim sve informacije
Razmatram ishode mojih prijašnjih odluka
Pokušavam naći poveznicu u dostupnim informacijama
Najprije odlučim o načinu sagledavanja problema. Nakon toga tražim rješenje problema
Grafikon 22. Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi
Izvor: izradio student
Posljednji grafikon u seriji pitanja o poduzetničkoj orijentaciji, grafikon 22., prikazuje
da li se ispitanici osjećaju samosvjesno kada su u društvu veoma uspješnih poslovnih
ljudi. Najveći broj ispitanika, njih 47.06% se složilo s tvrdnjom da se osjećaju
samosvjesno, dok se 13.73% ispitanika ne slaže s navedenom tvrdnjom.
Grafikon 23. Sustavno razmišljanje
Izvor: izradio student
Prvi u nizu grafikona koji se tiču istraživanja strateškog promišljanja kod poduzetnika je
grafikon 23. Grafikon 23. grafički prikazuje stavove poduzetnika na 4 postavljene
tvrdnje. Najveći se broj ispitanika često suzdržava donositi odluke dok ne prikupe sve
informacije, točnije njih 21, odnosno 41.18% ispitanika.
43
02
9
2218
0
5 6
28
1210
23
11
6
10
11
1720
3
Gotovo nikada Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek
U mislima rekonstruiram događaje
Najprije definiram problem, a nakon toga ga raščlanim na segmente
Odabirem prvo rješenje koje mi padne na pamet
Nakon rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju problema
Ispitanici su se u najvećem broju izjasnili kako često razmatraju ishode svojih prijašnjih
odluka (54.90%), kako često pokušavaju naći poveznice u dostupnim informacijama
(62.75%) te da im je često prva stvar koju učine zapravo način sagledavanja problema, a
potom tek traže rješenje problema (45.10%). Zatim slijede poduzetnici koji se ponekad
suzdržavaju donositi odluke dok ne prikupe sve informacije (31.37%), ponekad
razmatraju ishode svojih prijašnjih odluka (23.53%), gotovo uvijek pokušavaju naći
poveznice u dostupnim informacijama (19.61%) te gotovo uvijek prvo odlučuju o
načinu sagledavanja problema, a tek nakon toga traže rješenje (25.49%). Niti jedan
poduzetnik nije odabrao stav "gotovo nikada" niti za jednu tvrdnju.
Grafikon 24. Refleksija, prvi dio tvrdnji
Izvor: izradio student
Grafikon 24. prikazuje prvi dio tvrdnji koje su ocjenjivali poduzetnici, a odnose se na
refleksiju kao dio strateškog promišljanja. Najveći dio ispitanika često u mislima
rekonstruira događaje (43.14%), često najprije definiraju problem, a nakon toga ga
raščlane na segmente (54.90%), rijetko odabiru prvo rješenje koje im padne na pamet
(45.10%) te često nakon rješavanja problema razmišljaju o tome kako su pristupili
rješavanju toga problema (39.22%).
44
0 25
28
16
0 1
15
23
12
1
912
25
40
5
15
25
6
Gotovo nikada Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek
Slušam suprotna stajališta suradnika
Rekonstruiram događaj
Osmišljavam plan rješavanja problema prije nego uzmem u obzir druga stajališta
Pitam se, kako povezati točke u ovoj situaciji
Grafikon 25. Refleksija, drugi dio tvrdnji
Izvor: izradio student
Grafikon 25. prikazuje drugi dio tvrdnji koje se odnose na refleksiju kao dio strateškog
promišljanja. Najveći broj poduzetnika ponekad traži osnovne dugoročne korektivne
mjere (43.14%), često sagledava cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja (54.90%),
obično često pronalazi više od jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari (50.98%)
te često proučava uzrok problema prije poduzimanja aktivnosti (56.86%).
Grafikon 26. Refleksija, treći dio tvrdnji
Izvor: izradio student
Grafikon 26. prikazuje treći dio tvrdnji koji se odnosi na refleksiju kao sastavnicu
strateškog promišljanja. Ispitanici u najvećem broju često slušaju suprotna stajališta
suradnika (54.90%), često rekonstruiraju događaje (45.10%), često osmišljavaju plan
rješavanja problema prije nego uzmu u obzir druga stajliša (49.02%) te se često pitaju
kako povezati točke u određenoj situaciji (49.02%).
0 1
22 21
7
0 1
8
28
14
0 1
14
26
10
0 0
7
29
15
Gotovo nikada Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek
Tražim osnovne dugoročne korektivne mjere
Sagledavam cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja
Obično pronalazim više od jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari
Proučavam uzrok problema prije poduzimanja aktivnosti
45
02
14
29
6
13
15
23
9
1 2
11
27
10
0 0
9
28
14
Gotovo nikada Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek
Slušam ideje koje nisu prethodno uzete u obzir
Pokušavam razumjeti kako i zašto nešto funkcionira nakon što je razriješeno
Tražim temeljne promjene u organizacijskoj strukturi koje mogu dovesti do značajnih poboljšanjarada
Povezujem sadašnji problem i osobno iskustvo
Grafikon 27. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti, prvi dio tvrdnji
Izvor: izradio student
Grafikon 27. je prvi u nizu od grafikona koji prikazuju odgovore koji se odnose na
kontinuirano redefiniranje poslovne aktivnosti. Najveći broj ispitanika često sluša ideje
koje nisu prethodno uzete u obzir (56.86%), često pokušava razumjeti kako i zašto nešto
funkcionira nakon što je razriješeno (45.10%), često traži temeljne promjene u
organizacijskoj strukturi koje mogu dovesti do značajnih poboljšanja rada (52.94%) te
često povezuje sadašnji problem i osobno iskustvo (54.90%).
46
1
4
11
23
12
1
4
9
28
98
10
22
9
20
6
13
27
5
0 0
10
28
13
Gotovo nikada Rijetko Ponekad Često Gotovo uvijek
Pokušavam razumjeti kako su ljudi međusobno povezani u određenoj situaciji
Pokušavam shvatiti kako su povezane činjenice u određenoj situaciji
Inzistiram na mojem prvom dojmu, iako su prepoznate druge alternative
Fokusiram se na ono što se previdjelo i propustilo
Razmišljam o razlozima postignutog uspjeha/neuspjeha
Grafikon 28. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti, drugi dio tvrdnji
Izvor: izradio student
Grafikon 28. drugi je u nizu grafikona koji se odnose na kontinuirano redefiniranje
poslovne aktivnosti te posljednji grafikon koji se odnosi na strateško promišljanje.
Najveći broj ispitanika često pokušava razumjeti kako su ljudi međusobno povezani u
određenoj situaciji (45.10%), često pokušava shvatiti kako su povezane činjenice u
određenoj situaciji (54.90%), ponekad inzistira na svom prvom dojmu, iako su
prepoznate druge alternative (43.14%), često se fokusiraju na ono što se previdjelo i
propustilo (52.94%) te također često razmišljaju od razlozima postignutog uspjeha ili
neuspjeha (54.90%).
47
8
15
18
8
2
manje od 30
30-39
40-49
50-60
više od 60
Dob
Dob
31%
69%
Spol
Ženski (F)
Muški (M)
18
28
5
0
Srednja škola
Fakultet (viša i visoka škola)
Magisterij (znanstveni magisterij)
Doktorat
Obrazovanje
Grafikon 29. Spol,dob i obrazovanje ispitanika
Izvor: izradio student
Pomoću grafikona 29. vidimo spolnu strukturu ispitanika. Od ukupno 61 ispitanika koji
su sudjelovali u istraživanju, 16 je žena (31.37%), a 35 muškaraca (68.63%). Grafikon
29. prikazuje i dobnu strukturu ispitanika. Od ukupno 51 ispitanika koji su sudjelovali u
istraživanju, najviše (35.29%) ih je između 40 i 49 godina, zatim slijedi dobna skupina
od 30 do 39 godina s udjelom od 29.41%, a 8 ispitanika je mlađe od 30 godina, dok ih
je isto toliko od 50-60 godina. Od svih ispitanika najmanje je starijih od 60 godina,
odnosno samo 2 ispitanika. Grafikon 29. prikazuje i najvišu dostignutu razinu
obrazovanja ispitanika. Najveći broj ispitanika je završilo fakultet i to njih 54.90%,
zatim srednju školu je završilo njih 35.29%, dok magisterij ima svega 5 ispitanika.
Nitko od ispitanika nema doktorat.
48
20%
80%
Da
Ne
57%
43% Da
Ne
Grafikon 30. Jeste li stekli određenu razinu obrazovanja u inozemstvu?
Izvor: izradio student
Grafikon 30. prikazuje jesu li ispitanici stekli određenu razinu obrazovanja u
inozemstvu. Njih 10, odnosno 20% je steklo određenu razinu obrazovanja u
inozemstvu, dok većina od ukupno 41 ispitanika, odnosno 80 % nije.
Grafikon 31. Imate li poduzetničkog iskustva prije pokretanja sadašnjeg posla/zaposlenja u
poduzeću u kojem radite?
Izvor: izradio student
Grafikon 31. prikazuje da li ispitanici imaju poduzetničkog iskustva prije pokretanja
sadašnjeg posla ili zaposlenja u poduzeću u kojem rade. Većina ispitanika, odnosno njih
29 ima određeno iskustvo, dok 22 ispitanika nema iskustva.
49
37%
63%
Da
Ne
5
14
22
9
1
Manje od 1 godine
od 1-5
od 6-19
od 20-29
Više od 30
Grafikon 32. Broj menadžerskog/poduzetničkog iskustva
Izvor: izradio student
Grafikon 32. prikazuje broj godina menadžerskog iskustva ispitanika. Najveći broj,
odnosno 22 ispitana poduzetnika ima od 6-19 godina menadžerskog iskustva što čini
43.14% svih ispitanika. Njih 14 ima menadžerskog iskustva od 1 do 5 godina, a samo 1
ispitanik ima više od 30 godina poduzetničkog iskustva.
Grafikon 33. Jeste li živjeli u inozemstvu?
Izvor: izradio student
Grafikon 33. prikazuje jesu li neki od naših ispitanika živjeli u inozemstvu. Njih 32
ispitanika, odnosno 63 % nije živjela u inozemstvu, dok je 19 ispitanika živjelo u
inozemstvu. Neki od njih su nadopisali kako nije nužno otići živjeti u inozemstvo da bi
se postigao uspjeh u poslu ili da niti ne žele ići. Jedan ispitanik je nadopisao kako nije
živio vani, ali da krug ljudi s kojima je blizak živi u inozemstvu i jednim dijelom utječe
na njegov način razmišljanja i pristupa poslu. Oni koji jesu živjeli u inozemstvu, živjeli
su u Norveškoj, Nizozemskoj, Danskoj, Kanadi i Njemačkoj.
50
0
2423
4
0
nema zaposlenih manje od 10 od 11 -50 od 51-250 251 i više
2%
67%
31%
ispod prosjeka industrijske
grane
u prosjeku industrijske grane
iznad prosjeka industrijske
grane
Grafikon 34. Broj zaposlenih u poduzeću
Izvor: izradio student
Grafikon 34. prikazuje broj zaposlenih u poduzećima ispitanika. Najveći broj ispitanika
ima manje od 10 zaposlenih (45.10%), 47.06% ispitanika ima od 11 do 50 zaposlenih te
samo 4 ispitanika ima od 51-250 zaposlenih u svome poduzeću. Niti jedan ispitanik
nema više od 251 zaposlenog radnika.
Grafikon 35. Procjena uspješnosti poduzeća
Izvor: izradio student
Grafikon 35. prikazuje kako ispitanici procjenjuju svoja poduzeća. Njih 34 smatra kako
su u prosjeku industrijske grane, 16 ih smatra kako su iznad prosjeka industrijske grane
te samo jedan ispitanik smatra kako je ispod prosjeka industrijske grane.
51
5.5. KORELACIJA
Korelacija definiramo kao suodnos ili međusobnu povezanost različitih pojava
predstavljenih vrijednostima dvaju varijabli. Pri tome povezanost znači da je vrijednost
jedne varijable moguće s određenom vjerojatnošću predvidjeti na osnovi saznanja o
vrijednosti druge varijable. Za računanje korelacije, primjenjuje se Pearsonov
koeficijent. Pearsonov koeficijent korelacije koristi se u slučajevima kada između
varijabli promatranog modela postoji linearna povezanost i neprekidna normalna
distribucija. Vrijednost Pearsonovog koeficijenta korelacije kreće se od +1 (savršena
pozitivna korelacija) do –1 (savršena negativna korelacija). Pearsonov koeficijent
korelacije bazira se na usporedbi stvarnog utjecaja promatranih varijabli jedne na drugu
u odnosu na maksimalni mogući utjecaj dviju varijabli.
Tablica 1. Korelacija poduzetničke orijentacije i strateškog promišljanja
Strateško promišljanje Poduzetnička orijentacija
Strateško promišljanje 1 0,195*
Poduzetnička orijentacija 0,195* 1
Izvor: izradio student
Tablica 1. prikazuje korelaciju između poduzetničke orijentacije i strateškog
promišljanja. Statističkom analizom svih pitanja u IBM SPSS programu, dobiveni
rezultati ukazuju na to da se ova dva pojma kreću u istom smjeru, no zbog izrazito male
korelacije to nije zakonitost koja se treba smatrati ozbiljnom. Drugim riječima, ako je
poduzetnik više poduzetnički orijentiran,u odnosu na druge poduzetnike, ne znači da će
više strateški promišljati.
52
Tablica 2. Korelacija kontinuiranog redefiniranja i inovativnosti
Uživam biti u mogućnosti
koristiti stare poslovne
modele na nove načine
Razmišljam o razlozima
postignutog uspjeha
Uživam biti u mogućnosti
koristiti stare poslovne
modele na nove načine
1 0,300**
Razmišljam o razlozima
postignutog uspjeha
0,300** 1
Izvor: izradio student
Tablica 2. prikazuje korelaciju između korištenja starih poslovnih modela na nove
načine i razmišljanja o postignutom uspjehu. Statistička analiza pokazala je da
korelacija iznosi 0,3 što znači da se ove dvije varijable kreću u istom smjeru te
povećanje jedne varijable utječe na drugu.
Tablica 3. Korelacija proaktivnosti i reflektiranja
Vjerujem da je važno
stalno tražiti nove načine
obavljanja posla
Rekonstruiram događaje
Vjerujem da je važno
stalno tražiti nove načine
obavljanja posla
1 0,560**
Rekonstruiram događaje 0,560** 1
Izvor: izradio student
Tablica 3. prikazuje korelaciju između vjerovanja da je važno stalno tražiti nove načine
obavljanja poslovanja i rekonstruiranja prošlih događaja. Statističkom analizom
podataka utvrđena je dobra povezanost dvije varijable zbog toga što je Pearsanov
koeficijent između 0.5 i 0.7.
53
Tablica 4. Korelacija između sustavnog razmišljanja i sklonosti riziku
Obično preuzimam kontrolu u
nestrukturiranim
situacijama
Sagledavam cjelokupnu
sliku prije razmatranja
detalja
Obično preuzimam
kontrolu u
nestrukturiranim
situacijama
1 0,300**
Sagledavam cjelokupnu
sliku prije razmatranja
detalja
0,300** 1
Izvor: izradio student
Tablica 4. prikazuje povezanost između preuzimanja kontrole u nestrukturiranim
situacijama i sagledavanje cjelokupne slike prije razmatranja detalja. Korelacija je
dobivena pomoću Pearsonovog koeficijenta pa se može zaključiti kako se varijable
kreću u istom smjeru te kako povećanje jedne dovodi do povećanja druge varijable.
Tablica 5. Korelacija obrazovanja i uspješnosti
Obrazovanje Uspješnost Obrazovanje 1 0,306**
Uspješnost 0,306** 1
Izvor: izradio student
Tablica 5. Prikazuje da li su poduzetnici koji imaju veći stupanj obrazovanja uspješniji
od onih koji imaju manji stupanj obrazovanja. Korelacija od 0,306 pokazuje da je veza
pozitivna te da jedna varijabla pozitivno utječe na drugu.
54
5.6.KOMENTARI I RASPRAVA REZULTATA
Na temelju obrade svih podataka i provedene analize ne prihvaća se H1 koja glasi:
Menadžeri koji su poduzetnički orijentiraniji više strateški promišljaju od
poduzetnika koji nisu poduzetnički orijentirani.
Nakon obrade svih odgovora ispitanika i stavljanja istih u korelaciju, a u svrhu
uspoređivanja strateškog promišljanja i poduzetničke orijentacije ispitanika, odbacuje se
H1. Dobivena korelacija prikazuje kretanje u istom smjeru, no zbog izrazito male
vrijednosti ona nije zakonitost koja se treba smatrati ozbiljnom. Poduzetnici koji su
poduzetnički orijentiraniji ne promišljaju strateški više nego poduzetnici koji imaju
manji stupanj poduzetničke orijentacije. Analiza svih odgovora pokazala je da ispitani
poduzetnici jesu poduzetnički orijentirani i da posjeduju sve dimenzije poduzetničke
orijentacije: autonomiju, kompetitivnu agresivnost, inovativnost, sklonost riziku i
proaktivnost. Isto tako, analiza svih odgovora pokazala je i da ispitani poduzetnici
sustavno razmišljaju, da su skloni refleksiji te da kontinuirano redefiniraju poslovne
aktivnosti, što je obilježje poduzetnika koji strateški promišljaju. No, iako se dokazalo
posjedovanje poduzetničke orijentacije i strateškog promišljanje, nije se dokazala
njihova povezanost. Analizom svih odgovora i usporedbom dva navedena pojma u IBM
SPSS programu dobiven je Pearsonov koeficijent 0,195 koji govori da je korelacija
izrazito mala te se postavljena hipoteza odbacuje.
H2 se prihvaća: Poduzetnici koji kontinuirano redefiniraju svoje poslovne
aktivnosti pronalaze inovativne postupke kako bi unaprijedili poslovne aktivnosti
H2 se prihvaća budući da su analizom obrađenih podataka i korelacijskom analizom
dobiveni rezultati koji prikazuju pozitivan odnos između dvije varijable, što proizlazi iz
obrađenih odgovora i Pearsonovog koeficijenta (0,3). Obrađeni podaci prikazuju kako
78% ispitanika često prilazi poslovima na jedinstvene načine te kako uživa ubrzavati
promjene u poslu, dok 80% ispitanika smatra da uživa biti u mogućnosti koristiti stare
poslovne modele na nove načine, što zapravo ukazuje na njihovu inovativnost, nadalje
oko razloga postignutog uspjeha često razmišlja 54.90%, a gotovo uvijek 25.49% svih
ispitanika, što ukazuje da kontinuirano redefiniraju svoje poslovne aktivnosti.
55
Korelacijom se dobio Pearsonov koeficijent od 0,3 pokazuje kako je povećanje
kontinuiranog redefiniranja poslovnih aktivnosti povezano s povećanjem inovacija kod
poduzetnika.
H3 se prihvaća: Poduzetnici koji su proaktivni u svom poslovanju često
razmišljaju o prošlim događajima kako bi unaprijedili svoje poslovanje.
H3 se prihvaća budući da su analizom podataka te korelacijskom analizom varijabli
dobiveni rezultati koji prikazuju pozitivan odnos između dvije varijable što proizlazi iz
obrađenih odgovora i Pearsonovog koeficijenta (0,56). Obrađeni podaci prikazuju da
80% ispitanika vjeruje kako je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova, a
84% ih postane uzbuđeno kada stvaraju nove poslovne prilike, dok ih 75% nikada ne
odlaže bitne stvari za prikladno vrijeme, što nam zapravo pokazuje da su ispitani
poduzetnici u velikoj mjeri proaktivni. Od svih ispitanika, 80% ih u mislima
rekonstruira događaje, dok ih 45.10% često, a 23.53% ih gotovo uvijek rekonstruira
događaje u vlastitom poslovanju. Podaci prikazuju kako 40% poduzetnika razmišlja o
načinu rješavanja problema nakon što ga riješe, 82% ispitanika sagledava cjelokupnu
sliku prije razmatranja detalja, a 85% ispitanika proučava uzrok problema prije
poduzimanja aktivnosti, što pokazuje da ispitani poduzetnici vrlo često koriste refleksiju
u vlastitom poslovanju. Pearsonov koeficijent od 0,56 pokazuje da poduzetnici koji
razmatraju buduće mogućnosti poduzeća također razmišlja i o prošlim događajima kako
bi unaprijedili vlastito poslovanje.
H4 se prihvaća: Poduzetnici koji su skloni riziku sustavno razmišljaju kako bi
riješili probleme u poduzeću.
H4 se prihvaća budući da su analizom podataka te korelacijskom analizom varijabli
dobiveni rezultati koji prikazuju pozitivan odnos između dvije varijable što proizlazi iz
obrađenih odgovora i Pearsonovog koeficijenta (0,3). Kontrolu u nestrukturiranim
situacijama preuzima 78% ispitanika, a 80% ih stvara prilike koje koriste i na osnovu
njih stvaraju prednosti, dok ih se 82% osjeća jako dobro budući da u konačnici sami
odgovaraju za svoj uspjeh te ih gotovo 70% žrtvuje osobni komfor kako bi došli do
prednosti, što pokazuje da su ispitani poduzetnici skloni riziku. Više od 70 % ispitanika
donosi odluku tek kada prikupi sve informacije, 81% ih pokušava naći poveznicu u
56
dostupnim informacijama, a 70% ispitanika prvo sagleda problem, a tek nakon toga
traži rješenje problema. Svi navedeni podaci pokazuju da ispitani poduzetnici često
sustavno razmišljaju. Pearsonov koeficijent (0.3) govori kako poduzetnici skloniji riziku
sustavno razmišljaju kako bi riješili problem ili situaciju.
H5 se prihvaća: Obrazovaniji poduzetnici su uspješniji poduzetnici.
H5 se prihvaća budući da je korelacijom i obradom rezultata dokazano da je razina
obrazovanja povezana s uspješnosti poduzeća. Poduzetnici koji su sudjelovali u
istraživanju su visokoobrazovani (66%), a također ih toliko smatra kako su u prosjeku
industrijske grane. Da su iznad prosjeka industrijske grane smatra njih 31.37%, a samo
1 ispitanik smatra kako je ispod prosjeka industrijske grane, što pokazuje da su ispitani
poduzetnici uglavnom i uspješni u svom poslovanju, Pearsonov koeficijent korelacije
(0,30) ukazuje na postojanje povezanosti te dvije varijable i kako povećanjem jedne
varijable povećavamo drugu. Dakle, što je poduzetnik obrazovaniji, poduzeće je
uspješnije.
57
6. ZAKLJUČAK
Istraživanje tržišta je sakupljanje, evidentiranje i analiza svih činjenica vezanih za
problem transfera i prodaje roba i usluga između proizvođača i potrošača. Istraživanje
tržišta je kritička studija i kontinuirano procjenjivanje tržišta i tržišnih operacija s ciljem
da politika poduzeća, metode i akcije budu zasnovane na čvrstim zaključcima koji
mogu zadržati test objektivnog vrednovanja. Proces istraživanja tržišta sastoji se od
logičnog redoslijeda postupaka koje treba provesti kako bi se došlo do pouzdanih i
valjanih informacija, a koje pomažu prilikom odlučivanja u tržišnom poslovanju. Proces
istraživanja se sastoji od niza manjih i većih zadataka koje treba obaviti kako bi se došlo
do potrebnih informacija tržišta, a polazi od pitanja što treba učiniti, zašto, na koji
način, kada, gdje i tko. Što se tiče istraživanja tržišta kao poslovne djelatnosti, u svijetu
je vrlo razvijeno. Sjeverna Amerika prvi puta ima porast prometa od 2000. godine, dok
se europsko tržište istraživanja tržišta i dalje bori s recesijom te treću godinu za redom
bilježi pad prometa.
Strateško promišljanje označava rješavanja strateških problema raznim kombinacijama
racionalnog i konvergentnog pristupa s kreativnim i različitim misaonim procesima
kako bi se pronašli alternativni načini natjecanja na tržištu i pružanja vrijednosti
kupcima (Moon, 2013). Strateško promišljanje je sagledavanje procesa i rezultata u
cjelini koje potom organizacija prilagođava promjenjivoj okolini te definira smjer kojim
bi menadžment trebao voditi organizaciju. Sustavno razmišljanje je sposobnost
holističkog sagledavanja sustava na način da se razumiju svojstva, snage, obrasci i
međuodnosi koji oblikuju i određuju ponašanje sustava što onima koji posjeduju
sustavno razmišljanje pruža mogućnosti za djelovanje. Proces kontinuiranog
redefiniranja predstavlja provjeru iste situacije iz više perspektiva. Redefiniramo
situacije kada pokušavamo razumjeti nove, komplicirane događaje, unaprijediti
preferirane ishode ili promijeniti kako su određene akcije percipirane. Reflektivno
razmišljanje zahtijeva kontinuiranu evaluaciju vjerovanja, pretpostavki i hipoteza na
osnovu postojećih podataka i na osnovu mogućih interpretacija podataka. Odluke
temeljene pomoću refleksije su važnije i pronicljivije od odluka donesenih zbog
autoritativne, emocionalne obveze donošenja odluka budući da uključuju stalne
provjere i evaluaciju.
58
Poduzetnička orijentacija predstavlja sklonost poduzeća da djeluje autonomno i
inovativno, da preuzima rizike te da poduzima proaktivne inicijative prema
potencijalnim tržišnim prilikama. Eksterni ili vanjski utjecaji označuju kombinaciju
faktora u vanjskom okruženju koji igraju značajnu ulogu u razvijanju poduzetništva i
poduzetničkih aktivnosti. Koncept vanjskih utjecaja bitan je zbog toga što utjecaji
poput ekonomije, sociokulture, političko pravnih i tehnoloških utjecaja oblikuju
mogućnosti razvijanja svakoga poduzeća u određenoj industrijskoj grani. Interne
varijable koje utječu na primjenu i implementaciju poduzetnički orijentiranog načina
razmišljanja i vođenja poduzeća su: stavovi izvršnih menadžera, organizacijski resursi i
kompetencije, organizacijska kultura i organizacijska struktura.
Poduzetnička orijentacija sastoji se od pet dimenzija: autonomija, inovativnost,
proaktivnost, kompetitivna agresivnost i sklonost riziku. Posjedovanje svih pet
dimenzija u redovnom poslovanju označava poduzetnički orijentiranog poduzetnika ili
poduzetnički orijentirano poduzeće. Autonomija se definira kao sloboda pojedinca ili
poduzeća koja potiče njihovu kreativnosti kako bi iznjeli svoju ideju koju će pratiti do
određenog zaključka. Kompetitivno agresivna poduzeća su ona koja su izrazito
natjecateljski orijentirana te svoje poslovanje unapređuju i usavršavaju u svakom
pogledu. Inovativnost podrazumijeva spremnost odustajanja od starih načina ili navika i
pokušavanje neprovjerenog pristupa ili ideja. Proaktivnost je proces traženja prilika,
perspektiva okrenuta budućnosti karakterizirana visokom sviješću o vanjskim
trendovima, događajima i djelovanja u tom smjeru. Sklonost riziku označava
poduzimanje hrabrih akcija i postupaka izlagajući se nepoznatim i nesigurnim
situacijama uz ulaganje značajnih resursa u nepoznatom okruženju.
Kako bi se usporedilo strateško promišljanje i poduzetnička orijentacija, provedeno je
istraživanje u industrijskoj grani gotovih metalnih proizvoda. Istraživanje je provedeno
kroz tri faze te je odgovoreno na 51 anketni upitnik. Stavljanjem u omjer 649 poslanih
anketnih upitnika i zaprimljena 51 odgovora, odnosno ispunjenih anketnih upitnika
dobiva se povrat odgovora od 7.9%. Na temelju obrade svih podataka i provedene
analize, odbacila se H1 koja tvrdi: "Menadžeri koji su poduzetnički orijentiraniji više
strateški promišljaju od poduzetnika koji nisu poduzetnički orijentirani". Analizom svih
odgovora i usporedbom ta dva pojma dobiveni koeficijent korelacije 0,195 pokazuje
kako su ta dva pojma povezana, ali je korelacija vrlo mala te je stoga zanemariva.
59
Tvrdnja da poduzetnici koji kontinuirano redefiniraju svoje poslovne aktivnosti
pronalaze inovativne postupke kako bi unaprijedili poslovne aktivnosti je prihvaćena.
Većina ispitanih poduzetnika potvrđuje kako voli biti u mogućnosti koristiti stare
poslovne modele na nove načine, a oko razloga postignutog uspjeha često razmišlja
54.90%, a gotovo uvijek 25.49% svih ispitanika. Korelacijom se dobio Pearsonov
koeficijent od 0,3 što pokazuje kako je povećanje kontinuiranog redefiniranja poslovnih
aktivnosti povezano s povećanjem inovacija kod poduzetnika.
Provedenim istraživanjem prihvaćena je i H3: "Poduzetnici koji su proaktivni u svom
poslovanju često razmišljaju o prošlim događajima kako bi unaprijedili svoje
poslovanje". Obradom rezultata možemo zaključiti kako između tih varijabli postoji
jaka veza. Tvrdnja da poduzetnici koji su skloniji riziku sustavno razmišljaju kako bi
riješili probleme u poduzeću je točna tvrdnja budući da većina poduzetnika preuzima
kontrolu u nestrukturiranim situacijama, rekonstruirajući situacije koje su dovele do
problema. Također je prihvaćena i H5 koja tvrdi da su obrazovaniji poduzetnici i
uspješniji poduzetnici jer Pearsonov koeficijent korelacije (0,30) potvrđuje kako
povećanjem jedne varijable povećavamo drugu. Dakle, što je poduzetnik obrazovaniji,
poduzeće je uspješnije.
Dakle, iz ovog diplomskog rada proizlazi zaključak da je većina poduzetnika u
industrijskoj grani gotovih metalnih proizvoda poduzetnički orijentirana, što znači da su
u svakodnevnom poslovanju hrabri, inovativni i proaktivni. Osim što su poduzetnički
orijentirani, poduzetnici i strateški promišljaju kontinuiranim redefiniranjem poslovnih
aktivnosti, reflektiranjem na prošle situacije te sagledavanjem poduzeća kao cjelinu.
Korištenjem ova dva pojma ispitani poduzetnici zasigurno poboljšavaju izvedbu svoga
poduzeća te ostvaruju znatnu konkurentsku prednost.
60
LITERATURA
1.KNJIGE:
1. Boyd H., Westfall R. ( 1973), Market Research: Text and Cases, Richart Action,
Graw- Hill
2. Dewey, J., (1933). How We Think, Henry Regnery, Chicago
3. Gutić D., Bačelić J., Bačelić Z. (2011), Istraživanje tržišta, Grafika, Osijek
4. Jelenc,L., (2009), The Impact of Strategic Management Schools and Strategic
Thinking on the Performance of Croatian Interpreneunial Practice, Doktorska
disertacija, Ljubljana: Ekonomski fakultet u Ljubljani
5. Marušić, M., (1992), Istraživanje tržišta, Informator, Zagreb
6. Marušić, M.,Vranešić T.,(2001),Istraživanje tržišta, Adeco, Zagreb
7. Milisavljević, M., (1981), Marketing, Savremena administracija, Beograd
8. Philips, Ch., F., Dunson D. J. (1986),Marketing, Principles and Methods, R.D.
Irwin
9. Rocco,F.(1988),Istraživanj tržišta-marketinški pristup, Školska knjiga, Zagreb
10. Senge, P. (1990). The fifth discipline: The art and practice of the learning
organization. New York: Doubleday.
2. ČLANCI
1. Arbaugh, J.B., Cox,L.W., Camp,S.M. (2009) Is Enterpreneurial Orientation a
Global Construct? A Multi-Country Study of Entrepreneurial Orientation,
Growth Strategy, and Performance, The Journal of Business Inquiry, Vol. 8, str.
12-25
2. Avlonitis, G.J. & Salavou, H.E. (2007). Entrepreneurial orientation of SMEs,
product innovativeness, and performance, Journal of Business Research, str.
566–575.
3. Barringer, B. R., Bluedorn, A. C. (1999),. The relationship between corporate
entrepreneurship
4. Bonn, I. (2001), Developing strategic thinking as a core competency,
ManagementDecision, str. 63–70.
61
5. Bonn, I. (2005). Improving strategic thinking: A multilevel approach.
Leadership and Organization Development Journal, str. 336-354.
6. Benito-Ostolaza,J.M., Sanchis-Llopiz J.A., (2013), Training strategic thinking:
Experimental evidence, Journal of Business Research
7. Copland, M. A. (2000), Developing the problem-framing skills of prospective
principals, Annual Meeting of the American Educational Research Association
8. Covin, J. G., Miles, M. P.(1999) Corporate entrepreneurship and the pursuit of
competitive advantage,Entrepreneurship Theory & Practice, str. 47-63.
9. Covin, J. G., Slevin, D. P. (1989), Strategic management of small fi rms in
hostile and benign environments, Strategic Management Journal, Vol. 10, str.
75-87
10. Covin, J. G., Slevin, D. P. (1991), A conceptual model of entrepreneurship as
firm behavior. Entrepreneurship Theory and Practice, str. 7-25.
11. Covin, J. G., Wales, W. J., (2011), The Measurement of Enterpreneurial
Orientation, Baylor University
12. Drucker, P.F. (1998), The Discipline of innovation, Harvard Business Review,
str .149–157.
13. Falgueira, T.,Rodrigues,R. G.,(2012), Entrepreneurial Orientation, Market
Orientation and Performance of Teachers and Researchers in Public Higher
Education Institutions, Public policy and Administration, Vol 11., str. 703-718
14. Graetz, F. (2002). Strategic thinking versus strategic planning: Towards
understanding the complementarities. Management Decision, str. 456–462.
15. Green, K. M., Covin, J. G., Slevin, D. P. (2008). Exploring the relationship
between strategic reactiveness and entrepreneurial orientation: The role of
structure-style fit. Journal of Business Venturing, str. 356-383.
16. Haung, S.K.,Wang Y., (2011), Entrepreneurial orientation, learning
orientation,and innovation in small and medium enterprises, SciVerse
ScienceDirect, str. 563-570
17. Joardar, A., Wu, S. (2011) Examing the dual forces of individual entrepreneurial
orientation and liability of foreignness on international entrepreneurs, Canadian
Journa of Administrative Sciences, str. 328-340
62
18. Jong, J.P.J., Parker, S.K., Wennekers,S.,Wu,C. (2011), Corporate
Entrepreneurship at the Individual Level:Measurement and Determinants, EIM
reasearch Reports
19. Khandwalla, P.N. (1976/1977). Some top management styles, their context and
performance, Organization & Administrative Sciences, str. 21–51.
20. Korthagen, F. A. (1988). The influence of learning orientations on the
development of reflective teaching, Teachers’ Professional Learning , str .35-50
21. Liedtka, J.M,(1998.), Strategic Thinking: Can it be Taught? Long Range
Planning, Vol. 31
22. Lumpkin, G. T., Dess, G. G. (1996) Enriching the entrepreneurial orientation
construct - a reply to“Entrepreneurial Orientation or Pioneer Advantage”,
Academy of Management Review, str. 605-607
23. Maleyeff, J., Arnheiter,E.A.,Venkateswaran, V. (2012), The continuing
evolution of Six Sigma, The TQM Journal, Vol.24
24. Menguc, B. Auh, S. (2006), Creating a firm-level dynamic capability through
capitalizing on market orientation and innovativeness, Jouranal of the Academy
of Marketing Science
25. Miller, D., Friesen, P. H. (1982), Innovation in conservative and entrepreneurial
firms: Two models ofstrategic momentum. Strategic Management Journal, str.
1-25.
26. Miller, D. (1983), The correlaters of entrepreneurship in three types of firms,
Management Science, Vol. 29, str. 770-791.
27. Mintzberg, H. (1973), Strategy-making in three modes, California Management
Review, str. 44–53.
28. Moon, B. (2013) , Ancident and strategic management, Strategic Management
Journal, Vol. 20, str. 421-444.
29. Morić Milovanović, B., (2012), Moderatorni utjecaj okoline na odnos između
poduzetničke orijentacije i poslovne uspješnosti malih i srednjih proizvodnih
poduzeća, Poslovna izvrsnost Zagreba, Vol. 2.
30. Morić Milovanović, B., Laktašić, M. (2013), Uloga resursa i poduzetničke
orijentacije kao preduvjeta uspješnog razvoja poduzeća, Zbornik Ekonomskog
fakulteta u Zagreb, Vol 1.
63
31. O'Shannassy, T. (2003), Modern strategic management: Balancing strategic
thinking and strategic planning for internal and external stakeholders, Singapore
Management Review, str. 53-67.
32. Okhomina, D. (2012), Entrepreneurial orientation and psychological traits: the
moderating influence of suppertive environment, Journal of Behavioral Studies
in Business
33. Pisapia, J., Reyes-Guerra, D., & Coukos-Semmel, E. (2005). Developing a
strategic mindset: Constructing the measures, Leadership Review, str. 41-68
34. Pisapia, J., Robinson, D. J., (2010) Transforming the academy: strategic thinking
and/or strategic planning?, International Conference
35. Pisapia, J. (2012), Strategic thinking and vision integration in universities,
Working paper
36. Pearce, J. A.,Kramer, T. R.,Robbins, K. R. (1997), Effects of managers'
entrepreneurial behavior on subordinates, Journal of Business Venturing, vol.
12, str. 147-160
37. Rauch, A., J. Wiklund, G.T. Lumpkin & M. Frese (2009), Entrepreneurial
Orientation and Business Performance: An Assessment of Past Research and
Suggestions for the Future, Entrepreneurship Theory & Practice, str. 761-787.
38. Shaheen, K., Ali, Q., Shah, S., H., H, (2012), Towards a hybrid model of
Strategic Thinking: revisiting the paradox of strategy development versus
design, Kuwait Chapter of Arabian Journal of Business and Menagment
Review, Vol. 1.
39. Thoumrungroje, A., Racel, O., (2013), The contigent role of customer
orientation and entrepreneurial orientation on product innovation and
performance, Journal of Strategic Marketing, Vol. 21., str. 140-159
40. Tonković Grabovac, M., Morić Milovanović, B. (2015) Provjera osnovnih
modela poduzetničke orijentacije na hrvatskim poduzetnicima, Suvremena
psihologija, 18(1)
41. Venkatraman, N. (1989). Strategic orientation of business enterprises: The
construct, dimensionality, and measurement, Management Science, str. 942-962.
64
42. Voss, Z.G., Voss, G.B., & Moorman, C. (2005), An empirical examination of
the complex relationships between entrepreneurial orientation and stakeholder
support, European Journal of Marketing, str.1132–1150.
43. Zahra, S. A. (1991), Predictors and financial outcomes of corporate
entrepreneurship: An exploratory study, Journal of Business Venturing, Vol. 6,
str. 259-285.
44. Zahra, S. A., Neubaum, D. O.(1998) Environmental Adversity and the
Entrepreneurial Activities of the New Ventures, Journal of Developmental
Entrepreneurship,Vol. 3, str. 123-140.
45. Zahra, S. A., Covin, J. G. (1995), Contextual infl uence on the corporate
entrepreneurship-performance relationship: A longitudinal analysis, Journal of
Business Venturing, Vol. 10, str. 43-58.
46. Wheelen, J.D., Hunger, T.L.(1998). Strategic menagment and business policy,
Reading, MA:Addison-Wesley
47. Wiklund, J. (1999), The sustainability of the entrepreneurial orientation –
performance relationship, Entrepreneurship Theory and Practice, str. 37-48.
48. Wiklund, J., Shepherd, D. (2003), Knowledge-based resources, entrepreneurial
orientation, and the performance of small and medium sized businesses,
Strategic Management Journal, Vol. 24, str. 1307-1314.
3. INTERNET:
1. BusinesDictionary - www.businessdictionary.com/definition/education.html ,
pregledano 24.6.2015
2. Education Services-
myeducationservices.wordpress.com/2011/04/13/importance-of-education-
%E2%80%93-why-it-is-important-in-life/,pregledano 24.6.2015.
3. ESOMAR - https://www.esomar.org/uploads/industry/reports/global-market-
research-2014/ESOMAR-GMR2014-Preview.pdf, pregledano 18. 5. 2015.
4. LimeSurvey - www.limesurvey.org, pregledano 24.6.2015.
5. Idealware - www.idealware.org/articles/fgt_online_surveys.php, pregledano
24.6.2015.
65
POPIS TABLICA
TABLICA NAZIV TABLICE STRANICA
1. Korelacija poduzetničke orijentacije i strateškog promišljanja 51
2. Korelacija kontinuiranog redefiniranja i inovativnosti 52
3. Korelacija proaktivnosti i reflektiranja 52
4. Korelacija između sustavnog razmišljanja i sklonosti riziku 53
5. Korelacija obrazovanja i uspješnosti 53
POPIS SHEMA
SHEMA NAZIV SHEME STRANICA
1. Proces istraživanja tržišta 5
POPIS GRAFIKONA
GRAFIKON NAZIV STRANICA
1. Udio i vrijednost tržišta istraživanja tržišta u svijetu 2013. godine
7
2. Često prilazim poslovnim zadacima na jedinstvene načine
32
3. Uživam ubrzavati promjene u poslu
32
4. Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko
važniji od prihvaćenih poslovnih procedura
33
5. Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama
33
6. Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove
načine
34
7. Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova
34
66
8.
Vjerujem kako za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenim poslovnim praksama
35
9. Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost
35
10. Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovaram za moj vlastiti poslovni uspjeh.
36
11. Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne prilike
36
12. Postajem uzbuđen stvaranjem svojih poslovnih prilika
37
13. Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike
37
14. Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima nego o prošlim postignućima
38
15. Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima
38
16. Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor
39
17. Nikada ne odlažem bitne stvari za prikladnije vrijeme
39
18. Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude
40
19. Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o meni
40
20. Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve moje probleme
41
21. Uvijek se nastojim sprijateljiti s ljudima koji bi mogli biti korisni u
mom poslu
41
22. Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi
42
23. Sustavno razmišljanje
42
24. Refleksija, prvi dio tvrdnji
43
25. Refleksija, drugi dio tvrdnji
44
26.
Refleksija, treći dio tvrdnji
44
27. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti, prvi dio tvrdnji
45
28. Kontinuirano redefiniranje poslovnih aktivnosti, drugi dio tvrdnji
46
29. Spol, dob i obrazovanje ispitanika 47
67
30.
Jeste li stekli određenu razinu obrazovanja u inozemstvu?
48
31. Imate li poduzetničkog iskustva prije pokretanja sadašnjeg posla/zaposlenja u poduzeću u kojem radite?
48
32. Broj menadžerskog/poduzetničkog iskustva
49
33. Jeste li živjeli u inozemstvu?
49
34. Broj zaposlenih u poduzeću
50
35. Procjena uspješnosti poduzeća
50
68
PRILOG
Anketni upitnik
PODUZETNIČKA ORIJENTACIJA I STRATEŠKO PROMIŠLJANJE
Vaši odgovori su dragocjeni! Budite iskreni i označite ponuđenu opciju koja odgovara
vašoj realnoj, a ne željenoj reakciji. Ne postoji točan ili pogrešan odgovor. Svi odgovori
su anonimni i koriste se samo u agregiranoj formi. Za ispunjavanje upitnika Vam treba
približno 10 minuta! Unaprijed se zahvaljujemo na suradnji.
I. PODUZETNIĈKA ORIJENTACIJA
Ocijenite (1 – u potpunosti se ne slažem, 2 – ne slažem se, 3 – niti se slažem niti se ne
slažem, 4 – slažem se, 5 – u potpunosti se slažem) koliko često upotrebljavate vještinu
kad se pojavi složeni problem, dvojba ili odluka:
1. Često prilazim poslovnim zadacima na jedinstvene načine.
2. Uživam ubrzavati promjene u poslu.
3. Vjerujem da je za ostvarenje poslovnih ciljeva krajnji rezultat daleko važniji od
prihvaćenih poslovnih procedura.
4. Obično preuzimam kontrolu u nestrukturiranim situacijama.
5. Uživam biti u mogućnosti koristiti stare poslovne modele na nove načine.
6. Vjerujem da je važno stalno tražiti nove načine obavljanja poslova.
7. Vjerujem kako za uspjeh moramo biti u skladu s prihvaćenim poslovnim praksama.
8. Sam stvaram poslovne prilike koje koristim i stvaram prednost.
9. Osjećam se jako dobro, jer u konačnici, ja odgovoran za moj vlastiti poslovni uspijeh.
10. Moja vještina ophođenja s ljudima omogućila mi je mnoge poslovne prilike.
11. Postajem uzbuđen stvaranjem svojih poslovnih prilika.
12. Osjećam postignuće tražeći poslovne prilike.
69
13. Vjerujem da je bitnije razmišljati o budućim mogućnostima nego o prošlim
postignućima.
14. Najveći mi je užitak kada je moj obavljeni posao među najboljima.
15. Često koristim prednost postignuća žrtvujući osobni komfor.
16. Nikada ne odlažem bitne stvari za prikladnije vrijeme.
17. Osjećam se vrlo samosvjesno predlažući poslovne ponude.
18. Osjećam se nelagodno kada nisam siguran što moji poslovni suradnici misle o meni.
19. Čini se da mnogo vremena provodim tražeći nekoga tko će mi reći kako riješiti sve
moje poslovne probleme.
20. Uvijek se nastojim sprijateljiti sa ljudima koji bi mogli biti korisni u mom poslu.
21. Osjećam se samosvjesno kada sam u društvu veoma uspješnih poslovnih ljudi.
II. STRATEŠKO PROMIŠLJANJE
2. Sjetite se složenog problema, dvojbe ili odluke s kojom ste se bili susreli. (Može biti
poslovno ili privatno povezano, ili oboje.) Sada, pažljivo pročitajte svaku navedenu
vještinu promišljanja. Zatim ocijenite (1 – gotovo nikada, 2 – rijetko, 3 – ponekad, 4 –
često, 5 – gotovo uvijek) koliko često upotrebljavate vještinu kad se pojavi složeni
problem, dvojba ili odluka:
1. Suzdržavam se donositi odluke dok ne prikupim sve informacije.
2. Razmatram ishode mojih prijašnjih odluka.
3. Pokušavam naći poveznicu u dostupnim informacijama.
4. Najprije odlučim o načinu sagledavanja problema. Nakon toga tražim rješenje
problema.
5. U mislima rekonstruiram događaje.
6. Najprije definiram problem, a nakon toga ga raščlanim na segmente.
7. Odabirem prvo rješenje koje mi padne na pamet.
70
8. Nakon rješavanja problema, razmišljam o tome kako sam pristupio rješavanju
problema.
9. Tražim osnovne dugoročne korektivne mjere.
10. Sagledavam cjelokupnu sliku prije razmatranja detalja.
11. Obično pronalazim više od jednog objašnjenja načina funkcioniranja stvari.
12. Proučavam uzrok problema prije poduzimanja aktivnosti.
13. Slušam suprotna stajališta suradnika.
14. Rekonstruiram događaj.
15. Osmišljavam plan rješavanja problema prije nego uzmem u obzir druga stajališta.
16. Pitam se, kako povezati točke u ovoj situaciji.
17. Slušam ideje koje nisu prethodno uzete u obzir.
18. Pokušavam razumjeti kako i zašto nešto funkcionira nakon što je razriješeno.
19. Tražim temeljne promjene u organizacijskoj strukturi koje mogu dovesti do
značajnih poboljšanja rada.
20. Povezujem sadašnji problem i osobno iskustvo.
21. Pokušavam razumjeti kako su ljudi međusobno povezani u određenoj situaciji.
22. Pokušavam shvatiti kako su povezane činjenice u određenoj situaciji.
23. Inzistiram na mojem prvom dojmu, iako su prepoznate druge alternative.
24. Fokusiram se na ono što se predvidjelo i propustilo.
25. Razmišljam o razlozima postignutog uspjeha/neuspjeha
71
III. OPĆI PODACI
3. Spol
a) Ž
b) M
4. Dob
a) manje od 30
b) 30-40
c) 40-50
d) 50-60
e) više od 60
5. Najviše dostignuta razina obrazovanja:
a) srednja škola
b) fakultet (viša i visoka škola)
c) magisterij (znanstveni magisterij)
d) doktorat
6. Jeste li stekli određenu razinu obrazovanja u inozemstvu?
a) da
b) ne
7. Imate li poduzetničkog iskustva prije pokretanja sadašnjeg posla/zaposlenja u
poduzeću u kojem radite?
a) da
b) ne
72
8. Broj godina menadžerskog/poduzetničkog iskustva?
a) manje od 1 godine
b) 1-5
c) 6-19
d) 20-29
e) više od 30
9. Jeste li živjeli u inozemstvu?
a) da
b) ne
10. Broj zaposlenih u Vašem poduzeću:
a) nema zaposlenih
b) manje od 10
c) 11-50
d) 51-250
e) 251 i više
11. Procjena uspješnosti Vašeg poduzeća:
a) ispod prosjeka industrijske grane
b) u prosjeku industrijske grane
c) iznad prosjeka industrijske grane