UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
MARTINA S. STOJANOVIĆ
Varijabilnost morfoloških osobina roda Sedum L.
(Crassulaceae) u flori Srbije: karakteri generativnog regiona
MASTER RAD
Niš, 2017
UNIVERZITET U NIŠU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Varijabilnost morfoloških osobina roda Sedum L.
(Crassulaceae) u flori Srbije: karakteri generativnog regiona
MASTER RAD
Kandidat: Mentor:
Martina Stojanović 178 Dr Bojan Zlatković
Niš, 2017
UNIVERSITY OF NIŠ
FACULTY OF SCIENCE AND MATHEMATICS
DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY
Variability of the morphological characteristics of the genus
Sedum L. (Crassulaceae) in the flora of Serbia: the
characteristics of the generative region
MASTER THESIS
Candidate: Mentor:
Martina Stojanović 178 Dr Bojan Zlatković
Niš, 2017
Biografija kandidata
Martina Stojanović, rođena je u Nišu 16.01.1993. godine. Osnovnu školu
„Vuk Karadžić“ završila je u selu Belotincu (Doljevac), a Srednju medicinsku
školu „Dr Milenko Hadžić“ (medicinska sestra-tehničar) u Nišu (obe sa prosekom
5.00).
Prirodno–matematički fakultet Univerziteta u Nišu upisuje 2012. godine na
Departmanu za biologiju i ekologiju, gde završava Osnovne akademske studije
2015. godine i iste godine upisuje Master akademske studije smer Biologija, koje
završava 2017. godine.
Zahvalnica
Pre svega želim da se zahvalim svom mentoru dr Bojanu Zlatkoviću, na ukazanom
poverenju, strpljenju, pomoći i sugestijama prilikom izrade ovog master rada.
Takođe, veliku zahvalnost na korisnim savetima u izradi rada dugujem i dr Zorici
Mitić.
Najveću zahvalnost dugujem svojoj porodici, koja je bila uz mene u svakom
trenutku i kojoj posvećujem ovaj rad! Hvala na razumevanju tokom svih godina
studiranja.
SAŽETAK
Osnovni cilj ovog master rada bio je određivanje stepena morfološke
varijabilnosti odabranih kvantitativnih i kvalitativnih karaktera generativnog regiona roda
Sedum L. u flori Srbije na osnovu prikupljenih literaturnih podataka. Takođe, u radu je
izvršena komparativna analiza literaturnih podataka sa izmerenim vrednosti za isti set
prikazanih osobina populacija vrste S. album L. sa područja Balkanskog poluostrva (Srbije,
Makedonije, Bugarske, Grčke, Crne Gore i Albanije). Obrada podataka obuhvatala je
morfometrijsku analizu u komjuterskom programu STATISTICA 8.0. Morfometrijskom
analizom obuhvaćeno je 15 kvantitativnih i kvalitativnih karaktera generativnog regiona
biljke (ukupno 315 jedinki). Merenja karaktera urađena su pomoću digitalnog, pomičnog
merila i kompjuterskog programa Digimizer Image Analysis software (MedCalc Software©,
Belgium).
Ključne reči: rod Sedum L., S. album L., morfometrija, varijabilnost, generativni region
ABSTRACT
The main goal of this master thesis was to determine the degree of morphological
variability of the selected quantitative and qualitative characteristics of the generative region of
the genus Sedum L. in the flora of Serbia based on the collected literature data. Also, a
comparative analysis of literary data with measured values for the same set of characteristics of
populations of the S. album L. species from the Balkan Peninsula (Serbia, Macedonia, Bulgaria,
Greece, Montenegro and Albania) was performed. Data processing included morphometric
analysis in the computer program STATISTICA 8.0. The morphometric analysis covered 15
quantitative and qualitative characteristics of the generative region of the plant (a total of 315
individuals). Character measurements were made using the Digimizer Image Analysis software
(Digital, Motion Scanner and Computer Program) software (MedCalc Software ©, Belgium).
Key words: genus Sedum L., S. album L., morphometry, variability, generative region
1
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................................... 2
2. OPŠTI PODACI ............................................................................................................................................ 3
2.1. Sistematski položaj roda Sedum L. .................................................................................................... 3
2.2. Opšte karakteristike familije Crassulaceae DC. ................................................................................. 4
2.3. Opšte karakteristike roda Sedum L. ................................................................................................... 5
3. CILJEVI RADA ............................................................................................................................................. 8
4. MATERIJAL I METODE ............................................................................................................................... 9
5. REZULTATI I DISKUSIJA ............................................................................................................................ 14
5.1. Analiza varijabilnosti kvantitativnih i merističkih karaktera generativnog regiona ........................ 14
5.1.1. Varijabilnost kvantitaivnih i merističkih karaktera roda Sedum u flori Srbije .............................. 15
5.1.2 Varijabilnost kvantitativnih i merističkih karaktera vrste S. album ............................................... 17
5.2. Analiza varijabilnosti kvalitativnih karaktera generativnog regiona ............................................... 19
5.2.1. Varijabilnost kvalitativnih karaktera roda Sedum u flori Srbiji .................................................... 20
5.2.2. Varijabilnost kvalitativnih karaktera vrste S. album ..................................................................... 24
6. ZAKLJUČAK .............................................................................................................................................. 27
7. LITERATURA ............................................................................................................................................ 28
8. PRILOG .................................................................................................................................................... 31
2
1. UVOD
Varijabilnost životinjskih i biljnih organizama zavisi od različitih faktora sredine. Među
jedinkama postoje veće ili manje razlike koje utiču na njihove karakteristike i upravo ove pojave
nejednakosti predstavljaju osnovu varijabilnosti organizama. Mogu se razlikovati dve vrste
takvih karaktera: kvantitativni i kvalitativni. Biljke, odnosno njihovi genotipovi imaju
sposobnost da u različitim uslovima sredine formiraju različite fenotipove. Sposobnost genotipa
da stvara različite fenotipove u različitim sredinskim uslovima, nazivamo fenotipskom
plastičnošću (Tucić & Tucić, 2000). Životna sredina kao činilac razvića značajno utiče na opseg
fenotipova koje će proizvesti jedan genotip. Fiziološke i morfološke osobine biljaka pokazuju
fenotipsku plastičnost u interakcijama sa faktorima sredine pri čemu se javljaju promene u samoj
morfologiji kao i fiziologiji biljaka. Za utvrđivanje različitosti tih osobina koriste se metode
merenja i upoređivanja morfoloških osobina, odnosno, morfometrijska analiza, koja obuhvata
merenja vegetativnih i generativnih karaktera. Rezultati analiza ukazuju na moguću varijabilnost
između vrsta ali i populacija i mogu da dovedu do izdvajanja potencijalno novih taksona što se
može utvrditi taksonomskom analizom. Sedum album L. kao predmet istraživanja ovog rada je
upravo vrsta koju odlikuje visoka fenotipska plastičnost (Zlatković et al., 2016), kao i ceo rod
Sedum L.
3
2. OPŠTI PODACI
2.1. Sistematski položaj roda Sedum L.
Rod Sedum L. u filogenetskom smislu ima sledeći položaj (Marhold, 2011):
❖ Regnum- Plantae
❖ Divisio- Tracheophyta
❖ Subdevisio- Spermatophytina
❖ Classis- Magnoliopsida
❖ Superordo- Saxifraganae
❖ Ordo- Saxifragales
❖ Familia- Crassulaceae DC.
❖ Genus- Sedum L.
4
2.2. Opšte karakteristike familije Crassulaceae DC.
Ova familija pripada klasi dikotiledonih biljaka (Magnoliopsida). Obuhvata uglavnom
sukulentne biljke, a spada u red srednje bogatih familija sa oko 1300-1500 vrsta koje odlikuje
skoro kosmopolitsko rasprostranjenje (′t Hart, 1997). Familija broji oko 35 rodova koji su
rasprostranjeni na severnoj i južnoj hemisferi Zemlje, naseljavaju semi-aridna i planinska
područja (′t Hart & Eggli, 1995).
Familja Crassulaceae obuhvata 4 centra diverziteta:
-Meksiko i Jugozapadna Amerika,
-Južna Afrika,
-Mediteranski region i Makaronezija,
-Jugoistočna Azija.
U Mediteranskom i submediteranskom području, familija Crassulaceae broji 177 vrsta.
Na teritoriji Evrope ovo područje je najznačajnije u pogledu bogatstva vrsta. Na nivou
taksonomskog bogatstva, u mediteranskom području, Evropi, ali i na čitavoj severnoj hemisferi
dominira rod Sedum L. sa 60% vrsta familije Crassulaceae.
Familija Crassulaceae obuhvata jednogodišnje i višegodišnje zeljaste i poludrvenste
hamefitske forme. Listovi su uporedni ili naspramni, sukulentni. Cvetovi su u cimozim cvastima,
pravilini, hermafroditni, obično petočlani, retko tročlani ili četvoročlani. Čašični listići su
slobodni ili ujedinjeni u bazi. Krunični listići su slobodni ili srasli, bele, žute ili roze boje.
Prašnika obično ima dvaputa više nego kruničnih listića. Karpele su sitne, slobodne ili srasle u
bazi (′t Hart & Eggli, 1995).
5
2.3. Opšte karakteristike roda Sedum L.
Rod Sedum L. predstavlja jedan od najznačajnijih i najvećih rodova koji pripadaju
familiji Carassulaceae. Obuhvata oko 500 biljnih vrsta koje su pretežno zastupljene u
subtropskim i umerenim regionima sveta. Pored Severne i Centralne Amerike, Severne Afrike i
većeg dela Azije, na teritoriji Evrope, rod Sedum L. je najzastupljeniji u Mediteranskom
području (′t Hart, 1997). U Srbiji se sreće 21 vrsta (Josifović, 1972) ovog roda: S. acre L., S.
aetnense Tineo, S. album L., S. alpestre Vill., S. annuum L., S. atratum L., S. caespitosum (Cav.)
DC., S. cepaea L., S. dasyphyllum L., S. grisebachii Boiss. & Heldr., S. hispanicum L., S.
magellense Ten., S. ochroleucum Chaix, S. rubens L., S. rupestre L., S. sexangulare L., S. stefco
Stefanov, S. tuberiferum Stoj. & Stefanov, S. urvillei DC S. villosum L. i S. serpentini Janch.
(Slika 1.). Sve vrste klasifikovane su u okviru 14 serija prema podeli koju je predložio t‟Hart
(Hart, 1991): Acria, Aithales, Alba, Alpestria, Cepaea, Dasyphylla, Glauco-rubens,
Macrosepala, Magellensia, Rubra, Rupestria, Sedella, Stefco i Subrosea.
U flori Srbije (Gajić, 1972) rod Sedum L. obuhvata jednogodišnje i višegodišnje zeljaste
biljke, ređe hamefitske forme biljaka. Listovi su sukulentni, obično naizmenični ili naspramni,
ravni ili valjkasti. Zalisci nedostaju, a cvast je obično cimozna. Cvetovi su hermafroditni, retko
jednopolni, petočlaniali ali se javljaju i predstavnici sa četvoročlanim (S. caespitosum, S. stefco,
S. aetnense), šestočlanim (S. rupestre, S. hispanicum), devetočlanim (S. hispanicum) ili
dvanaestočlanim (S. amplexicaule, S. sediforme) cvetovima. Čašični listići su slobodni ili manje-
više srasli. Kruničnih listića najčešće ima isto toliko koliko i čašičnih, slobodni su, obično
štrčeći, najčešće uski ili šiljati. Takođe, pored predstavnika sa tipičnim simpetalnim cvetovima,
javljaju se i predstavnici sa cvetovima kod kojih su krunični listići srasli do 1/3 (S. fragrans, S.
alsinefolium) ili do 2/3 (S. dasyphyllum, S. candollei) svoje dužine (t' Hart, 1991). Prašnika
uglavnom dvostruko više od kruničnih listića, rasporedjenih u dva reda. Karpela isto koliko i
kruničnih listića, slobodne su ili samo pri osnovi srasle, a ispred svake karpele smeštene su
nektarije. Semeni zameci su anatropni i mnogobrojni. Plod je mešak sa kratkim šiljatim
stubićem. Semena ima mnogo, sitna su, bez hranljivog tkiva (Josifović, 1972).
6
Ime Sedum potiče od latinske reči „sedare“ što znači umiriti, pa su i neke vrste
pomenutog roda lekovite, a listovi nekih vrsta se koriste i u ishrani (Josifović, 1972). Od
autohtonih vrsta kod nas se gaje S. telephinum, S. acre, S. telephium subsp. fabaria, S. rupestre
koje se koriste u ishrani ljudi, kao dodatak uz salatu (Gajić, 1972). Međutim, neki predstavnici
ovog roda mogu biti i otrovni kao što je S. acre ali ujedno i lekoviti, pa su našli primenu u
narodnoj medicini. Mnogo vrste imaju privredni značaj, gaje se kao ukrasne biljke, npr. S.
oppositifolium, S. spectable, S. sieboldii i druge.
Neke vrste ovog roda su izuzetno retke pa su stoga zaštićene zakonom (S. stefco, S.
sartorianum, S. tuberiferum, S. villosum, S. grisebachii, S. magellense, S. caespitosum) prema
„Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i
gljiva“. (Sl.glasnik RS br. 5/10).
7
Slika 1. Floristička raznovrstnost roda Sedum na teritoriji Srbije: A) Sedum acre; B) Sedum sexangulare; C) Sedum
ochroleucum; D) Sedum dasyphyllum; E) Sedum atratum; F) Sedum hispanicum; G) Sedum ceaspitosum; H) Sedum
magellense; I) Sedum urvillei (Foto: B. Zlatković).
8
3. CILJEVI RADA
1) Određivanje stepena morfološke varijabilnosti odabranih kvantitativnih i
kvalitativnih generativnih karaktera roda Sedum u flori Srbije na osnovu prikupljenih
literturnih podataka;
2) Upoređivanje literaturnih podataka sa izmerenim vrednosti za isti set
prikazanih osobina vrste S. album.
9
4. MATERIJAL I METODE
Na osnovu literaturnih izvora analizirani su kvalitativni, meristički i kvantitativni
karakteri generativnog regiona vrsta roda Sedum na teritoriji Srbiji. Literaturni izvori (Gajic,
1972; Strid, 1986; Jordanov, 1970; Micevski, 1998; Davis, 1972; Webb et al.,1993; Strid et Tan,
2002; Gusuleac et Nyarady, 1956; Hayek, 1925; Eggli, 2003) su obuhvatali relevantne florističke
izvore za Balkansko poluostrvo. Za sve odabrane karaktere određeni su parametri deskriptivne
statistike u kompjuterskom softveru STATISTICA 8.0. Odstupanje literaturnih podataka od
realnih vrednosti osobina vršeno je na primeru vrste S. album. U tu svrhu isti parametri
varijabilnosti određeni su na nivou 21 populacije sa teritorije Balkanskog poluostrva (Albanija,
Bugarska, Grčka, Makedonija, Crna Gora i Srbija).
Sakupljeni biljni materijal je skladišten u Herbarijumu Instituta za Botaniku i Botaničku
baštu „Jevremovac“, na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu (BEOU) i Herbarijumu
Departamana za Biologiju i Ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerziteta u Nišu
(HMN). Pozicije lokaliteta na kojima je vršeno sakupljanje materijala prikazane su na Mapi 1.
Detaljni podaci o lokalitetima i karakteristikama staništa prikazani su u Prilogu 1.
10
Mapa 1. Ispitivane populacije vrste S. album na području Balkanskog poluostrva.
11
Pre morfometrijske analize, individue svih populacija su bile izložene periodu
aklimatizacije u staklenoj bašti tokom vremenskog perioda koji je trajao minimalno 12 meseci.
Aklimatizaciju, odnosno uzgajanje populacija u identičnim uslovima, bilo je neophodno
sprovesti kako bi se uklonio uticaj abiotičkih faktora (pre svega količine vode u zemljištu) na
morfološku varijabilnost izabranih karaktera. Kultivacija je vršena u seriji plastičnih saksija istog
dijametra, na supstratu Floradur® (FloraGard Vertriebs GmbH fϋr Gartenbau, Germany)
izmešanim sa peskom u proporciji 4:1.
Za potrebe analize izdvojeno je po 15 jedinki iz svake populacije, tako da je zbirno
analizirano 315 jedinki iz 21 populacije. Svaka individua je, u procesu dalje pripreme, etiketirana
ceduljicom od paus-papira na kojoj je označen redni broj populacije i individue u formi „x-y“,
gde „x“ predstavlja redni broj populacije a „y“ redni broj individue. Potom je vršeno merenje
odabranih kvantitativnih karaktera generativnog regiona kao i određivanje stanja kvalitativnih
osobina kod biljaka.
Proučavani su sledeći kvantitativni karakteri generativnog regiona biljke: dužina glavne
cvasti (DGC), širina glavne cvasti (ŠGC), broj cvetova u cvasti (BCC), broj bočnih cvasti
(BBC), dužina brakteja (BK), širina brakteja (BŠ), dužina čašičnog listića (DČL), širina
čašičnog listića (ŠČL), dužina kruničnog listića (DKL), širina kruničnog listića (ŠKL), dužina
filamenta prašnika (DF), dužina tela karpele (DK), širina tela karpele u sredini (ŠK), širina tela
nektarije (ŠN) i dužina drške nektrije (DN).
Morfometrijska analiza 15 kvantitativnih karaktera (Tabela 1.) generativnog regiona je
izvršena na nivou svih individua (315). Karakteri kao što su: dužina (DGC) i širina (ŠGC)
glavne cvasti mereni su pomičnim merilom, nakon čega je vršeno prebrojavanje broja cvetova u
glavnoj cvasti (BCC) i određivan broj bočnih cvasti (BBC) na jedinkama. Dve poslednje osobine
mogu imati i meristički karakter.
12
Tabela 1. Pregled analiziranih kvantitativnih karaktera generativnog regiona.
Generativni regioni Akronim karaktera
Dužina glavne cvasti DGC*
Širina glavne cvasti ŠGC*
Broj cvetova u cvasti BCC**
Broj bočnih cvasti BBC**
Dužina brakteja BD*
Širina brakteja BŠ*
Dužina čašičnog listića DČL*
Širina čašičnog listića ŠČL*
Dužina kruničnog listića DKL*
Širina kruničnog listića ŠKL*
Dužina filamenta prašnika DF*
Dužina tela karpele DK*
Širina tela karpele u sredini ŠK*
Širina tela nektarije ŠN*
Dužina drške nektarije DN*
*dimenzija izražena u mm, ** dimenzija izražena prebrojavanjem
Kvalitativni karakteri generativnog regiona (Tabela 2.) podeljeni su na segmente
perijanta: oblik kruničnih listića (OKL), oblik čašičnih listića (OČL) i sekretorne strukture
cveta: prisustvo drške nektarije (PDN), prisustvo marginlnih ureza (PUN) i oblik tela nektarije
(ONEK).
Generativni delovi biljaka odnosno cvet, prašnici, karpele i nektarije su nakon pripreme
fotografisani na stereomikroskopu Leica MZ-16A (Leica Microsystems©, Wetzlar, Germany),
na sobnoj temperaturi. Priprema preparata rađena je na predmetnim pločicama, pod
binokularnom lupom. Kao podloga preparata kod fotografisanja lica i naličja korišćen je
milimetarski papir, dok je kod prašnika i karpela korišćena crna podloga kako bi zbog kontrasta
bili uočljiviji na fotografijama. Za pripremu nektarija, otvoreni cvetovi su stavljani na obostrano
lepljivim trakama pa su nektarije mehanički ispravljane pod stereomikroskopom i fotografisane
(Prilog 2.). Svi karakteri generativnih delova biljke merena su korišćenjem softverskog programa
Digimizer Image Analysis software (MedCalc Software©, Belgium) na fotografijama
zabeleženih digitalnom kamerom stereomikroskopa (Leica DFC320). Kvalitativni karakteri
generativnih delova biljaka određivani su na osnovu šeme oblika (Clausen, 1975).
13
Tabela 2. Pregled analiziranih kvalitativnih karaktera generativnog regiona.
Deo biljke Osobina
Segmenti perijanta Oblik kruničnih listića
(OKL)
Oblik čašičnih listića
(OČL)
Sekretorne strukture cveta
Prisustvo
drške
nektarije
(PDN)
Prisustvo
marginlnih
ureza (PUN)
Oblik tela
nektarije
(ONEK)
Svi izmereni podaci su inkorporirani u bazu podataka (Microsoft Office, Excel 2007), a
potom statistički obrađeni upotrebom kompjuterskog softvera STATISTICA 8.0. Obrada je
podrazumevala analizu osnovnih statističkih parametara (deskriptivna statistika), kao i
određivanje učestalosti stanja kvalitativnih osobina.
Analiziran je komparativni prikaz kvantitativnih i merističkih karaktera iz svih
literaturnih izvora za vrstu S. album. Upoređivane su dobijene srednje vrednosti za karakter
dužina čašićnih listića (DČL) i dužina kruničnih listića (DKL). Takođe su kvalitativni karakteri:
oblik čašičnih listića (OBČA), oblik kruničnih listića (OBKR) i oblik nektarija (OBNE) za sve
vrste roda Sedum u Srbiji poređeni sa našim rezultatima za S. album.
14
5. REZULTATI I DISKUSIJA
5.1. Analiza varijabilnosti kvantitativnih i merističkih karaktera generativnog
regiona
Na osnovu pregleda literaturnih izvora moguće je naći limitiran broj podataka koji se
odnose na varijabilnost vrsta roda Sedum u Srbiji. Analizom varijabilnosti kvantitativnih i
merističkih karaktera, obuhvaćeni su literaturni podaci istih i vršena je komparativna analiza
ovih karaktera sa izmerenim vrednostima vrste S. album.
Određeni su sledeći deskriptivni statistički parametri:
➢ x - srednja vrednost - statistički pokazatelj prosečne vrednosti merenih
karaktera;
➢ δ - standardna devijacija - ukazuje na odstupanje dobijenih vrednosti od
srednje vrednosti i predstavlja meru apsolutne varijabilnosti (Bojović &
Mitrović, 2010);
➢ Min - minimalne vrednosti merenih karaktera;
➢ Max - maksimalne vrednosti merenih karaktera;
➢ C.V. - koeficijent varijacije - koristi se za ocenjivanje i poređenje
varijabilnosti različitih svojstava, izražava se u procentima (Bojović &
Mitrović, 2010).
15
5.1.1. Varijabilnost kvantitaivnih i merističkih karaktera roda Sedum u flori
Srbije
U ovom radu analizirani su kvantitativni i meristički karakteri dobijeni iz literature za sve
vrste roda Sedum u Srbiji (Prilog 3.). Proučavane su sledeće kvantitativne i merističke osobine
(Tabela 3.): dužina brakteja (DUBR), dužina drške cveta (DUDR), dijametar cveta (DICV),
dužina čašičnih listića (DUČA), dužina kruničnih listića (DUKR), dužina prašnika (DUPR),
dužina plodnika (DUPL), dužna stubića (DUST), dužina semena (DUSE), broj grana na cvetu
(BRGR), broj cveta (BRCV), broj čašičnih listića (BRČA), broj kruničnih listića (BRKR), broj
pračnika (BRPR), broj nektarija (BRNE).
Tabela 3. Rezultati deskriptivne statistike za kvantitativne i merističke karaktere generativnog
regiona roda Sedum u Srbiji.
OSOBINA x Min Max δ C.V.
DUBR 3.5 3.0 4.0 0.5 15.6
DUDR 3.7 1.0 9.0 2.0 53.0
DICV 6.8 4.0 12.0 2.6 38.0
DUČA 2.5 1.0 8.0 1.5 60.5
DUKR 5.0 1.0 12.0 1.9 39.1
DUPR 4.0 2.0 10.3 2.7 68.6
DUST 0.7 0.2 1.0 0.3 41.5
DUPL 3.8 1.0 6.0 1.0 25.6
DUSE 0.6 0.3 1.0 0.2 31.5
BRGR 2.7 1.0 10.0 1.5 54.7
BRCV 9.0 1.0 45.0 8.1 89.9
BRČA 5.4 3.0 9.0 1.2 21.9
BRKR 5.4 3.0 9.0 1.2 22.4
BRPR 8.8 4.0 18.0 3.3 36.9
BRNE 1.7 1.0 3.0 0.6 37.5
Na osnovu dobijenih vrednosti možemo reći da je umerena varijabilnost. Ipak, da se
amplitude između minimlnih i maksimalnih vrednosti kreću od jako visokih, kao što je broj cveta
(BRCV), pa do izuzetno niskih vrednosti kod karaktera gde spadaju: dužina stubića (DUST) i
dužina semena (DUSE). Takođe, standardna devijacija ima veliku vrednost kod karaktera: broj
cveta (BRCV) i broj prašnika (BRPR). Kod karaktera: dužina prašnika (DUPR), dužina
plodnika (DUPL), dijametar cveta (DICV), dužina drške cveta (DUDR), dužina kruničnih listića
16
(DUKR), dužina čašičnih listića (DUČA), broj grana na cvetu (BRGR), broj čašičnih listića
(BRČA) i broj kruničnih listića (BRKL) ima umerenu vrednost, dok su najmanje vrednosti
standardne devijacije izražene kod karaktera: dužina semena (DUSE), dužina brakteja (DUBR),
dužina stubića (DUST) i broj nektarija (BRNE).
Na osnovu koeficijenta varijacije kao visoko varijabilne osobine izdvajaju se: broj cveta
(BRCV) sa vrednošću 89.9% i dužina prašnika (DUPR) sa vrednošću 68.6%. Svi ostali karakteri
su u opsegu umerene varijabilnosti, dok u zoni niske varijabilnosti (10%) nije zabeležen ni jedan
karakter.
U literatnim izvorima je zastupljen relativno mali broj konkretnih podataka za rod Sedum
L. pa se mogu porediti samo neke karakteristike generativnog regiona kao što su: broj čašičnih
listića, broj kruničnih listića i broj prašnika.
U literaturi Gajić (1972) i Hayek (1925) broj čašćnih i kruničnih listića je 5, retko 3 ili 7,
a na osnovu naših istraživanja broj čašičnih i kruničnih listića se kreće od 3 do 9, pa je
poklapanje sa literaturnim podacima delimično. U flori Grčke broj čašćnih i kruničnih listića je 4
ili 6-7 (-12), što odstupa od naših podataka. U drugim literaturama broj čašćnih i kruničnih listića
je 5 retko 4, 6 ili 9 (Jordanov, 1970), 4, 5 ili 6-9 (Micevski, 1998), 5, 4-6 ili 9 (Webb et al.,
1993), 5 ili 4-6 (Gusuleac et Nyarady, 1956), 4-8 (Davis, 1972), što se delimično slaže sa
dobijenim podacima. U flori Turske navodi se i jos jedan karakter a to je broj prašnika 1-2, dok
je u načim istaživanjima taj broj mnogo veći i iznosi 4-18 što ne odgovara literaturnim podacima.
U literaturi Strid et Tan (2002) za rod Sedum imamo najviše podataka: broj čašičnih i kruničnih
listića je 5, ponekad 4 ili 6-9 (-12), pa se ne poklapa sa istaživanim podacima; dužina kruničnih
listića, dužina stubića i dužina semena je oko 1 mm, što odgovara našim vrednostima jer se
dužina kruničnih listića kreće od 1-12 mm, dužina stubića 0.2-1 mm a dužina semena od 0.3-1
mm.
Na osnovu ovih podatka može se zaključiti da broj čašičnih i kruničnih listića jako varira
i da se razlikuje iz flore u floru.
17
5.1.2 Varijabilnost kvantitativnih i merističkih karaktera vrste S. album
Deskriptivni statistički parametri određeni su za set ispitivanih kvantitativnih i
merističkih karaktera generativnog regiona populacija vrste S. album sa područja Balkanskog
poluostrva. Rezultati srednjih (x), minimalnih (Min), maksimalnih vrednosti (Max), standardne
devijacije (δ) i koeficijenta varijacije (C.V.) prikazani su u Prilogu 4., a dostupni literaturni
podaci za ispitivane karaktere S. album prikazani su u Tabeli 4. kao i na Grafiku 1.
Na osnovu naših istraživanja možemo reći da svi karakteri pokazuju umeren do visok
stepen varijabilnosti. Najveće odstupanje od srednje vrednosti (x), koje se karakteriše velikom
amplitudom između dobijenih minimalnih i maksimalnih vrednosti kao i visokom standardnom
devijacijom pokazuju karakteri: broj cvetova u svasti (BCC), dužina glavne cvasti (DGC) i
širina glavne cvasti (ŠGC). Srednji nivo standardnog odstupanja pokazuju karakteri: broj bočnih
cvasti (BBC), dužina brakteja (BD), dužina karpela (DK), dužina kruničnih listića (DKL),
dužina filament (DF), širina brakteja (BŠ), širina karpela (ŠK), širina kruničnih listića (ŠKL),
dužina čašičnih lisića (DČL), širina čašičnih listića (ŠČL), dok su se karakteri širina nektarija
(ŠN) čija je vrednost 0.07 i dužina nektarija (DN) cija je vrednost 0.06 izdvojili po relativno
niskom standardnom odstupanju. Konkretne vrednosti korišćenih parametara deskriptivne
statistike navedene su u Prilogu 4.
Na osnovu vrednosti koeficijenta varijacije (C.V.) skoro svi karakteri pokazuju umereni
stepen varijabilnosti koji se kreće u dijapazonu 10-30%. Kao visoko varijabilni karakteri
izdvojili su se karakteri: broj bočnih cvasti (BBC) sa vrednošću 86.3%, broj cvetova u cvasti
(BCC) sa vrednošću 57.1% i karakter dužina glavne cvasti (DGC) sa vrednošću 31.6%. U zoni
niske varijabilnosti (10%) zabeležen je karakter dužina kruničnih listića (DKL) sa vrednošću
9.2%.
Vrednosti deskriptivne statistike vrste S. album poređene su sa kvantitativnim i
merističkim karakterima vrste S. album iz literaturnih izvora (Gajic, 1972; Strid, 1986;
Jordanov, 1970; Micevski, 1998; Davis, 1972; Webb et al., 1993; Strid et Tan, 2002; Gusuleac et
Nyarady, 1956; Hayek, 1925; Eggli, 2003).
18
Tabela 4. Literaturni podaci za kvantitativne i merističke osobine generativnog regiona vrste S.
album.
Lit. DUDR DUČA DUKR DUST DUPL DUSE BRČA BRKR BRPR
Gajic
(1972) 2.5 3.0 5.0 0.7 5.0 5.0 10
Strid
(1986) 3.0 2.0 6.0 5.0 5.0
Jordanov
(1970) 4.0 3.5 1.0 5.0 5.0 10
Micevski
(1998) 1.0 3.5 3.5 5.0 5.0 10
Davis
(1972) 1.5 3.0 5.0 5.0 10
Webb et
al. (1993) 3.0 5.0 5.0 10
Strid et
Tan (2002) 1.5 4.5 1.0 5.0 5.0
Gusuleac
et
Nyarady
(1956)
5.0 5.0 5.0 10
Hayek
(1925) 4.0
Eggli
(2003) 1.5 3.3 1.0 5.0 5.0
Poređenje dobijenih srednjih vrednosti vrste S. album sa literaturnim vrednostima je
ograničeno, s obzirom da se većina ovih karaktera ne pominje u dostupnoj literaturi. Jedini
dostupni podaci se odnose na karaktere: dužina čašičnih listića (DČL) i dužina kruničnih listića
(DKL). Za dužinu čašičnih listića (DČL) u literaturi se navode sledeće srednje vrednosti: 2.0 mm
(Strid, 1986), 1.0 mm (Micevski, 1998), 1.5 mm (Davis, 1972), 1.5 mm (Strid et al., 1993), 1.5
mm (Eggli, 2003). Za vrednosti dužine kruničnih listića (DKL) navode se sledeće srednje
vrednosti: 3.0 mm (Gajić, 1972), 6.0 mm (Strid, 1986), 4.0 mm (Jordanov, 1970), 3.5 mm
(Micevski, 1998), 3.0 mm (Davis, 1972), 3.0 mm (Webb et al., 1993), 4.5 mm (Strid et Tan,
2002), 4.0 mm (Hayek, 1925), 3.3 mm (Eggli, 2003).
Izmerene srednje vrednosti za dužinu čašičnih lisića (DČL) su manje od onih koje se
navode u literaturi samo se poklapaju sa „Florom Makedonije“ (Micevski, 1998) i imaju
vrednost 1.0 mm, dok izmerene srednje vrednosti za dužinu kruničnih listića (DKL) imaju
vrednost 4.9 mm, pa su kod nekih flora sa manjom vrednošću (Gajić, 1972; Davis, 1972; Webb
19
et al., 1993; Eggli, 2003; Micevski, 1998; Jordanov, 1970; Hayek, 1925; Strid et Tan, 2002), a u
„Flori Grčke“ ( Strid, 1986) sa vrednošću 6.0 mm, koja je veća u odnosu na izmerene vrednosti.
Grafik 1. Grafički prikaz literaturnih podataka za kvantitativne i merističke osobine
generativnog regiona vrste S. album.
Na grafiku 1. se vidi da najviše podataka imamo iz ,,Flore Srbije“ (Gajić, 1972), kao i da
broj prašnika (BRPR) ima najveću srednju vrednost koja iznosi 10.0 mm (Gajic, 1972; Jordanov,
1970; Micevski, 1998; Davis, 1972; Webb et al., 1993; Gusuleac et Nyarady, 1956) i da je
najmanja srednja vrednost dužine semena (DUSE), ispod 1.0 mm (Gajic, 1972; Jordanov, 1970).
5.2. Analiza varijabilnosti kvalitativnih karaktera generativnog regiona
Varijabilnosti kvalitativnih karaktera analizirana je kod vrste S. album, i svih vrsta roda
Sedum iz flore Srbije pri čemu je određivana učestalost njihovih stanja i proučavan je uporedni
pregled kvalitativnih karaktera istih. Detaljnije definisanje stanja kvalitativnih osobina bazirano
je na specifičnom odnosu (x:y) dužine (x) i širine (y) identifikovanog oblika.
20
5.2.1. Varijabilnost kvalitativnih karaktera roda Sedum u flori Srbiji
Isptitivana je i varijabilnost stanja kvalitativnih karaktera generativnog regiona kod svih
vrsta roda Sedum zastupljenih u Srbiji (Prilog 5.), a zatim je određivana učestalost istih. Analiza
kvalitativnih karaktera se odnosi na: tipove oblika, tipove indumentuma (Tabela 5.) i tipove boja
(Tabela 6.).
Poučavani su sledeći tipovi oblika: oblik čašićnih listića (OBČA), oblik kruničnih listića
(OBKR), oblik antera (OBAN), oblik nektarija (OBNE), oblik karpela (OBKA) i oblik semena
(OBSE).
Oblik čašićnih listića (OBČA) se javlja u 12 stanja, najveću učestalost ima jajast oblik
(26.58 %) dok se najmanje javljaju linearno-cilindričan, linearno-eliptičan i linearno-lancetast
oblik sa učestalošću od 1.27%. Oblik kruničnih listića (OBKR) se javlja u 10 stanja, pri čemu
najveću učestalost ima lancetast (59.26%) oblik, a najmanju eliptično-lancetast i linearno-
trouglast (1.23%). Oblici antera (OBAN) javljaju se u 4 stanja: bubrežast, eliptičan, ovalan i
ovalno-eliptičan. Najveću učestalost ima ovalan oblik (42.86%). Karakter oblik nektarija
(OBNE) se javlja u 9 oblika, a najveću učestalost ima četvrtast oblik i ona iznosi 42.86%. Oblik
karpela (OBKA) se javlja u 8 stanja: cilindričan, eliptično-jajast, jajast, lancetast, spljošteno
eliptičan, spatulatan, trouglasto-klinast sa učestalošću od 11.11% i eliptičan sa učestalošću od
22.22%. Za karakter oblik semena (OBSE) utvrđeno je da se pojavljuje u 4 oblika: eliptičan sa
učestalošću od 41.28% , jajast sa učestalošću od 36.36%, jajasto-eliptičan sa učestalošću od 20%
i spatulata sa učestalošću od 1.82%.
Tipovi indumentuma su sledeći: indumentum cvetne drške (ŽLDR), indumentum čašice
(ŽLČA), indumentum krunice (ŽLKR), indumentum karpele (ŽLKA) i indumentum semenjače
(ŽLSE).
Indumentum cvetne drške (ŽLDR) varira u sklopu 3 stanja: nedostaje sa učestalošću od
15.38%, žlezde ponekad prisutne sa učestalošću od 7.69% i žlezde uvek prisutne sa učestalošću
od 73.08%. Indumentum čašice (ŽLČA), indumentum krunice (ŽLKR), indumentum karpele
(ŽLKA) i indumentum semenjače (ŽLSE) se javlja u 2 stanja: nedostaje i žlezde uvek prisutne.
Žlezde su uvek prisutne na čašici, krunici i semenjači a nedostaju na karpeli.
21
U literaturnim izvorima možemo naći da se indumentum nalazi na ceo cvet (na čašicu,
krunicu, braktejama, drsci, tučku) na vrstama S. cepaea, S. dasyphyllum, S. hispanicum, S.
rubens i S. villosum. Sporadično se žlezdane dlake javljaju kod cvetova vrsta: S. ochroleucum, S.
rupestre i S. sexangulare (Giuliani et al. 2017), što se delimično poklapa sa našim rezultatima,
gde su žlezde uvek prisutne na čašici, krunici i semenjači a nedostaju na karpeli.
Proučavani su i sledeći tipovi boja: boja čašičnih listića (BOČA), boja kruničnih listića
(BOKR), boja filamenta (BOFI), boja antera (BOAN), boja nektarija (BONE), boja karpela
(BOKA) i boja semena (BOSE).
Boja čašičnih listića (BOČA) varira u okviru 6 stanja: crvenkasta, purpurna, ružičasta,
zelena, žuta, žuta do zelena, sa najvećom učestalošću je zelena boja (44.83%). Karakter boja
kruničnih listića (BOKR) se javlja u 16 stanja. Bela boja ima najveću učestalost koja iznosi
27.17%, a bela do ružičasta, narandžasta i žuta do zelenkasta najmanju učestalost od 0.38%.
Promenljivost boja filamenta (BOFI) i boja antera (BOAN) se odnosi na 8 različitih stanja. Boja
antera sa najvećom učestalošću je žuta, a boja filamenta bela. Karakter boja nektarija (BONE) se
javlja u 4 stanja: bela sa učestalošću od 23.08%, crvenkasta i zelenkasta sa učestalošću od 7.69%
i žuta sa najvećom učestalošću (61.54%). Za boju karpela (BOKA) utvrđeno je da se pojavljuje u
11 stanja, pri čemu je najviše zastupljena bela boja sa učstalošću od 16.67%. Boja semenjače
(BOSE) se javlja u 9 stanja. Smeđa (72.09%) i crna do smeđa (10.46%) su najzastupljenije boje
semenjače, dok ostale boje imaju učestalost manju od 5%.
U literaturi Strid (1986) nalazimo neke podatke vezane za boju čašičnih i kruničnih
listića. Boja čašičnih listića je zelena, što odgovara nažim rezultatima a kruničnih žuta, bela, roze
ili crvena. Takođe, u literaturi Strid et Tan (2002), imamo podatak za boju kruničnih listića i
filamenta (žuta, bela, roze, crvena ili purputna) i boju antera (crvena ili žuta), što se delimično
poklapa sa našim podacima. U literaturi se navodi da su nektarije bezbojne kod S. alpestre, ili
bledo-zelene kod vrsta S. album, do žute boje (S. rupestre) i tamno narandžaste kod S. atratum
(Giuliani et al. 2017), što se opet manje-više poklapa sa našim rezultatima.
22
Tabela 5. Analiza kvalitativnih karaktera generativnog regiona roda Sedum u flori Srbije (tipovi oblika; tipovi indumentuma).
Strukture
generativnog
regiona
Osobina Stanje
Tipovi oblika
Oblik čašićnih
listića OBČA eliptičan
eliptično-
lancetast jajast
jajasto-
lancetast
jajasto-
trouglast lancetast
lancetasto-
trouglast linearan
linearn-
cilindričan
linearno-
eliptičan
linearno-
lancetast objajast
Učestalost 5.06% 7.59% 26.58% 6.33% 17.72% 13.92% 10.17% 6.33% 1.27% 1.27% 1.27% 2.53%
Oblik
kruničnih
listića OBKR
eliptičan eliptično-
lancetast jajast
jajasto-
eliptičan
jajasto-
lancetast lancetast
linearno-
lancetast
linearno-
trouglast objajast oblancetast
Učestalost 3.70% 1.23% 2.47% 2.47% 14.81% 59.26% 6.17% 1.23% 3.70% 4.94% Oblik antera
OBAN bubrežast eliptičan ovalan ovalno-eliptičan
Učestalost 28.57% 14.29% 42.86% 14.29% Oblik
nektarija
OBNE
četvrtast eliptičan eliptično-linearan
jajasto-linearan lancetast linearno-spatulatan
pravougaon spatulatan toruglasto-klinast
Učestalost 42.86% 14.28% 4.76% 4.76% 9.52% 4.76% 4.76% 9.52% 4.76%
Oblik karpela
OBKA cilindričan eliptičan eliptično-jajast jajast lancetast spljošteno eliptičan sptulatan trouglasto-klinast
Učestalost 11.11% 22.22% 11.11% 11.11% 11.11% 11.11% 11.11% 11.11%
Oblik semena
OBSE eliptičan jajast jajasto-eliptičan spatulatan
Učestalost 41.82% 36.36% 20% 1.82%
Tipovi
indumentuma
Indumentum
cvetne drške
ŽLDR
nedostaje žlezde ponekad prisutne žlezde uvek prisutne
Učestalost 15.38% 7.69% 73.08%
Indumentum
čašice ŽLČA nedostaje žlezde uvek prisutne
Učestalost 40.63% 59.37%
Indumentum
krunice
ŽLKR
nedostaje žlezde uvek prisutne
Učestalost 25% 75%
Inumentum
karpele ŽLKA nedostaje žlezde uvek prisutne
Učestalost 73.91% 26. 09%
Indumentum
semenjače
ŽLSE
nedostaje žlezde uvek prisutne
Učestalost 25% 75%
23
Tabela 6. Analiza kvalitativnih karaktera generativnog regiona roda Sedum u flori Srbije (tipovi boja).
Strukture
generativnog
regiona
Osobina Stanje
Tipovi boja
Boja
čašišnih
listića
BOČA
crvenkasta purpurna ružičasta zelena žuta žuta do zelena
Učestalost 13.79% 10.34% 10.34% 44.83% 17.24% 3.45%
Boja
kruničnih
listića
BOKR
bela bela do
ružićasta
bela
do zelena
krem narandžasta purpurna
purpurna
do zelena
ružičasta
ružičasta
do crvena
ružičasta
do purpurna
sa
tamnom prugom
zelenkasta zlatnožuta žuta žuta do
zelenkasta
žuta do
crvenkasta
Učestalost 27.17% 0.38% 1.13% 2.26% 0.38% 2.64% 0.38% 21.13% 10.19% 0.75% 6.42% 2.26% 4.53% 18.87% 0.38% 1.13%
Boja
filamenata
BOFI
bela crvena krem purpurna ružičasta zelena zlatnožuta žuta
Učestalost 52.54% 5.08% 5.08% 5.08% 6.78% 3.39% 1.69% 20.34%
Boja
antera
BOAN
crvena crvenkasta do
purpurna crvenkasta do
smeđa krem purpurna ružičasta ružičasta do crvena žuta
Učestalost 34.15% 6.09% 3.66% 1.22% 13.41% 3.66% 1.22% 36.59%
Boja
nektarija
BONE
bela crvena zelenkasta žuta
Učestalost 23.08% 7.69% 7.69% 61.54%
Boja
karpela
BOKA
bela bela do
ružičasta crvenkasta
crvenkasta do
smeđa narandžasta purpurna ružičasta smeđa zelena zelena do žuta žuta
Učestalost 16.67% 0.98% 13.73% 1.96% 0.98% 3.92% 7.84% 0.36% 3.92% 1.96% 11.76%
Boja
semena
BOSE
crna crna do smeđa crvena do
smeđa crvenkasta
maslinasto
zelena
narandžasta do
crvena
narandžasta do
smeđa smeđa žuta do smeđa
Učestalost 4.65% 10.46% 2.33% 1.16% 1.16% 3.49% 2.33% 72.09% 2.33%
24
5.2.2. Varijabilnost kvalitativnih karaktera vrste S. album
Analiza izdvojenih kvalitativnih karaktera odnosi se na oblike segmenata cveta (Tabela
7.). Segmenti perijanta obuhvataju: oblik čašičnih listića (OČL) i oblik kruničnih listića (OKL)
a sekretorne strukture cveta: prisustvo drške nektarije (PDN), prisustvo marginlnih ureza (PUN)
i oblik tela nektarije (ONEK).
Oblik čašičnih listića (OČL) predstavlja kvalitativnu osobinu koja se kod vrste S. album
L. pojavljuje u 3 različita stanja: jajast 2:1 sa učestalošću od 35.8%; jajast 3:2 (46.66%); široko
jajast 6:5 (17.46%). Oblik kruničnih listića (OKL) pojavljuje se u dva stanja: eliptičan 2:1 sa
učestalošću od 77.46% i usko eliptičan 3:1 (22.54%). Prisustvo drške nektarije (PDN) pojavljuje
se takođe u dva stanja: nektarija sedeća (22.54%) i nektarija sa drškom (100%). Prisustvo
marginlnih ureza (PUN) se pojavljuje u dva stanja: nektarija cela sa učestalošću od 57.46%;
nektarija sa jednim urezom sa učestalošću od 22.22% i nektarija sa dva ureza sa učestalošću od
20.32%. Oblik tela nektarije (ONEK) varira u sklopu 5 stanja: spljošteno-objajast 1:2 sa
učestalošću od 4.44%; spljošteno-objajast 2:3 (31.11%); spljošteno-jajast 1:2 (14.6%);
spljošteno-jajast 2:3 (8.25%) i široko spljošteno-objajast 5:6 sa učestalošću od 1.59% ukupnog
uzorka.
Na osnovu analiza možemo ustanoviti da najveću učestalost za oblik čašičnih listića
(OČL) ima jajast 3:2, a za oblik kruničnih listića (OKL) eliptičan 2:1. Sve nektarije su sa
drškom, a 57.46% su cele, dok oblik varira pa je procentualno najzastupljeniji spljošteno-objajast
2:3.
25
Tabela 7. Pregled ispitivanih kvantitativnih karaktera generativnog regiona vrste S. album.
Deo biljke Osobina Stanje Akronim Učestalost
Seg
men
ti p
erij
anta
Oblik čašičnih listića (OČL)
jajast 2:1 OVAT
(2:1) 35.87%
jajast 3:2 OVAT
(3:2) 46.66%
široko jajast
6:5
WOVA
(6:5) 17.46%
Oblik kruničnih listića (OKL)
eliptičan 2:1 ELIP (2:1) 77.46%
usko
eliptičan 3:1 NELI (3:1) 22.54%
Sek
reto
rne
stru
ktu
re c
vet
a
Prisustvo drške nektarije (PDN)
nektarija
sedeća NEKD: 0 0%
nektarija sa
drškom NEKD: 1 100%
Prisustvo marginlnih ureza (PUN)
nektarija
cela NEKU: 0 57.46%
nektarija sa
1 urezom NEKU: 1 22.22%
nektarija sa
2 ureza NEKU: 2 20.32%
Oblik tela nektarije (ONEK)
spljošteno-
objajast 1:2
DOBO
(1:2) 4.44%
spljošteno-
objajast 2:3
DOBO
(2:3) 31.11%
spljošteno-
jajast 1:2
DOVA
(1:2) 14.6%
spljošteno-
jajast 2:3
DOVA
(2:3) 8.25%
široko
spljošteno-
objajast 5:6
WDOB
(5:6) 1.59%
26
Rezultati analize varijabilnosti kvalitativnih karaktera su poređeni sa našim rezultatima za
vrstu S. album i literaturnim za sve vrste roda Sedum u Srbiji. Mogu se porediti oblik čašičnih
listića. oblik kruničnih listića i oblik nektarija.
Kod svih vrsta roda Sedum oblik čašićnih listića se javlja u 12 stanja, najveću učestalost
ima jajast oblik (26.58 %) dok se najmanje javljaju linearno-cilindričan, linearno-eliptičan i
linearno-lancetast oblik sa učestalošću od 1.27%. Kod vrste S. album oblik čašićnih listića se
javlja u 3 stanja: jajast 2:1 sa učestalošću od 35.8%, jajast 3:2 (46.66%) i široko jajast 6:5
(17.46%), pa je kod svih vrsta roda Sedum ali i vrste S. album najviše zastupljen jajast oblik
čašičnih listića. Kada je u pitanju oblik kruničnih listića kod S. album je eliptičan 2:1 sa
učestalošću od 77.46%, a kod svih vrsta roda Sedum u Srbiji dobijen prelistavanjem literature
lancetast (59.26%) oblik, a sa najmanjom učestalošću eliptično-lancetast i linearno-trouglast
(1.23%). Za oblik nektarija možemo reći da je sa najvećom učestalošću kod S. album spljošteno-
objajast 2:3 (31.11%), a kod vrsta roda Sedum u Srbiji oblik nektarija se javlja u 9 oblika, a
najveću učestalost ima četvrtast i ona iznosi 42.86%.
27
6. ZAKLJUČAK
U cilju ispitivanja morfološke varijabilnosti odabranih kvantitativnih i kvalitativnih
karaktera generativnog regiona roda Sedum u analizu je uključena 21 vrsta opisana u flori Srbije.
Takođe, izvršena je komparativna analiza literaturnih podataka sa izmerenim vrednosti za isti set
prikazanih osobina 21 populacije S. album sa područja Balkanskog poluostrva (Srbije,
Makedonije, Bugarske, Grčke, Crne Gore i Albanije). Cilj komparacije je da se vidi na primeru
jedne vrste (S. album) da se jedne osobine iste vrste interpretiraju na ražličit način u ražličitim
literaturnim izvorima i da se vidi kakvo je realno stanje u prirodi kada se uporede literaturni
podaci sa izmerenim vrednostima za isti set prikazanih osobina.
Testirane su kvantitativne, merističke i kvalitativnih osobine izdvojene na nivou
generativnog regiona.
Generalno, kad razmatramo kvantitativne i merističke karaktere koji su analizirani,
karakter broj cveta pokazuje visok stepen varijabilnosti i u literaturnim i našim populacijama,
dok su se kao slabo varijabilni karakteri izdvojili: dužina semena (DUSE), dužina brakteja
(DUBR), dužina stubića (DUST) i broj nektarija (BRNE) za vrste roda Sedum a širina i dužina
nektarija za S. album. U zoni niske varijabilnosti je dužina kruničnih listića (DKL) sa
vrednnošću 9.2%.
Uporedna analiza rezultata za kvalitativne osobine pokazuje visok stepen morfološke
platičnosti jer se pojavljuju u širokom spektru stanja, ali oblik čašičnih listića (jajast) se poklapa
sa literaturnim i našim podacima.
Možemo zaključiti da dobijeni rezultati pokazuju statistički značajnu varijabilnost
umerenog intenziteta većine analiziranih osobina.
28
7. LITERATURA
1. Bojović, S., Mitrović, S., 2010: Biostatistika – Institut za šumarstvo, Beograd.
2. Clausen, R. T., 1975: Sedum of North America and North of the Mexican Plateau.
London: Cornell University Press.
3. Davis, P. H., 1972: Flora of Turkey and the East Aegean Islands. Edinburgh University
Press.
4. Eggli, U., 2003: Illustrated Handbook of Suculent Plants: Crassulaceae. Spreenger-
Vergal Berlin Heidelberg.
5. Gajic, M., 1972: Sedum L. In Josifović, M. (ed.): Flora SR Srbije IV. – SANU. Beograd.
221-237.
6. Giuliani, C., Foggi, B. & Mariotti, L. M., 2017: Floral morphology, micromorphology
and palinology of selected Sedum s.l. species (Crassulaceae)
7. Gusuleac, M., Nyarady, E.I., 1956 Crassulaceae DC.: Editura Academiei Republicii
Populare Romine, 4: 49-72, In Romanian.
8. Hayek, A., 1925 Prodromus Florae Peninsulae Balcanicae 1. Repertorium Speciorum
novarum Regni vegetabilis, 30, (1), 353-672.
9. Jordanov, D., 1970: Sedum L. In Jordanov, D. (ed.): Flora na Narodna Republika B’lgaria
IV. B’lgarskata. Akademija na Naukite, Sofia. 620-644.
10. Marhold, K., 2011: Crassulaeceae.- In: Euro+Med PlantBase-the information resource for
Euro-Mediterranean plant diversity.
29
11. Micevski, K., 1998: Flora na Republika Makedonija, Tom I, sv. 4. Makedonska
Akademija na Naukite i Umetnostite. Skopje.
12. Stevanović, V., 2001: O biodiverzitetu. In: Lakušić, D., 2001: Biodiverzitet i novi
milenijum. Društvo ekologa Srbije.
13. Strid, A., 1986: Mountain Flora of Greece. Cambridge University Press, I: 336-358.
14. Strid, A. & Tan K. 2002: Flora Hellenica. Koeltz Scientific Books. Germany. II: 304-335.
15. t' Hart, H., 1982: The white-flowered European Sedum species; Principles of a
phylogenetic classification of the Sedoideae (Crassulaceae) and the position of the
white-flowered Sedum species. Proc. Kon. Ned. Akad. Wetensch, ser C, 85: 663-675.
16. t' Hart, H., 1991: Evolution and classification of the European Sedum species
(Crassulaceae). Flora Mediterranea, 1: 31-61.
17. t' Hart, H., 1995: Infrafamilial and generic classification of Crassulaceae. Evolution
and systematics of Crassulaceae, pp. 159-172. Backhuys Publishers. Leiden.
18. t' Hart, H., 1997: Diversity within Mediterranean Crassulaceae. Legiscalia, 19(1-
2): 93-100. t' Hart, H., Eggli, U., 1995: Evolution and systematics of the
Crassulaceae. Leiden Bckhuys.
19. t' Hart, H., Sandbrink, J. M., Csikos, I., Ooyen, A., van, Brederode, J., 1993: Natural
hybrids in Sedum (Crassulaceae) 4. The allopolyploid origin of Sedum rupestre
subsp. rupestre (Crassulaceae). Plant Systematics and Evolution, 184: 195-206.
20. t' Hart, H., Eggli, U., 1995: Evolution and systematics of the Crassulaceae. Leiden
Bckhuys.
21. Thide, J., Eggli, V., 2007: Crassulaceae. In: Kubitzki, K. (Ed.). Families and Genera
30
of Vascular Plants, IX: 83-118. Springer.
22. Tucić, N., Tucić, B., 2000: Prirodna selekcija i adaptacije. IP NNK. Beograd.
23. Urs Eggli, ed., 2003. Illustrated Handbook of Succulent Plants: Crassulaceae. Springer.
239-331.
24. van Ham, R., t' Hart, H., 1998: Phylogenetic relationships in the Crassulaceae infered
from chloroplast DNA restriction-site variation. American Journal of Botany, 85(1):
123-134.
25. Webb, D. A., 1980: Sedum L. in: Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A.,
Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A., (eds). Flora Europea 1:
XX-XX. Cambridge: University Press, Cambridge.
26. Webb, D. A., Akeroyd J. R., t' Hart, H., 1993: Sedum L. in: Tutin, T. G., Burges, N. A.,
Chater, A. O., Edmonson, J. R., Heywood, V. H., Moore, D. M., et al editors. Flora
Europea, 2nd ed., vol 1. Cambridge: University Press. pp. 429-436.
27. Zlatković, B., Mitić, Z. Š., Jovanović, S., Lakušić, D., Lakušić, B., Rajković, J.,
Stojanović, G., 2016: Epidermal structures and composition of epicuticular waxes of
Sedum album sensu lato (Crassulaceae) in Balkan Peninsula. Plant Biosystems.
31
8. PRILOG
Prilog 1. Lista lokaliteta sa legatorima i karakterisikama staništa na kojima je vršeno sakupljanje biljnog
materijala vrste S. album.
NO LOKALITET LEGATOR PODLOGA STANIŠTE NADM.VIS.
(m)
1.
Makedonija, Rožden,
Mrežičko, Klisura Majdanske
reke
Zlatković , B., Tomović,
G. krečnjak stene 541
2. Grčka, Asprovalta, Stavros Bogosavljević, S. krečnjak kamenjari 5
3. Makedonija, Bistra, Medenica Zlatković , B., Tomović,
G., Anačkov, G. krečnjak stene 1941
4. Bugarska, Dospat, Tešel Zlatković , B., Vukojičić,
S., Kuzmanović, N. krečnjak stene 859
5. Srbija, Novi Pazar, Ribariće,
Klisura reke Ibar Zlatković , B., Tosić, S. krečnjak kamenjari 840
6. Makedonija, Prespa, Stenje Zlatković , B., Tomović,
G. krečnjak kamenjari 995
7. Makedonija, Demir Kapija,
Klisura Demir Kapija
Zlatković , B., Tomović,
G. krečnjak stene 146
8. Srbija, Klisura Svrljiškog
Timoka, Podvis
Zlatković , B.,
Bogosavljević, S. krečnjak stene 280
9. Crna Gora, Berane, Donji
Zaostro, klisura reke Lim
Zlatković , B., Tomović,
G. krečnjak stene 695
10. Makedonija, Bistra, Sence Zlatković , B., Tomović,
G., Anačkov, G. krečnjak sipari 1299
11. Bugarska, Goce Delčevo,
Dobrotino
Zlatković, B.,
Randjelović, V. krečnjak kamenjari 974
12. Srbija, Prijepolje, Mileševo,
Klisura reke Mileševke
Zlatković , B., Marković,
M. krečnjak sipari 661
13. Srbija, Čiflik Zlatković , B., Marković,
M. krečnjak kamenjari 379
14. Grčka, Pangeion Lakušić, D. krečnjak stene /
15. Srbija, Stara Planina, Temska,
Topli Do Zlatković , B. silikat stene 732
16. Albanija, Skadar, Qafe,
TvrdjvaRozalija
Zlatković , B., Tomović,
G., Anačkov, G. krečnjak stene 71
17. Makedonija, Klisura Matke Zlatković , B., Tomović,
G., Anačkov, G. krečnjak / 367
18. Bugarska, Asenovgrad,
KuruDere
Zlatković , B., Vukojičić,
S., Kuzmanović, N. krečnjak sipari 343
19. Bugarska, Pirin, Banderica Lakušić, D. et al. silikat / /
20.
Makedonija, Veles,
RajkoŽinzifov, Klisurareke
Vardar
Zlatković , B., Tomović,
G. serpentintit stene 191
21. Srbija, Prizren,
klisuraPrizrenskeBistric
Zlatković , B., Lazarević,
P., Tomašević, M. krečnjak kamenjari 540
32
Prilog 2. Preparati generativnog regiona S. album: A) prašnici; B) karpele; C) lice cveta; D) naličje cveta;
E) nektarije.
A
B
C
D
E
33
Prilog 3. Pregled kvantitativnih i merističkih karaktera generativnog regiona vrsta roda Sedum u flori Srbije.
VRSTA SERIJA DUBR
(mm)
DUDR
(mm)
DICV
(mm)
DUČA
(mm)
DUKR
(mm)
DUPR
(mm)
DUST
(mm)
DUPL
(mm)
DUSE
(mm) BRGR BRCV BRČA BRKR BRPR BRNE LIT.
S .dasyphyllum Dasyphylla / 3-6 / 1-3 3-5 10.3 0.8-1 3.5-4 0.5-0.7 1-3 3-15 5-7 5-7 10-12 / 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 26
S. hispanicum Glauco-
rubens / / 9 1-2 4-7 / / 2-3 0.5 1-4 1-40 5-9 5-9 12-18 /
3, 5, 7, 9, 11, 13, 14, 23, 26
S. aetnense Macrosepala / / 4-5 1-4 2-3 / / / 0.7 1-2 2-6 4-6 4-6 4-5 2 3, 8, 9, 11, 23,
29
S .magellense Magellensia / 2-5 / 1-2 3-5 / 0.25 3-5 0.7 / 5-15 5 5 10 / 3, 5, 8, 9, 11,
13, 14, 23, 26
S. caespitosum Rubra 3-4 / / 1-1.5 2.5-4 / / 3-5 0.5 1-3 1-4 3-5 3-5 4-10 1-2 3, 5, 7, 9, 11,
14, 23, 26
S. ochroleucum Rupestria / / 4-7 4-8 7-12 / / / / 3-10 / 5-8 5-8 / 1 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 26
S. rupestre Rupestria / / / 2-4 6-7 / / / / 3-7 20-30 5-9 5-9 10-18 / 3, 5, 7, 8, 23,
26
S. atratum Sedella / 2-5 / 1-2 3-5 2.5-3 0.5 3-4 0.5-0.8 2-4 3-12 5-6 5-6 10-12 1 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
S .stefco Stefco / 1-3 / 1-2 4-5 / / / / 2-4 5-20 4 4 8 1-3 9, 11, 13, 14,
23, 26
S. villosum Subrosea / 3-8 / 4-5 3-4.5 / 0.8-1 4-5 1 / / 5 5 5-10 / 5, 7, 8, 23, 26
S. acre Acria / / / 2-3 5-10 / 1 1-3.5 0.8 1-10 2-17 5 5 10 2 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 26
S .grisebachii Alpestria / / 5 2-5 4-10 / / / 0.3-0.4 2-4 2-9 5 5 10 2 5, 8, 9, 11, 13,
14, 23
S .sexangulare Alpestria / 4-5 8-10 2-3 4-8 / / / 0.3 1-5 5-7 5-6 5-6 / 2 5, 7, 8, 9, 14,
23
S .annuum Alpestria / 1,5 / 1.5-5 3-7 5 / 5-6 0.5-1 1-4 3-30 5-6 5-6 8-12 / 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 23,
26
S .urvillei Alpestria / / / 2.5-4 4.5-10 / / 4-5 0.4-0.5 1-4 3-20 5 5 10 2 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 23
S.alpestre Alpestria / / 7-12 2-4 3-5 / 0.2-1 / 0.4-0.5 1-5 1-10 5 5 10 2 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 23
S. tuberiferum Alpestria / / / 2-3 5-6 / / / 0.8-1 2-4 6-8 5 5 10 2 9, 11, 13, 14,
23
S. rubens Aithales / 3,5 / 1-3 4-6 / 0.5 3.5 0.5-0.9 1-4 6-45 5 5 5-10 2-3
3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 23, 26
S. album Alba / 1-4 / 1-2 2-9 / 1 3-5 0.7-1 / / 5 5 10 1
3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 23,
26
S. serpentini Alba / / / / 4 / / / / / / / / / / 5
S. cepaea Cepaea / 1-9 / 1-2 3-5 2-3 / 3-4 0.6-0.7 / / 5 5 10 1 3, 5, 7, 8, 9,
11, 13, 14, 23,
26
34
Prilog 4. Rezultati deskriptivne statistike za kvantitativne i merističke karaktere generativnog regiona
vrste S. album.
Osobina x Min Max δ C.V.
Dužina glavne
cvasti (DGC)
29.6 12.0 66.7 9.34 31.6
Širina glavne
cvasti (ŠGC)
27.2 11.6 50.9 7.65 28.1
Broj bočnih
cvasti (BBC)
1.4 0.0 7.0 1.23 86.3
Broj cveta u
cvasti (BCC)
46.6 11.0 174.0 26.60 57.1
Dužina brakteja
(BD)
2.6 1.1 4.7 0.69 26.8
Širina brakteja
(BŠ)
1.3 0.5 2.8 0.33 26.3
Dužina čašičnog
listića (DČL)
1.0 0.5 1.5 0.16 16.2
Širina čašičnog
listića (ŠČL)
0.8 0.5 1.1 0.12 15.3
Dužina
kruničnog
listića (DKL)
4.9 3.6 6.6 0.45 9.2
Širina
kruničnog
listića (ŠKL)
1.6 1.0 2.2 0.18 11.1
Dužina filament
prašnika (DF)
3.1 1.9 4.4 0.39 12.8
Dužina tela
karpele (DK)
3.5 2.4 4.7 0.46 13.4
Širina tela
nektarije u
sredini (ŠK)
0.9 0.4 1.3 0.20 22.4
Dužina drške
nektarije (DN)
0.4 0.2 0.6 0.06 16.2
Širina tela
nektarije (ŠN)
0.4 0.3 0.6 0.07 15.1
35
Prilog 5. Kvalitativni karakteri (oblik čašičnih listića OBČA, oblik kruničnih listića OBKR, oblik antera OBAN,
oblik nektarija OBNE, oblik karpela OBKA, oblik semena OBSE, boja čašičnih listića BOČA, boja kruničnih listića
BOKR, boja filamenta BOFI, boja antera BOAN, boja nektarija BONE, boja karpela BOKA, boja semena BOSE,
žlezde na dršci cveta ŽLDR, žlezde na čašičnim listićima ŽLČA, žlezde na kruničnim listićima ŽLKR, žlezde na
karpeli ŽLKA i žlezde semena ŽLSE) generativnog regiona vrsta roda Sedum u flori Srbije.
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. dasyphyllum, Ser. Dasyphylla
OBČA
jajast, objajast, trouglast, eliptičan
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 26
OBKR jajasto-lancetast, lancetast, eliptičan,
eliptično-lancetast
OBAN /
OBNE /
OBKA /
OBSE eliptičan, jajast
BOČL /
BOKR
bela, ružičasta, sa tamnom prugom,
žuta, purpurna, ružičasta do crvena,
purpurna do zelena, zelenkasta
BOFI crvena, purpurna, bela
BOAN crvenkasta do purpurna, crvena,
ružičasta, purpurna
BONE žuta
BOKA smeđa, purpurna
BOSE smeđa
ŽLDR žlezde uvek prisutne
ŽLČA žlezde uvek prisutne, nedostaje
ŽLKR žlezde uvek prisutne
ŽLKA žlezde uvek prisutne
ŽLSE /
S. hispanicum, Ser. Glauco-rubens
OBČA
jajast, trouglast, lancetasto-trouglast,
eliptičan
3, 5, 7, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR lancetast, eliptično-lancetast
OBAN /
OBNE /
OBKA eliptičan, spljošteno eliptičan
OBSE jajasto-eliptičan, jajast, eliptičan
BOČL zelena
BOKR
bela, sa tamnom prugom, ružičasta do
crvena, ružičasta, ružičasta do crvena,
purpurna
BOFI bela, purpurna
BOAN crvenkasta do purpurna, crvena,
ružičasta, žuta, purpurna
BONE bela, žuta
BOKA ružičasta, bela, smeđa, crvenkasta
BOSE smeđa
ŽLDR nedostaje, žlezde uvek prisutne
ŽLČA nedostaje, žlezde uvek prisutne
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje, žlezde uvek prisutne
ŽLSE /
36
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. aetnense, Ser. Macrosepala
OBČA
lancetast, jajast
3, 8, 9, 11, 23, 29
OBKR objajast, eliptičan
OBAN /
OBNE /
OBKA /
OBSE jajasto-eliptičan, jajast
BOČL /
BOKR bela,ružičasta, ružičasta do crvena
BOFI bela
BOAN žuta, crvena
BONE /
BOKA crvenkasta, crvenkasta do smeđa
BOSE smeđa, crna
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA prisutne žlezde
ŽLSE /
S. magellense, Ser. Magellensia
OBČA
trouglast, lancetast, jajasto-trouglast
3, 5, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR lancetast, eliptično-lancetast
OBAN /
OBNE lancetast, spatulatan
OBKA /
OBSE eliptičan, jajast
BOČL zelena
BOKR bela, ružičasta do crvena, ružičasta
BOFI bela
BOAN crvena, crvenkasta do smeđa,
purpurna
BONE žuta
BOKA smeđa, bela
BOSE smeđa
ŽLDR žlezde ponekad prisutne
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE /
37
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. caespitosum, Ser. Rubra
OBČA
lancetast, lancetasto-trouglast,
trouglast, objajast
3, 5, 7, 9, 11, 14, 23, 26
OBKR lancetast, eliptičan
OBAN /
OBNE linearno-spatulatan
OBKA lancetast
OBSE jajast, eliptičan
BOČL zelena
BOKR bela, ružičasta, sa tamnom prugom,
zelenkasta, ružičasta do crvena
BOFI bela
BOAN žuta, crvena
BONE crvena, bela
BOKA purpurna, smeđa
BOSE smeđa
ŽLDR /
ŽLČA nedostaje, žlezde uvek prisutne
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE nedostaje
S. ochroleucum, Ser. Rupestria
OBČA
lancetasto-trouglast, lancetast
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 26
OBKR linearno-trouglast, linearno-
lancetast, eliptičan
OBAN /
OBNE /
OBKA /
OBSE eliptičan
BOČL /
BOKR žuta, bela, krem, zlatnožuta, bela
do zelena
BOFI žuta, bela, krem, zelena
BOAN /
BONE zelenkasta
BOKA zelena do žuta, zelena
BOSE smeđa, crna
ŽLDR žlezde uvek prisutne
ŽLČA žlezde uvek prisutne
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE /
38
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. rupestre, Ser. Rupestria
OBČA jajasto-lancetast, eliptičan, lancetast
3, 5, 7, 8, 23, 26
OBKR linearno-lancetast, lancetast,
eliptičan
OBAN /
OBNE četvrtast, eliptičan
OBKA /
OBSE eliptičan
BOČL /
BOKR zlatnožuta, bela, žuta
BOFI žuta
BOAN žuta
BONE žuta
BOKA Žuta, smeđa
BOSE smeđa
ŽLDR /
ŽLČA nedostaje, žlezde uvek prisutne
ŽLKR /
ŽLKA /
ŽLSE /
S. atratum, Ser. Sedella
OBČA
jajasto-trouglast, trouglast, jajast
5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR jajasto-eliptičan, eliptično-lancetast,
jajast
OBAN bubrežast
OBNE eliptičan
OBKA eliptičan
OBSE jajasto-eliptičan
BOČL zelena, crvenkasta
BOKR
bela, zelenkasta, ružičasta do
crvena, krem, žuta, ružičasta, žuta
do zelenkasta, sa tamnom prugom,
bela do zelena
BOFI bela, ružičasta
BOAN crvena, žuta
BONE /
BOKA crvenkasta
BOSE smeđa
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE /
39
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. stefco, Ser. Stefco
OBČA
jajasto-trouglast, trouglast
9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR eliptično-lancetast, eliptičan,
lancetast
OBAN /
OBNE /
OBKA /
OBSE eliptičan
BOČL zelena, purpurna
BOKR bela, ružičasta, sa tamnom prugom,
ružičasta do crvena
BOFI purpurna, bela, ružičasta, crvena
BOAN purpurna, crvena
BONE /
BOKA smeđa, ružičasta, crvenkasta
BOSE smeđa
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA /
ŽLSE
S. villosum, Ser. Subrosea
OBČA
jajast
5, 7, 8, 23, 26
OBKR jajast, objajast
OBAN /
OBNE četvrtast
OBKA jajast
OBSE Jajast
BOČL purpurna, ružičasta
BOKR purpurna, ružičasta
BOFI /
BOAN crvena, purpurna
BONE /
BOKA purpurna, zelena, bela, smeđa
BOSE Smeđa
ŽLDR žlezde uvek prisutne
ŽLČA žlezde uvek prisutne
ŽLKR žlezde uvek prisutne
ŽLKA /
ŽLSE /
40
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. acre, Ser. Acria
OBČA
jajast, eliptično-lancetast, jajasto-
lancetast
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 26
OBKR lancetast, linearno-lancetast
OBAN eliptičan
OBNE pravougaon, četvrtast
OBKA /
OBSE eliptičan, jajasto-eliptičan
BOČL zelena do žuta, žuta
BOKR zlatnožuta, žuta
BOFI žuta, krem, zlatnožuta
BOAN žuta
BONE /
BOKA žuta, smeđa, zelena, bela
BOSE smeđa, narandžasta do smeđa, crna
do smeđa
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE žlezde uvek prisutne
S. grisebachii, Ser. Alpestria
OBČA
jajast, linearan, linearno-lancetast,
eliptičan
5, 8, 9, 11, 13, 14, 23
OBKR eliptičan, lancetast, eliptično-
lancetast
OBAN /
OBNE /
OBKA eliptičan
OBSE jajasto-eliptičan
BOČL zelena
BOKR žuta
BOFI žuta
BOAN žuta
BONE /
BOKA žuta, bela, crvenkasta, smeđa
BOSE smeđa, crna do smeđa
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE žlezde uvek prisutne
41
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. sexangulare, Ser. Alpestria
OBČA
linearan, linearno-cilindričan,
eliptično-lancetast, linearno-
eliptičan
5, 7, 8, 9, 14, 23
OBKR lancetast
OBAN /
OBNE četvrtast
OBKA /
OBSE spatulatan
BOČL zelena
BOKR žuta, zlatnožuta
BOFI žuta
BOAN /
BONE žuta
BOKA smeđa
BOSE smeđa
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA /
ŽLSE žlezde uvek prisutne
S. annuum, Ser. Alpestria
OBČA
jajast, eliptičan
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR jajast, eliptičan, oblancetast,
eliptično-lancetast, jajasto-lancetast
OBAN ovalno-eliptičan
OBNE četvrtast, eliptičan
OBKA eliptično-jajast
OBSE eliptičan, jajasto-eliptičan
BOČL zelena
BOKR žuta, žuta do zelenkasta, sa tamnom
prugom, ružičasta do crvena
BOFI zelena, crvena, žuta
BOAN žuta
BONE /
BOKA bela, crvenkasta, žuta, ružičasta,
zelena, smeđa, zelena do žuta
BOSE smeđa, narandžasta do smeđa, crna
do smeđa, narandžasta do crvena
ŽLDR /
ŽLČA nedostaje
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE /
42
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. urvillei, Ser. Alpestria
OBČA
lancetast
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23
OBKR lancetast
OBAN /
OBNE četvrtast
OBKA /
OBSE /
BOČL /
BOKR zlatnožuta, sa tamnom prugom, žuta
BOFI žuta, krem
BOAN žuta, krem
BONE /
BOKA žuta, smeđa
BOSE crvena do smeđa, crvenkasta, crna
do smeđa
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE žlezde uvek prisutne
S. alpestre, Ser. Alpestria
OBČA
trouglast, eliptičan, jajast, linearan
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23
OBKR eliptičan, jajast, jajasto-lancetast,
jajast
OBAN /
OBNE jajasto-linearan, eliptično-linearan
OBKA /
OBSE eliptičan, jajast
BOČL purpurna
BOKR
ružičasta, žuta, ružičasta do crvena,
žuta do crvenkasta, narandžasta,
ružičasta do purpurna
BOFI bela, ružičasta, žuta
BOAN crvena, žuta, ružičasta do crvena,
purpurna
BONE /
BOKA narandžasta, crvenkasta do smeđa,
crvenkasta, smeđa
BOSE smeđa, smeđa do crna
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA nedostaje
ŽLSE žlezde uvek prisutne
43
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. tuberiferum , Ser. Alpestria
OBČA
jajast, eliptičan, eliptično-lancetast
9, 11, 13, 14, 23
OBKR lancetast
OBAN /
OBNE četvrtast
OBKA /
OBSE jajast
BOČL /
BOKR žuta
BOFI žuta
BOAN žuta
BONE /
BOKA smeđa
BOSE smeđa, maslinasto zelena
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA /
ŽLSE /
S. rubens, Ser. Aithales
OBČA
jajasto-trouglast, lancetasto-
trouglast, trouglast
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR eliptično-lancetast, lancetast
OBAN ovalan
OBNE četvrtast
OBKA lancetast
OBSE jajast
BOČL zelena, crvenkasta, ružičasta
BOKR
ružičasta, bela, purpurna, sa
tamnom prugom, ružičasta do
crvena
BOFI bela, ružičasta
BOAN Crvena, crvenkasta do purpurna,
žuta
BONE bela
BOKA bela, crvenkasta, smeđa
BOSE Smeđa, smeđa do crna, crna
ŽLDR žlezde uvek prisutne
ŽLČA žlezde uvek prisutne
ŽLKR žlezde uvek prisutne
ŽLKA žlezde uvek prisutne, prisutne
žlezde
ŽLSE /
44
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. album, Ser. Alba
OBČA
jajast, jajasto-trouglast, trouglast
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR eliptično-lancetast, lancetast,
jajasto-lancetast
OBAN bubrežast
OBNE spatulatan
OBKA cilindričan
OBSE eliptičan, jajast
BOČL zelena
BOKR
bela, purpurna, ružičasta, sa
tamnom prugom, ružičasta do
purpurna, ružičasta do crvena
BOFI bela
BOAN crvenkasta do smeđa, crvena,
purpurna
BONE /
BOKA ružičasta, bela do ružičasta, bela,
smeđa
BOSE smeđa, žuta do smeđa
ŽLDR nedostaje, žlezde uvek prisutne
ŽLČA nedostaje
ŽLKR /
ŽLKA /
ŽLSE /
S. serpentini, Ser. Alba
OBČA
jajasto-lancetast
5
OBKR /
OBAN /
OBNE /
OBKA /
OBSE /
BOČL /
BOKR /
BOFI /
BOAN /
BONE /
BOKA /
BOSE /
ŽLDR /
ŽLČA /
ŽLKR /
ŽLKA /
ŽLSE /
45
Vrsta i serija Kvalitativne osobine i njihova stanja Literatura
S. cepaea, Ser. Cepaea
OBČA
jajast, trouglast, jajasto-lancetast,
eliptično-lancetast
3, 5, 7, 8, 9, 11, 13, 14, 23, 26
OBKR jajasto-eliptičan, jajasto-lancetast,
objajast, lancetast, jajast
OBAN ovalan
OBNE toruglasto-klinast
OBKA toruglasto-klinast, sptulatan
OBSE eliptičan, jajast
BOČL /
BOKR
ružičasta do crvena, bela,
ružičasta, sa tamnom prugom,
bela do ružićasta
BOFI bela
BOAN crvena, purpurna, žuta, ružičasta
BONE žuta
BOKA žuta, bela, smeđa
BOSE smeđa
ŽLDR žlezde uvek prisutne
ŽLČA žlezde uvek prisutne
ŽLKR žlezde uvek prisutne, nedostaje
ŽLKA /
ŽLSE /
46
Редни број, РБР:
Идентификациони број, ИБР:
Тип документације, ТД: монографска
Тип записа, ТЗ: текстуални /графички
Врста рада, ВР: мастер рад
Аутор, АУ: Мартина Стојановић
Ментор, МН: Бojaн Златковић
Наслов рада, НР: Варијабилност морфолошких особина рода Sedum L.
(Crassulaceae) у флори Србије: карактери генеративног
региона
Језик публикације, ЈП: српски
Језик извода, ЈИ: енглески
Земља публиковања, ЗП: Р. Србија
Уже географско подручје, УГП: Р. Србија
Година, ГО: 2017.
Издавач, ИЗ: ауторски репринт
Место и адреса, МА: Ниш, Вишеградска 33.
Физички опис рада, ФО:
(поглавља/страна/
цитата/табела/слика/графика/прилога)
7 стр.; слика. 11, 12, 14, 16, 19, 22, 23 стр.; табеле. 17 стр.;
графички приказ. 9 стр.; мапа. 29, 30, 31, 32, 33, 34, 35, 36,
37, 38, 39, 40, 41, 42, 43 стр.; прилог.
Научна област, НО: биологија
Научна дисциплина, НД:
ПРИРОДНO - MАТЕМАТИЧКИ
ФАКУЛТЕТ
НИШ
КЉУЧНА ДОКУМЕНТАЦИЈСКА ИНФОРМАЦИЈА
47
Предметна одредница/Кључне речи, ПО:
род Sedum L., S. album L., морфометрија, варијабилност,
генеративни регион
УДК 582.715:581.5:581.9) (497.11)
Чува се, ЧУ: библиотека
Важна напомена, ВН:
Извод, ИЗ: У раду је анализирана морфолошка варијабилност особина
вегетативног региона рода Sedum L. (Crassulaceae) на
територији Србије. На основу литературнх извора
анализирани су квалитативни и квантитативни карактери
генеративног региона врста рода Sedum које расту у Србији.
Литературни извори су обухватили релевантне флористичке
изворе за Балканско полуострво. За све одабране карактере
одређени су параметри дескриптивне статистике у
компјутерском софтверу STATISTICA 8.0. Одступање
литературних података од релевантних вредности особина
вршено је на примеру врсте Sedum album. У ту сврху исти
параметри варијабилности одеђени су на нивоу 21
популације са територије Балканског полуострва.
Констатована је умерена варијабилност генеративних
особина на нивоу целог рода.
Датум прихватања теме, ДП:
Датум одбране, ДО:
Чланови комисије, КО:
Председник: др Зорица Митић
Члан: др Данијела Николић
Члан, ментор: др Бојан Златковић
Образац Q4.09.13 - Издање
48
ПРИРОДНО - МАТЕМАТИЧКИ ФАКУЛТЕТ НИШ
KEY WORDS DOCUMENTATION
Accession number, ANO:
Identification number, INO:
Document type, DT:
monograph
Type of record, TR:
textual / graphic
Contents code, CC: Master thesis
Author, AU:
Martina Stojanović
Mentor, MN:
Bojan Zlatković
Title, TI: Variability of the morphological characteristics of the genus Sedum
L. (Crassulaceae) in the flora of Serbia: the characteristics of the
generative region
Language of text, LT: Serbian
Language of abstract, LA:
English
Country of publication, CP:
Republic of Serbia
Locality of publication, LP:
Serbia
Publication year, PY: 2017
Publisher, PB:
author’s reprint
Publication place, PP:
Niš, Višegradska 33.
Physical description, PD:
(chapters/pages/ref./tables/pictures/
graphs/appendix es)
page 7; picture. page 11, 12, 14, 16, 19, 22, 23; table. page 17;
graphic representations. page 9; map. page 29, 30, 31, 32, 33, 34,
35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 43; attachment.
Scientific field, SF: biology
Scientific discipline, SD:
Subject/Key words, S/KW: genus Sedum L., S. album L., morphometry, variability, generative
region
UC 582.715:581.5:581.9) (497.11)
49
Образац Q4.09.13 - Издање
Holding data, HD: library
Note, N:
Abstract, AB: The paper analyzes the morphological variability of the properties of
the vegetative region of the genus Sedum L. (Crassulaceae) in the
territory of Serbia. Based on literature sources, the qualitative and
quantitative characteristics of the generic region of the genus Sedum
that grow in Serbia have been analyzed. Literary sources included
relevant floristic sources for the Balkan Peninsula. For all selected
characters, parameters of descriptive statistics in computer software
STATISTICA 8.0 are determined. The deviation of the literature
data from the relevant value values was done on the example of the
Sedum album type. For this purpose, the same parameters of
variability were dressed at the level of 21 population from the
territory of the Balkan Peninsula. A moderate variability of
generative properties at the level of the whole genus was observed.
Accepted by the Scientific Board
on,
Defended on, DE:
Defended Board, DB:
President: dr Zorica Mitić
Member: dr Danijela Nikolić
Member,
Mentor: dr Bojan Zlatković