Transcript
Page 1: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Termoenergetska postrojenja

1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi i definicije, mjere2. Energetske statistike3. Oblici energije i energetske transformacije4. Primarni oblici energije

UgljenNaftaPrirodni plinNuklearna gorivaVodne snageObnovljivi izvori energije

5. Proizvodnja termalne energijeIzgaranjeSustavi fosilnih goriva, pumpe, plamenici, kotloviSustavi fosilnih goriva, pumpe, plamenici, kotlovi

6. Nuklearni procesi i reaktori7. Proizvodnja mehanicke energije

MotoriTurbine

8. Procesi parnog postrojenja9. Nove tehnologije

Kombi-postrojenjaGorivni clanci

10. Pohrana energije11. Utjecaj elektrana na okolis –

EmisijeStaklenicki plinovi i globalno zatopljenje

Page 2: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 3: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

coal

energy losses

resi

de

ntia

l

po

wer

pla

nts

renewables& nuclear

Primarni oblici

energije

transformirani oblici

energije

naturalgas

oil

use

ful e

nerg

y

trans

port

indus

tria

l

heat

electricity

transport

non energy use

korisni oblici

energije

Page 4: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 5: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Ugljen

Ugljen je gorivi sediment.

Sastoji se pretezno od produkata pretvorbe biljakakroz niz sukcesivnih pretvorbi:

Biljni ostaci i drvo → treset → lignit i mrki ugljen → kameni ugljen

Proces pougljenjivanja ostvaruje se postupkom povecanja relativnog udjela ugljika (C) uz istobno smanjivanje sadrzaja kisika relativnog udjela ugljika (C) uz istobno smanjivanje sadrzaja kisika (O2) i dusika (N2) te konacno uz sve manji sadrzaj vodika (H2)

Uz djelovanje tlaka i temperature

Page 6: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 7: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Sastav ugljena variraOgrijevna vrijednost ovisi o sastavu

Proksimativna analiza:

•Fiksni ugljik (FC), hlapljive tvari (VM), pepeo (A) i vlaga (M)•Težinski udio sumpora (S)•Gornja ogrijevna vrijednost (HHV)

Konačna analiza:

•Težinski udjeli ugljika (c) vodika (h), kisika (o), dusika (n) i sumpora (s)•Gornja ogrijevna vrijednost (HHV)•Gornja ogrijevna vrijednost (HHV)

Težinski udio u suhom ugljenu bez pepela = Težinski udio

1 – M – A

Ogrijevna vrijednost suhog ugljena bez pepela = Ogrijevna vrijednost

1 – M – A

Page 8: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Gornja:Hg = HHV = 33,95 + 144,2 (h – o/8) + 9,4s [MJ/kg]

Donja:Hd = LHV = HHV – 2,5(9h + w) [MJ/kg]

Kod ugljena se obicno daje gornja ogrijevna vrijednost.

Ogrijevna vrijednost

U europskoj literaturi ukoliko nije oznaceno obicno se podrazumijevaDonja ogrijevna vrijednost

U anglo-americkoj literaturi ukoliko nije oznaceno obicno se podrazumijevaGornja ogrijevna vrijednost

Page 9: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Primjer:

Proksimativna analiza primljenog ugljenaHlapljive tvari (VM): 38,0%Fiksni ugljik (FC): 52,3%Vlaga (M): 1,8%Pepeo (A): 7,9%

100%

Sastav suhog ugljena bez pepela

Sumpor (S): 2,4%HHV = 13770 Btu/lb( kJ/kg)

Sastav suhog ugljena bez pepela(1 – M – A) = 1 – 0,018 – 0,079 = 0,903Hlapljive tvari (VM): 38,0%/0,903 = 42,1%Fiksni ugljik (FC): 52,3%/0,903 = 57,9%

100,0%

Sumpor (S): 2,4%/0,903 = 2,7%HHV: 13770/0,903 = 15250 Btu/lb

N2 = 1,5% (pretpostavka za sve ugljene)

Page 10: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

h = 5,8%

c + s/4 = 85,0%

Page 11: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Izračunate (procijenjene) vrijednosti:

C = [(c + s/4) iz grafa] – s/4 = 85,0 – 2,7/4 = 84,3%H = h iz grafa = = 5,8%N = 1,5% (pretpostavljeno) = 1,5%S = S (iz proksimativne analize) = 2,7%O = 100 – suma svih drugih vrijednosti = 5,7%

100,0%100,0%

Konačna analiza:C = 84,3 x 0,903 = 76,1%H = 5,8 x 0,903 = 5,2%N = 1,5 x 0,903 = 1,4%S = 2,7 x 0,903 = 2,4%O = 5,7 x 0,903 = 5,1%M ili w = 1,8%A = 7,9%

100%

Page 12: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Vađenje ugljena – rudnici ugljena - ugljenokopi

U vrijeme nastanka slojevi su lezali vodoravno ali su tektonskim djelovanjemPresavijeni, nagnuti i ispremijesaniDo 20° nagiba nalaziste je povoljno a iznad 40 ° nagiba nije ekonomicno

Specificni troskovi eksploatacije su manji sto su slojevi debljiSlojevi od 1,2 do 2,0 m najjednostavniji za eksploatacijuDubina slojeva:Dubina slojeva:U SAD 50 do 100 mU Velikoj Britaniji 300 do 400 mU Njemackoj 700 mU poljskoj do 400 m

Mrki ugljen i lignit se najvise proizvode povrsinskom eksploatacijomVeci dio kamenog ugljena dobiva se jamskom eksploatacijom (samo SAD, Rusija, VB, Australija i Juzna Afrika povrsinski)

Page 13: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 14: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 15: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Ukupne rezerve: 910 miljardi “kratkih tona”1 “kratka tona” = 2000 lbs = 0,907 t

Potrošnja: 7 miljardi “kratkih tona” godišnjeZalihe ugljena: 910/7 = 130 godina

Page 16: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Sirova nafta

Tekuća ili polučvrsta tvar

Nalazi se u sedimentnim slojevima

Smeđezelena do smeđe-crna

Glavni sastojci su ugljikovodici (od metana do bitumena i asfalta)

Kao mjera za volumen u naftnoj industriji se koristi barel

1 barel = 0,159 m3

Gustoća nafte se izrazava u °API ili °Be (Baume)

1 °API = 141,5/ρ – 131,5

1 °Be = 140/ρ – 130 ρ = kg/l ili t/m3

Page 17: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Unatoč velikim razlikama u kemijskom sastavu i fizikalnim svojstvima sirovihnafta, njihov elementarni sastav obicno se moze svesti u ove uske granice:Težinski udjeliUgljik (c) 81 do 83%,vodik (h) 11 do 14%,sumpor (s) 0 do 3%,dušik (n) 0 do 1% ikisik (o) 0 do 2%.

Sastav sirove nafte

Sve sirove nafte imaju parafinske, naftenske i aromatske ugljikovodike. olefinski tipovi ugljikovodika nalaze se veoma rijetko u sirovim

naftama, dok je njihov sadržaj znatan u produktima sekundarne prerade nafte.

acetilenske grupe ugljikovodika (alkini) nisu do sada pronađene u sirovim naftama, jedino u produktima prerade.

Page 18: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Parafini (alkani) su zasićeni ugljikovodici lančane strukture molekula opće formule CnH2n+2, primjerice propan C3H8. , butan C4H10, oktan C8H18

Naftenski ugljikovodici – nafteni (cikloalkani), su zasićeni ciklički vezani ugljikovodici strukture C H , primjerice C H

H H H H H H H H

H—C—C—C—C—C—C—C—C—H

H H H H H H H H

n-oktanH H

H—C—C—H

H—C—C—H

ciklobutan

ciklički vezani ugljikovodici strukture CnH2n, primjerice C4H8(ciklobutan) C5H10 (ciklopentan)

Aromatski ugljikovodici su prstenasto spojeni ugljikovodici opće formule CnH2n-6. Samo su djelomično zasićeni vodikom. Najpoznatiji aromatski ugljikovodik je benzen C6H6.

H HH

C

H—C C—H

H—C C—H

C

H

benzen

Page 19: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Destilacija sirove nafte

Page 20: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Destilacija sirove nafte

Benzin

Kerozin

Dizel gorivoDizel gorivo

Loz ulje

MazivaVosakAsfalt

Page 21: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Nalazišta nafte i plina

Page 22: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Nalazišta nafte i plina na Bliskom istoku

Page 23: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Nalazišta nafte i plina u Europi

Page 24: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 25: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 26: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Ukupno: 1341 miljardi barelaProizvodnja nafte: 73 milijuna barela na dan

26,6 miljarde barela godišnjeZalihe nafte: 1341/26,6 = 50 godina (uz sadašnju proizvodnju)

Page 27: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Rezerve nafte 1975 1700-2500 miljardi barela 2030 (srednja vrijednost)

Potrošnja nafte 1975 53 milijuna barela na dan20 miljardi barela na godinu

Zalihe: 2030/20 = 100 godina

Potrošeno od 1975 do 2007: 700 miljardi barela

Potrošnja povećana na: 73 milijuna barela na dan26,6 miljarde barela godišnje

Zalihe: 50 godina

Page 28: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Prirodni plin, tek izvađen iz zemlje sastoji se od:Metana (CH4): 70-90%Etana (C2H6): 5-15%Propana (C3H8)Butana (C4H10)Ugljičnog dioksida (CO2)Dušika (N2)Vodikovog sulfida (H2S)Helija (He)Helija (He)Žive (Hg)Sastav se razlikuje od izvora do izvoraPlin se prerađuje, tj. odvajaju se sve/većina komponenata

Page 29: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Komponenta Tipični sastav

(vol %)

Raspon

(vol %)

Metan 95.2 87.0 - 96.0

Etan 2.5 1.5 - 5.1

Propan 0.2 0.1 - 1.5

iso – Butan 0.03 0.01 - 0.3

normal – Butan 0.03 0.01 - 0.3

iso – Pentan 0.01 trag - 0.14

normal – Pentan 0.01 trag - 0.04normal – Pentan 0.01 trag - 0.04

Heksan plus 0.01 trag - 0.06

Dušik 1.3 0.7 - 5.6

Ugljični dioksid 0.7 0.1 - 1.0

Kisik 0.02 0.01 - 0.1

Vodik tragovi tragovi - 0.02

Specifična težina 0.58 0.57 - 0.62

Ogrijevna vrijednost (MJ/m3), suhi plin*

37.8 36.0 - 40.2

Page 30: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Schematic flow diagram of a typical natural gas processing plant.

Page 31: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Ogrijevna vrijednost prirodnog plina

HHVv = Σ (ri�HHVvi) (kJ/m3)

r = volumni udio pojedinih sastojaka

v =Ru�T

p�M(m3/kg)v =

p�M

M = Σ (ri�Mi)

HHVg = v�HHVv

(m3/kg)

(kg/kmol)

(kJ/kg)

primjer

Page 32: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 33: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Ukupno: 6262 trilijuna kubičnih stopaProizvodnja plina: 106 trilijuna kubičnih stopa godišnjeZalihe nafte: 6262/106 = 59 godina (uz sadašnju proizvodnju)

1 cu.ft. = 28,3 litara = 0,0283 m3

Page 34: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 35: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 36: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 37: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

Proizvodnja električne energije

Page 38: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

gorivniclanci

kemijskaenergija

nuklearnaenergija

geotermalnaenergija

vodne snage

energijavalova

energijavjetra

suncevozracenje

plinsketurbine

parneturbine

vodneturbine

vjetroturbine

FNelementi

motoriSUI

izgaranjeunutrasnjaenergija

clanci turbine turbine turbine turbine elementi

mehanickaenergija

elektricnigenerator

elektricnaenergija

SUI

Page 39: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 40: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi
Page 41: Termoenergetska postrojenja 1. Uvod u energetiku, osnovni pojmovi

proizvodnja instalirani faktorkapacitet iskorištenja

(TWh/god) (GW)

Elektrane na fosilna goriva 12740 2968 0,49

Proizvodnja električne energije u svijetu (2007)

Nuklearne elektrane 2593 379 0,78

Hidroelektrane 2971 921 0,37

Ukupno 18779 4428 0,49


Top Related