1
Na osnovu člana 281. i člana 442. Zakona o privrednim društvima (Službeni glasnik Republike
Srpske, broj 127/08, 58/09, 100/11 i 67/13), člana 85, 112. i 243d. Zakona o investicionim
fondovima (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 92/06 i 82/15), te na osnovu člana 29.
Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Zatvorenog investicionog fonda sa javnom ponudom
„Zepter Fond“ a.d., Banja Luka broj 93-01/16 od 24.06.2016.godine donesene na Glavnoj
skupštini akcionara zatvorenog mješovitog investicionog fonda sa javnom ponudom u
preoblikovanju "ZEPTER FOND" a.d. Banja Luka, na sjednici održanoj dana 24.06.2016.godine
, Zaključka Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske broj 05-UP-58-491-1/16 od
18.07.2016.godine i člana 27. Statuta Društva za upravljanje investicionim fondovima “Zepter
Invest” AD Banja Luka, Upravni odbor Društva za upravljanje investicionim fondovima
“ZEPTER INVEST” AD Banja Luka dana 21.07.2016.godine utvrdio je
STATUT
ZATVORENOG MJEŠOVITOG INVESTICIONOG FONDA SA JAVNOM PONUDOM
U PREOBLIKOVANJU ZEPTER FOND A.D. BANJA LUKA
-Prečišćeni tekst-
OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim Statutom uređuje se:
1. firma, sjedište i vrsta fonda
2. djelatnost i vrsta fonda
3. datum osnivanja i vrijeme trajanja fonda
4. osnovni kapital fonda, nominalna vrijednost, vrsta i klasa izdatih akcija
5. prava iz akcija fonda
6. način uvrštavanja akcija fonda na organizovano tržište
7. organi fonda
8. način sazivanja skupštine fonda i donošenje odluka
9. zastupanje fonda
10. odnos fonda i društva za upravljanje
11. investicioni ciljevi i politike ulaganja fonda
12. način dobijanja finansijskih izvještaja, prospekta i dodatnih informacija o fondu
13. način i vrijeme obračuna imovine fonda
14. troškovi fonda
15. poslovne knjige, uslovi i način utvrđivanja i raspoređivanja dobiti i snošenje rizika
16. rezerve fonda
17. statusne promjene fonda
18. likvidacija fonda i prava akcionara
19. zaštita životne sredine
20. podaci o društvu za upravljanje
21. podaci o banci depozitaru
22. druga pitanja u skladu sa zakonom.
2
FIRMA FONDA
Član 2.
Firma Fonda glasi: ZATVORENI MJEŠOVITI INVESTICIONI FOND SA JAVNOM
PONUDOM U PREOBLIKOVANJU “ZEPTER FOND” akcionarsko društvo.
Skraćena Firma glasi: ZMIF u preoblikovanju “ZEPTER FOND” A.D.
SJEDIŠTE FONDA
Član 3.
Sjedište Fonda je u Banja Luci, ulica Milana Rakića 1.
Član 4.
Fond ima pečat koji sadrži njegovu firmu i sjedište.
Oblik i veličinu, te način upotrebe pečata određuje Društvo za upravljanje.
Fond ima zaštitni znak koji se sastoji od stilizovanog grafičkog rješenja firme, kojeg utvrđuje
Društvo za upravljanje.
DJELATNOST I VRSTA FONDA
Član 5.
Djelatnost Fonda prema Zakonu o klasifikaciji djelatnosti i registru poslovnih subjekata po
djelatnostima u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS 74/10) i Uredbi o klasifikaciji djelatnosti
Republike Srpske (Sl. glasnik RS 119/10) klasifikovana je kao razred broj 64.30 – Trustovi,
fondovi i slični finansijski subjekti.
Predmet poslovanja Fonda je prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom svojih
neograničeno prenosivih akcija i ulaganje tih sredstava uz primjereno uvažavanje načela
sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i disperzije rizika.
Fond spada u vrstu zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom u preoblikovanju čije
je poslovanje i druga pitanja od značaja za rad regulisano Zakonom o investicionim fondovima
(u daljem tekstu: Zakon), kao i pravilnicima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske
(u daljem tekstu: Komisija).
Podvrsta fonda je mješoviti fond koji ima uložena sredstva u različite vrste hartija od
vrijednosti, instrumente tržišta novca i novčane depozite.
DATUM OSNIVANJA FONDA TE VRIJEME TRAJANJA FONDA
Član 6.
3
Fond je nastao transformacijom Privatizacionog investicionog fonda “Zepter Fond” a.d. Banja
Luka, a na osnovu odluke Skupštine o transformaciji u Zatvoreni investicioni fond sa javnom
ponudom "ZEPTER FOND" a.d. Banjaluka, usvajanjem Prospekta i Statuta Fonda od
11.04.2007. godine i njegov je pravni sljedbenik.
Fond je osnovan na neodređeno vrijeme i može prestati samo u slučajevima i na način
određenim Zakonom i Zakonom o privrednim društvima.
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima
(Sl.gl.RS, broj 82/15) i Pravilnika o preoblikovanju zatvorenog investicionog fonda (Sl.gl.RS
broj 108/15) predviđena je obaveza potpunog preoblikovanja Fonda u otvoreni investicioni
fond u roku i na način predviđen Zakonom a u skladu sa Planom preoblikovanja.
OSNOVNI KAPITAL FONDA
1. Iznos osnovnog kapitala
Član 7.
Osnovni kapital Fonda iznosi 320.291.477 KM i uplaćen je u cijelosti.
Emisiona premija u trenutku osnivanja Fonda iznosi 4.706.305,75 KM.
2. Povećanje i smanjenje osnovnog kapitala
Član 8.
Odluku o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala donosi Skupština Fonda saglasno odredbama
Zakona o investicionim fondovima i Zakona o privrednim društvima.
AKCIJE
1. Broj akcija
Član 9.
Osnovni kapital Fonda podijeljen je na 7.448.639 akcija, svaka u nominalnoj vrijednosti od 43
KM i nose oznaku serije A.
2. Vrste akcija
Član 10.
Sve akcije Fonda su redovne akcije, glase na ime i neograničeno su prenosive.
Svaka akcija daje pravo na jedan glas u Skupštini Fonda.
Fond može izdavati samo redovne akcije.
Akcije se emituju samo uz javni poziv-prospekt sastavljen u skladu sa zakonom i
odobren od strane Komisije za hartije od vrijednosti.
Član 11.
Akcionar ima, srazmjerno nominalnoj vrijednosti akcija koje posjeduje, pravo:
4
1. glasanja na Skupštini akcionara,
2. učešća u dijelu dobiti Fonda,
3. učešća u dijelu likvidacione mase Fonda,
4. pravo na obavještenost.
Član 12.
Akcionar ne odgovara za obaveze Fonda već snosi rizik poslovanja sa gubitkom do iznosa svog
učešća u osnovnom kapitalu Fonda.
3. Uplata akcija
Član 13.
Akcije novih emisija se uplaćuju u konvertibilnim markama na račun Fonda kod banke
depozitara Fonda, u rokovima utvrđenim u odluci o emisiji akcija i prospektu.
4. Prenos akcija
Član 14.
Društvo za upravljanje će Akcije Fonda, po emisiji i upisu Fonda u sudski registar, uvrstiti na
kotaciju na Banjalučkoj berzi hartija od vrijednosti.
5. Registar akcija
Član 15.
Akcije Fonda su nematerijalizovane hartije od vrijednosti.
Akcije Fonda vode se u obliku elektronskog zapisa na računu hartija od vrijednosti emitenta i
na vlasničkim računima u Centralnom registru hartija od vrijednosti.
Status akcionara Fonda ima lice na čije ime glasi račun hartija od vrijednosti kod Centralnog
registra hartija od vrijednosti na kojem je upisana akcija Fonda.
ORGANI FONDA
Član 16.
Organi Fonda su Glavna skupština i Nadzorni odbor.
Za nadležnost, sazivanje i održavanje Glavne skupštine primjenjuju se odredbe Zakona o
privrednim društvima i Zakona o investicionim fondovima.
Član 17.
Pravo učešća na Glavnoj skupštini i pravo glasa na njoj, akcionar ostvaruje u skladu sa
odredbama Zakona o privrednim društvima.
Akcionar je ovlašten svoje pravo glasa u Skupštini prenijeti pisanom punomoći na
opunomoćenika.
Član 18.
5
Glavnu skupštinu Fonda saziva Društvo za upravljanje najmanje jednom godišnje, a mora se
sazvati uvijek kada to zahtijevaju interesi Fonda.
Skupštinu akcionara saziva Upravni odbor društva za upravljanje najmanje jednom godišnje
(redovna), a po potrebi, kada to zahtijevaju interesi Fonda, i više puta. Skupština se mora sazvati
ako to u pismenom obliku zatraže akcionari koji zajedno imaju ili predstavljaju najmanje 10%
osnovnog kapitala Fonda uz navođenje razloga za sazivanje Skupštine i pitanja o kojima bi
Skupština trebala da odlučuje.
Na sva pitanja vezana za saziv Skupštine od strane akcionara sa najmanje 10% akcija sa pravom
glasa primjenju se odredbe Zakona o privrednim društvima.
Član 19.
Glavna skupština Fonda održavat će se u mjestu sjedišta Fonda.
Član 20.
Glavnom skupštinom predsjedava predsjednik skupštine kojeg bira skupština.
Član 21.
Glavna skupština može valjano odlučivati ako su na njoj zastupljeni glasovi koji
predstavljaju najmanje 30% osnovnog kapitala Fonda.
Ako je sjednica glavne skupštine Fonda odgođena zbog nedostatka kvoruma može biti ponovo
sazvana sa istim dnevnim redom najranije sedam a najkasnije petnaest dana od dana njenog
odgađanja. (ponovljena skupština).
Ponovljena glavna skupština može valjano odlučivati glasovima prisutnih i
predstavljenih akcionara bez obzira na broj prisutnih i predstavljenih akcionara i broj glasova
koji imaju.
Član 22.
Glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala zastupljenog na glavnoj
skupštini fonda, glavna skupština donosi odluke o:
a) otkazu ugovora o upravljenju i promjeni godišnje naknade za upravljanje
b) promjeni investicionih ciljeva fonda u odnosu na ciljeve navedene u prospektu
c) likvidaciji fonda i produženju trajanja fonda, ako je fond osnovan na određeno vrijeme
d) statusnim promjenama predviđenim Zakonom o investicionim fondovima.
O ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti Glavna skupština odlučuje u skladu sa odredbama
Zakona o privrednim društvima.
3. Nadzorni odbor Član 23.
Nadzorni odbor Fonda ima 5 (pet) članova koje bira Glavna skupština na period od četiri godine
i mogu biti ponovo imenovani.
Članovi Nadzornog odbora Fonda biraju se kumulativnim glasanjem u skladu sa odredbama
Zakona o privrednim društvima.
6
Nadzorni odbor može odlučivati ako sjednici prisustvuje najmanje 3 člana a odluke donosi
većinom od ukupnog broja glasova svih članova Nadzornog odbora.
7
Član 24.
Za članove Nadzornog odbora Fonda može biti imenovano svako fizičko lice koje
ispunjava uslove u skladu sa Zakonom i propisima Komisije usljed čega im Komisija za
hartije od vrijednosti izdaje dozvolu za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora
Fonda.
Član 25.
Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda nadzire sprovođenje obaveze društva
za upravljanje u pogledu ostvarenja investicionih ciljeva i investicione politike, kao i
poštovanja ograničenja ulaganja.
U obavljanju svoje funkcije, članovi Nadzornog odbora mogu vršiti pregled
poslovnih knjiga i dokumentacije i zahtijevati pojašnjenja od društva za upravljanje.
Nadzorni odbor Fonda nadležan je i za:
a) davanje saglasnosti za zaključenje ugovora sa licima koja fondu pružaju usluge pri
čemu se takvi ugovori ne mogu zaključiti na period duži od tri godine,
b) nadzor nad izvršenjem ugovora iz tačke a) ovog stava, pri čemu nadzorni odbor ima
pravo da raskine ugovor u slučaju trajnijeg neizvršenja obaveza, a u tom slučaju naknada
koja dospijeva poslije takvog raskida ne može prelaziti iznos tromjesečne naknade
predviđene raskinutim ugovorom,
c) donošenje odluke o izboru i zaključivanju ugovora sa društvom za reviziju,
d) usvajanje kvartalnih i polugodišnjih finansijskih izvještaja fonda i razmatranje i
predlaganje Skupštini akcionara na usvajanje godišnjeg finansijskog izvještaja Fonda
e) razmatranje i davanje saglasnosti na odluku kojom se Skupštini akcionara predlaže
odlučivanje u vezi sa smanjenjem osnovnog kapitala i restruktuiranjem fonda
e) prijavljivanje Komisiji za hartije od vrijednosti svakog propusta društva za
upravljanje i banke depozitara u primjeni zakona i drugih propisa i akata Fonda
U slučaju da se otkriju propusti u sprovođenju investicione politike, kao i u poštovanju
ograničenja fonda, Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda obavezan je da
zahtijeva od društva za upravljenje da otkloni propuste, te da o tome obavjesti Komisiju i
akcionare Fonda.
Nadzorni odbor zatvorenog investicionog fonda može sazvati Skupštinu akcionara ZIF
odlukom donesenom dvotrećinskom većinom svih članova.
U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje ili nastanka nekih drugih
okolnosti koje onemogućavaju nastavak obavljanja poslova upravljanja fondom,
Nadzorni odbor je dužan u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati
ugovor sa novim društvom za upravljanje u skladu sa Zakonom.
ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE FONDA
Član 26.
Fond nastupa u svoje ime i za svoj račun u pravnom prometu samo u odnosu na Društvo
za upravljanje, a u svim drugim pravnim poslovima, Fond zastupa i predstavlja Društvo
za upravljanje.
Članovi Nadzornog odbora Fonda zastupaju fond prema Društvu.
8
Potpisivanje Fonda u slučaju iz prethodnog stava vrši predsjednik Nadzornog odbora
fonda, uz pečat fonda.
Član 27.
Uprava Društva za upravljanje ima ovlašćenja, imenuje se i djeluje kao uprava Fonda i
upravlja Fondom u skladu sa ugovorom o upravljanju koji je sa Društvom za upravljanje
u ime Fonda zaključio Nadzorni odbor u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima.
Djelokrug uprave kao i njen način rada i odlučivanja uređeni su statutom Društva za
upravljanje.
ODNOSI FONDA I DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE
Član 28.
Fond prenosi pravo upravljanja i vođenje svojih poslova na Društvo za upravljanje
investicionim fondovima Zepter Invest a.d. Banja Luka.
Društvo za upravljanje u vođenju poslova upravljanja Fondom nastupa u pravnom
prometu u ime i za račun Fonda.
Fond i Društvo za upravljanje sklapaju ugovor o međusobnim pravima i obavezama u
vezi vođenja poslova upravljanja Fondom.
Pravo glasa iz hartija od vrijednosti, koji su u portfelju Fonda, Fond prenosi na Društvo.
Društvo je obavezno svoje poslovanje i imovinu voditi odvojeno od poslovanja Fonda.
INVESTICIONI CILJEVI FONDA I POLITIKE ULAGANJA FONDA
Član 29.
Investicioni cilj Fonda je ostvarivanje stabilnih prinosa na duži rok kroz ulaganje
imovine Fonda u akcije i obveznice, instrumente tržišta novca te novčane depozite, pri
tom poštujući načela sigurnosti i profitabilnosti nastojeći optimalno struktuirati imovinu
primjenjujući prilikom ulaganja umjereni rizik.
Investicioni cilj Fonda je i zadržavanje odnosno ostvarenje zadovoljavajućeg nivoa
likvidnosti hartija iz portfelja Fonda a sve u cilju redovnog ispunjenja tekućih te
planiranih budućih obaveza a naročito u kontekstu izmjena i dopuna Zakona koji
propisuju obaveznu transformaciju u otvoreni Fond.
Otvoreni investicioni fond po definiciji podrazumjeva likvidniji portfelja hartija od
vrijednosti u strukturi u odnosu na zatvoreni investicioni fond iz razloga potencijalnih
obaveza po osnovu isplata vlasnika udjela u kratkom roku.
9
Ciljana struktura imovine (ili portfelja) koja se nastoji postići u momentu preoblikovanja
(ili izdvajanja dijela imovine) u otvoreni investicioni fond je:
Vrsta ulaganja
Planirani procenat učešća u
vrijednosti imovine na dan
preoblikovanja
Akcije 59
Obveznice i trezorski zapisi 20
Depoziti i plasmani 19
Gotovina i gotovinski ekvivalenti 1
Potraživanja 1
UKUPNO 100
Fond će vršiti preoblikovanje u skladu sa Planom preoblikovanja koji je usvojen na
skupštini akcionara te odobren od strane Komisije.
Način ostvarenja zacrtanih investicionih ciljeva će se ogledati u sljedećim aktivnostima:
A) Prodaja HOV iz portfelja Fonda i to
prodaje u cilju usaglašavanja portfelja u skladu sa Zakonom o investicionim
fondovima
prodaja akcija emitenata iz portfelja Fonda sa lošim poslovnim i finansijskim
rezultatima. Pod lošim poslovnim i finansijskim rezultatima podrazumijeva se
negativan finansijski rezultat u posljednje dvije uzastopne poslovne godine,
uzastopni pad poslovnih prihoda u zadnje tri poslovne godine. Navedeni kriterij
se ne odnosi na akcije emitenata koji se smatraju emitentima od strateškog
značaja u skladu sa propisima o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima.
prodaja hartija od vrijednosti koje su u sklopu redovnih aktivnosti (realizacija
kapitalne dobiti, neplanirane prodaje uzrokovane izrazito lošim informacijama
vezanim za emitente iz portfelja i sl.)
B) Kupovina HOV
Na domaćem tržištu kapitala će se najveći dio slobodnih novčanih sredstava
ulagati u kupovinu dužničkih instumenata (prvenstveno obveznica koje emituje
Republika Srpska) kao i kupovinu trezorskih zapisa. Osnovni kriterij prilikom
kupovine državnih obveznica je prinos do dospijeće koji treba da bude jednak ili
veći od prosječne kamatne stope koju Fond ostvaruje na oročene depozite kod
poslovnih banaka. Osnovni kriterij prilikom kupovine trezorskih zapisa je veći
prinos od odgovarajuće kamatne stope banaka na tržištu Republike Srpske
Takođe, na domaćem tržištu kapitala određeni iznos novčanih sredstava uložiće
se u kupovinu akcija privrednih društava koje imaju
1. Pozitivan finansijski rezultat u najmanje dvije od zadnje tri poslovne
godine
2. Stabilne poslovne prihode
10
3. Povoljna racia tržišta hartija od vrijednosti poput zarade po akciji( EPS ),
knjigovodstvene vrijednosti po akciji, odnos cijene i dobiti po akciji( P/ E ),
te prinos na investirana sredstva( prinos od dividende )
Prilikom donošenja odluke o investiranju neophodno je da budu ispunjena minimum dva
od navedena uslova.
Na regionalnim tržištima i tržištima kapitala razvijenih zemalja investiraće se dio
slobodnih novčanih sredstava prvenstveno u akcije emitenata koji imaju
1. Pozitivan finansijski rezultat u najmanje dvije od zadnje tri poslovne
godine
2. Stabilne poslovne prihode
3. Povoljna racia tržišta hartija od vrijednosti poput zarade po akciji( EPS ),
knjigovodstvene vrijednosti po akciji, odnos cijene i dobiti po akciji( P/ E
), te prinosa na investirana sredstva( prinos od dividende )
4. Zadovoljavajuća likvidnost trgovanja koja podrazumijeva da je obim
trgovanja tom hartijom od vrijednosti u zadnjih godinu dana veći od
planiranog iznosa ulaganja. Obim trgovanja hartijom od vrijednosti treba
da omogući da Fond u kratkom vremenskom roku može da proda
cjelokupno učešće.
5. Redovno objavljivanje finansijskih izvještaja
Očekivani prinos kod investiranja u pojedine finansijske instumente iznosio bi
Kod ulaganja u obveznice – minimalno 4% na godišnjem nivou
Kod ulaganja u trezorske zapise- minimalno 1% na godišnjem nivou
Kod ulaganja u akcije- minimalno 5 % na godišnjem nivou u koji je uključen i
ostvaren dividendni prinos ( kapitalna dobit + prinos od dividende);
Član 30.
Upravljanje imovinom fonda podrazumijeva srednje rizičnu politiku ulaganja.
Imovina Fonda se može sastojati isključivo od:
1. prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca kojima se trguje na
uređenim tržištima Bosne i Hercegovine, te država članica EU, OECD i CEFTA,
2. udjela ili akcija investicionih fondova kojima se trguje na uređenim tržištima država
članica EU, OECD i CEFTA, pod uslovom da nivo zaštite investitora i obaveza
izvještavanja i informisanja investitora u takve fondove bude najmanje jednaka
uslovima propisanim Zakonom o investicionim fondovima, naročito u pogledu
ograničenja ulaganja, te da je takve investicione fondove ovlastila Komisija ili
odgovarajući nadležni organ države u koju se ulaže,
3. oročenih depozita kod banka sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, koji se mogu u
svakom trenutku razročiti,
4. novca na računima.
11
Član 31.
Imovina Fonda će se ulagati u svrhu ostvarivanja prethodno navedenih investicionih
ciljeva, a u skladu s odredbama Zakona o investicionim fondovima te ostalim propisima
i odlukama nadzornog i drugih organa.
Imovina fonda se može ulagati na način koji će obezbjediti strukturu ulaganja koja je
karakteristična za mješoviti fond i to:
- od 50% do 69,99% neto vrijednosti sredstava u vlasničke hartije od vrijednosti
(akcije),
- do 30% neto vrijednosti sredstava u dužničke hartije od vrijednosti (obveznice),
- do 20% neto vrijednosti sredstava u novčane depozite.
Portfelj hartija od vrijednosti Fonda sastojat će se od:
- hartija od vrijednosti kojim se trguje na berzama u Republici Srpskoj i Bosni
i Hercegovini, te na berzama ili drugim uređenim-organizovanim tržištima u zemljama
članicama EU, OECD,
- hartija od vrijednosti kojim se trguje na berzama ili drugim uređenim-
organizovanim tržištim u Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, a do 50% imovine
fonda,
- dužničkih hartija od vrijednosti koje emituje Republika Srpska, Bosna i
Hercegovina, jedinice lokalne uprave u Republici Srpskoj,
- državnih i municipalnih hartija od vrijednosti emitovanih u zemljama članicama
EU, OECD, CEFTA, - dužničkih hartija od vrijednosti koje izdaju pravna lica sa sjedištem u Republici
Srpskoj i Bosni i Hercegovini, najviše do 10% imovine fonda - akcija/udjela investicionih fondova kojima se trguje na berzama ili drugim uređenim-
organizovanim tržištima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, zemljama članicama
EU,OECD, CEFTA.
- udjela u otvorenim investicionim fondovima osnovanim u Republici Srpskoj,
Bosni i Hercegovini i zemljama članicama EU, OECD, CEFTA, Hrvatskoj,
Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori,
- akcija zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom za ulaganje u
nekretnine kojima se trguje na berzama ili drugim uređenim-organizovanim tržištima u
Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, u zemljama članicama EU, OECD, CEFTA,
Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Član 32.
Član 32. mijenja se i glasi:
Ulaganje imovine Fonda biće usklađeno sa Planom preoblikovanja kojim je predviđeno
preoblikovanje Fonda u otvoreni investicioni fond u rokovima i na način utvrđen
Zakonom, te ulaganje imovine Fonda podliježe sljedećim ograničenjima:
a. najviše 10% neto vrijednosti imovine može biti uloženo u prenosive hartije od
vrijednosti i instrumente tržišta novca, osim u slučajevim utvrđenim zakonom, te
u novoemitovane prenosive hartije od vrijednosti pod uslovima utvrđenim
zakonom.
12
b. najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive hartije
od vrijednosti ili instrumente tržišta novca jednog emitenta, pod uslovom da, ako
je vrijednost prenosivih hartija od vrijednosti ili instrumenata tržišta novca jednog
emitenta koji čine imovinu fonda veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbir
vrijednosti tih ulaganja za sve takve emitente ne može preći 40% neto vrijednosti
imovine fonda.
Izuzetno od prethodnog stava, može se ulagati:
1. bez ograničenja u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente tržišta
novca čiji je emitent ili za koje garantuje Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
ili jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica ili jedinica
lokalne uprave države članice, država koja nije članica Evropske unije ili
međunarodna javna organizacija čije su članice jedna ili više država članica, pod
uslovom da:
- u prospektu, statutu i promotivnim materijalima fonda budu jasno navedene
države, jedinice lokalne uprave ili međunarodne organizacije u čije se hartije od
vrijednosti i instrumente tržišta novca može ulagati više od 35% neto vrijednosti
imovine fonda,
- se imovina fonda sastoji od najmanje šest različitih hartija od vrijednosti ili
instrumenata tržišta novca, i
- da vrijednost nijedne pojedinačne hartije od vrijednosti ili instrumenta tržišta
novca ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda,
2. do 25% neto vrijednosti imovine fonda u obveznice koje odobri Komisija, a
koje emituju banke registrovane u Republici Srpskoj ili državi članici koje su na
osnovu nekog zakona ili propisa predmet posebnog javnog nadzora sa svrhom
zaštite investitora u te obveznice. Sredstva prikupljena emisijom takvih obveznica
moraju biti uložena u skladu sa zakonom u imovinu koja će do dospijeća
obveznica omogućiti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica, i koja bi u
slučaju nesolventnosti emitenta prioritetno poslužila za povrat glavnice i kamata
iz tih obaveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u
takve obveznice jednog emitenta, ukupna vrijednost tih ulaganja koja čine više od
5% neto vrijednosti imovine fonda ne može preći 80% neto vrijednosti imovine
fonda,
3. do 20% neto vrijednosti imovine fonda u hartije od vrijednosti ili
instrumente tržišta novca čiji su emitenti lica koja čine povezana društva, u skladu
sa odredbama zakona kojima se uređuje poslovanje privrednih društava i zakona o
investicionim fondovima.
Ovo ograničenje ne odnosi se na emitente koji se smatraju emitentima od
strateškog značaja u skladu sa propisima o privatizaciji državnog kapitala u
preduzećima.
c. najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može se položiti kao depozit u istu
banku.
d. izloženost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih s tim
licem na drugom organizovanom tržištu (OTS) ne može biti veća od:
1) 10% neto vrijednosti imovine, ako se radi o banci,
13
2) 5% neto vrijednosti imovine, ako se radi o nekom drugom pravnom licu,
e. ukupna vrijednost ulaganja u prenosive hartije od vrijednosti ili instrumente
tržišta novca čiji je emitent isto lice, i vrijednosti depozita položenih kod tog lica i
izloženosti na osnovu finansijskih derivata kojima se trguje na drugom
organizovanom tržištu (OTC) ugovorenih sa tim licem, ne može preći 20% neto
vrijednosti imovine fonda,
f. najviše 20% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili akcije
jednog investicionog fonda, uz uslov da najviše 30% neto vrijednosti imovine
fonda može biti uloženo u fondove.
g. ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije investicionih fondova kojima
direktno ili indirektno upravlja isto društvo za upravljanje, ili kojima upravlja
drugo društvo sa kojim je to društvo povezano zajedničkom upravom ili
vladajućim uticajem, ili direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim
udjelom, na takva se ulaganja fondu ne može naplatiti ulazna ili izlazna naknada.
h. ako se imovina fonda ulaže u udjele ili akcije drugih investicionih fondova, u
prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se može naplatiti na
imovinu tog fonda, mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za
upravljanje koja se može naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a
u godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna
naknada za upravljanje koja je bila naplaćena tom fondu i drugom fondu u koji je
taj fond uložio, izražena u procentu imovine fonda koji je uložio u udjele ili akcije
drugog investicionog fonda,
i. Fond ne može biti vlasnik:
1) više od 10% akcija sa pravom glasa jednog emitenta,
2) više od 10% akcija bez prava glasa jednog emitenta,
3) 10% dužničkih hartija od vrijednosti emitovanih od strane jednog emitenta,
4) 25% udjela pojedinog investicionog fonda,
5) 10% instrumenata tržišta novca jednog emitenta, uz izuzetak za dužničke
hartije od
vrijednosti i instrumente tržišta novca čiji su emitent Republika Srpska, Bosna i
Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Republike Srpske, država članica,
jedinica lokalne uprave države članice, države koja nije članica Evropske unije,
međunarodna javna organizacija čije su članice
jedna ili više država članica,
j. ukupna izloženost Fonda prema finansijskim derivatima ni u kom slučaju ne
može biti veća od neto vrijednosti imovine fonda,
k. Fond ne može ulagati u plemenite metale ni u hartije od vrijednosti ili druge
instrumente emitovane na osnovu plemenitih metala.
Izuzetno od prethodno navedenog, Fond može bez ograničenja biti vlasnik hartija od
vrijednosti koje emituje jedan emitent koji se smatra malim preduzećem u smislu propisa
14
o razvoju malih i srednjih preduzeća, pri čemu zbir svih ulaganja u hartije od vrijednosti
ovih emitenata ne može biti veći od 15% neto vrijednosti imovine fonda.
Član 33.
Fond može ulagati u kratkoročne hartije od vrijednosti Republike Srpske i drugih
emitenata, s time da se tako uložena sredstva računaju kao novčani depoziti.
Član 34.
Ulaganje imovine Fonda pretpostavlja preuzimanje određenih rizika.
Rizik ulaganja na tržištu kapitala je vjerovatnoća ili mogućnost da prinos od ulaganja
bude nezadovoljavajući ili negativan.
Nezadovoljavajući ili negativan prinos može nastati kao posljedica sljedećih rizika:
1. Rizik promjene cijena finansijskih instrumenata (tržišni rizik),
2. Rizik promjene kursa (valutni rizik),
3. Kreditni rizik,
4. Rizik likvidnosti,
5. Rizik promjene kamatne stope,
6. Rizik koncentracije imovine.
Rizik promjene cijena finansijskih instrumenata (tržišni rizik)
Imovina Fonda će biti uložena u finansijske instrumente čija je cijena podložna dnevnim
promjenama, a u skladu sa stategijom i ograničenjima navedenim u ovom Statutu i
Prospektu fonda.
Pad cijene pojedinog instrumenta u koji je uložena imovina Fonda može dovesti do
smanjenja prinosa na ulaganje.
Rizik promjene kursa (valutni rizik)
Imovina Fonda može biti uložena u finansijske instrumente denominirane u različitim
valutama, čime se taj dio imovine izlaže riziku promjene kursa pojedine valute u odnosu
na konvertibilnu marku – obračunsku valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje imovine
Fonda.
Kreditni rizik
Kreditni rizik predstavlja vjerovatnoću da emitenti finansijskog instrumenta koji je
uključen u imovinu Fonda neće u cjelini ili djelomično podmiriti svoje obaveze, što bi
negativno uticalo na likvidnost i vrijednost imovine Fonda.
Rizik likvidnosti
Rizik likvidnosti se definiše kao rizik nastanka eventualnih negativnih efekata na
sposobnost Društva i Fonda da ispunjavaju dospjele finansijske obaveze. Rizik
15
likvidnosti pojedinih dijelova imovine Fonda predstavlja rizik konverzije pojedinih
dijelova imovine Fonda u likvidna sredstva, odnosno rizik da nije moguće brzo i bez
većih gubitaka konvertovati pojedine dijelove imovine Fonda u likvidna sredstva.
Rizik promjene kamatne stope
Rizik promjene kamatnih stopa je mogućnost promjene vrijednosti imovine Fonda u
slučaju promjene kamatnih stopa na finansijskom tržištu. U slučaju promjene kamatnih
stopa na finansijskom tržištu može doći do promjene cijena hartija od vrijednosti koje se
nalaze u portfelju Fonda. Takođe, Fond je izložen riziku promjene kamatnih stopa,
ukoliko novčana sredstva Fonda u budućnosti moraju reinvestirati uz niže kamatne stope.
Podrazumijeva se da kamatni rizik označava opasnost da se planirani ili očekivani
rezultati kamatonosnih ili kamatno osjetljivih pozicija smanjuju uslijed promjene
kamatnih stopa i/ili prinosa na tržištima novca i kapitala.
Rizik koncentracije imovine
Rizik koncentracije hartija od vrijednosti u određenoj vrsti hartija od vrijednosti, u
određenom sektoru, na određenom tržištu ili pojedinačnom emitentu znači povećani rizik
veće volatilnosti pri čemu pojedinačne pozicije mogu imati znatan uticaj na prinos
fonda.
NAČIN DOBIJANJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA, PROSPEKTA, STATUTA I
DODATNIH INFORMACIJA O FONDU
Član 35.
Godišnji, polugodišnji i tromjesečni finansijski izvještaji, primjerak prospekta, statuta
Fonda kao i druge informacije o poslovanju Fonda mogu se dobiti u sjedištu Društva za
upravljanje i na njegovoj internet stranici.
FINANSIJSKI IZVJEŠTAJI I NJIHOVO OBJAVLJIVANJE
Član 36.
Društvo za upravljanje je obavezno za Fond izraditi posebno tromjesečne, polugodišnje i
godišnje finansijske izvještaje, koji obuhvataju najmanje sve podatke navedene u Zakonu
o investicionim fondovima a sastavljeni su u skladu sa propisima i standardima o
računovodstvu i finansijskom izvještavanju.
Reviziju godišnjih izvještaja Fonda vrši ovlašteni revizor s kojim Fond ima zaključen
ugovor.
U propisanim rokovima Društvo za upravljanje je obavezno finansijske i druge izvještaje
dostaviti Komisiji za hartije od vrijednosti.
Član 37.
Godišnji, polugodišnji i tromjesečni finansijski izvještaji dostavljaju se akcionarima
Fonda na njihov zahtjev, besplatno.
16
Kada Fond emituje novu emisiju akcija, svakom licu koje upisuje akcije uručuje se
prospekt i zadnji godišnji ili polugodišnji izvještaj.
Član 38.
Društvo za upravljanje je obavezno najmanje jednom mjesečno objavljivati neto
vrijednost imovine Fonda u jednim dnevnim novinama i na internet stranici Društva za
upravljanje.
NAČIN I VRIJEME OBRAČUNA VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA
Član 39.
Neto vrijednost imovne Fonda je ukupna vrijednost imovine Fonda umanjena za obaveze
Fonda.
Neto vrijednost imovine Fonda izračunava Društvo za upravljanje i to jednom mjesečno u
skladu sa odredbama Zakona o investicionim fondovima a na osnovu metodologije o
izračunavanju neto vrijednosti imovine fonda koju donosi Komisija za hartije od
vrijednosti.
TROŠKOVI FONDA
Član 40.
Društvo za upravljanje ima pravo na naknadu za upravljanje koja se naplaćuje iz imovine
Fonda, u skladu sa Zakonom i propisima Komisije za hartije od vrijednosti.
Fond i Društvo se izričito dogovaraju da godišnja naknada za upravljanje Fondom koja
pripada iznosi 3,5% od ponderisane tržišne vrijednosti akcija Fonda.
Izuzetno od ovog stava, ako je ponderisana prosječna godišnja tržišna vrijednost akcija
Fonda veća od prosječne godišnje neto vrijednosti imovine Fonda kao osnovica za
utvrđivanje pokazatelja ukupnih troškova primjenjuje se prosječna godišnja neto
vrijednost imovine Fonda.
Troškove poslovanja Fonda u cijelosti snosi Društvo.
Član 41.
Troškovi poslovanja Fonda navedeni u članu 40. su isključivo:
naknada depozitaru,
naknada i troškovi članova nadzornog odbora,
troškovi provizije ili takse neposredno povezene sa sticanjem ili prodajom
imovine fonda,
naknada i trošak vođenja registra akcija te troškove isplate dividende,
revizorski i advokatski troškovi nastali u poslovanju Fonda,
troškovi izrade, štampanja i poštarine vezani uz objavljivanje i dostavljanje
izvještaja koji se prema zakonu podnose akcionarima,
17
troškovi održavanja Glavne skupštine, osim u slučaju vanredne skupštine koju
sazove društvo za upravljanje u kom slučaju te troškove snosi društvo za
upravljanje,
sve propisane naknade koje se plaćaju Komsiji u vezi izdavanja dozvole
zatvorenom investicionom fondu,
troškovi uvrštenja na berzu ili drugo uređeno javno tržište,
troškovi oglašavanja ali samo kada je to Fond obavezan u skladu sa zakonom,
ostali troškovi, ako je tako određeno drugim zakonom, odnosno drugim
propisima.
Troškovi poreza koje je Fond dužan platiti na imovinu ili dobit i ostale naknade koje
Fond plaća u skladu sa ovim ili drugim zakonom po osnovu člana 66. stav 1. tačke j. i l.
Zakona o investicionim fondovima snosi direktno Fond u skladu sa članom 67. Zakona o
investicionim fondovima.
Fond će u skladu sa Zakonom o porezu na dobit biti u obavezi da plati eventualno
ostvarenu dobit kada su kapitalni prihodi veći od kapitalnih rashoda u skladu sa
propisima koji regulišu ovu oblast.
Pokazatelj ukupnih troškova Fonda, u koje ne ulaze troškovi poreza koje je fond dužan
platiti na imovinu ili dobit, kao ni ostale naknade određene posebnim zakonima, ne smije
prelaziti 3.5% osnovice za utvrđivanje pokazatelja ukupnih troškova za koju se uzima
manja od dvije prosječne vrijednosti: ponderisana prosječna godišnja tržišna vrijednost
akcija Fonda ili prosječna godišnja neto vrijednost imovine Fonda, utvrđena na osnovu
Zakona o investicionim fondovima i Pravilnika Komisije za hartije od vrijednosti.
Društvo snosi sve nastale troškove koji u određenoj poslovnoj godini pređu najviši
dozvoljeni pokazatelj ukupnih troškova.
Ukupni troškovi poslovanja Fonda neće imati značajnog uticaja na buduće prinose
investitora. Visina ukupnih dozvoljenih troškova je limitirana Zakonom te je realno za
očekivati da će ukupni prihodi fonda nadmašiti ukupne troškove poslovanja fonda.
Član 42.
Naknada društva naplaćuje se akontativno mjesečno, u roku od 10 dana od isteka mjeseca
za koji se vrši obračun i plaćanje, a kao osnovica za utvrđivanje pokazatelja ukupnih
troškova primjenjuje se manja od dvije prosječne vrijednosti, ponderisane prosječne
godišnje tržišne vrijednosti akcija Fonda i prosječne godišnje neto vrijednosti imovine
Fonda utvrđenoj na osnovu Zakona o investicionim fondovima i Pravilnika Komisije za
hartije od vrijednosti.
18
POSLOVNE KNJIGE, USLOVI I NAČIN RASPOREĐIVANJA DOBITI I
SNOŠENJE RIZIKA
1.Poslovne knjige
Član 43.
Društvo za upravljanje je dužno da poslovne knjige Fonda vodi odvojeno od poslovnih
knjiga Društva, u skladu sa zakonskim i drugim propisima.
2. Dobit i dividenda
Član 44.
Način utvrđivanja dobiti Fonda za svaku poslovnu godinu uređen je zakonom.
Poslovnom godinom smatra se kalendarska godina.
Na osnovu kriterija propisanih zakonom Društvo za upravljanje utvrđuje finansijski
rezultat poslovanja Fonda koji se raspoređuje na osnovu odluke Glavne skupštine Fonda.
Dobit se raspoređuje i dividenda se isplaćuju na osnovu Odluke Glavne skupštine Fonda.
Nacrt odluke o visini ostvarene dobiti, načinu i vremenu isplate pripadajuće dividende
priprema Društvo za upravljanje.
REZERVE FONDA
Član 45.
Fond formira obaveznu rezervu, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
Pri raspodjeli dobiti Fonda, u obaveznu rezervu se svake godine izdvaja najmanje 5%
dobiti raspoložive za raspodjelu, sve dok rezerva ne dostigne iznos od 10% osnovnog
kapitala Fonda.
STATUSNE PROMJENE FONDA
Član 46.
Pripajanje i druge statusne promjene fonda sprovode se u skladu sa odredbama Zakona o
investicionim fondovima, Zakona o privrednim društvima i propisima Komisije za hartije
od vrijednosti.
LIKVIDACIJA FONDA I PRAVA AKCIONARA
Član 47.
Likvidacija Fonda provodi se po postupku propisanom Zakonom o privrednim društvima.
Član 48.
U slučaju likvidacije Fonda, akcionari Fonda imaju pravo na podjelu imovine Fonda u
skladu sa prijedlogom lica ovlaštenog za sprovođenje likvidacije, a srazmjerno broju
akcija koje imaju u osnovnom kapitalu Fonda.
19
ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Član 49.
Fond je obavezan da se u okviru svojih djelatnosti pridržava propisa o zaštiti životne
sredine.
DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE
Član 50.
Fondom upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima Zepter Invest
akcionarsko društvo.
Sjedište društva je u Banja Luci, ulica Veselina Masleše 21.
Društvo je osnovano dana 20.06.2000.godine i registrovano kod Osnovnog suda u Banja
Luci pod brojem 1-11643-00.
Rad Društva za upravljanje investicionim fondovima Zepter Invest akcionarsko društvo
odobren je Rješenjem Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske broj 01-UP-
041-1131/07.
Član društva je "Thaler Vermogensverwaltung“ Gmbh, Beč (100%). Poslove Skupštine u
Društvu obavlja osnivač i jedini akcionar Društva odnosno od njega ovlašćeno lice i isto
ima Upravni odbor koji ima tri člana koje imenuje i smjenjuje osnivač:
Nenad Tomović, Predsjednik Upravnog odbora Društva za upravljanje
investicionim fondovima „Zepter Invest“ a.d. Banja Luka
Rođen je 1966.godine u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u
Banjaluci 1991.godine, a 1995.godine je položio pravosudni ispit. Od 1997.godine
posjeduje licencu brokera izdatu od strane Savezne komisije za hartije od vrijednosti
Savezne Republike Jugoslavije. Takođe, posjeduje dozvolu za obavljanje poslova sa
hartijama od vrijednosti u zvanju investicionog menadžera. Poslovnu karijeru započinje
1996.godine i angažovan je na različitim projektima u vezi stvaranja i razvoja tržišta
kapitala u Republici Srpskoj. Aktivno je učestvovao u izradi Zakona o hartijama od
vrijednosti, Zakona o privatizacionim investicionim fondovima i društvima za upravljanje
privatizacionim fondovima, Zakona o Centralnom registru hartija od vrijednosti, Zakona
o tržištu kapitala RS, Zakona o investicionim fondovima i društvima za upravljanje
investicionim fondovima. Profesionalnu edukaciju nastavlja učešćem na brojnim
specijalističkim seminarima. Od 2000.godine obavlja dužnost direktora Društva za
upravljanje investicionim fondovima “Zepter Invest” AD Banja Luka, a 2010. godine je
imenovan za generalnog direktora Društva i predsjednika Upravnog odbora. Gospodin
Tomović je član Upravnog odbora u sledećim emitentima:
„Telekom“ AD Banja Luka, imenovan 06.06.2014.godine,
„Banja Vrućica“ AD Teslić, imenovan 29.09. 2010. godine.
“Standard” AD Prnjavor, imenovan 26.08.2015.godine.
U predhodnom periodu je bio član Upravnog odbora „Matex“ AD Banja Luka
“Meridian” AD Banja Luka, te član Nadzornog odbora “Krajinapetrol” AD Banja Luka i
“Palas” AD Banja Luka.
Takođe, gospodin Tomović:
20
- nije osuđivan za krivična djela protiv privrede,
- nije imao službenih optužbi ili sankcija od strane pravosudnih ili regulatornih
organa,
- nije bio povezan sa postupcima stečaja ili likvidacije.
Rajko Kuzmanović, član Upravnog odbora
Rođen je 1931.godine u Čelincu. Završio je Pravni studij u Zagrebu 1964.godine, a zatim
i Filozofski fakultet u Zagrebu 1973.godine. Magistrirao je pravne nauke 1976.godine u
Zagrebu, a doktorirao pravne nauke 1980.godine u Mostaru. Objavio je specijalizaciju na
međunarodnom pravnom institutu u Vašingtonu 1999.godine, kao i specijalizaciju na
Institutu za evropske studije Slobodnog univerziteta u Briselu 2000.godine. Predsjednik
je Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, predsjednik Udruženja pravnika
Republike Srpske, senator Republike Srpske i profesor emeritus. U bogatoj akademskoj
karijeri obavljao je razne funkcije na polju stručne i naučno-obrazovane djelatnosti kao
što su: šef stručne službe za prosvjetu i kulturu u opštini Čelinac 1956-1960.godine,
predsjednik Skupštine opštine Čelinac 1960-1964.godine, načelnik Sekreterijata za
prosvjetu i kulturu Grada Banja Luka 1964-1971.godine, član Izvršnog odbora (Vlada
Grada) Banja Luka 1971-1975.godine, generalni sekretar Univerziteta u Banjaj Luci
1974-1977.godine te predsjednik i sudija Ustavnog suda Republike Srpske 1994-
2002.godine.Takođe, nastavnik je na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci – asistent, docent,
vanredni i redovni profesor 1975-2002.godine, biran za prodekana Pravnog fakulteta u
Banjoj Luci 1980-1982.godine, biran za dekana Pravnog fakulteta u Banjoj Luci u tri
mandata: 1984-1986, 1996-1999, 1999-2001.godine, bio prorektor za nauku Univerziteta
u Banjoj Luci 1986-1988.godine, te rektor Univerziteta u Banjoj Luci od 1988-
1992.godine. Takođe, član je Svjetske i Evropske akademije nauka i umjetnosti, Španske
kraljevske akademije za ekonomiju i finansije, međunarodne kneževske akademije
prirodnih i društvenih nauka Ruske federacije, Balkanske akademije nauka i kulture,
Ruske akademije prirodnih nauka i Ukrajinske akademije nauka za visoko obrazovanje.
Profesor Kuzmanović je biran u više počasnih funkcija i zvanja od kojih izdvajamo:
predsjednik Nastavno-naučnog vijeća i predsjednik Savjeta Pravnog fakulteta u Banoj
Luci, predsjednik Nastavno-naučnog vijeća Univerziteta u Banjoj Luci, predsjednik
Senata Univerziteta u Banjoj Luci, predsjednik Naučnog vijeća Instituta za međunarodno
pravo i međunarodnu poslovnu saradnju u Banjoj Luci, član Savjeta Radio –televizije SR
BiH, narodni poslanik Skupštine SR BiH, predsjednik zajednice univerziteta BiH,
potpredsjednik Zajednice univerziteta SFRJ, predsjednik i potpredsjednik Udruženja
univerzitetskih nastavnika SR BiH, član Evropske rektorske konferencije, član Komisije
za ustavna pitanja SFRJ, član Komisije za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike
Srpske. Bio je predsjednik Republike Srpske 2007-2010.godine, biran na neposrednim
izborima građana. Nosilac je više društvenih odlikovanja i priznanja: tri ordena
predsjednika Republike (SFRJ), orden Njegoša I reda (Republike Srpske), ordena časti sa
zlatnim zracima (Republike Srpske), orden Republike sa lentom (Republika Srpska),
ordena Petra Velikog I reda (Ruska federacija), ordena Svetog Save I reda (Sinod Srpske
pravoslavne crkve), plaketa univerziteta u Banjoj Luci i Sarajevu, povelja više gradova,
zlatnog grba i povelje Grada Banja Luke, plakete i nagrade Veselin Masleša za nučni rad
i Priznanje Svjetske asocijacije pravnika. Ukupan naučni opus profesora Kuzmanovića
obuhvata 25 objavljenih knjiga i oko 200 naučnih i stručnih radova. Učesnik je brojnih
21
međunarodnih skupova, konferencija i kongresa. Gospodin Kuzmanović ne obavlja
funkciju člana Upravnih i Nadzornih odbora u drugim emitentima, niti je iste obavljao u
proteklih pet godina. Takođe, gospodin Kuzmanović:
- nije osuđivan za krivična djela protiv privrede,
- nije imao službenih optužbi ili sankcija od strane pravosudnih ili regulatornih
organa,
- nije bio povezan sa postupcima stečaja ili likvidacije.
Vlado Topić, član Upravnog odbora
Rođen je 1956.godine u Prijedoru. Završio je Vojnu akademiju Kopnene vojske
1978.godine, a Generalštabnu akademiju 1996.godine u Beogradu. Magistarski studij
završio je u Banja Luci 2009.godine i stekao zvanje magistra Ekonomskih nauka.
Posjeduje 30 godina radnog iskustva vršeći razne rukovodeće dužnosti na preko dvadeset
pozicija. Obavljao je dužnost pomoćnika ministra odbrane u Vladi Republike Srpske u tri
mandata, te dužnost šefa kabineta predsjednika Republike Srpske, kao i dužnost
savjetnika predsjednika Republike Srpske. Gospodin Topić je u prethodnom periodu bio
član više upravnih i nadzornih odbora u Republici Srpskoj (“Orao”AD Bijeljina, „Banja
Vrućica“ AD Teslić, “Palas” AD Banja Luka, „Saničani“ AD Prijedor, “Japra” AD Novi
Grad, “TAM Servis” AD Banja Luka, TOP Tunjice AD Banja Luka).
Funkciju direktora obavljao je u ZTC “Slatina”AD Slatina i TP „Matex“ AD Banja Luka.
Takođe, gospodin Topić:
- nije osuđivan za krivična djela protiv privrede,
- nije imao službenih optužbi ili sankcija od strane pravosudnih ili regulatornih
organa,
- nije bio povezan sa postupcima stečaja ili likvidacije.
Predmet poslovanja Društva za upravljanje je osnivanje investicionih fondova i
upravljanje investicionim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime
i za račun vlasnika udjela otvorenih investicionih fondova i u ime i za račun akcionara
zatvorenih investicionih fondova, te obavljanje drugih poslova određenih Zakonom o
investicionim fondovima i Zakonom o privrednim društvima.
Osnovni kapital društva iznosi milion konvertibilnih maraka i u cjelini je uplaćen u
novcu.
Društvo ne upravlja sa drugim fondovima.
Djelatnost društva za upravljanje investicionim fondovima prema Zakonu o klasifikaciji
djelatnosti i registru poslovnih subjekata po djelatnostima u Republici Srpskoj (Sl.
glasnik RS 74/10) i Uredbi o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske (Sl. glasnik
RS119/10) klasifikovana je kao razred broj 66.30 – Djelatnosti upravljanja fondovima.
BANKA DEPOZITAR
Član 51.
Banka depozitar Fonda je Centralni registar hartija od vrijednosti, akcionarsko društvo,
Banja Luka, Ulica Sime Šolaje 1, dozvola za obavljanje poslova depozitara broj: 01-UP-
55-226-1/15 ili druga banka koja posjeduje dozvolu za obavljanje depozitarnih poslova
izdatu od strane Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske.
22
Upravni odbor Društva je ovlašten, da uz prethodnu saglasnost Nadzornog odbora Fonda
izvrši promjenu depozitara Fonda.
Odnos Fonda i depozitara definiše se ugovorom kojim se depozitar obavezuje da za račun
Fonda obavlja ugovorene poslove, u skladu sa zakonom.
POSTUPAK IZMJENA I DOPUNA STATUTA
Član 52.
Izmjene i dopune Statuta vrše se na način i u postupku određenom Zakonom o
privrednim društvima i Zakonom o investicionim fondovima uz prethodnu saglasnost
Komisije za hartije od vrijednosti.
OPŠTI AKTI FONDA
Član 53.
Opšti akt Fonda je Statut i drugi opšti akti kojima se na opšti način uređuju odnosi u
Fondu.
ZAVRŠNE ODREDBE
Član 54.
Orginal Statuta čuva se uvezan u posebnu knjigu u sjedištu Društva.
Za čuvanje Statuta odgovoran je direktor Društva koji je dužan na zahtjev akcionara
Fonda omogućiti uvid u Statut ili osigurati prepis odnosno kopiju na trošak akcionara.
Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a stupanjem istog na snagu, prestaju važiti
sve odredbe dosadašnjeg Statuta Fonda.
Broj:867-02/16
Datum: 21.07.2016.god.
Predsjednik Upravnog odbora
________________________
Nenad Tomović