Download - Srednja dob
1.UVOD
Tema ovog seminarskog rada je Kineziološke aktivnosti rekreativnog tipa srednje dobi.
U daljnjem radu opisat ću karakteristike srednje dobi,od kada do kada traje,kakve se
promjene događaju.Opisat ću što je kineziologija,koje su njene najvažnije zadaće.
Pisat ću o tome kako kineziološke aktivnosti pozitivno djeluju na naš cjelokupni organizam.
Navesti ću par kineziološko rekreativnih aktivnosti te o svakom ponešto objasniti.
1
2.SREDNJA DOB
Srednja dob je razdoblje života koje počinje negdje između trideset i pete i četrdesete godine
te završava negdje između šezdesete i šezdeset i pete godine. Godine života između trideset i
pete i četrdesete te šezdesete i šezdeset i pete nazivaju se prijelazna razdoblja.
U prijelaznim razdobljima vrlo su različiti načini života ljudi i stavovi u odnosu na razvojne
zadatke srednje dobi. Neki su ljudi realizirali brojne razvojne zadatke srednje dobi već do
trideset i pet godine, dok drugi realiziraju razvojne zadatke mlađe odrasle dobi, kao što je npr.
rađanje djece i nakon četrdesete godine. Velike su razlike i pri kraju srednje dobi, a ljudi s
pedeset godina mogu ostavljati dojam vrlo starih osoba, dok neki šezdesetogodišnjaci mogu
imati ponašanja, stavove i vanjski izgled ljudi desetak i više godina mlađih ljudi.
Te se razlike pripisuju različitostima u percepciji početka srednje dobi.
Različiti društveni slojevi imaju drugačije potrebe i stajališta oko aktualizacije ličnosti.
Ljudi nižeg obrazovnog nivoa često se doživljavaju sredovječnima u dobi od četrdesetak
godina, zato što su uglavnom dosegli vrhunac i cilj im je održavati ono što su već postigli.
Vrhunac osobnog razvoja osoba s visokim stupnjem obrazovanja i iz viših društvenih slojeva
može biti dosta i nakon pedesete godine života.Nakon četrdesete godine dolazi i do promjena
u organizmu pa je i razvojni zadatak čovjeka da se na njih prilagodi.
Za neke pojedince srednja dob je vrijeme preživljavanja zato što su suočeni sa problemima
gubitka posla ili neuspjeha u postizanju važnih ciljeva: zdravstveni problemi, vlastiti i od
roditelja, supružnika i braće; problem sa adolecentima, razvod, udovstva, roditeljske
hrabrosti. Za ostale srednja dob je vrijeme postignuća i relativnog komfora.
Starije osobe su više izložene zdravstvenom stresu, potrebno im je više vremena da zacijele
rane i općenito teže im je vratiti se u noramalan način funkcioniranja nakon ozljede.
Isto tako kronična oboljenja kod kasnijih godina kao što su dijabetis ili kardiovaskularna
oboljenja, počinju se manifestirati kod nekih pojedinaca već i srednjem dobu pogotovo kod
onih u 50-tim i 60-tim.U srednjim godinama tijelo više nije fleksibilno kao nekada.
2
Ligamenti, zglobovi, mišići manje su elastični i pokretljivi, a to je preduvjet za lakše
dobivanje ozljeda. Osobe koje su srednjoj dobi bi se trebale baviti jogom,tai chijem,te
aktivnostima koje poboljšavaju fleksibilnost, ali i ravnotežu. Nakon četrdesete godine dolazi i
do promjena u organizmu pa je i razvojni zadatak čovjeka da se na njih prilagodi.
Biološka promjena koja se javlja u svih žena u srednjoj dobi jest prestanak menstruacije, tj.
menopauza, koja se najčešće javlja između pedesete i pedeset i druge godine života.
U tom se periodu smanjuje aktivnost spolnog hormona estrogena, što može dovesti do
promjena tipa suhe kože, manjeg vaginalnog ovlaživanja za vrijeme spolnog odnosa i
smanjivanja grudi. Moguće je veće povećanje srčanih smetnji te promjene u raspoloženju.
Ovaj period klimakterija predstavlja prestanak mogućnosti rađanja djece i svijest o tome
može biti za neke žene biti bolna dok će druge dovesti do pojačane želje za seksualnim
odnosima i vezama jer se gubi strah od trudnoće te prestaje potreba za upotrebom
kontracepcije. Općenito su velike individualne razlike na planu tjelesnih promjena i one
mogu i ne moraju izazvati nemir i psihičke smetnje. Osim individualnih velike su i kulturalne
razlike.Biološki klimakterij muškaraca ne postoji. Iako u drugoj polovici srednje dobi
spermiji postaju manje pokretni i rjeđi, oni se i nadalje izlučuju, pa muškarci mogu imati
djecu i u starijoj dobi. Smetnje na psihičkoj razini u ovoj dobi muškaraca mogu se
manifestirati kroz strah od impotencije i doživljavanje cjelokupnog fizičkog izgleda kao
manje privlačnog. Poslije pedesete godine u prosjeku se smanjuje aktivnost ljudi, tako da
mnogi smanjuju i svoje radne aktivnosti. U to vrijeme osobe koje u profesionalnom smislu
nisu postigle ono što su željele, mogu postati jako nezadovoljne, a to se posebno odnosi na
muškarce. U tome, treba naglasiti, postoje velike individualne razlike. Ovako definirana i
opisana srednja dob u ljudskom životnom ciklusu nije postojala prije 20. stoljeća.
Različite su biološke i društvene promjene uvjetovale način na koji se danas poima srednja
dob. Te se promjene ogledaju u tome što se prosječni životni vijek čovjeka produžio tijekom
dvadesetog stoljeća. Prosječno trajanje života na kraju devetnaestog stoljeća bilo je pedeset
godina. U današnje vrijeme ljudi relativno dugo žive i nakon izlaska iz srednje dobi, u
razdoblju koje se naziva kasno odraslo doba.
3
3.KINEZIOLOŠKE AKTIVNOSTI REKREATIVNOG TIPA SREDNJE DOBI
Kineziologija je znanost koja proučava ljudsko kretanje, a osobito zakonitosti upravljanja
procesom vježbanja i njihove posljedice na ljudski organizam. Jedna od temeljnih zadaća
kineziologije je kretanjem i pokretom doprinijeti svestranom razvoju i održavanju potrebne
razine antropoloških značajki u cilju kvalitetnog i aktivnog života te održavanju visoke razine
radne sposobnosti. Najvažnija zadaća kineziologije je pozitivan utjecaj na čovjekovo zdravlje
koje se manifestira u nekoliko aspekata:
pozitivan utjecaj kretanja na organske sustave
prevencija bolesti kretanjem (krvožilni, dišni,živčani sustav)
liječenje određenih bolesti kretanjem i pokretom
rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda
unapređenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i smanjenje
masnog tkiva)
Kretanje, odnosno mišićna aktivnost je uz energiju, kisik i vodu, jedna od elementarnih
biotičkih potreba čovjeka kojom se održava život. Kretanje i različite kineziološke aktivnosti
u velikoj mjeri i sveobuhvatno utječu na antropološki status čovjeka i kvalitet njegova života.
Ne postoji ni jedna antropološka značajka poput morfoloških karakteristika, psiholoških
osobina, socioloških značajki,kognitivnih, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, ili
zdravstvenih obilježja na koju kretanje i kineziološka aktivnost ne ostvaruje značajan
pozitivan utjecaj. Treba naglasiti da samo mišićna aktivnost sveobuhvatno angažira sve
sustave organizma i aktivira fiziološke procese kao prirodni odgovor organizma na
kineziološki poticaj. Ni jedan lijek niti psihički podražaj ne može zamijeniti utjecaj
mišićnog rada jer samo parcijalno aktivira pojedini sustav ili proces.
Kineziološke aktivnosti aktiviraju sve sustave organizma, posebno mišićni, krvožilni i dišni.
S pozicije suvremenog sedentarnog čovjeka (homo sedens), kojeg obilježava hipokinezija,
preobilna prehrana i stres, kretanje, sport i kineziološke aktivnosti nameću se kao realna
potreba.Pojačanom funkcijom u uvjetima mišićnog rada pospješuju se brojni fiziološki
procesii razvijaju organi, pa u svakodnevnim uvjetima rade s manjim opterećenjem, čime se
smanjuje i rizik od pojedinih bolesti. Naravno, kineziološke aktivnosti moraju se
provoditi redovito, i uz opterećenja primjerena uzrastu, zdravstvenom stanju i razini
fizičkog potencijala organizma.
Za kineziologiju su posebno važni pokazatelji koji se odnose na sustave organizma
4
koji neposredno sudjeluju u kretanju (mišićni sustav, respiratorni, krvožilni,....).
Mišićna aktivnost uzrokuje povećanje srca koje fiziološki hipertrofira, snižava se frekvencija
srca i sistolički tlak u mirovanju, srce je učinkovitije pa je radno opterećenje u mirovanju
manje; - povećava se ukupni volumen i puferski kapaciteti krvi (neutralizacija metaboličkih
produkata), smanjuje količina triglicerida i kolesterola u krvi, itd.
Kod dišnog sustava vježbanjem se povećava prsni koš, površina plućnih alveola, vitalni
kapacitet pluća i svi ventilacijski parametri, a time posredno i maksimalni primitak kisika.
Pod utjecajem kineziološke aktivnosti, promjene su prisutne i u endokrinom sustavu.
Između ostalog dolazi do hipertrofije kore nadbubrežne žlijezde, stvara se veća količina
kortikoida potrebnih za fizički rad, regulira se lučenje inzulina i povećava produkcija
kalcitonina u štitnoj žlijezdi.
Mišići pod utjecajem vježbanja povećavaju obujam (hipertrofija) i jakost, dolazi do
bolje kapilarizacije, povećanja energetskih rezervi u mišiću (glikogena, mioglobina,
fosfolipida, fosfata), koncentracije minerala (kalija, kalcija, magnezija), itd.
Utjecaj kineziološke aktivnosti na zdravlje čovjeka nailazi se na čitav niz dokaza o
pozitivnom utjecaju kretanja na zdravlje i kvalitetu čovjekova života.
Evo nekoliko rekreativnih aktivnosti koje su primjerene za srednju dob:
Pješačenje i trčanje - samo 30 minuta hoda tri ili više puta tjedno može smanjiti
krvni tlak, osim toga, hodanje nekoliko puta tjedno je učinkovito kao snažna vježba za
smanjivanje rizika od srčanih bolesti kod žena. Hodanje održava zdravu cirkulaciju,
što zauzvrat omogućuje prenošenje imunoloških stanica koje će brže ubiti viruse i
bakterije. Vježbe poput hodanja pomažu u izgradnji koštane mase, što može umanjiti
vjerojatnost pojave osteoporoze. Trčanje čini dobro ljudskom zdravlju, smanjuje
količinu šećera u krvi, pomaže cirkulaciji, pomaže u gubljenju suvišnih kilograma i
vraća dobro raspoloženje. Jedino pravilo kojega se treba pridržavati jest: ne
pretjerivati. Svatko od nas trči svojim stilom, i zapravo ne postoji standardna pozicija,
ali ipak treba paziti na nekoliko pravila kako biste izbjegli nepotreban rizik.
Idealno je trčati s opuštenim mišićima vrata i držati glavu u fiksnom položaju, ni
previše unatrag, niti previše naprijed. Leđa ne smiju biti napeta, a grudi bi trebale biti
nagnute malo prema naprijed.
5
Ne trčite visoko podižući koljena niti na vrhovima prstiju: tj. izbjegavajte sve pokrete prema
gore, i usmjerite se prema naprijed. Korak ne bi trebao biti dug, a noga mora što stabilnije biti
u kontaktu s tlom.
Pokušajte sinkronizirati pokrete ruku s pokretima nogu. Pravilan položaj pomoći će vam da
izbjegnete moguća oštećenja, ali ni oni koji trče pravilno nisu imuni na neke manje neugodne
pojave.
Pješačenje
6
Vožnja biciklom - ova aktivnost vrlo pozitivno utječe na razvoj funkcijskih
sposobnosti sustava srca i krvožilja. Vožnja biciklom kao rekreativna aktivnost
potrebna je osobito gojaznim osobama kao i osobama s početnom artrozom koljena,
budući da bicikl nosi masu tijela. Vožnja bicikla je jedan od najpopularnijih i
najefikasnijih načina za očuvanje zdravlja. Svaka vožnja na biciklu jača srce,
snižava krvni pritisak, vožnja na biciklu ublažava stres i napetost. Biciklizam utječe
na očuvanje funkcija mozga u starijoj životnoj dobi, to je savršena rekreacija za sve
starosne dobi.
Vožnja biciklom
Sobna gimnastika - je pogodna kao način za razgibavanje i ugrijavanje, a ima i
određeni pozitivni psihološki učinak. Ta aktivnost, međutim, ne utječe na aerobni
kapacitet. Dok se vježbe razgibavanja, disanja i izvođenja čučnjeva mogu preporučiti
bez obzira na dob, to se ne može reći za vježbe snage, koje se često izvode utezima ili
ekspanderima. Ta vježba isključivo utječe na razvoj mišićne snage, pri tome se
zaustavlja disanje i povećava intratorakalni tlak. Zbog toga se ovakve vježbe snage ne
preporučuju, osobito ne u dobi iznad sedamdesete godine života, a ni mladima s
povišenim arterijskim krvnim tlakom.
7
Plivanje - se s medicinskog, a posebno ortopedskog stajališta, ubraja u najpogodnije
oblike tjelesnog vježbanja. Nema praktički dobnog ograničenja, plivati može dijete od
rođenja, a starija osoba do kraja života. Cirkulatorni sustav je pri plivanju rasterećen, jer
se cirkulatorna petlja velikog krvotoka nalazi u vodoravnom položaju, a hidrostatski
tlak na površini tijela djeluje povoljno na venski krvotok. Plivanje je osobito povoljno
za pretile osobe, koje teže nalaze odgovarajući oblik rekreativne aktivnosti, jer se u
vodi »gubi« masa tijela. Postoje široke mogućnosti rekreativnog plivanja i aerobike u
vodi.
Plivanje
8
Skijanje - je omiljen i raširen rekreativni sport koji izvanredno povoljno utječe na
organizam. Potrebno je s fiziološko-higijenskog stajališta razlikovati dva oblika:
alpsko skijanje i trčanje na skijama. Alpskim rekreativnim skijanjem može se čovjek
baviti sve do sedamdesete godine života, ali samo tko je u mladosti stekao visoku
razinu motoričkih navika i sposobnosti u tom sportu. Zbog lakše lomljivosti kostiju u
starosti valja poštivati podešavanje sigurnosnih vezova, vodeći računa o dobi skijaša.
Gojaznim starijim osobama ne preporuča se alpsko skijanje.
Skijanje
Trčanje odnosno hodanje na skijama - primijenjuje se sve više u mnogim
europskim zemljama. Ima velik fiziološki učinak uz znatno manju opasnost
ozljeđivanja, u usporedbi s alpskoim skijanjem. Zbog toga se taj oblik rekreacije može
preporučiti kao idealan.
9
Dizanje utega – trening s utezima smanjuje propadanje kostiju(demineralizaciju)koje
vodi ka osteoporozi, povećava gustoću kostiju. Vježbanje također znatno povećava
imunitet.
Dizanje utega
10
4.ZAKLJUČAK
Pisajući ovaj seminar zaključila sam da se u srednjoj životnoj dobi događa niz promjena.
Mišićna aktivnost je elementarna biotička potreba čovjeka kojom se održava život.
Kretanje pozitivno utječe na sve morfološke karakteristike, psihološke osobine, sociološke
značajke, kognitivne, motoričke i funkcionalne sposobnosti, a naročito na zdravstvena
obilježja. Bavljenjem aktivnostima pospješuje se zdravlje cijelog organizma.
Vrlo je bitno baviti se rekreativnim sportom(zdravi stil življenja) jer također smanjuje rizik
od obolijevanja od mnogih bolesti. Stoga, zbog toliko pozitivnih učinaka na naš organizam u
tom razdoblju života vrlo je važno baviti se kineziološkim aktivnostima rekreativnog
tipa(hodanje,plivanje,trčanje,dizanje utega,skijanje,joga,tai chi,vožnja
biciklom,aerobik,gimnastika,...).
11
5.LITERATURA
mr. sc. Željko Kovačević, Medicinski fakultet u Splitu; Utjecaj kineziološke angažiranosti na
antropološki status i zdravlje
Mirjana Pernar,Tanja Frančišković; Psihološki razvoj čovjeka
Berk L., Psihologija cjeloloživotnog razdoblja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007.
Pinel J. P. J., Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.
http://www.plivazdravlje.hr
http://www.vasezdravlje.com
http://zena.hr/
12