-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
1/22
Seminarski rad iz Informatike I raunarskih tehnologija
Tema: Osnovni dijelovi raunara
Preava: Student:
Prof. Branko Latinovid DenitaTopalovid
Bijeljina, decembar, 2011.godine
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
2/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
2
1. UVOD......................................................................................................................................... 3
2. OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA ........................................................................................ 4
2.1. SISTEMSKA JEDINICA ................................................................................................. 5
2.2. SKLADITENJE .............................................................................................................. 7
2.3. MONITOR ........................................................................................................................ 9
2.4. TASTATURA ................................................................................................................. 10
2.5. KORIENJE NUMERIKE TASTATURE................................................................ 13
2.6. MI.................................................................................................................................. 15
2.7. WEB CAMERA .............................................................................................................. 17
2.8 TAMPA ...................................................................................................................... 18
2.9 MODEM .......................................................................................................................... 19
2.10 ZVUNICI I MIKROFON ............................................................................................. 20
3. ZAKLJUAK.............................................................................................................................. 21
4. LITERATURA ............................................................................................................................ 22
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
3/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
3
Uvod
Raunar ili kompjuter je elektronski ureaj koji se koristi za obrau poataka prema strogo
oreenoj proceuri. Obraa informacija na raunarima je bila ograniena iskljuivo na
aritmetike probleme, ali savremeni raunari se koriste za mnoge zaatke nevezane za
matematiku.
Postoji pojela na analogne i igitalne raunare s obzirom na to a li se rai sa kontinualnim ili
iskretnim veliinama pri obrai poataka.Vremenom je analogni raunar potisnut iz upotrebe,
pa se anas pojam raunar uglavnom onosi na igitalni raunar.
Vaan korak napreovanja u razvoju igitalnog raunarstva bilo je uvojenje binarnog sistemaza unutranje numerike procese. .
Iako se tehnologija izrae raunara znaajno izmijenila o vremena prvih elektronikih moela
sagraenih u etresetim goinama XX vijeka, jo uvijek je vedina ananjih rjeenja zasnovana
na von Neumanovoj arhitekrturi. Ta arhitektura porazumjeva raunar kao sklop sastavljen o
etiri ijela: ALU (aritmetiko - logika jeinica), kontrolna jeinica , memorija i ulazni i izlazni
sklopovi (input an output). Ovi ijelovi su meusobno povezai mnotvom ica i svi su obinopogonjeni vremenskim ureajem.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
4/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
4
Osnovni dijelovi raunara
Osnovni dijelovi raunara su:
Sistemska jedinica, Monitor,
Tastatura,
Mi,
Pore ovih osnovnih ijelova postoje i oatni ijelovi raunara:
Web kamera tampa
Modem
Zvunici
Mikrofon, itd.
Slika 1. ijelovi raunara
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
5/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
5
Sistemska jedinica
Sistemska jedinica predstavlja osnovu raunarskog sistema. To je obino pravougaona kutija
koja je smjetena ispo stola ili na njemu. U toj kutiji nalaze se mnoge elektronske komponente
koje obrauju informacije. Najvanija komponenta je centralni procesor(CPU) ili mikroprocesor
koji funkcionie kao mozak raunara.
Druga komponenta je radna memorija (RAM) u kojoj se privremeno sklaite informacije koje
koristi procesor ok je raunar ukljuen. Sve informacije usklaitene u Ram-u se briu po
iskljuivanju raunara.
Gotovo svi ostali ijelovi raunara povezuju se sa sistemskom jeinicom pomodu kablova.
Kablovi se prikljuuju u oreene portove (otvore) koji se obino nalaze sa zanje strane
sistemske jeinice. Harver koji ne ini io sistemske jeinice poneka se nazivaperiferijski
ureaj ili ureaj.
Kudite je limena kutija u kojoj su smjeteni svi ostali ijelovi sistemske jeinice. Na kuditu se
nalaze tipke POWER koja slui za paljenje raunara i RESET koja se koristi kaa raunar zablokira
tj. Za restartovanje raunara.
slika 2. kudite
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
6/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
6
Ureaj za napajanje slui za pretvaranje mrenog napona na niski napon na kojem rai raunar.
Grafika kartica pretvara raunarske igitalne signale u analogne vieo signale priklane za
prikaz na monitoru. Grafike kartice se razlikuju prema rezoluciji, broju boja, brzini i koliini
memorije.
vrsti isk je ureaj koji koristi magnetni meij za pohranu igitalnih poataka. Disk je fiksno
ugraen u sistemskoj jeinici. Na njemu se nalazi sav softver koji koristimo na raunaru.
Disketni pogon je ureaj za smijetanje i ra isketa.
Osim naveenih ijelova esto sredemo i ijelova kao to su :mrena kartica, modem, TV
kartica, zvuna kartica, it.
Slika 3. Unatranji ijelovi kudita
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
7/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
7
Skladitenje
Raunarima jenu ili vie isk jeinica- ureaja na kojima se sklaite informacije na metalnom
ili plastinom isku. Disk uva informacije ak i kaa je raunar iskljuen.
Jedinica vrstog diskana raunaru sklaiti informacije na vrstom isku, vrstoj ploi ili nizu
ploa sa magnetnom povrinom. Buudi a vrsti iskovi mogu a uvaju veliku koliinu
informacija, obino se koristi kao primarno srestvo za sklaitenje i na njima se nalaze gotovo
svi programi i atoteke. vrsti isk se obino nalazi u sistemskoj jedinici.
Slika 4. Jeinice vrstog iska
CD I DVD jedinice
Danas su gotovo svi raunari opremljeni sa CD i DVD jeinicama koje se obino nalaze na
poslenjoj strani sistemske jeinice. CD jeinice koriste laser za itanje (preuzimanje) poataka
sa CD-a, a mnoge CD jeinice takoe mogu upisivati (snimati) poatke na CD-ove. Ako imate
isk jeinicu koja porava upisivanje, kopije atoteka moete sklaititi na praznim CD-ovima.
CD jeinicu moete koristiti i za reproukciju muzikih CD-ova na raunaru.
Slika 5. CD
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
8/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
8
DVDjeinice imaju iste mogudnosti kao i CD jeinice, a uz to itaju i DVD-ove. Ako imate DVD
jeinicu, moete gleati filmove na raunaru. Mnoge DVD jeinice mogu upisivati poatke na
prazne DVD-ove.
Slika 6. DVD CD
Disketne jedinice sklaite informacije na isketama, koje se nazivajuflopi diskete. U
poreenju sa CD-ovima i DVD-ovima, iskete mogu usklaite samo malu koliinu poataka.
Takoe, one poatke preuzimaju sporije i polonije su otedenju. Zbog toga su isketne
jeinice manje popularne nego ranije, iako se jo uvijek nalaze u sklopu nekihraunara.
Slika 7. disketna jedinica
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
9/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
9
Monitor
Monitor je ureaj koji slui za prikazivanje slike. On nam omogudava komunikaciju sa
raunarom i prikazuje rezultate raa.Korisnik raunara najvie vremena provoi gleajudi u
monitor, te je s toga veoma bitna i veliina monitora i kvalitet slike koja se prikazuje. Monitori
imaju vedu rezoluciju (gustodu takica) o TV-a pa samim tim i kvalitetniju sliku. Postoje dva
osnovna tipa monitora: CRT (katona cijev) monitori i LCD (ekran sa tenim kristalima) monitori.
Oba tipa proizvoe otre slike, ali prenost LCD monitora je ta to su mnogo tanji i laki.
Meutim, CRT monitori su obino ostupniji. Veliina monitora se izraava u inima, a anas se
najvie sredemo sa 15 i 17 monitorima. Druge vane karakteristike su rezolucija, vertikalna i
horizontalna frekvencija.
Monitori proizvoe oreena zraenja koja se o saa nisu pokazala opasnim za ljuskozdravlje. Ipak, postoje strogi kriteriji za dozvoljeni nivo zraenja monitora te je potrebno a
monitori imaju oznaku LR (low radiation).
Monitori sa katonom cijevi se upotrebljavaju za stone raunare ok prenosna rae s LCD
ekranima.
CRT monitor LCD monitor
Slika 8. CRT MONITOR I LCD MONITOR
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
10/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
10
Tastatura
Tastatura se uglavnom koristi za unos poataka u raunar tj. Kucanje teksta na raunaru. Pored
irki na pisadoj maini, i ova tastatura ima tastere za slova i brojeve, ali ima i posebne tastere:
Funkcijski tasteri nalaze se u gornjem reu i izvravaju razliite funkcije u zavisnosti otoga gdje se koriste
Numerika tastatura se nalazi na esnojstrani vedine tastatura i omogudava nam a
brzo unosimo brojeve
Tasteri za navigaciju, kao to su tasteri sa strelicama, omogudavaju nam pomijeranje u
okviru dokumenta ili Web stranice.
Tastaturu takoe moemo koristiti za izvravanje mnogih zaataka koje inae moemo izvriti
pomodu mia.
SHIFT Pritisnite taster SHIFT u kombinaciji sa slovom da
biste otkucali veliko slovo. Pritisnite taster SHIFT u
kombinaciji sa nekim drugim tasterom da biste
otkucali simbol prikazan u gornjem delu tastera.
CAPS LOCK Pritisnite taster CAPS LOCK jednom da biste otkucali
sva slova kao velika slova. Ponovo pritisnite taster
CAPS LOCK a biste iskljuili ovu funkciju. Tastaturamoe imati svetlosni inikator koji pokazuje a li jetaster CAPS LOCK ukljuen.
TAB Pritisnite taster TAB da biste pomerili kursor za
nekoliko mesta unapre. Takoe moete apritisnete taster TAB a biste se pomerili u sleediokvir za tekst na obrascu.
ENTER Pritisnite taster ENTER da biste pomerili kursor na
poetak sleedeg rea. U ijalogu pritisnite tasterENTER da biste izabrali istaknuto dugme.
RAZMAKNICA Pritisnite RAZMAKNICU da biste pomerili kursor za
jedno mesto unapred.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
11/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
11
BACKSPACE Pritisnimo taster BACKSPACE da bismo izbrisali znak
ispred kursora ili izabrani tekst.
tastere ALT+TAB Prebacivanje izmeu otvorenih programa ili prozora
tastere ALT+F4 Zatvaranje aktivne stavke ili izlazak iz aktivnog
programa
tastere CTRL+S uvanje trenutne atoteke ili okumenta(funkcionie u vedini programa)
tastere CTRL+C Kopiranje izabrane stavke
tastere CTRL+X Isjecanje izabrane stavke
tastere CTRL+V Lepljenje izabrane stavke
tastere CTRL+Z Opoziv radnje
tastere CTRL+A Biranje svih stavki u dokumentu ili prozoru
taster F1 Prikazivanje Pomodi za program ili Windows
Taster
saWindowslogotipom
+F1
Prikazivanje opcije Windows Pomod i porka
taster ESC Otkazivanje trenutnog zadatka
taster aplikacije Otvaranje menija sa komandama koje se odnose na
selekciju u programu. To je ekvivalentno kliku
esnim tasterom mia na selekciju.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
12/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
12
tastere STRELICA
NALEVO, STRELICA
NADESNO, STRELICA
NAGORE ili STRELICA
NADOLE
Pomijeranje kursora ili selekcije za jedan razmak ili
red u smeru strelice ili pomijeranje u okviru Web
stranice u smeru strelice
taster HOME Pomijeranje kursora na poetak rea ilipomijeranje na vrh Web stranice
taster END Pomijeranje kursora na kraj reda ili pomijeranje na
dno Web stranice
tastere CTRL+HOME Pomijeranje u gornji dio dokumenta
tastere CTRL+END Pomijeranje u donji deo dokumenta
taster PAGE UP Pomijeranje kursora nagore ili pomijeranje za
jednu stranicu nagore
taster PAGE DOWN Pomijeranje kursora nadole ili pomijeranje za
jednu stranicu nadole
taster DELETE Brisanje znaka posle kursora ili izabranog teksta;
brisanje izabrane stavke u operativnom
sistemu Windows i njeno premijetanje u korpu zaotpatke
taster INSERT Ukljuivanje ili iskljuivanje reima umetanja. Kaaje reim umetanja ukljuen, tekst koji kucamo seumede na mijestu kursora. Kaa je reim umetanja
iskljuen, tekst koji kucamo zamenjuje postojedeznakove.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
13/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
13
Korienje numerike tastature
Brojevi o 0 o 9, aritmetiki operatori+ (sabiranje), - (oduzimanje), *(mnoenje) i/(deljenje) iecimalni zarez rasporeeni su na numerikoj tastaturi na isti nain kao i na kalkulatoru ili naregistar kasi. Ovi znakovi su, naravno, duplirani i na drugom mestu na tastaturi, ali nam
raspore tastera omogudava brzo unoenje numerikih poataka ili matematikih operacijajednom rukom.
Slika 9. numerika tastatura
Da bismo koristili numeriku tastaturu za unoenje brojeva, pritisnemo taster NUM LOCK.Vedina tastatura ima svetlosni inikator koji pokazuje a li je taster NUM LOCK ukljuen iliiskljuen. Kaaje taster NUM LOCK iskljuen, numerika tastatura funkcionie kao rugi skuptastera za navigaciju (ove funkcije su otampane na tasterima pore brojeva ili simbola).
Numeriku tastaturu moemo da koristimo za jenostavno raunanje pomodu programaKalkulator.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
14/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
14
Slika 10. tastatura
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
15/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
15
Mi
Mije mali ureaj koji se koristi za postavljanje pokazivaa i biranje stavki na ekranu raunara.
Iako ima mieva raznih oblika, tipian mi izgledom pomalo podseda na pravog mia. Mali je,duguljast, a sa sistemskom jedinicom je povezan pomodu duge ice koja podseda na rep. Nekinoviji mievi su beini.
Slika 11. mi
Mi obino ima dva tastera: primarni taster (obino lijevi taster) i sekundarni taster. Mnogimievi takoe imaju tokid izmeu dva tastera koji omogudava lako kretanje kroz ekrane sainformacijama.
Slika 12. Izgle pokazivaa mia
Kaa rukom pomjerimo mi, pokaziva na ekranu se pomijera u istom smijeru. (Izgledpokazivaa moe a se promeni u zavisnosti o toga ge na ekranu se nalazi.) Kaa elimo aizaberemo stavku, postavimo pokaziva na nju, a zatimkliknemo na (pritisnuti i otpustiti)
primarni taster. Postavljanje pokazivaa i klik mia su osnovni nain za interakciju sa raunarom.
Danas se mievi proizvoe za PS/2 i USB prikljuak, ok je postojala i stara verzija sa serijskimprikljukom. U buudnosti PS/2 se planira potpuno zamjeniti sa USB stanarom.
http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=PS/2&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/USBhttp://bs.wikipedia.org/wiki/USBhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=PS/2&action=edit&redlink=1 -
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
16/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
16
Takoer, mievi sa kuglom su zastarjeli, tako a se anas najvie koriste optiki mievi, ok sebeini i laserski mievi jo uvijek probijaju na trite obinih korisnika zbog jo uvijek relativneskupode.
Do anas postoji nekoliko vrsta mieva:
Mi sa kuglom,
Optiki mi,
Beini mi,
RF mi,
Bluetooth mi i
Laserski mi
Slika 13. Mi sa kuglom Slika 14. Optiki mi
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
17/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
17
Slika 15. Beini mi slika 16. Laserski mi
WEB kamera
WEB kamera je kamera koja prenosi slike u stvarnom vremenu. To je vrsta video kamere koja se
irektno spaja na raunar u svrhe prenoenja vieo signala internetom. Vedinom se koristi za
prenoenje vieo konferencija, te za uspostavljanje vizuelnog kontakta kod razgovora preko
interneta. Postoje razne vrste veb kamera, te s toga korisnik raunara svojevoljno izabira web
kameru koja mu odgovara.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
18/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
18
Slika 17. WEB kamera
tampa
tampa je ureaj kojima se poaci sa raunara ispisuju na papir.
Najede vrste tampaa su:
Laserski tampai tampaju na papir pomodu lasera. Njefikasniji je u ispisivanju tekstova,
jer postie mnogo vede brzine o iglinih tampaa.
Slika 18. tampa
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
19/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
19
Mlazni tampai su najefikasniji u tampanju slika u boji.
Slika 19. Mlazni tampai
Matrini tampai koji tampaju jenom bojom, proizvode veliku buku te se zbog toga
rijetko koriste
Slika 20. Matrini tampai
Modem
Modem je elektronski ureaj koji omogudava konverziju signala, koje alje raunar. On
obezbeuje sve neophone upravljake funkcije koje reguliu tok poataka pri prenosu izmeu
raunara.
Slika 21. Modem
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
20/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
20
Zvunici i mikrofon
Raunarski ili multimeijalni zvunici su vanjski zvunici opremljeni sa mukim prikljukom koji
se ukljuuje u zvunu karticu. Raunarski zvunici su obino pojenostavljeni stereo sistemi bez
raia i ostalih integrisanih stvari. Postoji mnogo razliitih zvunika, o najobinijih stereo
zvunika pa sve o 7,1 surroun sistema sa naprenim opcijama.
Slika 22. Zvunici i mikrofon
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
21/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
21
Zakljuak
Vano je napomenuti da se razvoj raunara i raunarske tehnologije ne moe smatrati
zavrenim procesom, jer razvoj i dalje traje, odnosno razvoj raunara napreduje sve
veim koracima, a raunari postaju sve savreniji, sve pristupaniji irokim drutvenim
slojevima. Iako postoji mogunost da e se raunari nastaviti razvijati u skladu sa
postojeim emama i principima rada, isto tako ne treba iskljuiti mogunost nekog
velikog revolucionarnog otkria.
-
7/30/2019 Seminarski rad iz informatike i racunarskih tehnologija
22/22
TEMA: OSNOVNI DIJELOVI RAUNARA
22
Literatura
http://www.hrstud.unizg.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf
Osnove informatike za esti i sedmi razred osnovne kole / Momilo Domazet , Drako
Grbd /
Mali PC prirunik za Winows XP / Larry Magi /
http://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuterski_zvu%C4%8Dnici
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BC
http://www.hrstud.unizg.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdfhttp://www.hrstud.unizg.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdfhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuterski_zvu%C4%8Dnicihttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuterski_zvu%C4%8Dnicihttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BChttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BChttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D0%B4%D0%B5%D0%BChttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kompjuterski_zvu%C4%8Dnicihttp://www.hrstud.unizg.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf