Download - REVIJA SANDŽAK 166

pRETplaTa: EU 40€ + pTT; sandžak i zemlje regiona 12€ + pTT; Novi pazar - besplatna dostava na kućnu adresu.

RUkopIsI I FoTogRaFIJE sE

NE VRaćaJU

NacIoNalNa REVIJa za polITIkU I kUlTURU “saNdžak”

IzdaVač: bošNJačka kUlTURNa zaJEdNIca – bkzgRadska 1, 36 300 NoVI pazaR

glaVNI I odgoVoRNI UREdNIkHazbIJa kalač ([email protected])

sEkRETaRsalaHUdIN FETIć ([email protected])

TEHNIčkI UREdNIksENad REdžEpoVIć ([email protected])

lEkToRsamIR škRIJElJ ([email protected])

REdakcIJaJaHJa FEHRaToVIć ([email protected])

admIR mURaToVIć ([email protected])sUad bEćIRoVIć ([email protected])

HaJRUdIN balIć ([email protected])zaIm REdžEpoVIć ([email protected])

adNaN čaUšEVIć ([email protected])EdIN TURkoVIć ([email protected])

alEN dURakoVIć ([email protected]) zEHNIJa bUlIć ([email protected])

FERId bUlIć ([email protected])

saRadNIcIHako dUlJEVIć, šEFkET kRcIć, HaRUN HodžIć, maRIo HEINal, bIsERa

sUlJIć-boškaIlo, sUlEJmaN alIčkoVIć, FERko šaNTIć, mIHaIl spEVak, adNaN HasaNoVIć, mUHamEd ćEmaN, aTIFa šalJIć, alIsa kURToVIć,

saNEla HalkoVIć, REJHaN R. kURToVIć, JakUb dURgUT, EdIN gRIšEVIć, UsamE zUkoRlIć, džENITa NIcEVIć, bElkIsa cRNoVRšaNIN

dIzaJNIFET alIčkoVIć

šTampagRaFIčaR, UžIcE

adREsagRadska 1, 36 300 NoVI pazaRTEl: 020/ 322-181, FaX: 322-181

E-maIl: [email protected]

dIsTRIbUTERI:saNdžak: admir dudić (+381648891908)

bIH: liga za sandžak (www.ligazasandzak.org)

10 - IFImEs: RaT U sIRIJI ćE sE NasTaVITI

14 - TadIćEVa I lJaJIćEVa IgRa „HoćU/NEćU“

18 - zloUpoTREba lIka I dJEla aćIF-EFENdIJE

26 - FEsTIVal Islama 2012.

34 - INTERVJU: glaVNI mUFTIJa mUamER EF. zUkoRlIć

46 - sRbIJa kUpUJE bošNJakE

50 - REpoRTaža: U zIJaRET bošNJačkIm gRadoVIma

54 - omER mUJadžIć UTEmElJITElJ bošNJačkE modERNE

Programska dosljednost u politici je veoma rijetka poja-va, pa se politika, naročito u narodu, skoro po definiciji smatra nedosljednom društvenom djelatnošću. „Samo magarac ne mijenja mišljenje“ - reče jedan balkanski poli-tičar, pravdajući politiku zaokreta pred svojim biračima. Ipak, i političkim analfabetama je jasno da se ovakvim „jahanjem magarca“ zapravo samo traži izgovor za izne-vjerena obećanja na kojima je prethodno dobijena podrš-ka birača. Zaokreti i odustajanja od programskih načela redovno se brane nepredviđenim okolnostima ili se pak vještim simuliranjem stvara privid istrajnog zalaganja za načela koja su suštinski odavno već napuštena. Političke nedosljednosti koje se očituju kroz odustajanja od utvr-đenih programa najčešće su rezultat naraslih apetita za ličnom slavom i bogaćenjem koji se mogu ostvariti samo iz pozicije vlasti. Vlast skoro uvijek promijeni one koji su se uputili da je mijenjaju - razmišljao je o ovom fenome-nu Meša Selimović. U svemu ovome, reklo bi se, ništa novo - politika ima za cilj vlast, a vlast kao i svaka vlast...

Ova priča o političkim nedosljednostima, promjenama i zaokretima od programskih načela, bez ovdašnjeg bal-kanskog iskustva, skoro bi se mogla zatvoriti kao klasič-na osobenost svake stranačke politike. Ovdje se ipak radi o jednom specifičnom procesu sa jednom novom karak-terologijom kojom se politička teorija i praksa izvan ovog prostora ne mogu pohvaliti. Za nas u tom smislu inte-resantno je osvrnuti se na partije koje svoj program za-snivaju na zaštiti prava manje brojnih naroda, konkretno Bošnjaka, i to prvenstveno na prostoru Sandžaka. Sve ovo, naravno u osnovnim obrisima, jer bi za detaljniju analizu trebalo neuporedivo više prostora.

Balkanski bellum omnium in omnes - rat svih protiv sviju, izvjesnim kolektivizmom reducira njegovu suštinu indi-vidualizma, pa stoga redovno sadrži „mi“ i „oni“, „naši“ i oni drugi, koji čim nisu „naši“ nemaju ni pravo na „našu državu“ i kao takvi se po definiciji smatraju njenim ne-prijateljem. U takvim „ratnim“ okolnostima bošnjačka politika, kao politika opstajanja, odbrane ili pak iznala-ženja modela suživota sa „našim“, nikako da se konačno snađe i zauzme jedan stabilniji politički kurs. Ono što da-nas imamo u takozvanoj autentičnoj bošnjačkoj političkoj ponudi, bar kada su u pitanju Srbija i Crna Gora, jeste da se bošnjačke partije i njihovi političari više smatraju dr-žavnim inventarom nego stvarnim političkim subjektom ili partnerom vladajućih partija. Mi u tom smislu upra-vo imamo situaciju da se pojedini naši političari, skoro po pravilu, kako god da prođu na izborima, vraćaju u vlast. Ovakvo opstajanje u vlasti obavezno podrazumije-va prihvatanje pravila koja neminovno upućuju na temu sa početka ove priče. To znači da nema vlasti dobijene bez pobjede i to u uslovima slobodnih izbora, a da se to skupo ne plati gubitkom nekog stepena slobode. Učešće u vlasti bez podrške većine ostvarene na izborima bez ucjena, pritisaka, zastrašivanja te kupovine glasova sko-ro sigurno upućuje na postojanje politike nedosljednosti i gubljenja političkog identiteta. Kompleksnost političkih odnosa na ovom području upućuje nas i na zaključak da

ovakvo održavanje u vlasti podrazumijeva postojanje mehanizama aktivnog upravljanja ljudskim porocima, čime se na taj način preko kontroliranih predstavnika sprovodi političko porobljavanje cijelog naroda.

Pojava političke alternative već prokazanim političkim projektima neminovno dovodi do reakcije koja se mjeri visokim intenzitetom mržnje i neprijateljstva. U tome se očituje i prvi dokaz krize samopoštovanja i vjerovanja u ispravnost sopstvenog puta. S druge strane, pojava no-vih političkih subjekata u ovakvim okolnostima skoro redovno dovodi do državne intervencije pomoći posto-jećim, a realizira se preko legalnih - javnih i nelegalnih - tajnih državnih struktura. Država, odnosno političke strukture vlasti, u takvim okolnostima počinju pokazi-vati brigu o svom, državnom „inventaru“. Podrškom lojalnim političkim partijama šalje se višestruka poruka, u ovom slučaju Bošnjacima, a najvažnija je da vladaju-će strukture ne žele političkog partnera već podanika i da će ga snagom države i obezbijediti. Na drugoj stra-ni, lojalne partije, participijenti vlasti, prihvataju takvu poruku kao neminovnost i realni politički ambijent i u takvim okolnostima pokazuju spremnost realizirati sop-stveni politički program. Postavlja se pitanje da li je zai-sta realno da se u takvim okolnostima može ostvariti bilo šta što predstavlja dugoročno postavljeni politički cilj ili se samo simulira ostvarivanje političkog programa kako bi se zadržalo biračko tijelo i time opravdalo zadobijeno povjerenje vladajućih struktura, a to znači održala pozi-cija u vlasti. Kako u politici nema vječitih prijatelja, a po-stoje samo vječiti interesi, lojalne političke partije nastoje svim sredstvima uništiti političkog konkurenta, jer ako u jednom trenutku ne budu u stanju odgovoriti na sve veće zahtjeve vlasti, taj se interes jednostavno može preseliti u krilo političkog konkurenta. Na taj način se jedna na-cionalna partija, prvobitno osnovana da čuva i bori se za interese sopstvenog naroda, pretvara u stranku mrzitelja značajnog dijela tog istog naroda jer se isti počeo okretati njenom političkom konkurentu. I tako nastaje mehani-zam kojim se jedan narod dovodi u političko ropstvo iz kojeg se bez odlučnijeg odbacivanja politike podaništva ne može izvući. Posljedice su fatalne, a očituju se u stal-nom narastanju i produbljivanju podjela i kidanja rod-binskih veza, pojačanom ekonomskom siromašenju i izraženom iseljavanju stanovništva.

Novi politički projekti koji nastaju među Bošnjacima na ovim prostorima čini se da shvataju neminovnost potre-be odlučnijeg zaokreta u politici opstanka sopstvenog naroda, dok se u krugovima postojećih partija koje već participiraju u vlasti pojava novih partija doživljava kao „prst u oko“.

Ostaje da se vidi da li nove stranke starim guraju „prst u oko“ ili stare drže glavu na pogrešnom mjestu.

Hazbija Kalač

RIJEč UREdNIka

3

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

PRST U OKO ILI GLAVA NA POGREŠNOM MJESTU

oko“ ili stare drže glavu na pogrešnom mjestu.

Hazbija Kalač

ZEKAT I FITR JEDINO U BEJTUL-MALReisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić ramazanskom hutbom od 15. ramazana 1433, tj. 3. avgusta 2012. godine, izdao je fetvu o zekatu:

„Na temelju mojih ovlasti iz Menšūre i mojih službenih obaveza iz zakletve da ću dužnost reisu-l-uleme obavljati savjesno i odgovorno pred Bogom i pred ljudima, objavljujem i obavezujem sve muftije, muderrise, imame, ha-tibe, muallime i muallime, koji imaju našu idžāzu (ovlaštenje) da tumače islam i predstavljaju interese Islamske zajednice u domovini i dijaspori, da u svakoj prilici, a posebno imami iz mihraba i hatibi petkom sa minbera, ja-sno i nedvosmisleno prenesu našu fetvu da su blokovi Islamske zajednice jedino ispravni dokaz za uplatu zekata i sadekatu-l-fitra, te da je zajednički fond Bejtu-l-mala Islamske zajednice jedino ispravno mjesto za izdvajanje zekata i davanje sadekatu-l-fitra. Svjesno kršenje rečene fetve o zekatu i sadekatu-l-fitru od bilo koga, koju ovim putem objavljujemo, ravno je svjesnom kršenju trećeg stuba islama, to jest hilāfeta, imāmeta i menšūre, a to znači nepoštivanje značenja i značaja aqīdeta i Šerī’ata.“

ZABRANA PRIKAZIVANJA LIKA POSLANIKAAnalizirajući pitanje i šeriatsko-pravni tretman prikazivanja likova Poslanika Muhameda a.s. i drugih Božjih po-slanika u filmovima i filmovima za djecu, nakon najave Regionalne televizije u Novom Pazaru da će emitirati serijal o Jusufu a.s., Savjet za fetve Mešihata Islamske zajednice u Srbiji 23.07.2012. izdao je:

F E T V UNajstrožije se zabranjuje, haram je pokazivanje i prikazivanje lika bilo kojeg od Božjih poslanika a.s., bilo da je riječ o crtežu, filmu ili crtanom filmu, kao što se zabranjuje prikazivanje likova članova porodice Poslanika Muhameda a.s., četvorice pravednih halifa i desetorice ashaba kojima je obećan Džennet.

obrazloženjeOd aktueliziranja pomenutog pitanja 1926. god., kada je turski reditelj Vedat Arifi htio snimiti film o životu Posla-nika Muhameda a.s. sa glumcem koji bi tumačio njegov lik, pa sve do danas, jedinstven je stav relevantne islam-ske uleme najvećih i najpriznatijih islamskih univerziteta, na čelu sa Al-Azharom, te priznatih svjetskih akademija za islamska istraživanja i vijeća za fetve širom islamskog svijeta, o strogoj zabrani koja se ne odnosi samo na prikazivanje lika Poslanika Muhammeda a.s., već i na sve Božje poslanike, kao i sve prethodno pomenute u fetvi.

- 1926. god. je Al-Azhar izdao fetvu o zabrani.

- 1950. god. Islamska akademija i egipatsko Vijeće za fetve potvrdilo je prethodnu fetvu, koja je od 1961. do 2010. god. potvrđena od strane pomenutog, kao i drugih sličnih vijeća koja djeluju u islamskom svijetu, od Egipta, Sa-udijske Arabije, Kuvajta itd., kada god je ovo pitanje aktuelizirano.

Slijedom pomenutog zahtijevamo od svih televizijskih i izdavačkih kuća u gradu, regiji i državi da u programima koje emituju poštuju pomenutu fetvu i ne uznemiravaju vjernike sadržajima koji se kose sa njom, u kojima se prikazuju likovi bilo kojeg od Božjih poslanika, koje je Uzvišeni Allah zaštitio od ljudskih manjkavosti i grijeha i podstakao vjernike da izučavaju njihovu biografiju kako bi im postali uzor u životima.

Fetva-i-emin, Rešad-ef. plojović

NISAB ZA RAMAZAN 1433.

Ured za zekat Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obavještava musli-mane u Bosni i Hercegovini i dijaspori da je na osnovu šerijatskih propisa i utvrđene prakse hanefijske pravne škole, te provjere-nih parametara cijena plemenitih metala na svjetskoj berzi i na tržištu u Bosni i Herce-govini, dana 19. ša’bana 1433. h.g., odnosno 9. jula 2012. godine, a na osnovu principa utvrđenih na šestoj redovnoj sjednici Rijase-ta Islamske zajednice u BiH, održanoj u Sa-rajevu dana 16. redžeba 1433. h.g., odnosno 6. juna 2012. godine, utvrđen nisab za Rama-zan 1433. h. godine.

Nisab za Ramazan 1433. h. godine iznosi 7.371 km ili 3.769 €.

FE

TV

AZ

EK

AT

U SUSRET RAMAZANU Povodom mjeseca Ramazana 17.07.2012. je u novopazarskoj džamiji Didak Ishak održana kur’anska većer. Učešće u večeri Kur’ana uzeli su hafizi te škole kao i najmlađi polaznici.

Do sada Škola Kur’ana ima pet odjeljenja u Sandžaku i po jedno u Beču i Minhenu. Ta škola u narednom periodu planira otvara-nje još odjeljenja širom Sandžaka.

ISLAMSKA ZAJEDNICA

5

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

REISU-L-ULEMA MUSTAFA-ef. CERIć

Draga braćo i sestre

Sa današnjim zalaskom sunca nastupa prvi dan Ramazana. Dakle, sutra, u petak 20. jula, 2012. miladske godine je, ako Bog da, prvi sehur ovogodišnjeg posta u 1433. hidžretskoj go-dini. Ovo je 1431. ramazan od kako je Allah dž.š. objavio: „Vi koji vjerujete neka znate da vam se propisuje post kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili pobožni.“ (Bakare, 179)

Braćo i sestre, Ramazan je najbolji kućni ljekar koji nam do-lazi kući da nam liječi dušu postom, da nam probudi dušu sehurom, da nam obraduje dušu iftarom, da nam osvježi dušu teravijom, da nam omekša dušu zekatom, da nam otvori dušu razgovorom, da nam očisti dušu od mržnje i pakosti, da nam izliječi dušu od pohlepe i oholosti, da nam opere dušu od gri-jeha i pokvarenosti.

Zato je sretan onaj koji se u Ramazanu odazove Allahovom pozivu da u postu nađe mir sa sobom i sa svijetom, da nađe ljubav prema Bogu i prema čovjeku komšiji.

Braćo i sestre, dok budete postili nemojte zaboraviti slabe i nemoćne oko sebe, jer glavni smisao ibadeta posta je da kod nas probudi suosjećanje prema onima koji su gladni, koji trebaju našu ljubav i pažnju.

Allahu Svemogući, neka ramazanski ibadeti osnaže u nama volju za istinom, pravdom i međusobnim povjerenjem. Ospo-sobi nas, Bože, da volimo brata i da mu oprostimo ako je prema nama grijeh počinio. I obdari nas, Bože, snagom da od brata oprost tražimo ako smo mi prema njemu pogriješili. Allahu Sveznajući, pouči nas da vidimo dobro koje je ispred nas, a ne zlo koje je iza nas. Nauči nas da govorimo lijepe riječi jedni drugima. Uputi nas, Bože, da nađemo otvoreni put do srca našega brata. Pokaži nam, Bože, znak Tvoje milosti koja će nas voditi do milosti našega brata. Allahu Plemeniti, daj da iz tvr-dih srca naših poteče bratska ljubav kao što daješ da iz tvrdog kamena voda teče. Osvijetli nam, Bože, um mudrošću koja će nas voditi do hrabrog i istinskog povjerenja. Jer, mi znamo da Si Ti zadovoljan da živimo u slozi i ljubavi. Ti nisi zadovoljan da živimo u mržnji i zavađi.

Allahu Milostivi, obaspi nas bereketom Tvoje milosti, Tvoje upute i Tvojeg oprosta kojeg Si obećao onima koji se raduju u ibadetima mjeseca Ramazana.

Sa uvjerenjem da će nam mjesec Ramazan donijeti Allahovu milost i oprost, od srca svim muslimanima i muslimankama u domovini i dijaspori želim sretne i berićetne mubarek dane Ramazana.

Ramazan šerif mubarek olsun!

GLAVNI MUFTIJA MUAMER-ef. ZUKORLIć Vrelina julskog sunca, glad i žeđ postača svjedoci su preda-nosti čovjeka Uzvišenom Stvoritelju, što predstavlja Pravi put koji vodi vjernika do potpune sreće na ovom i budućem svijetu.

Postač Ramazana potvrđuje svoju duhovno-moralnu vri-jednost, čime opravdava ulogu Allahovog namjesnika na Zemlji.

Kvalitet i snaga čovjeka mjeri se prema njegovoj sposob-nosti da se ustegne od udovoljavanja strastima, porivima, požudama i drugim biološkim potrebama.

Ramazanski post najbolji je način discipliniranja sopstve-nog nefsa, čime se osigurava ispravnost i uspravnost čo-vjeka i dominacija pozitivnog, uzvišenog nad negativnim, prizemnim u čovjeku.

Ustezanjem od jela, pića i drugih užitaka od zore do zala-ska sunca postač oživljava osjećaj plemenitosti, humanosti, solidarnosti i odgovornosti.

Ramazanski postači su najveći pobjednici.

U tom svjetlu, svim pripadnicima islama RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN,

da ga u zdravlju, bereketu, ibadetu i rahatluku provedemo.

RAMAZANSKE PORUKE

KADROVSKA REKONSTRUKCIJA

Na vanrednoj sjednici održanoj 24.07.2012. god. u Novom Pazaru, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji jednoglasno je donio odluku o imenovanju:

• mr. Enver-ef. omerovića na mjesto rukovodioca Mearifske službe,

• Nedžad-ef. Hasanovića na mjesto direktora Škole Kur’ana Časnog,

• hafiz Irfan-ef. malića na mjesto vršioca dužnosti glavnog imama Medžlisa IZ-e Novi Pazar i

• sead-ef. sokolovića na mjesto vršioca dužnosti glavnog imama u Medžlisa IZ-eTutin.

6

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

NOVO IZ “EL-KELIMEH”: SUNEN EBU DAVUDA

Dana 9. ramazana ili 28. jula 2012. god. iz štampe je izašla Ebu Davudova zbirka hadisa u sedam tomo-va. „S ponosom ističem da je Izdavačka kuća Mešiha-ta Islamske zajednice u Srbiji „El-Kelimeh“ bogatija za još jedno veliko djelo islamske tradicije – ‘Sunen’ Ebu Davuda.Jedina smo izdavačka kuća u bosanskom govornom području koja je imala dovoljno kapaciteta prevesti i štampati ovo kapitalno djelo” – izjavio je direktor „El-Kelimeh“ Malik-ef. Nurović.Jedna od šest velikih hadiskih zbirki, bez koje je nemoguće zamisliti islamsko šerijatsko pravo, je-ste „Sunen“ Ebu Davuda. Poglavlja u „Sunenu“ su raspoređena po fikhskim temama. Prijevod hadisa je naveden uporedo sa arapskim tekstom, objašnje-njem hadisa, ocjenom njegove vjerodostojnosti, kao i islamskim propisom koji iz njega proističe.

Na aHIRET pREsElIo

MUSTAFA DŽIGAL(1932-2012)

Dana 08.08.2012. godine, u svojoj 80. godini života na Ahiret preselio Mustafa Džigal (1932) iz Trijebina (općina Sjenica). Dženaza je obavljena, 9. avgusta u rodnom selu Trijebine.

Mustafa Džigal je zajedno sa Suljom Muratovićem i Beganom Muratovićem 1994. godine pretrpio tortu-ru u Policijskoj stanici i Istražnom zatvoru u Novom Pazaru, gdje su svirepo tučeni i zlostavljani od stra-ne tadašnjih pripadnika MUP-a.

Po presudi Okružnog suda trojica tadašnjih pripad-nika MUP-a (Milić Karličić, Radosav Stefanović i Mile Nedić) proglašeni su krivima, a nakon njihove žalbe Vrhovnom sudu oslobođeni krivice.

Svjedočenje Mustafe Džigala o torturi možete naći na portalu SandžakPress.net.

OD AVGUSTA MUFTIJA GRAĐANIN SREBRENICEGlavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorlić potvrdio je za agenciju Anadolija (AA) da će do 21. augusta ove godine, do kada je zadnji rok za re-gistraciju za općinske izbore u Bosni i Hercegovini, pri-javiti svoj boravak u Srebrenici i da će sigurno glasati u tom gradu.

Muftija Zukorlić je za AA potvrdio da formalno još nije prijavio boravak u Srebrenici, ali da će to uskoro učiniti. Potrebno je da prethodno dobije nekoliko dokumenata kako bi boravak bio prijavljen.

Muftija Zukorlić izjavio je da je registracija za glasanje u Srebrenici za njega human čin.

“Pitanje boravišta u tom gradu je nešto što bi trebalo značiti moj doprinos rješavanju pitanja Srebrenice. Jer, Bošnjaci su izloženi mogućnosti da ne budu imali vlast u tom gradu. Kao Bošnjak smatram se obaveznim da pomognem spašavanju Srebrenice. To bi svakako bio podstrek drugima da za taj dio BiH učine sve što mogu” - kazao je muftija Zukorlić za AA.

Cilj bh. udruženja koja vode kampanju za Srebrenicu je da se do 21. augusta 2012. osiguraju 5.000 ličnih karata Bošnjaka Srebrenice. Stoga su pozvali sve Srebreničane u BiH, ali i u dijaspori, da iskoriste ovaj kratki period i izvade lične dokumente u Srebrenici.

PLOJOVIć: SRBIJA NE VRAćA VAKUF

Prema podacima Direktora-ta za restituciju u toku je rje-šavanje 3.049 predmeta, koje je od 2006. do 2008. godine podnijelo osam crkava.

Do sada je vraćeno 40 po-sto oduzete zemlje, od čega najveći dio Srpskoj pravo-slavnoj crkvi, 44 posto od traženog, dok su kod drugih vjerskih zajednica ti procenti dosta niži: Katoličkoj crkvi 11 posto, Jevrejskoj zajednici svega 0,5 posto, dok Islam-skoj nije vraćeno ništa od oduzete imovine, podaci su State Departmenta.

„Činjenica je da je Islamska zajednica, nakon što je Vlada Republike Srbije donijela Za-kon o restituciji oduzete imovine crkvama i vjerskim za-jednicama, poduzela potrebne korake i prikupila postojeće podatke za određene parcele u Sandžaku i Srbiji koje su pripadale Islamskoj zajednici i dotične predala nadležnom ministarstvu. Međutim, činjenica je da se nakon dugog pe-rioda čekanja, Ministarstvo vjera, odnosno Vlada Republi-ke Srbije, nije udostojila da ni po jednom zahtjevu Islamske zajednice pozitivno odgovori.“

Način i postupak vraćanja imovine koja je na teritoriji Re-publike Srbije oduzeta od crkava i vjerskih zajednica, kao i od njihovih zadužbina i društava, primjenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji i drugih pro-pisa koji su doneseni i primjenjivani u periodu od 1945. godine, kao i svim drugim aktima kojima je vršeno oduzi-manje te imovine, bez tržišne naknade, zasniva se na na-čelima: jednakog pravnog tretmana svih crkava i vjerskih zajednica, njihove autonomije volje u pogledu pokretanja postupka, zaštite pravne sigurnosti sadašnjih savjesnih vlasnika i trećih lica, kao i na načelima hitnog postupanja.

Direktor Medrese „Gazi Isa-beg“, Rešad-ef. Plojović, kazao je da je Islamska zajednica prikupila sve postojeće podat-ke za povraćaj određenih parcela u Novom Pazaru i Srbiji koje su pripadale Islamskoj zajednici i predali Ministar-stvu, ali se oni po tom pitanju još nisu oglasili.

ISLAMSKA ZAJEDNICA

7

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

“CERIć JE BOŠNJAČKI NACIONALNI RESURS”

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorlić izjavio je da se neće kandidirati za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH.

“Ne vidim sebe kao kandidata. Naravno, sve dok traje kandidatura ne treba isključiti ni tu mogućnost, iako su jako male šanse da bih se odlučio na takav korak zbog razloga koje sam ranije spominjao ili nisam spominjao” - rekao je Zukorlić gostujući na lokalnoj TV Sandžak.

On je potvrdio da će se odmah poslije Ramazana u Islam-skoj zajednici u Srbiji održati redovni izbori.

Muftija Zukorlić je naglasio da, pored vjerskog, sa brojem glasova kao kandidata za predsjednika Srbije, u narednih pet godina ima i najveći izborni legitimitet od svih Boš-njaka.

Zukorlić je za odlazećeg reisa Islamske zajednice u BiH Mustafu Cerića rekao da je “bošnjački nacionalni resurs”.

“Mi Bošnjaci vrednujemo ljude kada nam odu, nemamo dovoljno kapaciteta da ih vrednujemo kada su nam do-stupni. Mislim da će Islamska zajednica, odlaskom reisa Cerića, osjetiti veliku prazninu, ali isto tako mislim da sada Islamskoj zajednici treba jedna praznina, jer on je dvije decenije obilježio vođenje Islamskom zajednicom u najburnijem, najtežem vremenu” - ocijenio je Zukorlić i dodao da se, kako je rekao, reis Cerić odupro organizira-nom linčovanju antibošnjačkih medija podržanih od “ba-jagi intelektualaca” iz redova Islamske zajednice i onih koji primaju platu u Rijasetu.

“Sve je on to tako dostojanstveno izdržao i ja mu se di-vim što ovako dostojanstveno odlazi. Ovim se završava samo prvo poluvrijeme njegove misije unutar bošnjačkog naroda. Sljedeća godina će biti obilježena nastupom rei-sa Cerića na sceni nacionalnog buđenja institucionalnog djelovanja Bošnjaka, jer je on sada resurs koji ima naci-onalni značaj i koji više vrijedi nego rudnici, nego neka historijska blaga, jer on predstavlja hodajuću instituciju” - ustvrdio je Zukorlić i dodao da “niti jedan narod neće imati boljeg diplomatu nego što će Bošnjaci imati u re-isu Ceriću jer je „rijedak čovjek koji ima otvorena vrata u Washingtonu, Teheranu, Jeddi, Briselu, Ankari”.

On je povodom izbora za reisa Islamske zajednice u BiH rekao da su na dobrom putu da se Islamska zajednica za-štiti od političkih i stranačkih utjecaja i da očekuje da se najutjecajniji faktori dogovore o kandidatu.

“Mi ćemo biti dio tog dogovora, nećemo nastupati samo-stalno” - poručio je Zukorlić.

SANDŽAK KANDIDIRAO KAVAZOVIćA

Na vanrednoj sjednici održanoj 24.07.2012. god. u No-vom Pazaru, Mešihat Islamske zajednice u Srbiji jed-noglasno je donio odluku o kandidiranju muftije tu-zlanskog mr. Huseina-ef. Kavazovića za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na izborima koji će se održati u novembru mjesecu.

Ova odluka donesena je na temelju uvjerenja članova Mešihata da je muftija Kavazović u dosadašnjem radu dokazao svoje moralne, duhovne i patriotske kvalitete.

SABOR ćE ODABRATI TROJICU KANDIDATA

Na posljednjoj sjednici Sabora Komisija za sprovođenje izbora za reisu-l-ulemu obavezala je najstarije članove Sabora sa područja kojeg predstavljaju da obave konsul-tacije sa predsjednicima Mešihata, muftijama, ostalim članovima, rukovodiocima ustanova i službi, glavnim imamima i predsjednicima medžlisa sa svog područja i najkasnije do 31.07.2012. godine dostave prijedloge kan-didata za reisu-l-ulemu.

Zatim je održana sjednica Komisije za sprovođenje izbo-ra za reisu-l-ulemu.

Kandidati za reisu-l-ulemu su:

1. Tuzlanski muftija mr. Husein-ef. Kavazović;

2. Dr. hfz. Halil-ef. Mehtić;

3. Travnički muftija mr. Nusret-ef. Abdibegović;

4. Zenički muftija mr. Ejub-ef. Dautović;

5. Sarajevski muftija mr. Husein-ef. Smajić.

Procedura izbora reisu-l-uleme predviđa da, nakon kandidiranja, Sabor se izjasni o trojici kandidata koji će se birati neposredno.

„Na sljedećoj sjednici Sabora IZ-e u BiH kandidati će predstaviti svoj program rada, nakon čega će sabornici glasanjem, a na osnovu ponuđenog programa, odlučiti ko su trojica kandidata za reisu-l-ulemu koji će se birati neposredno“ – kazao je dr. Mevlud Dudić, potpredsjed-nik Sabora IZ-e u BiH i član Komisije za sprovođenje izbora za reisu-l-ulemu.

IZBORI ZA REISU-L-ULEMU

8

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etHRoNIka

SLUČAJ HADŽET NA DRŽAVNOM NIVOU

Povodom protestnog pisma od strane koordinatora Bošnjačke demokratske zajednice za Zapadnu Evropu Mirsada Kuburo-vića predsjedniku Republike Srbije Tomislavu Nikoliću, na adresu BDZ za Zapadnu Evropu stiglo je sljedeće saopćenje iz kabineta Generalnog sekretara Predsjednika Republike gos-podina Jordana Živkovića koje prenosimo u cjelini:

Поштовани господине Кубуровићу,

Поводом представке коју сте упутили председнику Републике, господину Томиславу Николићу, обавештавамо Вас о следећем:

Надлежности председника Републике утврђене су Уставом Републике Србије.

Председник Републике ће бити упознат са садржајем Ваше представке. Уколико желите да се Ваш допис проследи надлежним институцијама на поступање, молимо Вас да нам проследите допис који садржи више информација везаних за наведени случај, као и фотокопирану пратећу документацију, и пошаљете на адресу:

ГЕНЕРАЛНИ СЕКРЕТАРИЈАТ ПРЕДСЕДНИКА РЕПУБЛИКЕ

KUBUROVIć NE ODUSTAJE

BDZ za Zapadnu Evropu obavještava širu javnost da će u saradnji sa centralom u Novom Pazaru dostaviti potrebnu dokumentaciju nadležnim organima kako bi se dokazala i utvrdila istina i skinula odgovornost sa imena predsjednika IO BDZ Seada Šaćirovića. U daljem procesu BDZ za Zapadnu Evropu će kod nadležnih dr-žavnih organa pokrenuti krivičnu prijavu radi utvrđi-vanja krivične odgovornosti tadašnjeg ministra u Vladi Republike Srbije Rasima Ljajića po čijem je nalogu po-slata Žandarmerija u Novi Pazar, a koja je imala zadatak da toga dana unese nemir i strah među bošnjačkim na-rodom u Novom Pazaru, Sandžaku i dijaspori.

mirsad kuburović

IZVJESNA GRADNJA AUTO PUTA BAR-

BOLJARE?„Vlada će nakon dobijanja tehno-ekonomske studije razmotriti pitanje izgradnje autoputa Bar-Boljari, iako još nije donijela odluku o načinu njegovog finansira-nja“ – kazao je premijer Igor Lukšić u Skupštini, odgova-rajući na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata.

„Očekujem da izvještaji o tehničkim opcijama i ekonomskoj analizi budu završeni do kraja mjeseca, tako da se okončanje kompletnog po-sla može očekivati do sredine ili kraja avgusta“ – rekao je Lukšić.

„Izrada tehno-ekonomske studije o opcijama realizacije autoputa, uz izradu elaborata o socijalnom i uticaju na životnu sredinu po evropskim standardima uz podršku Evropske investicione banke, povjerena je londonskoj kompaniji Skot Vilson. Grant za te namjene u iznosu od 500 hiljada eura osigurali smo iz programa Evropske unije, Investicioni okvir za zapadni Balkan. Vlada će, nakon dobijenih rezultata studije, odgovorno razmotriti opcije realizacije tog projekta. Bez obzira na to za koji model realizacije projekta da se odlučimo, inputi studije poslužit će kao sastavni dio dokumentacije na osnovu koje će biti evaluiran kako projekat, tako i njegov socio-ekonomski značaj“ – istakao je Lukšić.

ŠAHMANOVIć NOVI PREDSJEDNIK OPćINE PLAV

Diplomirani pravnik Or-han Šahmanović, sekretar u Ministarstvu za manjinska prava i član Glavnog odbora Bošnjačke stranke, zamijenit će aktuelnog gradonačelni-ka Plava Skendera Šarkino-vića iz Demokratske partije socijalista.

Nakon što je raskinuta koa-licija koja je vladala Plavom i nakon što je SDP poslao plavski DPS u opoziciju, Boš-njaci i socijaldemokrate odlučili su da formiraju vlast sa Partijom za Gusinje i Demokratskim savezom u Crnoj Gori.

Novu vlast činit će 18 odbornika. Podsjećamo da je koa-licija u Plavu raskinuta krajem maja, nakon što DPS i ko-alicija SNP-Nova-NS nisu glasali za SDP-ov dnevni red. To je bio i razlog što je Ramo Kolašinac podnio ostavku na funkciju predsjednika Skupštine Općine Plav, čime je i stvorena kriza vlasti u ovoj najsiromašnijoj općini na sjeveru Crne Gore.

9

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

HRoNIka

„U Srbiji se nedovoljno poštuju vjerske slobode, jer ih ograničavaju Ustav i zakoni, a ni Vlada ih u praksi ne poštuje“ - zaključeno je u izvještaju Stejt Departmenta.U izvještaju o poštovanju vjerskih sloboda u svijetu u 2011. godini, Ministarstvo spoljnih poslova SAD je uka-zalo da u Srbiji ne postoje ograničenja po pitanju reli-gijskih uvjerenja, ali da su ona prisutna u prakticiranju religije.Kako je ukazano, u Srbiji su zabilježeni i slučajevi “druš-tvenog maltretiranja i diskriminacije” zbog vjerskih ubjeđenja.Predstavnici Američke ambasade u Srbiji nastavljaju da zagovaraju promjene zakona o vjerskim slobodama radi suzbijanja slučajeva diskriminacije, navodi se u izvješta-ju.Uz podsjećanje da je u Srbiji priznato sedam “tradicio-nalnih” crkava i da nema državne religije, konstatira se da Srpska pravoslavna crkva ima povlašten položaj.“Vlada (Srbije) nastavlja da subvencionira plate sve-ćenika Srpske pravoslavne crkve u stranim zemljama.

Druge beneficije, poput zdravstvenog i penzionog osi-guranja, Vlada svećenicima drugih crkava daje samo na osnovu njihovog sporazuma sa državom i one nisu uni-verzalne” - ukazao je Stejt Department.Navedeno je da se, iako vjerske zajednice nisu obavezne da se registruju kod države, one koje to ne učine susre-ću sa velikim problemima prilikom otvaranja računa u bankama, kupovine ili prodaje imovine ili objavljivanja knjiga.Kao zamjerka je navedeno i to da poreski zakoni u Srbiji omogućuju povraćaj poreza na dodatu vrijednost samo registriranim vjerskim zajednicama. Kosovska vlada u praksi generalno poštuje vjerske slo-bode, a zaštitu pružaju i Ustav i zakoni Kosova, zaklju-čeno je u nedavno objavljenom izvještaju američkog Stejt Dipartmenta.Američki Stejt Department predstavio je izvještaj o vjer-skim slobodama za 2011. godinu, u kojem je ukazano na primjere jačanja antisemitizma i ksenofobije, kao i negativni uticaj političkih promjena i sukoba na prava manjinskih grupa.

sTEJT dIpaRTmENT

SRBIJA NE POŠTUJE VJERSKE SLOBODE

«ŠTA SI DOPRINIO ZA 22 GODINE»

Već nakon nekoliko dana od formiranja nove Vlade koju čine stari ministri počela su da pljušte velikodušna obećanja u pogledu otvaranja novih radnih mjesta, do-vođenja stranih investitora, uspostavljanja balansa na-cionalnog sastava uposlenih u državnim institucijama.

Posebno je izdašan u obećanjima Sulejman Ugljanin koji je na svečanom iftaru u povodu obilježavanja 22 godine postojanja Stranke demokratske akcije, pored navede-nog, obećao i „50% republičkih rukovodećih funkcija u sandžačkim gradovima“. Sve obećano, kako je rekao, bit će ispunjeno u prvoj polovini njegovog mandata.

„Kako lijepo zvuče pusta obećanja, populistički govori i stare političke fraze. Bošnjačka demokratska zajednica i Bošnjaci pitaju šta je radio Ugljanin 22 godine? Da li se sjeća koliko je puta do sada davao slična obećanja, pa se sve završilo na dodjeli plastenika i motokultivatora te poneke junice, i to samo članovima i simpatizerima pomenute partije.

Bošnjaci se pitaju šta je sa silnim fabrikama koje je pome-nuti ministar obećavao u prošlim mandatima? Šta je sa novim radnim mjestima? Gdje su silni strani investitori koje je nekoliko puta obećavao dovesti? Dokle se stiglo sa izgradnjom Ljeskova sitija, rekavši da će u njemu na-seliti, ni manje ni više, nego 20.000 stanovnika?” – istako je Šaćirović na konferenciji za medije i nastavio nabrajati Ugljaninova mnogobrojna neispunjena obećanja.

Bošnjačka demokratska zajednica podsjeća građane na ova neispunjena obećanja sa željom da podsjeti koliko su puta prevareni od strane vječitih ministara iz Sandža-ka te da izvrši pritisak na režim i režimske poslušnike sa ciljem da sa obećanja i riječi nakon 22 godine nerada pređu na djelo.

«DA ISPUNE PREDIZBORNA OBEćANJA»

“Od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i premijera Ivice Dačića očekujemo suštinske promjene, a od boš-njačkih ministara da ispune svoja predizborna obeća-nja“ - istakli su na konferenciji za novinare predsjednik BNV Samir Tandir i predsjednik Odbora za zaštitu ljud-skih prava i sloboda dr. Admir Muratović.

Predstavnici BNV su istakli da od nove vlasti očekuju da riješe pet glavnih problema i to: deblokiranje rada Vi-jeća, status Islamske zajednice, akreditaciju IUNP, kao i povraćaj vjeroučitelja i vakufske imovine.

Predstavnici BNV će predsjedniku Srbije, premijeru Da-čiću, ambasadama i drugim međunarodnim institucija-ma poslati otvoreno pismo u kojem će ih informirati o problemima u Sandžaku, najavili su iz tog Vijeća.

PRITISAK NA BDZSaopćenjem za javnost BDZ je najoštrije osudila učestale pri-tiske od strane režima, posebno policije, sudstva i tužilaš-tva, na njene funkcionere, odbornike, članstvo i simpatizere. „Pritisci na funkcionere BDZ-a, kako na nivou stranke tako i na nivou gradskih odbora, učestali su nakon održavanja izbora 6. maja na kojima je BDZ ostvarila izuzetan rezultat ušavši u republički parlament i postavši vodeća politička opoziciona snaga u Sandžaku“ – navodi se u saopćenju i dodaje da „čaršijske priče koje su stizale u pravcu osvete i linča ljudi okupljenih oko BDZ-a postaju istina“.BDZ poziva režim, policiju, tužilaštvo i sud da rade po zako-nu i pravdi te poštuju svačije pravo podjednako bez obzira na političku pripadnost i poručuje da, uprkos političko-po-licijskim pritiscima na njene funkcionere, članstvo i simpa-tizere, ostaje čvrsto odlučana da ustraje na putu borbe za pravdu, slobodu, dostojanstvo i miran život svih građana.

10

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događa-nja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES analizira aktualna događanja u Siriji sedamnaest mjeseci od početka narodnog ustanka. Iz analize „SIRIJA: RAT U SIRIJI ĆE SE NASTA-VITI“ objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove.Poslije sedamnaest mjeseci od narodnog ustanka u Siri-ji rat između režimske Sirijske vojske (SAF) i Slobodne sirijske vojske (FSA) se nastavlja. Rat u Siriji poslije pro-palih nastojanja mirovnog posrednika i izaslanika UN-a i Arapske lige Kofija Anana ulazi u fazu dodatnog za-oštravanja.Rat se intenzivirao poslije ubistva četiri visoka vojna čla-na sirijske vlade u centru Damaska u eksploziji bombe u sjedištu Ureda za nacionalnu sigurnost. U tom napadu su bili ubijeni Dawoud Rajiha - ministar odbrane Siri-je, Assef Shawkat - zamjenik ministra odbrane, Hassan Turkmani - zamjenik vrhovnog komandanta oružanih snaga i general Hisham Bakhtiar - savjetnik predsjedni-ka za nacionalnu sigurnost. Istog dana, dakle 20. jula/srpnja 2012., FSA je zauzela gradske četvrti Meidan i Qabon u samom centru Damaska. Predsjednik Siri-je Bashar Al-Assad napustio je Damask i preselio se u svoje rodno mjesto Latakia, da bi bio sa pripadnicima Alawita, kojima i sam pripada, i u blizini mjesta Tartus (90 km), u kojem se nalazi ruska vojna pomorska baza. Analitičari su najavili žestoke borbe za zauzimanje Da-maska, čak pad grada u roku 72 sata. Međutim, sirijska opozicija nije iskoristila zadati bolni udarac sirijskom režimu. Sirijski režim je brzo uspio apsorbirati udarac i konsolidirati se formiranjem novog Savjeta za nacional-nu sigurnost. Sirijska vojska je u roku 72 sata ponovno zauzela gradske četvrti Meidan i Qabon i uspostavila nadzor nad glavnim gradom.„Mitska bitka“ za Damask, kao što su neki najavljivali i uspoređivali sa bitkom za Staljingrad, ostala je samo prošlost, slično kao što je sirijska vojska preuzela nadzor u gradovima Adlib, Homs, Daraa, Al-Rastan, Hama itd.

TRažENJE NoVE sTRaTEgIJEObje strane su počele sa traženjem nove strategije. Sirij-ska slobodna vojska (FSA) je svoje snage iz Damaska i okoline usmjerila ka gradu Alep, koji je od Damska uda-ljen 310 km i nalazi se samo 50 km od turske granice u očekivanju odlučujuće bitke za slamanje režima. Alep u novonastalim okolnostima nazivaju drugi Ben-gazi. Tim poređenjem žele osloboditi grad kao polazište za konačni napad na Damask. Slično kao što se dogodilo u ratu u Libiji kada su pobunjenici oslobađanjem Ben-gazija utvrdili put ka konačnom političkom i vojnom napadu na Tripoli uz pomoć zapadnih snaga, koje su razglasile zone zabrane letenja nad Libijom.Analitičari smatraju da se libijski model ne može po-noviti zbog nekih važnih faktora, između ostalog zbog suprotstavljanja Rusije uspostavljanju zone zabrane le-tenja.Sirijski režim je poslije slamanja otpora u Damasku za-počeo sa svojim planom B, koji sadrži pripreme u voj-nom i političkom smislu za dugoročnu borbu. Čak i gubitkom Damska i Alepa mogao bi nastaviti borbu iz alawitske enklave u Latakiji. U skladu sa planom B su se sirijska vojska i državna administracija krajem jula/srpnja bez ijednog ispalje-nog metka povukli iz sjeveroistočnog dijela Sirije, koji

je naseljen Kurdima. Režim je predao nadzor nad 16.000 kvadratnih kilometara odnosno 8,6% teritorije drža-ve Kurdskoj stranci demokratske unije (PYD). Tako su Kurdi u gradovima Afrin, Amuda, Malikiya i Ain Al-Arab uspostavili svoju upravu.Režim je tako razdijelio Sirijsko nacionalno vijeće (SNC) na Kurde i Arape, unatoč tome što je predsjednik SNC Abdul Basit Sida po narodnosti Kurd. Na drugoj strani je alarmirao Tursku, koja je neposredno ugrožena od PYD, pošto se radi o sestrinskoj stranci terorističke organizacije PKK, koja se od 1984. bori protiv turske dr-žave.Režim je sa planom B poslao poruku svijetu da će njego-vim odlaskom Sirija biti razdijeljena na pet država i tako će destabilizirati susjedne države.

podJEla sIRIJEPriča o podjeli Sirije na pet država nije ništa novo i pro-izlazi još iz vremena francuskog mandata nad današ-njom Sirijom i Libanom (Levant). Poslije prvog svjet-skog rata Francuzi su podijelili današnju Siriju na pet paradržava i to dvije sunitske paradržave u Damasku i Alepu, Jabal Al-Druz na jugu, alawitsku državu u Lata-kiji (1920-1936) i Iskenderun, koji je 1939. godine pripao Turskoj (sada turska provincija Hatay).Model podijeljene Sirije je vrlo opasan jer može faktički ugroziti teritorijalnu stabilnost Turske zato što na nje-nim južnim granicama živi 15 miliona turskih Alawita. Pored toga su još uvijek prisutne prijetnje PYD sa sjeve-ra Sirije te destabilizacija južne Turske i sjevernog Iraka.Plan B će nacionalno i vjerski podijeliti Sirijce na Kurde i Arape, kršćane i muslimane, šiite i sunite, te tako gurnu-ti državu i regiju u sektaško nasilje. Slično se dogodilo u Iraku 2006. i 2007. godine kada je u građanskom ratu između šiitske većine i sunitske manjine ubijeno više od 100.000 Iračana.Sirijski režim želi tim planom zadržati nadzor nad Lata-kijom i Tartusom, da bi nastavio borbu šiitsko-alawitske manjine protiv sunitske većine u državi. U slučaju po-bjede SNC i dolaska opozicije na vlast te moguće fede-ralizacije Sirije prema uzoru Iraka, Alawiti bi osigurali svoju federalnu jedinicu. Rusija bi podržala takvu zami-sao da bi zadržala svoju stratešku pomorsku vojnu bazu u Tartusu, koji se nalazi upravo u toj federalnoj jedinici u kojoj je alawitsko stanovništvo prijateljski naklonjeno Rusiji.

bITka za alEpDrugi najveći sirijski grad Alep na sjeveru države ima strateški značaj ne samo za režim nego i za opoziciju. Za režim bi ponavljanje pobjede iz Damaska od prije ne-koliko nedjelja imalo veliki pozitivni učinak na njihovu vojsku.Zauzimanje Alepa za opoziciju je od ključnog značaja i bitku za Alep zbog toga označavaju kao posljednju i konačnu bitku. Nadzor pobunjenika nad Alepom bi ponovio libijski model Bengazija. Pobunjenici bi tako u blizini turske granice oformili sigurnosno područje uz pomoć Zapada, osnovala bi se prijelazna sirijska vlada u domovini i tako bi SNC mogao tražiti međunarodno priznanje. U svakom slučaju, pad Alepa ne znači kraj rata i pobjedu opozicije.

lJUblJaNa, ٨. aVgUsT/koloVoz ٢٠١٢.

HRoNIka

IFIMES: RAT U SIRIJI ćE SE NASTAVITI

11

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Nad Rohingya muslimanima, koji su manjina u Mijan-maru, vrši se etničko čišćenje, genocid i provode zločini protiv čovječnosti.Rohingya muslimani iz oblasti Arakan na zapadu Mija-nmara, ranije poznatog kao Burma, izbjegli su sa svojih ognjišta u kamp u Bangladešu, gdje se bore za goli op-stanak preživljavajući u vrlo teškim uslovima.

Na ovakvo stanje tamošnjih muslimana reagirala je Or-ganizacija islamske konferencije, Evropska federacija islamskih organizacija, Generalni sekretarijat UN-a, Mi-nistarstvo vanjskih poslova Irana, Ministarstvo vanjskih poslova Turske. Lično se oglasio i premijer Republike Turske Redžep Tajip Erdoan.Oni su pozvali međunarodnu zajednicu da spriječi nasi-lje nad muslimanima, ali isto tako pozvali su sve zemlje da se zauzmu za zaustavljanje genocida. Oni su zatražili od evropskih muslimana da pokažu svoju solidarnost s mijanmarskom braćom i intenziviraju napore u aktiv-nostima za pomoć.Lideri i organizacije podvlače da je vrijeme da EU i me-đunarodna zajednica zauzmu jasan stav o nasilju u Mi-janmaru, jer pokolji intenzivno traju već dva mjeseca. Također, provode se i proizvoljna hapšenja, silovanja mijanmarskih muslimanki, a u mjesecu Ramazanu nije im dozvoljeno prakticiranje vjere.

HRoNIka

MIJANMAR - NOVA SREBRENICA

dEmaNTIJ:Povodom članka objavljenog u listu „Sandžak“ i portalu udruženja Liga za Sandžak dana 14.07.2012. pod naslovom „UHVAĆENI NA DJELU“, jer smo javno prisustvovali proslavi dana državnosti Crne Gore, ne znajući iz kojih razloga smo prozvani kao ljudi koji se solidarišu sa genocidom, krsnom sla-vom i drugim insinuacijama koje nemaju uporište za navedeno u časopisu sa nama niti sa Udruže-njem građana porijeklom iz Sandžaka u FBiH, iz tih i takvih tendencioznih navoda, samo autoru poznatih, čija je namjera unošenje nemira među sandžačkim korpusom, objavljujemo tekst kako bi se razobličila prljava namjera, samo njima poznata, po takozvanoj lažnoj brižljivosti za Bošnjake.Temeljnom analizom teksta primjetno je da on (tekst) ni sa suštinskog, činjeničnog, historijskog i sadržinskog aspekta nije vrijedan pažnje i ne ostav-lja nikakav trag i utisak kod čitaoca. Međutim, i tako koncipiran tekst čovjeka ne ostavlja ravnodušnim. Sa moralnog aspekta i nekvalitetnog izneska kraj-nje je uvrjedljiv za navedene ličnosti u tekstu (prof. Muamer Kalić, Erol Ramusović, prof. dr. Ismet Kurtagić, prof. dr. Redžo Dizdarević, Nermin Ra-mičević, Smajo Fetahović i Rizvan Halilović) i za građane porijeklom iz Sandžaka koji žive u Bosni i Hercegovini. Tekst je, bez sumnje, krajnje tendenciozan sa prikri-venom namjerom unošenja razdora među Bošnja-cima iz Sandžaka i Bošnjaka iz okruženja, s ciljem produbljivanja jaza među njima, a indirektno da minimizira Udruženje građana porijeklom iz San-džaka kako bi zatalasali duhove i stvorili ambijent za konfrontaciju i dali prostor i uticaj novoosnova-noj instituciji „Liga za Sandžak“.Treba imati u vidu da nakon dvadeset dvije godi-ne od osnivanja Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka, koji važi kao jedan od važnijih događa-ja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, preko kojeg se baštini kulturna, socijalna tradicija i sva pitanja koja su mnogobrojna, a koja se tretiraju u Udruženju i u funkciji su građana porijeklom iz Sandžaka, kao i na planu mnogih društvenih segmenata, ugrađeni su u planskim i programskim konceptima, a koji su u skladu sa Statutom Udruženja. Iz ovoga može da se zaključi da se radi o fundira-nom tekstu sa projektiranim namjerama i smicali-cama koje još jedanput podvlačimo da su apsurdne i diletantske. Autor/autori ovoga teksta (koji nije potpisan i au-toriziran) vraćaju se duboko u historijsku prošlost i decidno iznose događaje koji su se desili u Crnoj Gori prije jednog stoljeća, citiramo o „strašnoj tira-

niji, masovnom pokolju, protjerivanju Bošnjaka iz svojih domova i prinudnom iseljenju u treće zemlje u mjestima sa većinskim bošnjačkim življem“. Indi-kativno je da autor/autori nijednom riječju nisu se dotakli višedecenijske torture, tiranije, klanja, ubija-nja, silovanja i masovnog protjerivanja bošnjačkog življa iz šireg dijela Srbije i Sandžaka od aktuelne srpske vlasti. Čovjek kada hoće da se lati pisanja članaka i slično, mora principijelno, zavisno od tematike koja će biti predmet obrade, da se drži propisa kako to nalažu pravila za pisanje članaka, knjiga... Nemoralno je da u ovom slučaju autor/autori idu sa skrivenim na-mjerama i stereotipom koji nema dodirnih tačaka i sadržaja sa naslovom i tematikom. To nedvosmi-sleno govori o karakteru autora koji ne posjeduje sposobnost logičnog razmišljanja i sposobnost za misaonu kulturu, a ističu određena dešavanja koja su puna kontradikcije. Konvencionalni pojmovi njihove kulture izgleda da su za njih nepoznanica. Želimo da istaknemo da su na svečanoj proslavi Dana državnosti Crne Gore 13. jula bile mnoge po-litičke, diplomatske, kulturne, intelektualne lično-sti i građani što odražava kulturni svečani čin kao univerzalnu tradiciju. Stoga se pitamo kakve veze ima naslov „Uhvaćeni na djelu“ za navedene koji su prisustvovali svečanoj proslavi?Prof. dr. Ismet KurtagićErol Ramusović, dipl. ecc.Husein Borišić, dipl. politolog Muamer Kalić, profesor

Treba istaći da aktuelna vlast u Srbiji ne priznaje da je u Srebrenici i šire počinjen genocid što, bez sum-nje, ostavlja dubok trag i strah i kod sandžačkog življa. U predizbornoj kampanji za izbor sadašnjeg predsjednika participirali su i participiraju i prvaci iz bošnjačkog korpusa u Sandžaku i Lige za San-džak.Poštovani građani porijeklom iz R. Srbije koji se pri-krivate iza udruženja Liga za Sandžak kako bi naš-kodili bošnjačkom korpusu u BiH i podijelili Boš-njake, kao što je to urađeno u Novom Pazaru i široj teritorijalnoj regiji Sandžaka koji pripada R.Srbiji.Poznato je da je Liga za Sandžak postavljana kao paralelna institucija naspram Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u FBiH, a ovakvi tekstovi, kojim se služe ljudi koji svojim neprofesionalnim pristupom žele naškoditi okruženju, djelić su or-ganizacije koja zasigurno ne želi dobro građanima BiH, permanentno izazivajući nesigurnost i zablu-du kod građana u BiH.Na ovaj način se zloupotrebljava gostoprimstvo dr-žave Bosne i Hercegovine.Vaš tekst nije utemeljen niti jednom relevantnom

činjenicom, a svojim insinuacijama navodite do pogrešnih zaključaka kod osoba koje ne poznaju situaciju u regionu.Bošnjaci iz Crne Gore podržali su Crnu Goru na re-ferendumu 2006. godine i bili su ključni faktor izgla-savanja njene državnosti. Ovaj tekst ne samo da je omalovažavanje Bošnjaka, već predstavlja atak na državnost Crne Gore, kao i na sve Bošnjake, Mu-slimane i Crnogorce islamske vjeroispovijesti koji imaju prebivalište u Crnoj Gori i dijaspori. Instruiran od strane svojih nalogodavaca, jasno je da autor teksta ne zna šta je cilj ovakvog piskaranja. Crna Gora grabi krupnim koracima ka Evropskoj uniji, što nesebično podržavaju Bošnjaci u Crnoj Gori, jer je to jedino ispravna orijentacija ove mlade države na jugoistoku Balkana.Braćo Bošnjaci Lige za Sandžak, gdje ste bili kada se pravila državotvornost Crne Gore i uređivala drža-va po evropskim standardima? Crna Gora prednja-či u regionu kao građanska država, jer je dala sva prava svojim sugrađanima, pa i pravo da Bošnjaci govore svojim maternjim jezikom. Vjerovatno vam i to smeta, pa želite da getoizirate narod u Crnoj Gori i pokušate oduzeti prava koje je tom narodu donijela demokratija. Podržavam vašu borbu za prava Bošnjaka, ali u R. Srbiji. Gubeći kompas, neo-snovano tražite ta prava preko Bosne i Hercegovine i na cjelokupnu situaciju dolijevate ulje na vatru. BiH je država tri konstitutivna naroda i ostalih, sa još nezaliječenim ratnim ranama, a udruženje kao što je Liga za Sandžak, nažalost, predstavlja reme-tilački faktor ovako uspostavljenih odnosa u BiH. Liga za Sandžak nema jasno profilirane ciljeve, a isti su potpuno jasno definirani programom Udruže-nja građana porijeklom iz Sandžaka u FBiH, a koji se odnose na građane porijeklom iz Sandžaka koji žive i rade u BiH.Svako paralelno udruženje koje pokušava da „pro-nađe“ već trasirani put i da instalira ciljeve sa nepo-znatim posljedicama, zasigurno je nepoželjno. U konačnici, ovo je i povod za rušenje legalnog i legi-timnog Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u FBiH čije članstvo čini najveći broj građana porije-klom iz Sandžaka, a koji žive i rade u BiH.Tekst pod naslovom „UHVAĆENI NA DJELU“ predstavlja uvredu za Njegovu ekselenciju amba-sadora Crne Gore u BiH i građane porijeklom iz Sandžaka - Crne Gore, koji žive i rade u BiH i koji su pozvani, kao i svi građani Crne Gore u BiH, da se pridruže proslavi Dana državnosti evropski pri-znate države čiji je glavni stub državotvornosti bio bošnjački korpus u Crnoj Gori i dijaspori.Za autora mogu reći samo da je građevinar koji je pokazao elementarno nepoznavanje politike, lin-gvistike, primitivizam...

12

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

CHR „Hajrat“ je u saradnji sa turskom „Mili Goruš – Hasene“ organizacijom iz Njemačke uspješno oba-vio podjelu ramazanskih paketa u svim gradovima sjevernog Sandžaka. U toku dva dana mjeseca Ra-mazana uposlenici „Haj-rata“ su sa svojim musa-firima obišli Novi Pazar, Tutin, Sjenicu, Prijepolje, Novu Varoš i Priboj, kada je podijeljeno 240 pake-ta namirnica porodicama koje to sebi nisu u moguć-nosti priuštiti.

Osim podjele paketa po gradovima, CHR „Hajrat“ je sa turskim donatorima obišao i neka sandžačka sela i podijelio pakete bo-lesnima, nepokretnima i

socijalno ugroženim oso-bama. Da posjetimo da je „Hajrat“ u saradnji sa istom humanitarnom or-ganizacijom prije Ramaza-na podijelio 300 paketa po

sandžačkim gradovima.

CHR „Hajrat“ se zahvalju-je bratskoj humanitarnoj organizaciji „Mili Goruš – Hasene“ sa kojom od po-

četka ima lijepu i uspješnu saradnju i koja neiscrpno podržava i pomaže Boš-njake Sandžaka.

Edib šaljić

cHR „HaJRaT“ I „mIlI goRUš - HasENE“

PODJELA RAMAZANSKIH PAKETA

HRoNIka

JUTRO U BANCI I DRUGE PRIČE

Nova knjiga kolumni Petra Lu-kovića pod naslovom “Jutro u banci i druge priče” u izdanju izdavačke kuće “Levo krilo” nedavno je izašla iz štampe.

U knjizi su sakupljene odabrane kolumne koje je Petar Luković pisao za e-novine od osnivanja našeg portala, pa do današnjeg dana. Tekstovi su tematski i hronološki podijeljeni u osam urnebesnih poglavlja: Jutro u banci; Špijun u uhu: Tajni tran-skripti; Troprsti predsjednik, šestoprsta država; Šaljem pismo, ljubavnici nismo; Prisluškivanje Srbije: dahći me nježno; Posijecite Srbiju, truhla je; Tužbe od službe: Šta čekate, što me ne uhapsite i Erotske poslanice Snežani Malović.

“Jutro u banci i druge priče” je hronika naše propasti, dnevnik političkog ludila na 300 strana, seciranje moćni-ka i klovnova koji nam godinama rade o glavi (i to za naše pare), ali i kratka historija borbe e-novina protiv uzurpiranog pravosudnog sistema Srbije. Sve pod sloga-nom: Humorom protiv zla!

* Knjigu Petra Lukovića možete kupiti lično kod autora, u redakciji e-novina (Knez Mihailova 42, III sprat, stan 6), od 12 do 17 h. Čitaoci kojima redakcija e-novina nije usput, knjigu mogu naručiti na mail [email protected]

Cijena knjige u prodaji je 1200 dinara. Čitaoci koji knjigu kupe od autora, u redakciji, imat će popust od 20 odsto.

NoVo Iz «El-kElImEH» aUToRa dR. HaJRUdINa balIća

BOŠNJAČKI OBIČAJIIz štampe je izašla najnovi-ja knjiga u izdanju „El-Ke-limeh“ i Islamskog kultur-nog centra „Altun alem“.To je knjiga „Bošnjački običaji u svjetlu Sunne-ta“, dr. Hajrudina Balića, profesora na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru.Knjiga je studija koja se bavi različitim temama iz oblasti islamskih nauka, historije Bošnjaka, njihove

kulture, običaja i tradicije. Knjiga obrađuje specifičan identitet nastao iz spoja islama i bošnjačke kulture. Po prvi put na našim prostorima neko obrađuje boš-njačke običaje i analizira ih sa stanovišta islama.Šta je to u našim svakodnevnim postupcima islam-sko a šta ne, šta je tuđe a mi ga smatramo svojim?Autor u ovom djelu argumentirano odgovara na sva ova pitanja obrađujući skoro sve segmente našeg ži-vota: od rođenja djeteta, ženidbe, bolesti, smrti, kul-ture stanovanja, različitih blagdana, kao i mnogih društvenih pojava i navika. Obzirom da je djelo nastalo iz doktorske disertacije, u njegovoj konačnoj izvedbi učestvovali su poznati doktori islamskih nauka: Prof. dr. Omer Nakičević, Prof. dr. Mevlud Dudić, Prof. dr. Šefik Kurdić Knjiga je značajna za muslimane ovih prostora tim prije što preferira srednji put islama i hanefijski mezheb, ali navodi i stavove drugih pravnih škola.

13

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

POZIV NA PRISTOJNO OBLAČENJE U MJESECU RAMAZANU

Muslimanski omladinski klub (MOK) uputio je javni poziv muslimanima, a naročito omladini, da iskoriste blagoslovljene ramazanske dane kako bi očistili sebe i svoje duše od nemorala:

„Svjedoci smo da ulicama naših gradova danonoćno cvjetaju nemoral, golotinja i nepristojno odijevanje.

Posebno treba spomenuti odijevanje žena i muškaraca na javnim mjestima kojim remete mir i spokojstvo po-stača i onih koji se u ovom mjesecu žele posvetiti ibadetu. Velika količina nepristojnog, neukusnog i nepri-mjerenog odnosa spram najsvetijih islamskih vrijednosti, temelja bošnjačko-muslimanske kulture i tradicije i općecivilizacijskih normi ponašanja vodi neupitnoj propasti društva u kom živimo.

Veliki broj naših sestara i kćerki provodi dragocjene ramazanske večeri po diskotekama gdje se toči alkohol, prodaju narkotici, podstiču razvratne i bludne radnje. Zato pozivamo, prije svega, omladinu da se spasi grijeha koji je mogu odvesti u Džehennem. A kome se Allah dž.š. u ovom mjesecu ne smiluje taj je najveći gubitnik. Također, pozivamo roditelje - majke i očeve, da s najvećom odgovornošću pristupe ovom problemu i povedu računa o tome gdje im, kako i u čijem društvu djeca provode dane i noći. Oni će biti i ovoga i onoga svijeta pi-tani da li su, koliko i kako izvodili svoju djecu na Pravi put.

Muslimanski omladinski klub upućuje apel muslimankama i muslimanima da se oblače u duhu i skladu mje-seca Ramazana, da ostave alkohol i mjesta na kojima se on toči, da se čuvaju laži i ogovaranja te da se posvete postu, namazu, zikru i svemu drugom što vodi Allahovom dž.š. zadovoljstvu.“

mUslImaNskI omladINskI klUb

PETNJICA OPćINANa 71 biračkom mjestu u subotu 04.08.2012. se u Beranama glasa-lo na referendumu o inicijativi da se Petnjici vrati status općine. Odluku o održavanju referenduma donijela je SO Berane, a na po-dručju cijele općine od ukupno upisanih 29.543 birača, prema po-dacima obrađenim sa svih biračkih mjesta, glasalo je 7.456 birača ili 25 odsto. Od toga je za povratak statusa općine Petnjici glasalo 6.999 ili 94%, dok je protiv bilo 418 ili 5%. Na području Bihora je od ukupno upisanih 6.266 birača glasalo 4.674 ili 74%. Na preko 99% listića je bilo zaokruženo „za“, dok je na 9 listića bilo „pro-tiv“, a 23 listića su bila nevažeća. Nakon održanog referenduma nastavlja se dalja procedura u kojoj će učestvovati SO Berane, Vla-da Crne Gore i na kraju Skupština Crne Gore.

MUFTIJA ČESTITAO BIHORCIMAGlavni muftija je, obraćajući se na Manifestaciji “Festival islama 2012″ u Tutinu, češtitao Sandžaklijama još jednu općinu, dijeleći radosnu vijest sa prisutnima da je Allah dž.š. u ovom Ramazanu Bošnjacima u Sandžaku dao još jednu počast – općinu Petnjica.

„Danas je održan referendum na prostoru Petnjice u južnom dije-lu Sandžaka. Na osnovu rezultata tog referenduma Petnjica treba da dobije status općine. Upravo su mi javili da je Petnjica od danas općina, još jedna općina Sandžaka, i ja sa ovog mjesta čestitam svim građanima Petnjice i okolnih sela, kao i svim Sandžaklijama na ovoj pobjedi koja se desila u oči Lejletu-l-Bedra. Takvim izbo-rom oni su pokazali da njihova svijest jača i da je moguće oporavi-ti svoju svijest, a prije nekoliko godina je održan referendum koji nije uspio. Evo, danas je uspio i to je velika stvar. Ovaj narod uz svoju vjeru, uz svoju bogatu tradiciju ima pravo na svoju uspješnu budućnost. Ukoliko se predamo Stvoritelju bit ćemo slobodni od stvorenja, ukoliko naša škola bude škola Ramazana bit ćemo do-stojanstveni, ponosni i slobodni ljudi“ – rekao je na kraju Glavni muftija.

KUD “SANDŽAK” U JALOVI

Kulturno-umjetničko društvo „Sandžak“ je pod pokroviteljstvom Bošnjačke kulturne za-jednice boravilo u Turskoj, gdje je uzelo uče-šće na sedmodnevnoj manifestaciji „Balkan-ski susret bratskih gradova Jalove“.

Na čelu KUD-a „Sandžak“ je Mahmut Gicić Ćaće, koji je izjavio da je učešće na kulturnim manifestacijama u Jalovi jako značajno za učvršćivanje odnosa između Turske i Sandža-ka.

TIKA ZAVŠAVA DŽAMIJU U BIOČI

U prostorijama Mešihata IZ-e u Crnoj Gori, 06.07.2012. godine, potpisan je ugovor izme-đu Islamske zajednice u Crnoj Gori i turske agencije TIKA o finansiranju radova na kom-pleksu džamije u Bioči kod Bijelog Polja.

Do finaliziranja svih radova na kompleksu potrebno je 30.000 eura, koje je TIKA preuzela obezbijediti i sopstvenih fondova. Ugovor su potpisali reis IZ-e u CG Rifat Fejzić i direktor kancelarije TIKA-e za Crnu Goru dr. Birol Če-tin.

Godine 1943. ova džamija je porušena od stra-ne zloglasnih odreda četničkog vojvode Pavla Đurišića, a posljednji imam u njoj bio je Ibra-him-ef. Biočak.

14

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

lJaJIć: NEćU/HoćU da bUdEm mINIsTaR

Po uzoru na svog šefa i Rasim Lja-jić je bio kontradiktoran, poručivši u prvom mahu da neće ući u Vladu Ivice Dačića jer sa time nije saglasan njegov šef Boris Tadić.

“Bez stava DS kao našeg koalicio-nog partnera nećemo ulaziti ni u kakve detaljne i konkretne razgo-vore. Za mene je to od presudne važnosti zato što hoću do kraja da ostanem korektan” - kazao je Ljajić 19.07.2012.

Međutim, nakon „ponude koju nije mogao odbiti“, Ljajić je okrenuo leđa Tadiću i prihvatio ponudu koju mu je lično v.d. predsjednika SNS Aleksandar Vučić ponudio: da u novoj Vladi bude potpredsjed-nik i ministar. Ljajić takvu ponu-

du ne bi dobio ni da je SDP ušla u Vladu sa Demokratskom strankom (DS), sa kojom je ušao u predizbor-nu koaliciju.

Izgovor je našao u tome da su mu i u DS-u zalijepili etiketu da je iz-dajnik: „Kada sam čuo kakva je diskusija vođena na tom sastanku, shvatio sam da bi bio politički ma-zohizam da istrajemo na toj vrsti principijelnosti“ – kazao je Ljajić već 20.07.2012.

Svoj postupak Ljajić je najbolje sam opisao u izjavi za „Politiku“ od 06.07.2012. kada je kazao: „To bi bilo krajnje neprincipijelno i nemoralno obzirom na to da smo mi bili na listi Demokratske stranke” i dodao da bi „prihvatanjem ove ponude u ovom trenutku SDPS dobio dio vlasti, ali bi ‘izgubio obraz’“.

I UglJaNIN U VladIVeć početkom mjeseca jula Ugljanin je počeo davati pozitivne izjave o strankama koje su dobile mandat za sastav Vlade.

Dana 13.07.2012. Ugljanin je u zva-ničnoj izjavi kazao da je „Tadićeva

HRoNIka

FoRmIRaNJE VladE

TADIćEVA I LJAJIćEVA IGRA „HOćU/NEćU“

Ljajić - političar bez pauze u vlasti od 5. oktobra 2000.

Ministar za nacionalne i etničke zajednice u Vladi SRJ 2000. godine

Ministar za ljudska i manjinska prava 2003.

Od 2005. predsjednik Koordinacionog tijela za općine Preševo, Bujano-vac i Medveđa

Od jula 2004. predsjednik Nacionalnog savjeta za saradnju sa Tribuna-lom u Hagu

Od jula 2006. koordinator za sprovođenje Akcionog plana za završetak saradnje sa Tribunalom u Hagu i ministar za rad i socijalnu politiku

12. VLADAPolaganjem zakletve u Narodnoj skupštini 26.07.2012. Srbija dobila 12. Vladu od uvođenja pluralizma 1990. godine.

U Vladi Srbije, koju čini koalicija oko Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS), Ujedinjenih regiona Srbije (URS), a koju su podržali Socijaldemokratska partija Srbije (SDPS), Stranka demo-kratske akcije (SDA) i Bogata Srbija, ima 17 resora i 19 članova.

Novi premijer Srbije je Ivica Dačić, lider socijalista, koji je pored premi-jerske funkcije i ministar unutrašnjih poslova.

Lider SNS-a Aleksandar Vučić je prvi potpredsjednik Vlade zadužen za odbranu i bezbjednost i borbu protiv organiziranog kriminala i ko-rupcije i ministar odbrane.

Vlada ima i tri potpredsjednika, među kojima su Rasim Ljajić iz SDPS-a, koji je ministar za unu-trašnju i spoljnu trgovinu, teleko-munikacije i informaciono društvo i Suzana Grubješić iz URS, koja je potpredsjednica Vlade zadužena za evrpske integracije.

Predsjednik Partije ujedinjenih pen-zionera Srbije (PUPS), koja je dio ko-alicije oko SPS-a, Jovan Krkobabić, obavlja funkciju potpredsjednika Vlade i ministra rada, zapošljavanja i socijalne politike.

Kao kandidati SNS-a, ministar vanj-skih poslova je dosadašnji državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Ivana Mrkić, inače diplo-mata i bivši ambasador u Japanu; ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je Goran Knežević; ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović. Nikola Selaković je ministar pravde

Vlada bila licemjerna prema manji-nama“, ali da ga ohrabruje „Nikoli-ćev pozitivan stav prema Bošnjaci-ma“.

Zajedno sa svojim kolegom Ra-simom Ljajićem, istoga dana, 20.07.2012. Ugljanin je objavio medi-jima da prihvata ponuđeno mu mi-nistarsko mjesto u novoj Vladi.

Iako je bivši predsjednik Boris Tadić nakon neuspjeha na predsjedničkim izborima na konferenciji za medije obećao da neće prihvatiti funkciju pre-mijera Vlade Srbije, ako mu bude po-nuđena, ipak je to učinio. Ali, opet mu se nije htjelo. Mandat za sastavljanje

nove vlade dobio je Ivica Dačić.

15

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

MUFTIJA: „LJAJIć I UGLJANIN – LOŠA PORUKA“

Muftija Muamer-ef. Zukorlić kazao je da je uključivanje dvojice mi-nistara iz Sandžaka u Vladu Srbije loša poruka koja može značiti nastavak dosadašnje politike prema Bošnjacima.

On je u razgovoru sa ambasadorom Norveške Nilsom Ragnarom Kamsvagom ocijenio da je uključivanje dvojice ministara iz San-džaka u Vladu Srbije loša poruka koja može značiti nastavak dosa-dašnje politike prema Bošnjacima, saopćila je Informativna služba Mešihata.

U saopćenju se također navodi da će predsjednik Srbije Tomislav Ni-kolić i budući premijer Ivica Dačić narednih sedmica imati priliku da pokažu kakav će biti odnos nove vlasti prema Bošnjacima i muslima-nima u Srbiji.

Muftija je na sastanku istakao da je “udar državno-političkih subjekata na jedinstvo Islamske zajednice glavni generator nestabilnosti u San-džaku”, navedeno je u saopćenju.

ospoRaVaJU školoVaNJE VlasTITE ElITE saNdžakaMuftija je izrazio uvjerenje da će novoizabrana vlast u Srbiji shvatiti šta su radili njihovi prethodnici, a što, kako je rekao, nije bilo dobro za Sandžak i Srbiju.

“Osim malo svjetla koje smo ugledali u periodu dok je premijer Srbi-je bio mučki ubijeni Zoran Đinđić, i Beograd, ali i Podgorica, čine sve kako bi reducirali naša prava i našu autohtonost” - naveo je Zukorlić, prenijeli su sarajevski mediji.

Muftija Zukorlić je govorio o, kako je rekao, napadu na Islamsku zajed-nicu koji je proizveo podjele unutar te vjerske zajednice, kao i o proble-mima sa kojima se susreće Internacionalni univerzitet čiji je on osnivač.

Muftija je uvjeren da taj univerzitet, osnovan 2002. godine u Novom Pa-zaru, ima problem samo zbog toga što, kako je rekao, “školuje vlastitu intelektualnu elitu”.

ELFIć: MINISTROVANJE BEZ PORTFELJA

Predsjednik Bošnjačke demokratske zajednice i nosilac liste “Sve zajed-no” Emir Elfić na svom prvom obraćanju u Narodnoj skupštini osvr-nuo se na nekoliko bitnih pitanja vezanih za bošnjački narod i narod u Sandžaku.

“Po pitanju Bošnjaka još uvijek imamo Nacionalno vijeće u tehničkom sazivu, iako kao subjekat ne postoji nijedan pravni okvir da bi ono i dalje mogla datirati na takav način“ – kazao je Elfić u svom obraćanju.

„Da li će ova Vlada zauzeti stav i postupiti prema Ustavu i zakonima koji garantuju nemogućnost podjela u vjerskim zajednicama, kao što je to bio slučaj u Islamskoj zajednici, kao jedno veoma osjetljivo pitanje za nas Bošnjake?

Loša je situacija sa obrazovanjem u Republici Srbiji, a ona je najgora u Sandžaku. Ja postavljam pitanje: Kakav će odnos Vlade biti prema Internacionalnom univerzitetu? Da li će on biti predmet političkih obra-

HRoNIka

i državne uprave; Bratislav Petković ministar kulture, informiranja i di-jaspore. Ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja je Milan Bačević; šahistkinja Alisa Marić je ministar sporta i omladine. Lider Nove Srbije (NS) Velimir Ilić, takođe sa izborne liste SNS-a, je mi-nistar građevine i urbanizma.

Kao kadrovi SPS-a, u novoj Vladi dužnost ministra prosvjete, nau-ke i naučnog razvoja obavlja Žar-ko Obradović; ministar saobraća-ja je Milutin Mrkonjić; a ministar zdravlja Slavica Đukić-Dejanović.Sulejman Ugljanin je ministar bez portfelja i na čelu je Kancelarije za razvoj nedovoljno razvijenih pod-ručja.

Predsjednik URS-a Mlađan Dinkić je ministar finansija i privrede, a Ve-rica Kalanović ministar regionalnog razvoja i lokalne samouprave.

Vlada ima i četiri kancelarije koje će se baviti pitanjima za Kosovo, ljud-skim i manjinskim pravima, crkva-ma i vjerskim zajednicama te dijas-porom.

Od 19 članova nove Vlade, koja je po broju članova najmanja do sada, sedam njih su bili ministri u pret-hodnoj vladi, a devetoro je ranije obavljalo posao ministra. Nakon parlamentarnih izbora održanih 6. maja, u naredne četiri godine 45 stranaka samostalno i u koalicijama uspjelo je da osvoji poslanička mje-sta.

16

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etHRoNIka

čuna ili će se Bošnjacima omogućiti da se obrazuju na toj visokoškolskoj ustanovi?

Zbog čega ministru Sulejma-nu Ugljaninu nije dodijeljen resor? Da li se smatra da on nema sposobnosti za obav-ljanje funkcija u resornom ministarstvu, kada imamo dodatne Vladine kancelarije, ili mu se nešto manje vjeruje nego Rasimu Ljajiću koji ima tri, četiri ili pet resora?“

Ministri, među kojima su Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin, izgovorili su tekst zakletve koji glasi: “Zaklinjem se na odanost Republici Srbiji i svojom čašću obavezujem da ću poštovati Ustav i zakon, da ću duž-nost člana Vlade vršiti savjesno, odgovorno i predano i biti posvećen očuvanju Kosova i Metohije unutar Republike Srbije.” Nakon zakletve izvedena je himna “Bože pravde”.

BDZ: NEOHRABRUJUćA VLADADana 23.07.2012. BDZ ocijenila je sastav nove Vlade „neohrabrujućim“ u smislu da će doći do značajnih promjena u vođenju države i odnosa vlasti prema građanima. „Činjenica da su i u novoj Vladi ministarske pozicije povjerene Rasimu Ljajiću i Sulejmanu Ugljaninu samo pokazu-je da je politika vlasti prema bošnjačkom narodu u Srbiji nepromjenjiva bez obzira na promjenu najnovijih političkih nosioca vlasti“ – ističe se u saopćenju i dodaje da su ministarske pozicije dvojice političara iz San-džaka jedini način njihovog održavanja u političkom životu i dokazan metod držanja bošnjačkog naroda u položaju podređenosti.

„Očigledno je da po pitanju odnosa prema Bošnjacima i Sandžaku ne postoje ideološke niti partijske granice. Ovim i vlast u Beogradu i dva sandžačka političara pokazuju da za njih javna riječ obećanja i moralni principi nemaju nikakvu vrijednost.

Vjerujemo da će ovakav odnos prama Sandžaku i građanima ove regi-je ubrzati podizanje svijesti Bošnjaka koji će se nastaviti okupljati oko BDZ, jedinog političkog stožera kome su nacionalni interesi, prava gra-đana i ekonomski oporavak važniji od ministarskih pozicija i privilegi-ja vlasti“ – zaključuje se u saopćenju BDZ.

DS POCIJEPAN?Nakon formiranja Vlade, DS čeka van-redna izborna skupština na kojoj će Boris Tadić imati protukandidata, i to svog zamjenika Dragana Đilasa, piše „Danas“.

To je „Danasu“ potvrdilo više funkcio-nera DS “srednjeg ranga”, dok su oni u najužem vrhu nešto “ćutljiviji”.

Sve se češće može čuti da će među de-mokratama doći do kadrovskih i orga-nizacionih promjena, tim prije ako se u obzir uzme najnoviji sukob dva ista-knuta funkcionera demokrata Vuka Je-remića i Dragana Đilasa.

Sagovornici „Danasa“ kažu da se čeka-lo šta će se dogoditi s formiranjem Vla-de. “Kada se stvari do kraja razjasne, bit će zakazana sjednica Glavnog od-bora. Obzirom na to da je GO prethod-ni put zasjedao krajem maja, po Statu-tu, sljedeća redovna sjednica treba da bude krajem avgusta ili početkom sep-tembra” - kažu sagovornici tog lista.

Za ostanak Tadića na čelu DS bit će važno i da li će članovi Glavnog od-bora na prvoj sljedećoj sjednici usvojiti njegov izvještaj o radu stranke između dva zasjedanja GO.

Ukoliko GO ne usvoji taj izvještaj, au-tomatski se zakazuje vanredna skup-ština. Izvori ističu da bi uoči izborne skupštine DS moglo da dođe do “otvo-renog rivalstva” Tadića i Đilasa, koje bi se razriješilo u direktnom nadmetanju za poziciju lidera stranke.

Međutim, dok izvori „Danasa“ tvr-de jedno, „Pravdini“ insajderi kažu drugačije. Oni navode da od velikog dvobojа Tаdić – Đilаs neće biti ništа, jer će Drаgаn Đilаs uskoro objelodаniti dа izlаzi iz DS-a i dа osnivа svoju strаnku.

„Pravda“ navodi da Đilas već uveliko rаdi nа stvаrаnju infrаstrukture, a jedan od nаjbližih sаrаdnikа nа novom poslu mu je Milаn Mаrković, bivši ministаr zа ljudskа i mаnjinskа prаvа, držаvnu uprаvu i lokаlnu sаmouprаvu.

Demokrаtskа strаnkа je godinаmа podijeljenа. Dušаn Petrović je, nа primjer, vodio struju kojа je ozbilj-no godinаmа suprotstаvljenа struji Drаgаnа Đilаsа. Bojаn Pаjtić je vukаo nа treću strаnu, а Šutаnovаc je činio četvrto krilo među suprotstаvljenim strаnаčkim grupаmа. Tаdić, vlаst i pаre koje su godinаmа demokrаte imаle u svojim rukаmа ipаk su održаvаli nа okupu ove duboko podijeljene grupe.

17

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

FIFA ODOBRILA MAHRAMU NA TERENUMeđunarodni odbor fudbalskih saveza (IFAB) odobrio je muslimanskim fudbalerkama da igraju sa maramama, čime je ukinuta petogodišnja zabrana njihovog nošenja na utakmicama Svjetske fudbalske federacije (FIFA).IFAB je odobrio marame, pošto je medicinski komitet FIFA zaključio da dizajn dvije vrste marama, proslijeđenih nje-nim stručnjacima, ne ugrožava bezbjednost fudbalerki.Iran je prošle godine diskvalificiran iz kvalifikacija za Olimpijske igre u Londonu, jer sportiskinjama nije bilo do-zvoljeno da nose marame.

KOLAŠINAC: „NEćU DA PJEVAM HIMNU“

Asmir Kolašinac, koji je na Olimpijskim igrama u Londo-nu zauzeo sedmo mjesto u finalu bacanja kugle, rekao je da voli Srbiju i da je ponosan što je predstavlja, ali da naci-onalnu himnu neće da pjeva. „Ne poznajem Adema. Bilo je raznih priča, pa i o tome kako djeca Siniše Mihajlovića ne znaju srpski, a on traži od igrača da pjevaju himnu. Od nas to niko ne traži, stojim mirno prilikom intoniranja i mislim da je to dovoljno. Ni-kad ne bih pjevao “Bože pravde” jer je problem što se u toj himni osim srpskog ne pominje nijedan drugi narod koji živi u Srbiji“ - rekao je Kolašinac.

HRoNIka

POSRBLJAVANJE BOŠNJAČKIH SPORTISTASrpski Damir Fejzić, je samo jedan od uspješnih bošnjač-kih igrača kojima se dodaje pridjev ’srpski’ ispred ime-na i prezimena.

Evo kako je „Blic“ pisao o ovom igraču neposredno pred održavanje Omlipijskih igara:

„Srbija je pred sami početak Olimpijskih igara u Londonu do-bila najmlađeg člana ekspedicije – osamnaestogodišnjeg Da-mira Fejzića, prvog borca u istoriji srpskog tekvonda koji će učestvovati na Igrama.

Pored toga što je najmlađi član srpske olimpijske delegacije, Fejzić je ujedno i najmlađi tekvondo borac u svetu koji će ove godine učestvovati na Olimpijskim igrama.

Nakon 12 godina treninga, učešća na više od 120 domaćih i međunarodnih turnira, preko 400 borbi u celom svetu i na svim kontinentima, Damir je u 2011. godini sa napunjenih svega 17 godina, kao najbolji srpski borac, dobio poziv da uče-stvuje na finalnom seniorskom evropskom kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre u ruskom Kazanju.“

HUKIć: „NISAM SRBIN, VEć SANDŽAKLIJA“

Dana 9. jula, kako prenose „Večernje novosti“, poznati bokser porijeklom iz Sjenice Muamer Hukić, poznatiji kao Marco Huck, izjavio je da se ponosi što je srpskog porijekla: „Državljanin sam Srbije, ponosan sam na to i ističem svoje srpsko poreklo kad god mogu.“

Hukić je do sada devet puta uspio da odbrani titulu svjetskog šampiona u verziji WBO, a u slučaju novog trijumfa dobit će rijetko priznanje, dijamantski ring, po-slije čega bi mu pripala titula superšampiona.

Međutim, 12.07.2012. godine Hukić je demantovao na-vode novinara „Večernjih novosti“.

„To je apsolutno netačno i takvo nešto nikad i nigdje ni-sam izjavio. Ono što jesam rekao jeste da je moja zemlja rođenja Srbija, jer Sandžak pripada Srbiji, te da se volim vraćati tamo gdje sam rođen, a to je mom Sandžaku. Ne mogu vjerovati kako i na koji način ljudi vole da smisle i osmisle ono što im odgovara i da se služe takvim pod-valama i lažima.

Dok sam bio u gostima kod mog prijatelja, inače košar-kaša Mirsada Jahovića u Beogradu, rekao mi je da ima nekog dobrog novinara koga ne poznajem i da bi bilo dobro da se napravi intervju da ljudi na ovim prosto-rima saznaju više o meni kao svjetskom prvaku, jer to zaslužujem.

Pristao sam. Nažalost, ubuduće ću morati puno više po-vesti računa kome sve smijem bilo šta reći kada su u pitanju mediji“ – kazao je Muamer Hukić, bokser koji je devet puta branio šampionski pojas u kruzer kategoriji i u 37 mečeva ostvario 34 pobjede (25 nokautom), uz dva poraza i jedan neriješen ishod.

AMELA TERZIć VICEŠAMPIONKA

SVIJETAReprezentativka Srbije u atletici, novopazarka Amela Terzić osvojila je srebrnu medalju na juniorskom šampi-onatu svijeta u Barseloni u disciplini 1.500 metara, odr-žanom 15.07.2012.

Naša najbolja mlada atletičarka finalnu trku je istrčala za 4:07,59 minuta, što je novi juniorski nacionalni rekord.

Brža od nje bila je samo Fait Kipjegon iz Kenije, koja je ostvarila vrijeme od 4:04,96 minuta. Bronzanu medalju je osvojila Etiopljanka Sanbere Taferi u vremenu 4:08,28 minuta.

Predsjednik BNV-a Samir Tandir uputio je čestitku Ter-zićevoj na ostvarenim rezultatima: „Sjajni rezultat koji ste postigli čini sretnim sve građanke i građane Sandža-ka i potvrđuje da je ova regija bila i ostala rasadnik ta-lenata.“

U centru Novog Pazara 04.08.2012. godine postavljena je tabla sa ime-nom i likom Aćifa Hadžiahmeto-vića, kapetana Osmanlijske vojske, lidera Džemijeta u doba Kraljevine Jugoslavije, predsjednika i organiza-tora odbrane Novog Pazara za vrije-me Drugog svjetskog rata.Svečanost je održana u pješačkoj zoni u centru Novog Pazara, a pri-sustvovali su i predstavnici organa lokalne samouprave te ministar u Vladi Srbije i lider SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin.Po pisanju „Pressa“ ministar Uglja-nin će morati na raport kod potpred-sjednika Vlade Aleksandra Vučića zbog spomen-ploče u čast Aćif-efen-diji.

ZLOUPOTREBA LIKA I DJELA AćIF-EFENDIJE

bNV: UglJaNIN zloUpoTRJEblJaVa aćIF EFENdIJUBošnjačko nacionalno vijeće najoštrije je osudilo „zlou-potrebu lika i djela rahmetli Aćif-ef. Hadžiahmetovića od strane političke organizacije Stranke demokratske akcije, a sa ciljem sticanja jeftinih dnevno-političkih po-ena.“

U saopćenju se navodi da „BNV od političkih aktera u Sandžaku i Srbiji očekuje da počnu da se bave životnim pitanjima građana kao što su siromaštvo, nezaposle-nost, pad životnog standarda, a da pitanja koja se tiču kulture, tradicije i nauke prepuste institucijama koje su za to kompetentnije.

BNV će u narednom periodu, u saradnji sa drugim boš-njačkim nacionalnim institucijama, u potpunosti rasvi-jetliti historijsku ulogu i značaj rahmetli Aćif-efendije, kao i drugih viđenijih Bošnjaka čija je historijska uloga ili tendenciozno prekrajana i satanizirana ili u potpuno-sti nepoznata.

BNV poziva bošnjačke ministre u Vladi Republike Sr-bije da osude davanje parastosa dokazanom zločincu i fašisti Dragoljubu Draži Mihajloviću u Gradskoj crkvi u Novom Pazaru, što smatramo provokacijom i poku-šajem rušenja dobrih međuljudskih i međunacionalnih odnosa koji vladaju u Novom Pazaru i Sandžaku.

BNV osuđuje i najavljeno snimanje serije „Ravna Gora“, koja za cilj ima kulturnu rehabilitaciju četničkog pokre-ta, uprkos činjenici da su pripadnici ovog pokreta izvr-šili brojne zločine nad pripadnicima bošnjačkog naroda.

Podsjećamo da su u Parlamentu Republike Srbije za izjednačavanje prava partizana i četnika glasali posla-nici i SDA i SDP.“

bNV: ošTRo pRoTIV UklaNJaNJa NaTpIsaBošnjačko nacionalno vijeće najoštrije je osudilo najav-ljeno uklanjane table sa imenom i likom Aćif-efendije Hadžiahmetovića od strane Ministarstva pravde Re-publike Srbije, a koju je postavila politička organizacija Stranke demokratske akcije.

BNV poziva Vladu Republike Srbije da se, prije nego povuče bilo kakav ishitren potez koji može imati nesa-gledive posljedice za stabilnost regije Sandžak, dobro upozna sa svim historijskim činjenicama vezanim za ra-hmetli Aćif-efendiju Hadžiahmetovića.

BNV poziva Vladu Republike Srbije da na narednoj sjednici donese zaključke koji će podrazumijevati ukla-njanje spomen kompleksa četnicima na Ravnoj gori, spomenik Draži Mihajloviću na Adi Ciganliji, spomenik Vuku Kalaitoviću kod Nove Varoši, kao i druge spome-nike i spomen ploče koji za cilj imaju rehabilitaciju zloči-načkog četničkog pokreta i veličanje fašizma.

BNV poziva ministra u Vladi Republike Srbije gospodi-na Sulejmana Ugljanina da, ukoliko Vlada ukloni tablu sa imenom Aćif-efendije, podnese neopozivu ostavku na funkciju ministra bez portfelja i na taj način iskaže neslaganje sa politikom Vlade prema Bošnjacima.

BNV pozdravlja promjenu retorike funkcionera SDA gospodina Esada Džudževića. Drago nam je što je gos-podin Džudžević shvatio da je politika bezuslovnog poltronstva, koju je do sada zastupao, pogrešna i ima za cilj potpunu asimilaciju bošnjačkog naroda i potpunu devastaciju regije Sandžak.

TUča Na sTadIoNUKako pri zatvaranju ovog broja Revije nezvanično sa-znajemo, 11.08.2012. godine na utakmici koja je održa-na na stadionu u Novom Pazaru došlo je do tuče iz-među navijača Novog Pazara. Do tuče je došlo, kako navode naši izvori, kada su navijači „Torcide“ posta-vili transparent sa natpisom, nama trenutno nepozna-tim, čemu su se usprotivili navijači “Extremi” Rasima Ljajića zapalivši ga. Četvoro njih je ranjeno nožem.

18

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etHRoNIka

19

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Iz aRHIVa

Aćif Hadžiahmetović, u narodu poznat kao Aćif-efendi-ja, jedan je od najuglednijih sandžačkih političara izme-đu dva svjetska rata.

To je čovjek koji je bio najzaslužniji za odbranu sandžač-kog glavnog grada od četnika. Aćif-efendija je rođen 1887. godine u Novom Pazaru gdje mu se otac Emin-aga Bljuta doselio iz Đakovice. Završio je tursku Vojnu akademiju u Bitolju, istu onu na kojoj je studirao i tur-ski predsjednik Mustafa Kemal Ataturk. Po završetku akademije stiče čin kapetana. U novoj državi, Kraljevini Jugoslaviji, Aćif-efendija postaje jedan od inicijatora za formiranje bošnjačko-muslimanske stranke Džemijet-el-islami.

Ova stranka je okupljala Bošnjake i Albance – muslima-ne iz Sandžaka, Kosova i Makedonije. Pošto nije htjela da se podčini diktaturi kralja Aleksandra i Nikole Pašića, Džemijetu je 1924. godine zabranjen rad. Od tada pa do pojave SDA (Stranke demokratske akcije) krajem 1990. Bošnjaci muslimani sa ovih prostora nisu imali svoju stranku. Sandžački narod mu je posebno zahvalan zbog njegovog angažiranja u zaustavljanju iseljavanja musli-manskog življa iz Sandžaka u Tursku. Rahmetli Aćif-efendija, centralna figura muslimanskog političkog i vojničkog organiziranja u novopazarskom kraju, bio je meta tri neuspjela poli-tička atentata.

Za prva dva neuspjela atentata odgovorni su ve-likosrpski nacionalisti iz Beograda, a za treći su od-govorni lokalni komunisti koji su za egzekutora bili odredili Hasa Rožajca, ali se na kraju od toga odusta-lo. Krajem 1941. Aćif-efen-dija organizira odbranu Pazara od napada četnika koji su krenuli iz pravca grada Raške. Četnička taktika je bila da Sandžak priti-snu sa svih strana, prvo iz pravca istočne Bosne, zatim pravca Crne Gore, a sa srbijanske strane iz pravca Iva-njice i Raške. Cilj četničkih komandanata bio je zauzeti Novi Pazar, a njegovo stanovništvo pobiti i protjerati. Međutim, događaji su pokazali da je najžešći otpor čet-ničkim bandama pružilo baš stanovništvo Novog Pa-zara, potpomognuto jedinicama sa Pešteri i jedinicama kosovskih Albanaca koje je predvodio legendarni Šaban Poluža.

Na planinama koje okružuju Novi Pazar polovinom 1941. formiraju se četnički odredi sastavljeni od Srba iz Deževskog i Moravičkog sreza. Planine Kopaonik, Rogozna, Golija, Javor, kao i dolina rijeke Ibra u prav-cu Raške i Kraljeva, vrvjeli su od bradatih zločinaca. Istoga dana kada je kapitulirala Kraljevina Jugoslavija, 17. aprila 1941., njemačka vojska je ušla u Novi Pazar. Stanovnici Pazara nisu skrivali zadovoljstvo zbog dola-ska Nijemaca, jer su se nadali da će u okviru nove vlasti vratiti autonomiju Sandžaku koju su dobili Berlinskim kongresom 1878., a koja im je ukinuta srpsko-crnogor-

skom okupacijom u novembru 1912. godine. Poštujući historijsko pravo na autonomnost ove regije, njemačka komanda je dozvolila i omogućila sandžačkim prvaci-ma da povrate vlast koja im je oduzeta nakon Prvog bal-kanskog rata. Na savjetovanju u Kosovskoj Mitrovici, koje je njemačka Krajs komanda organizirala 19. aprila 1941., politička vlast i upravljanje se predaje sandžač-kim muslimanima. Na ovom savjetovanju učestvuju Aćif-efendija i Ahmet Daca.

Ključne funkcije u glavnom gradu Sandžaka – Novom Pazaru preuzimaju Aćif-efendija, Ahmet Daca i Behrija Abdurahmanović. Sve važne položaje koje su ranije dr-žali Srbi preuzeli su Bošnjaci, a iz žandarmerije su izba-čeni svi Srbi i Crnogorci jer Aćif nije imao povjerenja u njih. Ta njegova dalekovidnost i preventiva pokazale su se u kasnijim događajima kao potez koji je spasio Novi Pazar, a time i cijeli Sandžak, jer ključ odbrane nalazio se u ovom gradu. Za komandanta žandarmerije postav-ljen je Azem Hadžović. U red najuglednijih Pazaraca tog vremena, pored Aćif-efendije ušli su slijedeći prvaci: Ahmet Daca - sreski načelnik i predsjednik Općine Novi Pazar; Ejup-aga Ljajić; Hafiz Ibrahim Riđanović - šeri-jatski sudija; Murat-efendija Sukić – muftija; Džemail-

aga Bošnjović; Mahmut-efendija Elfić. Četničke zvijeri neprestano su kidisale ne bi li rastrgale srce sandžačkog otpora – Novi Pazar.

Tada se na čelu Odbora za odbranu Pazara nalazio Aćif-efendija. Ovakvi odbori formirani su u većini sandžač-kih gradova. Aćif je potpuno kontrolirao situaciju u gradu i okolini. Odmah je mobilisao cjelokupno vojno sposobno stanovništvo i podijelio mu oružje i municiju i istovremeno poslao tri delegacije da u pomoć pozovu albansku braću s Kosova i muslimane sa Pešteri i dru-gih srezova. Delegaciju, koja je krenula tražiti pomoć od kosovskih Albanaca, činili su ugledni Pazarci: Hanefija Ljajić, Rasim-aga Nišlija, Hazir-aga Krlješ i Fehim-aga Hoćanin. Ovaj rođeni Pazarac, koji je u svojim venama imao albanske krvi (otac mu je bio Albanac), imao je od-lične veze s kosovskim Albancima koji su držali skoro svu vlast na Kosovu, zahvaljujući svom utjecaju kod albanskih prvaka kao što su bili Džafer Deva, Bujazit Boljetinac (sin čuvenog Isa Boljetinca koji je bio dobar prijatelj Jusufa Mehonjića), Adem Voca i drugi.

NasTaVIT ćE sE...

KO JE BIO AćIF-EFENDIJA (I)

20

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

U Memorijalnom centru u Potočarima, 11. jula 2012. go-dine, klanjana je dženaza za 520 šehida.

Komemoracija povodom 17. godišnjice genocida u Sre-brenici počela je u 12 sati u Memorijalnom centru Poto-čari. Dizanjem zastave i intoniranjem himne BiH, a po-tom i minutom šutnje i učenjem Fatihe odata je počast svim žrtvama.

Pored predstavnika Islamske zajednice, reisu-l-uleme dr. Mustafe-ef. Cerića, glavnog muftije Muamer-ef. Zu-korlića, muftija, imama i drugih vjerskih službenika, dženazi su prisustvovale brojne strane i domaće dele-gacije.

Komemoraciji je prisustvovao i obratio se glavni rabin sinagoge Park East u Njujorku Arthur Schneier.

Vjerski dio programa otpočeo je izvođenjem “Srebrenič-kog inferna”. Inače, oko 40.000 ljudi iz cijele BiH prisu-stvuje komemoraciji žrtvama genocida.

Podne i ikindija namaz, koji su spojeni fetvom IZ-e u BiH, predvodio je reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić.

VRHoVNI RabIN: “I moJa poRodIca JE UbIJENa U logoRIma”

Skupu u Potočarima obratio se glavni rabin sinagoge Park East u Njujorku Arthur Schneier.

Rabin Schneier je preživjeli Holokausta i cijeli svoj život je posvetio borbi za istinu i protiv onih koji negiraju zlo-čin genocida.

“Lično znam bol koji ste istrpjeli i koji proživljavate. Moja cijela porodica je ubijena u nacističkim logorima. U svom bolu nisam se okrenuo od Boga niti od ljudi. Svoj život sam posvetio izgradnji mostova između sve djece Božje i borbi za istinu i pravdu” - rekao je rabin Schneir.

mEđU žRTVama I pEToRIca dJEčakaMeđu žrtvama koje su ukopane najmlađi su petorica dječaka. Nijaz (Nusret) Hasanović, Suad (Suljo) Klem-

pić, Emir (Ahmet) Mandžić, Adem (Fadil) Mekanić, Ahmed (Mesud) Pašić i Hajro (Rašid) Smajlović. Imali su samo 15 godina kada su ubijeni.

sREbRENIčaNI IzVIždalI poJEdINE dElEgacIJEKako su prije početka komemoracije javili reporteri agencije “Anadolija” s lica mjesta, oko hiljadu Srebreni-čana, koji su se okupili ispred bivše Tvornice akumula-tora, izviždali su pojedine domaće i strane delegacije u trenutku dok su izlazili iz Spomen sobe u Potočarima.

Srebreničani su nezadovoljni jer, kako kažu, međuna-rodna zajednica nije dozvolila da se glasanje u Srebre-nici na lokalnim izborima u oktobru ove godine spro-vodi prema popisu iz 1991. godine, kada su Srebrenicu uglavnom naseljavali Bošnjaci. Prije rata su, podsjetimo, od oko 37.000 stanovnika Srebrenice 80% činili Bošnjaci.

“Genocid u Srebrenici je posljednje upozorenje Bošnja-cima u Sandžaku i cijelome svijetu”

“Genocid u Srebrenici je posljednje upozorenje Bošnja-cima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, široj regiji i cije-lome svijetu da je ovo historijski trenutak u kome biraju između nestanka i između opstanka” – izjavio je Mufti-ja u Potočarima 11. jula 2012. On je istakao da je snaga naroda u omladini i da ukoliko sve poduzmu da svako bošnjačko dijete postane svjesno i nikada ne zaboravi hi-storijsku lekciju koja se zove GENOCID u Srebrenici, mi imamo šansu da opstanemo, imamo šansu da dostojan-stveno živimo i kao pojedinci, i kao narod i kao nacija.

U protivnom, zaborav, neodgovaran prelazak preko odgovornosti onih koji su stajali iza genocida i koji su ga počinili, stvaranje ambijenta u kome se omalovažava genocid, sigurno će trasirati put do potencijalnog novo-ga genocida. Glavni Muftija je na kraju kazao da ipak vjeruje, uprkos svih problema u političkoj vertikali Boš-njaka, da nove generacije Bošnjaka imaju više svijesti, više snage od postojećih i onih ranijih generacija.

11. JULI - SREBRENICA

DŽENAZA ZA 520 ŠEHIDA

21

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

sImpozIJUm o poRodIcIZamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag u vezi sa obilježavanjem 17. godišnjice genocida u Srebre-nici kazao je da je “današnji dan nastavak vrlo važnog događaja, jer je Srebrenica 11. jula 1995. godine svjedo-čila jednom od najvećih genocida u svijetu”.

Bozdag je 12.07.2012. prisustvovao Međunarodnom simpozijumu o porodici, održanom na Internacional-nom univerzitetu u Sarajevu, u organizaciji Međuna-rodne turske agencije za saradnju i kooperaciju (TIKA), Međunarodnog udruženja za predstavljanje života Po-slanika Muhameda a.s. i turskog Ministarstva za soci-jalnu politiku.

“U zaštićenoj zoni UN-a, odnosno u Srebrenici, desio se jedan od najvećih genocida ikad. To je sramota koliko onih koji su počinili genocid, toliko i onih koji su to mo-gli spriječiti, a nisu. Želim da se ovakvo nešto više nika-da nigdje ne ponovi” - rekao je Bozdag u svom govoru, nakon čega je prenio pozdrave predsjednika Turske Ab-dulaha Gula i premijera Redžepa Tajipa Erdoana.

Bozdag je dodao da je Turska uvijek bila i da će uvijek biti na strani BiH.

“Onaj ko želi da vidi čemu vodi nacionalizam i mržnja, neka pogleda Srebrenicu” - kazao je Bozdag, te poručio da Srebrenica govori da se bez obzira na razlike u vjeri, naciji i ostalome treba sačuvati ljudskost.

Ističući da se treba očuvati kultura, nauka, umjetnost i sve što je lijepo, Bozdag je kazao da je bio potresen onim što je vidio.

“Vidjeli smo kako su nestale srebreničke porodice. Ni-kada ne možemo dopustiti da se uništavaju porodice koje su osnovni stub naroda” - rekao je Bozdag.

“U SAD-u i Evropi porodice se raspadaju. Neke države se ipak trude i ulažu napore da se očuvaju porodice, jer znaju njihovu vrijednost. Porodice Turske su na noga-ma, isto kao što su i porodice BiH, uprkos genocidu”- kazao je u obraćanju Bozdag.

Simpozijumu su, osim Bekira Bozdaga, prisustvovali reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa-ef. Cerić, generalni direktor TIKA-e Serdar Džam, pred-stavnica Parlamenta Azerbejdžana Ganira Pašajeva, muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić, predsjednik „Muhdera“ prof. dr. Ilhan Jildiz, rektor IUS-a prof. dr. Ozer Ćinar, te mnogi drugi.

Dr. Cerić je ovom prilikom zahvalio Turskoj zbog nji-hove podrške obrazovanju u BiH te istakao da je ova podrška najznačajnija koju je BiH dobila u zadnjih 100 godina.

mEmoRIJalNa galERIJa “11/07/95“Memorijalna galerija “11/07/95“ u kojoj će biti izlo-žena stalna postavka eksponata u znak sjećanja na ge-nocid počinjen u Srebrenici 1995. godine otvorena je 13.07.2012. u Sarajevu.

Galerija, smještena na adresi Trg fra Grge Martića 2, zvanično za javnost je otvorena od 27. jula.

Galerijski prostor uređen je po najvišim svjetskim stan-dardima i opremljen sofisticiranom tehničkom opre-mom i infrastrukturom, a izložbena postavka smještena je na 300 kvadratnih metara. Veći dio galerijskog prosto-ra namijenjen je stalnoj izložbenoj postavci, dok je drugi dio galerije predviđen za privremene izložbe.

Multimedijalna postavka, odnosno autorske fotografi-je Tarika Samaraha, video dokumenti – mapiranje ge-nocida i izjave preživjelih svjedoka, portreti stradalih i mape lokacija do sada pronađenih masovnih grobnica, izložene u Galeriji “11/07/95“ imaju funkciju sačuvati sjećanje na stradanja Srebreničana.

Galeriju će voditi Udruženje “Kultura sjećanja”, čiji je predstavnik Ivica Pandžić izjavio kako je za otvaranje novog galerijskog prostora u Sarajevu izabran upravo 12. juli kao “dan poslije”, odnosno “kao dan od kojeg počinje kultura sjećanja i sjećanje na genocid počinjen u Srebrenici”.

Predstavnica Udruženja “Pokreta majki enklava Srebre-nice i Žepe” Kada Hotić zahvalila je svima koji su omo-gućili otvaranje prve memorijalne galerije u BiH, ocje-njujući pozitivnim to što je galerija otvorena u Sarajevu kao glavnom gradu BiH i turističkom centru, što će stal-nu postavku učiniti dostupnijom široj svjetskoj javnosti.

Memorijalna galerija opremljena je i otvorena zahvalju-jući podršci i pomoći Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), a ceremoniju njenog otvaranja danas je uveličao i zamjenik turskog premije-ra Bekir Bozdag.

Otvaranju je prisustvovao glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić, a prisutnima se obratio i reisu-l-ulema Islam-ske zajednice u BiH dr. Mustafa-ef. Cerić koji je ukazao na važnost očuvanja sjećanja na stradanje Srebreničana.


22

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

TRIbINa: koNTINUITET gENocIda Nad bošNJacImaU Tuzli je, u kongresnoj dvorani hotela „Tuzla“ 8. jula 2012. god. upriličena javna tribina pod nazivom „Sre-brenica - kontinuitet genocida nad Bošnjacima“ u orga-nizaciji društva DEMUS Tuzla i Udruženja za afirma-ciju univerzalno pozitivnih vrijednosti „Prosvjetitelj“ Srebrenica. Predavanje na ovu temu održao je muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić.

Ističući važnost podsjećanja na genocid kako se nikada nikome ne bi ponovio, muftija Zukorlić je kazao: ,,Svi-jest o genocidu je jedan od stubova našeg opstanka, naše budućnosti, a prevencija protiv njega je, zapravo, organiziranost kroz državu, naciju i Islamsku zajedni-cu. To su tri obruča koja Bošnjacima moraju biti zaštita! …Genocid nad Bošnjacima je bio program silnika koji su mislili da je najbolje da Bošnjaci na ovim prostorima uopće ne postoje.”

Muftija Zukorlić je ukazao na neophodnost bošnjačkog organiziranja riječima: „Kada čobanin čuva svoje stado, a zna da u okolini ima vukova, pametan se ne oslanja na milost vukova, već poduzima sve potrebne mjere kako bi svoje stado zaštitio!“

„Za očuvanje elementarnog ljudskog dostojanstva ne-ophodno je da čovjek bude organiziran. Narodi koji ne-maju snažno organizaciono jedinstvo su ugroženi naro-di!“ – podvukao je u svom izlaganju muftija Zukorlić.

Muftija je spominjao primjere skončavanja silnika, po-put faraona koji je htio pokoriti svijet. ,,Faraon se“ – ka-zao je Muftija – „u svom zlu želio uzdići iznad drugih, a Allah ga je ponizio, pa je skončao na dnu mora, na najni-

žoj razini. Bošnjaci se ne boje današnjih ‘faraona’. Oni su jedinstveni i slobodni, a sloboda se ne daje, već osvaja. Bošnjačko jedinstvo je zasnovano na postulatima huma-nosti i univerzalnih ljudskih vrijednosti, uz prihvatanje formule ‘La ilahe ilallah!’ …Istina se mora iznositi na vidjelo. Istinu treba govoriti, čak i kada nema dovoljno odvažnih koji bi je podržali!“

Zukorlić je dalje naglasio važnost čuvanja čovjekovih vrijednosti i u najtežim vremenima. Te je vrijednosti uporedio sa bakljom, a kad su na ivici nestajanja sa žera-vicom koja se u mraku čuva i ponekad prenosi i na dla-nu da bi se, kada je potrebno, ponovo mogla rasplamsa-ti. U tom smislu kazao je da su Bošnjaci, uprkos brojnim stradanjima i genocidima, nekako uspjeli da sačuvaju tu toplu, svijetlu, malu žeravicu, jer je uvijek bilo požrtvo-vanih Bošnjaka koji su je na svome dlanu čuvali da bi je mogli drugome predati. Takav je bio, između ostalih, i reis Džemaludin Čaušević… i svako vrijeme ima dovolj-no ovakvih čuvara.

U svom nadahnutom govoru muftija Zukorlić je više puta ponovio značaj jedinstva Bošnjaka, njihovog orga-niziranja, kao i značaj požrtvovanosti u čuvanju ema-neta…

Tribini su prisustvovali i rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović, direktor BNF-a Haris Sejdić, kolumni-sta Nedžad Latić, predsjednik SABA-e Hako Duljević, ispred Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić i drugi.

Povodom ove tribine na ulazu kongresne dvorane po-stavljena je izložba fotografija i dokumenata o Srebre-nici.

mladI bdz U sREbRENIcI Mladi Bošnjačke damokratske zajednice (MBDZ) u znak sjećanja na 17. godišnjicu genocida u Srebrenici organizirali su putovanje oko stotinak članova Mladih BDZ i ostalih omladinaca iz Sandžaka na dženazu u Po-točare.

Sa sandžačkim bajrakom i majicama na kojima je pisalo „Sandžak“ obišli su Fabriku akumulatora u kojoj je iz-vršen genocid, kao i mezarje, te nakon odslušanih govo-ra reisu-l-uleme Cerića i ostalih govornika pristupili su klanjanju dženaze namaza žrtvama.

Mladi BDZ su imali prijateljski susret sa velikim brojem omladinaca širom Bosne i Hercegovine, sa brojnim or-ganizacijama, kao i sa majkama Srebrenice.

Omladina Sandžaka kroz ovakve i slične susrete ima priliku učiti o prošlosti iz nje izvući pouku.

baN sE pokloNIo žRTVama gENocIda Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Ban Ki Moon je, u sklopu dvodnevne posjete Bosni i Hercegovini, obišao Memorijalni centar Potočari - Srebrenica, gdje je položio vijenac i poklonio se žrtvama genocida.

“Moramo naučiti lekciju iz Srebrenice, da spriječimo da se ona ne ponovi. Među-narodna zajednica tada nije uspjela zaštititi one kojima je pomoć bila najpotrebnija” - kazao je Ban u Potočarima.

U pratnji generalnog sekre-tara UN-a bili su predsjeda-vajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbe-gović i v.d. načelnika općine Srebrenica Ćamil Duraković.

Generalni sekretar UN-a obišao je musalu i zid s imeni-ma svih 8.372 žrtava genocida.

UglJaNIN I lJaJIć NE odošE U sREbRENIcUSulejman Ugljanin i Rasim Ljajić, predstavnici srbi-janskog režima među Bošnjacima, ni ove godine nisu otišli u Srebrenicu na obilježavanje godišnjice genoci-da, kao što nisu išli prije ni na obilježavanje godišnjice zločina u Sjeverinu, Štrpcima …


23

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et


Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu Časnom:

„I reci im: - Kada bi more bilo tinta da se ispišu riječi Gospo-dara moga, more bi presahlo, ali ne i riječi Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli još jednim sličnim.“ (Kur’an, 18:109)

I reci im danas ovdje u Potočarima, sine moj, reci im kada bi Drina, i Sava, i Una i Neretva bile tinta da se opi-še moj bol i muka, moja patnja i moje razočarenje u vas, presahle bi rijeke bosanske prije nego što bi se moj bol opisao, prije nego što biste vi moju muku shvatili, pri-je nego što biste vi moju patnju dokučili, prije nego što biste me uvjerili da hoćete da uklonite tragove genocida protiv mog naroda i da omogućite da se vratim svom domu bez straha za moj život, vjeru, slobodu, imetak i čast.

I reci im, sine moj, jer vi ste mene izdali, jer vi ste mene ostavili, jer vi meni niste dali da se sam branim, jer vi me niste odbranili od genocida zato što sam Bošnjak musli-man.

Allah, neka je Slavljen i Hvaljen, kaže u Kur’anu Ča-snom:

„Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad pre-sahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, Silan i Mudar.“ (Kur’an, 31:27)

I reci im, sine moj, još jednom da su stabla na zemlji Bo-sni pisaljke, a da se u rijeku Bosnu ulije još sedam rijeka, ne bi se ispisale moje riječi bola i tuge za mojim najmili-jim, koje sanjam, kojima se nadam, kojim danas ovdje u Potočarima dženazu klanjam i pitam se dokle ću još biti u nemilosnim i nepravednim rukama ubica mog babe, amidže, dajdže, mog brata i mog druga, dokle će djeca mog naroda učiti u školama da su ubice njihovog babe junaci, a da su njegova braća zbog njihove vjere i nacije nepoželjna i zato im ne pripadaju nikakva prava?!

Nema razumnog ljudskog bića, nema moralnog čovjeka na svijetu koji može shvatiti da se žrtve genocida u Sre-brenici moraju moliti za milost onima za koje se zna da su im ubili roditelja.

Nema i ne može biti nikakvog opravdanja da žrtve ge-nocida u Srebrenici moraju da strahuju od toga ko će im doći da im određuje sudbinu u njihovom gradu i u njihovom domu.

Nema moralnog objašnjenja zašto se šehidsko mezarje ovdje u Potočarima i cijeli grad Srebrenica ne proglasi svetim mjestom, gdje buduće generacije Evrope i cijelog svijeta treba da uče i nauče da se više nikada i nikome ne ponovi holokaust i genocid na tlu Evrope.

Dragi brate i draga sestro, nemoj reći da je teško dobar biti, da je teško pošteno živjeti. Teško je biti zao čovjek, teško je nepošteno živjeti. Dobro je jednostavno, jer je prirodno i ljudsko. Zlo je složeno, jer je neprirodno i ne-ljudsko. Potrebno je mnogo više napora da se bude zao nego dobar čovjek. Zao čovjek je nemiran. Dobar čovjek je miran. Kad misliš da pobjeđuje, zao čovjek gubi. Kad misliš da gubi, dobar čovjek pobjeđuje. Zato, narode moj, proučimo ovu dovu:

Molimo Te, Bože,

da tuga bude nada,

da osveta bude pravda,

da majčina suza bude molitva,

da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica!

Bože, budi s nama, a ne protiv nas! Bože, sretno okončaj kraj našeg života, uvećaj naše nade, u zdravlju spoji naše dane i noći, naš put i naša očekivanja upiši u Tvoju milost, polij grijehe naše Tvojim oprostom, pouči nas da ispravljamo naše mahane, uvećaj nam pobožnost, obdari nas znanjem da čitamo nove znakove iz Tvoje vjere. Bože, mi se u Tebe uzdamo i na Tebe oslanjamo!

Bože, učvrsti nas na pravom putu, spasi nas od grijeha zbog kojeg ćemo se kajati na Sudnjem danu, olakšaj nam dunjaluč-ke terete, opskrbi nas životom časnih i poštenih ljudi, oslobodi nas i udalji nas od zla zlih ljudi, Tvojom milošću udalji naše očeve, i naše majke, i našu braću, i naše sestre od vatre, o Savršeni i Svepraštajući, o Plemeniti i Svezaštićujući, o Sve-znajući i Svemoćni.

Hurmetom ovih šehida ovdje molimo Te, Bože, da nam grijeh nestane, da nam briga prestane, da nas bolest ostavi, da nas strah napusti, da nas siromaštvo ne prati, da nas bijeda ne vidi, da nas lijenost ne uhvati, da nas krivi put ne prevari, da nas prijatelji ne zaborave, da nas neprijatelji ne progone, da nas izdajnici ne prodaju, da nam narod bude slobodan, da nam domovina bude ponosna, da nam dom bude siguran, da nam društvo bude pošteno, da nam povratak kući bude uspje-šan, da borba za istinu i pravdu bude trajna, da nam zajed-ništvo u vjeri bude omiljeno, da nam život sa komšijama bude dragovoljan.

O Allahu, o Allahu, o Allahu, o Svemilosni, Ti koji si početak za sve početke i kraj za sve krajeve, Ti koji si savršena moć, Ti koji si Milostiv prema nemoćnim - miskinima, Ti koji si Najmilostiviji od svih milostivih - Ti si Allah, jer drugog boga osim Tebe nema, slava neka je Tebi, mi smo nepravedni prema sebi. Bože, neka je salavat i selam na Poslanika Muhamme-da a.s., na njegovu porodicu i njegove ashabe i neka je naša zadnja dova: Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova! Amin!

goVoR I doVa REIsU-l-UlEmE dR. mUsTaFE cERIća U poTočaRIma

TRAGOVI GENOCIDA NARODA MOG

24

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

U okviru svoje sedmodnevne zvanične posjete Americi rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudić sastao se 16.07.2012. god. sa sudijama Vrhovnog suda Sulivan country drža-ve Njujork.Rektor se sastao sa Džordžom F. Labudom i ostalim su-dijama Vrhovnog suda koji su ga upoznali sa načinom funkcioniranja sudstva u Americi.Ovom sastanku su prisustvovali i nekoliko gradonačel-nika američke države Njujork. Tom prilikom je priređen i ogled suđenja u Vrhovnome sudu u Americi.Rektor Dudić je sa sudijama Vrhovnoga suda države Njujork razgovarao o saradnji Pravnog fakulteta, Smjer kriminalistika, Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru sa vrhovnim sudom države Njujork i ostalim značajnim institucijama SAD-a.

gosToVaNJE Na RadIJU “mUslIm VoIcE”U srijedu 18. jula 2012. god. u okviru svoje posjete SAD, u Njujorku na Menhetnu, rektor Internacionalnog uni-verziteta u Novom Pazaru, prof. dr. Mevlud Dudić, po-sjetio je i razgovarao sa glavnim i odgovornim uredni-kom bošnjačkog radija “Muslim Voice” New York, prof. Džemailom Hotom. Rektor Dudić je učestvovao u emi-siji ovog radija koji ovih dana ulazi u dvadesetu godinu rada i djelovanja na ovim prostorima, kao jedinstven program koji se emituje na bosanskom jeziku i koji se može čuti u više američkih država.Gospodin Dudić je pored čestitki koje je uputio za jubilej radija, direktoru i uredniku gospodinu Hotu, u emisiji govorio o aktuelnom društvenom trenutku u zavičaju, posebno u Sandžaku, te stanju Bošnjaka u cjelini. Go-voreći o značaju edukacije, naročito kod mladih, Dudić je akcentirao pozitivne primjere i rezultate koje postiže Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, što može biti putokaz za brojnu mladu bošnjačku populaciju koja živi i školuje se u SAD.Tokom emisije Dudić se kao član Komisije za izbor re-isu-l-uleme IZ-e u BiH posebno osvrnuo na lik i djelo, kao i nemjerljive rezultate koje je postigao za vrijeme svojih mandata reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa-ef. Cerić što, kako je rekao, sve nas kako u Bosni i Hercegovini tako i u Sandžaku i šire obavezuje da istrajemo na čvr-stini izgradnje našeg duhovnog i nacionalnog jedinstva i da se čvrsto držimo zajedništva i bratske ljubavi kao Bošnjaci muslimani jer nam je to farz.

Inače, emisija je pored jubeleja 20 godina bošnjačkog ra-dija “Muslim Voice” N.Y. bila posvećena početku posta mjeseca Ramazana, što je imalo i poseban značaj.

posJETa NJUJoRškom pacE UNIVERzITETUU okviru svoje višednevne posjete Sjedinjenim Ame-ričkim Državama rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru prof. dr. Mevlud Dudić je 19.07.2012. godine posjetio Pace univerzitet u Njujorku. Rektor Du-dić je rukovodstvo Pace univerziteta upoznao sa nači-nom rada i sistemom IUNP-a i dogovorio razne vidove saradnje. U septembru će delegacija ovog univerziteta posjetiti IUNP kada će predsjednik Pace univerziteta održati predavanje studentima, asistentima i profesori-ma IUNP.Pace univerzitet baštini tradiciju preko stotinu godina. U okviru svog kampusa ima i srednju školu koju po-hađaju talentirani budući studenti. Pored većeg broja fakulteta posebno treba istaći Institut za sudstvo, krimi-nalističku ekspertizu i pravo.

REkToR dUdIć U zVaNIčNoJ posJETI amERIcI

SARADNJA IUNP I VRHOVNOG SUDSTVA SAD

IUNP RANGIRAN ISPRED DRŽAVNOG UNIVERZITETA U NOVOM PAZARU I

UNIVERZITETA CRNE GOREMeđu hiljadu najboljih univerziteta u svijetu u istraži-vanju koje je, za ovu godinu, uradio javni istraživački centar “Webometrics” iz Španije, sa eks-jugosloven-skog prostora našli su se Univerzitet u Ljubljani (80), Univerzitet u Zagrebu (446), Univerzitet u Mariboru (616) i Univerzitet u Beogradu (716).Najbolje rangirani iznad hiljaditog mjesta su Uni-verzitet u Novom Sadu (1.040), Univerzitet “Ćirilo i Metodije” u Skoplju (1.163), Univerzitet u Sarajavu (1.245), Univerzitet u Nišu (1.253), Univerzitet u Kra-gujevcu (1.557)…Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru se prema ovom istraživanju našao na 9.701. mjestu, i to ispred Univerziteta Crne Gore (9.947), Američkog univer-ziteta na Kosovu (11.129), Akademije „Braća Karić“ (14.373), Evropskog univerziteta Beograd (15.640), Državnog univerziteta u Novom Pazaru (15.888) i mnogih drugih poznatih univerziteta u regionu.Treba napomenuti da centar “Webometrics” djeluje pri Vijeću za naučna istraživanja (CSIC), jednoj od najpoznatijih istraživačkih organizacija u Evropi.

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

REKTOR NA TRAKIJSKOM UNIVERZITETU

Na poziv rektora Trakijskog univerziteta, a u povodu inauguracije novog rektora pomenutog univerziteta, prof. dr. Mevlud Dudić boravio je u Edirnama od 5. do 7. avgusta ove godine.

U nedjelju je upriličena svečanost kada i počinje mandat novom rektoru Jeneru Joruku. On je preuzeo dužnost od dosadašnjeg rektora Envera Durana na svečanosti kojoj su prisustvovali više desetina rektora iz Turske, rektor Sarajevskog univerziteta, rektor Univerziteta iz Zadra, Niša, rektori univerziteta iz Njemačke, Bugarske i Albanije.

Inauguraciji je u ime Inte rnacionalnog univerziteta u Novom Pazaru prisustvovao rektor prof. dr. Mevlud Dudić

Po preuzimanju dužnosti predstavnici univerziteta su imali prilike pojedinačno razgovarati sa novim rekto-rom. Dr. Dudić je uputio najiskrenije čestitke u ime pro-fesora i studenata IUNP sa željom da se nastavi saradnja između ova dva univerziteta. Tom prilikom je dogovo-reno da IUNP obezbijedi dva asistenta na trakijskom univerzitetu za bosanski jezik, koji će narednu godinu provesti u Edirnama.

Ovu priliku rektor Dudić je iskoristio i obavio više sasta-naka sa značajnim ličnostima iz političkog, kulturnog i javnog života, od kojih posebno ističemo sastanak sa va-lijom Edirna Gokhanom Sozerom, zamjenikom ministra za energetiku i rudarstvo te gradonačelnikom Edirna.

Dr. Dudić je potpisao i sporazum o saradnji sa rektorom Vitrina univerziteta iz Tirane.

PRIJEMNI ISPIT NA IUNP

Dana 06.07.2012. u 11 časova na Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Pazaru održan je prijemni ispit za prijavljene kandidate za upis na prvu godinu osnovnih akademskih studija u školskoj 2012/2013. godini.

Najprije se prijavljenim kandidatima, u prisustvu ruko-

vodioca departmana i profesora, obratio rektor IUNP, prof. dr. Mevlud Dudić, koji je kandidatima poželio do-brodošlicu i uspjeh na prijemnom ispitu, kao i u budu-ćem akademskom životu.

Nakon obraćanja rektora Dudića kandidati su polaga-li ponuđene predmete za studijski program na koji su konkurisali.

Rezultati prijemnog ispita su objavljeni sutradan, 7. jula 2012. godine, dok je upis onih koji su položili prijemni ispit organiziran od 9. do 14. jula.

Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru organizirat će drugi upisni rok od 27.08. do 08.09.2012. godine. Po-laganje prijemnog ispita u drugom upisnom roku odr-žat će se od 10. do 14. septembra 2012. godine, a rezul-tati istog bit će objavljeni 15. septembra. Upis primljenih kandidata u ovom roku obavit će se od 17. do 22. sep-tembra.

sEpTEmbaRskI IspITNI Rok Prijave ispita za septembarski ispitni rok će se obaviti u periodu od 22. do 25.08.2012. godine .

Ispitni rok će se održati u periodu od 28.08. do 08.09.2012. godine.

Z� ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO...

PUTUJTE SA TURISTIČKOM AGENCIJOM

TELEFONI:

SRBIJA: 063/609-160 063/661-662TURSKA: +90.535.893.3234

FAX: 020/386-555

REDOVNE LINIJE NOVI PAZAR - ISTANBUL - NOVI PAZAR

POLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

25

26

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Manifestacija pod nazivom „Festival islama 2012“ upriličena je proteklih dana mjeseca Ramazana u Sandžaku i izvan njega pod generalnim pokro-viteljstvom Mešihata Islamske za-jednice, Muftijstva sandžačkog, a u organizaciji tri ustanove: Bošnjačke kulturne zajednice, Islamskog kul-turnog centra „Altun Alem“ i Centra za humanitarni rad „Hajrat“.

Za pripremu i organiziranje iftara pobrinuo se Organizacioni odbor kojeg su činili: Jahja Fehratović, dr. Hajrudin Balić, Nedžad Hasanović i Edib Šaljić.

Manifestacija predviđa organiziranje zajedničkih iftara za sve, po moguć-stvu na otvorenom. Pored iftara, u periodu prije i poslije njega, održa-ni su raznovrsni kulturno-vjerski programi u kojima su učestvovali horovi Omladine BKZ-a: „Ljiljani“ iz Prijepolja, „Firdevs“ iz Sjenice i „Merdžan“ iz Novog Pazara. Oni su za postače prediftarske trenutke či-nili ljepšim učenjem ilahija i kasida. Također, u cjelokupnom iftarskom programu učestvovale su i članice Kulturno-umjetničkog društva „San-džak“ iz Novog Pazara, koje su odje-vene u tradicionalnu bošnjačku noš-nju defilirale među postače služeći ih hurmama, rahatlokumima i vodom.

„Festival islama 2012“ do zaključenja ovog broja Revije održan je u 13 mje-sta: Priboju, Prijepolju, Novoj Varo-ši, Sjenici, Ribarićima, Bijelom Polju, Tutinu, Delimeđu, Plavu, Rožajama, Podgorici, Petnjici, Pljevljima, a do kraja Ramazana bit će upriličen još i u: Novom Pazaru, Srebrenici i Sara-jevu.

U spomenutim mjestima prisustvo-vali su predstavnici ustanova koje su organizirale iftare, kao i delegacija Islamske zajednice na čelu sa mufti-jom Muamer-ef. Zukorlićem.

pRIboJU subotu 28. jula u haremu Central-ne džamije u Priboju upriličen je prvi zajednički iftar u okviru Manifestaci-je „Festival islama 2012“.

Manifestaciji su prisustvovali pred-stavnici turske organizacije IHH koja je sponzorstvom učestvovala u njenom organiziranju, kao i pred-stavnici kulturnog i političkog života

Priboja. Među mnogobrojnim gosti-ma bili su narodni poslanici Kenan Hajdarević i Emir Elfić.

Nakon što je sa Hasan-agine džamije ezan označio prestanak posta, prisut-ni vjernici su iftarili, a potom im se obratio glavni imam Medžlisa IZ-e Priboj Enes-ef. Svraka koji je prisut-nima poželio dobrodošlicu i izrazio zahvalnost što su svojim trudom, do-nacijama i pripremanjem hrane dali svoj doprinos da ova manifestacija bude organizirana na najvišem ni-vou. On se također zahvalio i rahme-tli Hasan-agi što je izgradio prelijepu džamiju da u njoj muslimani mogu da se okupljaju.

Dovu za hairli skup proučio je hfz. dr. Almir Pramenković.

pRIJEpolJEU nedjelju 29. jula upriličen je drugi zajednički iftar. Više od 600 postača zajedno je iftarilo na Hašimbegovića polju (dvorište BNV-a) u Prijepolju.

U ime domaćina skup je poselamio Aref-ef. Duraković, glavni imam Medžlisa IZ-e Prijepolje, koji je kazao da nema veće radosti za vjerničko srce nego kad se raduje iftaru.

Na kraju je dovu proučio direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ Rešad-ef. Plojović

NoVa VaRošU ponedjeljak 30. jula u dvorištu Va-kufske zgrade u Novoj Varoši uprili-čena je prigodna ramazanska sveča-nost i zajednički iftar.

U ime domaćina obratio se pred-sjednik Medžlisa IZ-e Nova Varoš Enis Rahmani. On je uputio selame prisutnom Varošanima, gostima sa strane, predstavnicima BKZ-a iz di-jaspore te visokoj delegaciji Islamske zajednice. Posebnu zahvalnost izra-zio je glavnom muftiji Muamer-ef. Zukorliću koji je počastio domaćine svojim prisustvom.

Skup je završen dovom koju je prou-čio hfz. dr. Almir Pramenković.

sJENIcaU utorak 31. jula na preuređenom

FEsTIVal Islama

maNIFEsTacIJa „FEsTIVal Islama 2012“ obIlazI 16 gRadoVa saNdžaka I REgIoNa

FESTIVAL POBJEDE

RIbaRIćE

NoVa VaRoš

27

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

OBRAćANJA GLAVNOG

MUFTIJE „Svetlo kandilja sa ove džamije osvjet-ljava lica sviju nas i znam da ne možete zamisliti kako bi Priboj izgledao bez ove džamije. Ali bilo je još džamija u Priboju, kao što ih je bilo u Beogradu, Užicu, Vra-nju. Oni koji su tada živjeli sa tim dža-mijama nisu mogli da zamisle kao ni mi danas da džamija može nestati. Ali, kao što znate, i sa druge strane Drine koliko je bilo džamija, koliko je bilo ognjišta, a sada ih nema. Znam da nije očekivano da se na Festivalu islama, pri radosti iftara, dotiču naše bolne historijske teme, to jest tema našeg opstanka, ali bili bismo ne-odgovorni kada bi u trenutcima radosti zaboravili na tu temu. I svi oni koji misle da nije moguće nestati pripremaju se za nestanak.“ (Priboj)„BKZ i sve druge institucije koje su na-stale na izvoru Islamske zajednice imaju mlade i učene ljude, imaju svoju omladi-nu, aktiviste, svoje sinove i kćeri, koji se utrkuju na polju činjenja dobra. Ovo je prilika da se podsjetimo onoga zbog čega nas je Allah dž.š. počastio samim mje-secom Ramazanom, a on to na najljepši način definiše u Kur’anu kada kaže: ‘...Propisao sam vam post, kao što je bio propisan i onima prije vas, da biste bili pokorni Allahu dž.š....’ Sve što je Allah dž.š. dao nije uzaludno. Pravi vjernik zna da to što je Allah dž.š. propisao, od posta, od namaza, od sadake, od zekata, nije radi Njega. Ne treba Njemu ništa. On je Svevišnji Gospodar i sve jedno je da li svi muslimani u Prijepolju postili ili ne postili. Njegova se moć neće uma-njiti niti uvećati, ali je On to propisao iz milosti prema svjetovima, jer sva ta vjera nama treba, sva ta higijena, svo to čišće-nje duše i tijela nama treba. Važno je da ovo shvatimo jer čovjek kada za sebe ne-što radi nije mu teško, a kad radi za dru-gog teško mu pada. E zato, čovječe, znaj da postiš radi sebe, ni zbog koga drugo-ga. Allah je propisao čovjeku servisne programe za njegovo tijelo i za njegovu dušu.“ (Prijepolje)„Znam, vi osjećate da nemate potpunu slobodu ovdje u Varoši, kao i mi općenito u Sandžaku. Čim moraš da pripaziš gdje ćeš glasno nazvati selam, a gdje nećeš, gdje ćeš ga nazvati, a gdje nećeš, znači da nemaš slobodu. To što nemaš slobo-du možda je do protivnika, a Boga mi je možda i do tebe. Zato, provjerite da li je do vas. Da li se ti, Bošnjače, muslimanu, odričeš slobode i tamo gdje ti ne zabra-njuju. Ali to ne možeš probati bez Alla-ha, džamije, džemata i posta. Ostat ćeš rob dovijeka.I oni koji su potrčali da prodaju nekoj partiji ili politici obraz i glas za dvadeset eura, mislite li da su danas sretni. Nisu! Oni gledaju u pod i postiđeni su jer su se jako jeftino prodali. I sigurno se za to kaju. Ali vjerujte, i oni koji su dobili rad-

no mjesto tamo nisu sretni. Jeste li ikada vidjeli bogatoga roba? Ne! Rob ne može biti bogat jer kada nešto zaradi on pri-pada svom robovlasniku sa onim što je zaradio.“ (Nova Varoš)„Oni koji su ranije išli u mektebe zna-ju da se tada govorilo da je prvi islamski šart: ‹Ašićare proučiti šehadet.› A ašića-re znači glasno i jasno, ponosno i časno, bez obzira hoće li se to nekome dopasti ili neće kažemo: ‘Svjedočim da nema drugog božanstva osima Allaha Jednog Jedinog i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.’Zašto jasno i glasno? Zato što time mo-ramo pokazati da se toga ne stidimo. Šehadet se mora kazati glasno. I mi mo-ramo jasno i glasno pokazati da smo mu-slimani, da se toga ne stidimo i da se ni-koga zbog toga ne bojimo, već da se time ponosimo.“ (Sjenica)„U Ramazanu se dešava potpuno čišće-nje duše. Ramazan je poseban. U njemu je sve nešto drugačije. Drugačije miriše hava. Ljudi su drugačiji, pitomiji. A to je tako jer Poslanik kaže: ‘Kada dođe Rama-zan Allah dž.š. naredi da se povežu šejta-ni, zatvore vrata Džehennema, a otvore vrata Dženneta.’ I tada na sve postače pada velika Allahova milost. A posebno je ta milost velika kada su ljudi zajedno, u džematu.Ovaj Festival okuplja ljude koji dijele ista moralna i vjerska uvjerenja, koji vjeruju u Jednog Boga, koji vjeruju da je Allah Uzvišeni Jedini kome sedždu činimo, a da niko drugi ne zaslužuje da mu se poklo-nimo, ma koliko bio moćan ili mislio da je moćan, ma koliku vlast imao i ma koliki strah među ljude sijao. Ne zaslužuje niko ko je stvoren da pred njim leđa savijete i dostojanstvo okrunite.“ (Ribariće)„Mi Bošnjaci muslimani ovog prosto-ra koliko smo se odricali vjere, odricali smo se i slobode. Zato kako kaže Omer r.a. da smo narod kojeg je Allah uzdigao pomoću islama i kada želimo biti uzdi-gnuti nečim drugim mimo islama, Allah nas ponizi. Naša historija to potvrđuje. Gubljenjem vjerskog mi smo gubili i na-cionalni identitet.Prije 60 godina matica i srce sandžačkog pokreta nije bilo u Novom Pazaru, već u Bijelom Polju i Pljevljima. Šta se to sa vama desilo Akovljani? Jeste li to vi izda-li ili prodali? Niste. Ako jesu onda su to one generacije iz druge polovice dvade-setog vijeka. Ali me raduje ova omladina ovdje koja se nije predala i pokorila.Pozivam Mila Đukanovića i Rafeta Hu-sovića da sprovedu ovaj sporazum u dje-lo, jer su zahvaljujući njemu Bošnjaci glasali na referendumu za nezavisnost Crne Gore i Crnoj Gori donijeli držav-nost. Pozivam ih da sprovedu ovaj spo-razum u djelo jer je on zalog bošnjačkog naroda u državi Crnoj Gori.“ (Bijelo Po-lje)„Tutin i mi smo večeras počastvovani sa noći Bedr, poslije Kadra najznačajnijom

FEsTIVal Islama

pRIJEpolJE

pRIboJ

28

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

prostoru Gradskog parka održan je iftar na otvorenom uz prigodnu sve-čanost i obraćanja zvaničnika.

Posebnu pažnju su zavrijedili pola-znici Škole Kur’ana Časnog, odjelje-nja u Sjenici.

U ime domaćina obratio se glavni imam Medžlisa IZ-e Sjenica Ramiz-ef. Hamidović, koji je u kratkom obraćanju poselamio prisutne vjer-nike, posebno goste sa strane, glav-nog muftiju Muamer-ef. Zukorlića i ostale velikodostojnike Islamske za-jednice, poželjevši im da se ugodno i prijatno osjećaju u Sjenici.

Dovu je proučio direktor Medrese Rešad-ef. Plojović.

RIbaRIćEU srijedu 1. avgusta na sportskim te-renima u blizini O.Š. „Meša Selimo-vić“ u Ribarićima priređen je zajed-nički iftar za 400 osoba.

Glavni sponzor iftara bio je Džibo Rizvanović, koji je uz pomoć mje-štana koji su pripremali jela donirao većinu troškova iftara. On se i obra-tio prisutnima zahvalivši se svima koji su učestvovali u organiziranju i pripremanju iftara, a posebnu za-hvalnost uputio je glavnom muftiji Muamer-ef. Zukorliću koji ih je, kako je kazao, počastio svojim prisustvom.

U svojstvu domaćina skup je posela-mio predsjednik Medžlisa IZ-e Tutin Fahrudin-ef. Ćosović:

Hairli skup završen je hairli dovom, koju je proučio hfz. dr. Almir Pra-menković.

bIJElo polJEU četvrtak 2. avgusta Bjelopoljci su bili domaćini petog iftara u sklopu Manifestacije „Festival islama 2012“. Međutim, ovo je bio prvi iftar u Juž-nom Sandžaku i prvi Festival islama u Bijelom Polju.

Preko 300 postača zajedno je iftarilo u hotelu „Bijela rada“, a nakon iftara prisutnima se obratio oficijelni do-maćin Hazbija Kalač - predsjednik BKZ-a u Crnoj Gori. On je govorio o značaju Manifestacije „Festival isla-ma“, zahvalio svima koji učestvuju u njegovoj organizaciji te podvukao da je sponzor bjelopoljskog iftara Škola Kur›ana Časnog iz Novog Pazara.

Dovu za hairli skup proučio je Re-šad-ef. Plojović, direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru.

TUTIN

U subotu 4. avgusta na tutinskom Gradskom trgu upriličen je iftar za više od 1200 postača.

Nakon iftara učenjem odabranih od-lomaka iz Kur›ana predstavili su se najmlađi polaznici tutinskog odjelje-nja Škole Kur›ana Časnog.

U svojstvu domaćina prisutne je po-selamio predsjednik Medžlisa IZ-e Tutin Fahrudin-ef. Ćosović zahvaliv-ši svima koji su učestvovali u organi-zaciji iftara.

Na kraju je glavni imam Medžlisa IZ-e Tutin Sead-ef. Sokolović proučio dovu za hairli skup.

dElImEđE

U nedjelju 5. avgusta u haremu Islamskog centra u Delimeđu održa-na je sedma večer „Festivala islama 2012“.

Domaćin iftara u Delimeđu Hasim-ef. Bilalović u kratkom obraćanju za-hvalio se svim gostima i domaćinima koji su doprinijeli da ovaj iftar bude obilat duhovnom i materijalnom hra-nom.

Skup je završen dovom za hairli skup koju je proučio hfz. dr. Almir Pramenković.

plaV

U ponedjeljak 6. avgusta i u Plavu je održan iftarski skup „Festival islama 2012“. Iftar je priređen u restoranu „Rosi“.

Nakon učenja ezana i iftara prisutni-ma se ispred domaćina obratio i do-brodošlicu poželio predsjednik BKZ za Plav Dževad Musić koji je istakao da je misija BKZ-a za Plav organiza-cijom ovog iftara ostvarena.

Dovom koju je proučio Sead ef. Jasa-vić završen je skup.

RožaJE

U utorak 7. avgusta na Gradskom trgu u Rožajama upriličena je sve-čanost na kojoj je prisustvovalo 1000 postača za koje je organizator pri-premio zajednički iftar i svečani pro-gram. To je zapravo iftar sa najvećim brojem gostiju koji je u okviru Festi-vala islama organiziran u Južnom Sandžaku.

Prisutnima se obratio i dobrodošli-

FEsTIVal Islama

bIJElo polJE

plaV

29

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

FEsTIVal Islama

noći. Allahova volja je bila da ova noć Festivala islama bude u Tutinu. Bedr je najveći simbol pobjede za muslimane. Tri puta manja vojska vjernika predvo-đena Muhammedom a.s. pobijedila je ne-vjerničku vojsku. To je uzvišeni primjer pobjede kvaliteta nad kvantitetom.Upravo sam dobio vijest da je danas održani referendum u Petnjici uspio. Bošnjaci Petnjice i okolnih sela su apso-lutnom većinom glasova izglasali da se Petnjici vrati status nepravedno oduzete općine i počastvovali nas ovom pobjedom u noći Bedr. Od večeras Sandžak ima jednu općinu više. Mubarek olsun Boš-njacima Bihora ova velika pobjeda! Prije nekoliko godina je održan referendum u Petnjici koji nije uspio. Sada je narasla svijest naroda i oni su izglasali povratak statusa općine Petnjica.“ (Tutin)„Imali smo puno iftara u okviru Festiva-la islama, ali iftar ovdje u Delimeđu je poseban. Ove munare iznad nas su ključ-ni razlog za takav osjećaj. Nama se u prošlom stoljeću dešavalo malo pobjeda. Sve je nekako krenulo protiv nas. To je uticalo na naš mentalitet, moral i karak-ter. Sve što je muslimansko moralo je biti skromno, siromašno, da se neko ne uzne-miri. Odricali smo se čak i svoje vjere. Čak i kada bismo pravili munare gledali smo da to prođe sa što manje. Izgradnjom Islamskog centra u Delimeđu napravili smo najvisočiju munaru na Balkanu i u Evropi. Munare svjedoče ono što je na-stalo u okviru islamske kulture i civiliza-cije od sedmog vijeka naovamo. Munare su naši simboli.“ (Delimeđe)„Osjećaj bereketa i blagoslova na ova-kvom skupu je poseban. Kad ovdje dođem lijepo se osjećam zbog dvije stvari. Obje proizilaze iz prošlosti. Prva je lična: moji djedovi i moji pradjedovi su iz Gusinja i Gusinje je moje. Osjećam to kada se približim zemlji gdje su mi nikli korije-ni. Onaj ko zna da sluša zemlju, da čuje njene poruke, on zna šta znači zemlja, vatan i domovina. Razumijem taj jezik i osjećam se jednako muslimanom, Boš-njakom, Sandžaklijom i Gusinjaninom. Drugi razlog jeste lekcija Plavske repu-blike. Za mene lično je Plavska republi-ka najveća slobodarska lekcija u historiji Bošnjaka. Te 34 godine trajanja su do dana današnjeg potvrda da kada jedan narod odluči da brani svoju slobodu i svoje dostojanstvo, taj narod ne može niko pobijediti.Ono što mene posebno dojmi jeste činje-nica da ne postoje pokazatelji da je od tih 12.000 nasilno i prisilno pokrštenih iko ostao pokršten. To je bitan podatak, ali i poruka koliko snage ima u ovom narodu. „Bošnjaci i Albanci u Evropi su dva brata blizanca muslimana od kojih ovisi islam ne samo na Balkanu nego i u Evro-pi.“ (Plav)„Bošnjačka kultura i tradicija predstav-ljaju jedan od najvećih resursa civiliza-cije na Balkanu i u ovome dijelu Evrope. Bošnjaci su nosioci najveće kulture na

Balkanu i zato imamo pravo biti ponosni na tu činjenicu. Kultura se može sačuva-ti samo uz visoku svijest o svojoj tradiciji i sopstvenom identitetu. Proteklo stoljeće je bilo u znaku ugrožavanja naše kultu-re i našeg opstanka, a sada smo se počeli vraćati sebi, graditi sopstvene institucije i organizacije i oživljavati svijest o sop-stvenoj kulturi.Islam se ne boji susreta sa drugim kultu-rama. Ne postoji kultura bez objekta kul-ta. Kult je ono što se obožava. Naš objekt kulta je naš Stvoritelj Allah dž.š., zato sve ono što je u suprotnosti sa vjerom u Jednog Jedinog Boga ne pripada našoj kulturi. To je tuđa kultura i, prema tome, Bošnjaci u Sandžaku ne mogu pripadati ni srpskoj ni crnogorskoj kulturi.“ (Ro-žaje)„Osjećam se izuzetno radosno što smo i ovdje u Crnoj Gori, u glavnom gradu Podgorici, gdje vidim da živi vrlo zna-čajan broj muslimana. Ovdje, koliko vi-dim, najprisutniji su Bošnjaci, ali pored njih i Albanci, kao i muslimani različitih nacionalnih opredjeljenja. Ja želim da i ovo bude svojevrstan doprinos u pogle-du zvanično proklamovane orjentacije Crne Gore i njene vlasti da žele graditi ovu zemlju kao domovinu svih građana koji u njoj žive, sa istim šansama, gdje će Crnogorci, Bošnjaci, Srbi, Albanci i svi drugi osjetiti zaista Crnu Goru kao svoju domovinu. Budućnost nije u tome da jedni drugima namećemo sopstvene kulture, a da mini-miziramo kulture onih koji su malobroj-ni. Naše kulture su produkt naših kulto-va. Svaka kultura ima svoj objekt kulta. Objekt našega kulta je vjera u Jednog Jedinog Boga. Zato muslimani pripada-ju islamskoj vjerskog kulturi i Bošnjaci pripadaju bošnjačkoj nacionalnoj kul-turi. Vi jeste građani Crne Gore, ali vi ne možete pripadati crnogorskoj kulturi. Crnogorska kultura je bazirana na crno-gorskim objektima kulta, a to je prije sve-ga pravoslavlje. Prema tome, to dvoje ne može biti jedno. Ali ako nije jedno to ne znači da je suprotstavljeno. Zapravo, bo-gatstvo Crne Gore treba da bude u tome. Ne da jedna kultura dominira drugom ili da sopstvenom kultivira pripadnike druge kulture. To se zove asimilacija i agresija. Zajedničku budućnost možemo graditi jedino na svijesti o sopstvenoj kulturi, na ponosu zbog pripadnosti sop-stvenoj kulturi, na baštinjenju i afirma-ciji sopstvene kulture, a poštivanju tuđe kulture. To je pravedno i humano, a sve drugo je kolaps. Ukoliko izgubite svijest o svojoj kulturi i poželite to pojednosta-viti i relativizirati, ostat ćete napola. Bit ćete neko ko prelazi iz vagona u vagon, pa ostane između vagona. Zato budite u svom vagonu, jer u tuđem ćete biti uljez, a između ćete stradati.“ (Podgorica)„Vi ste uspjeli, pobijedili i od srca vam čestitam. Kada sam dobio tu vijest prije nekoliko dana bili smo u Tutinu na grad-skome trgu u okrilju Festivala islama, također imali iftar i tada je stigao muštu-luk i onda sam iskoristio priliku da svima

dElImEđE

TUTIN

30

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etFEsTIVal Islama

cu poželio predsjednik BKZ u Crnoj Gori Hazbija Kalač koji je istakao značaj „Festivala islama“ i rekao da on predstavlja dio islamske i bošnjač-ke kulture i tradicije.

Dovu za hairli skup proučio je ruko-vodilac Mearifske službe Mešihata mr. Enver-ef. Omerović.

podgoRIca

U srijedu 8. avgusta Podgorica je bila domaćin jedanaeste festivalske veče-ri i zajedničkog iftara. Za preko 300 postača, vjernika iz Podgorice, Bara, Ulcinja i okolnih gradova gdje musli-mani žive, upriličen je prigodan vjer-sko-kulturni program.

Sponzor podgoričkog iftara bila je kompanija „Gintaš“ iz Turske te su tim povodom iftaru prisustvovali i gosti iz Turske Nešet Dogru i Emir Džemal Beškardeš, koji se obratio prisutnima. On je izrazio zadovolj-stvo da je prisutan na skupu u kojem vlada ambijent iftara, posta i zajed-ničke sofre:

„Prenosim vam selame od općine Bursa i od našeg predsjednika. Jako sam sretan što sam ovdje. Želim se zahvaliti predsjedniku ‹Gintaša› Ne-šet Dogru koji je sponzorirao ovo naše okupljanje.“

Prisutnima se, također, obratio Haz-bija Kalač u ime domaćina i govorio o „Festivalu islama“ istakavši da je to „Festival onih koji priznaju da je Gospodar svjetova Allah dž.š., koji svjedoče da je islam vjera u kojoj su robovi Gospodara svjetova, poštuju-ći Njegove odredbe i usklađivanjem života sa propisima koje je On Uzvi-šeni propisao“.

On se je također zahvalio kompani-ji „Gintaš“ na sponzoriranju iftara u Podgorici.

Dovu je na kraju skupa proučio di-rektor „Gazi Isa-beg“ medrese Re-šad-ef. Plojović.

pETNJIcaDvanaestog dana „Festivala Islama“, 9. avgusta, u četvrtak, domaćini za-jedničkog iftara bili su Bošnjaci Pet-njice. Iftar je organiziran na otvore-nom u centru Petnjice.

Kod česme u centru grada okupio se veliki broj mještana da podijele radost zajedničkog iftara, a iftaru su, pored predstavnika Islamske za-jednice i organizatora, prisustvovali i predstavnici Zajednice sandžačke

dijaspore, na čelu sa Ahmetom Ah-matovićem i Šefadilom Ličinom.

Dobrodošlicu prisutnima poželio je predsjednik BKZ u Petnjici Almir Muratoviić, koji je istakao da su Boš-njaci ovim zajedničkim iftarom po-kazali da mogu biti složni bez obzira na sve političke i svake druge razli-ke. On je pomenuo 4. avgust kada su Petnjičani pokazali još veće jedinstvo organizacijom referenduma za vra-ćanje statusa općine Petnjici.

Dovu za hairli skup proučio je hfz. dr. Almir Pramenković.

plJEVlJa

U petak 10. avgusta u restoranu „Gold“ u Pljevlima upriličen je trina-esti zajednički iftar i okviru Manife-stacije „Festival islama 2012“.

Nakon što je proučen ezan i što su prisutni u restoranu iftarili, hafiz Alija-ef. Rahman je proučio nekoli-ko ajeta iz Kur’ana Časnog, a potom se prisutnima obratio glavni imam Medžlisa IZ-e Pljevlja Samir-ef. Ka-dribašić, koji je u ime Bošnjaka Plje-valja poželio srdačnu dobrodošlicu svima, a posebno musafirima iz No-vog Pazara.

Nakon njega prisutne je poselamio i u ime organizatora BKZ-a predsjed-nik BKZ-a za Crnu Goru Hazbija Ka-lač koji se zahvalio Medžlisu Islam-ske zajednice koji je pomogao da se ovaj iftar organizira.

Na kraju iftara dovu za hairli skup proučio je potpredsjednik Mešihata i direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ Re-šad-ef. Plojović.

Nakon iftara vjernici iz Pljevalja i musafiri iz Novog Pazara otišli su u Husein-pašinu džamiju, jednu od najljepših džamija u Evropi, da kla-njaju akšam gdje se Glavni muftija, kratko, između akšama i jacije obra-tio prisutnim vjernicima.

Tom prilikom mu je predsjednik džematskog odbora Husein-pašine džamije u znak zahvalnosti što je na-šao vremena da zijareti ovu džamiju i ovaj džemat poklonio uramljenu stranicu starog Kur’ana koji se čuva u ovoj džamiji.

NoVI pazaR, sREbRENIca I saRaJEVo

Iftari će se upriličiti i u Novom Paza-ru 13. avgusta., u Srebrenici 14. i Sa-rajevu 16. avgusta 2012. godine.

RožaJE

pETNJIca

31

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

FEsTIVal Islama

prisutnima u Tutinu i svim Sandžakli-jama čestitam ovu važnu civilizacijsku i ljudsku pobjedu, svima koji žive na Biho-ru, posebno koji žive u Petnjici i okolici. Dakle, kao što ste svjedoci, kao sto znate, Allah dž.š. je čovjeka stvorio, dao mu da živi na Zemlji, odredio mu neku okvirnu sudbinu i za neke dijelove te sudbine čo-vjek neće biti pitan, tačnije - za sve ono o čemu ne može odlučivati neće biti pi-tan i neće polagati račune. Ali u okviru sopstvene neograničene volje Allah dž.š je čovjeku također dao jedno polje njego-ve slobode u volji zato što mu je podario pamet, razum, a onda ga je zadužio ema-netima i dao mu odgovornost da čuva emanet samoga sebe, svoje porodice, emanet svoje zajednice, svoga džemata, svoje nacionalne zajednice, svoga umeta i nadalje opće ljudske vrste. U okviru tih svojih nadležnosti ogromna je razlika u efektima čovjekovoga ponašanja, tako da visoke vrijednosti predstavljaju ideal ci-jeloga čovječanstva. Znate da danas ljudi u cijelom svijetu uvijek govore o slobodi, govore o demokratiji, govore o ljudskim pravima, govore o dostojanstvu, o časti, o svemu onome što čovjeka čini čovjekom i što ga čini sretnim. Međutim, kroz hi-storiju, i onu dalju i onu bližu, ali i kroz ovo naše elementarno pamćenje, svi smo svjedoci da te vrijednosti nikome nisu došle onako same, kao što bilo šta od vri-jednosti, pa čak i materijalne ili neke dru-ge, ne dolaze same.Sandžak nije ništa opasno. To je ovo tlo pod nogama. Sandžak je to, koga oni pri-znavali, koga ne priznavali. Sandžak je to što jeste i on će trajati dokle god vi koji u to vjerujete trajete. Najznačajnije je ono šta vi osjećate. Do onog trenutka do kojeg mi vjerujemo da je Sandžak tlo pod nogama koje se tako ne zove slučajno, već koje predstavlja sastavni dio našeg iden-titeta, našega opstanka, on će postojati. A svi oni koji nam prijete i koji nasto-je da nas odvrate od toga nestat će. Naš ezan, naš Ramazan i naš Sandžak će njih sve nadživjeti. Dokle vam bude postoja-la svijest o Sandžaku postojat će te i vi. Sandžak je kuća, a čovjeka kad istjerate iz kuće on postaje beskućnik. To je prvi

korak ka njegovom nestanku i zato kao što ste pokazali svijest o općini Petnjica pokažite svijest i o Sandžaku. Gajite to u svojim srcima, gajite to sa svojom dje-com, prenosite to na pokoljenja. Polako, nama se nigdje ne žuri. Dvadeseti vijek je prošao, a dvadeset prvi vijek je naš na svim poljima. Predugo smo izdržali, sada otvaramo novu knjigu, a to je knjiga slobode i dostojanstva i za Sandžak i za Bošnjake. Sandžak i slobodu ćemo ostva-riti podižući naše sinove i naše kćeri. Školujući ih u duhu samopoštovanja, po-štovanja svoje vjere, svoje nacije i svoje kulture.“ (Petnjica)„Bošnjaci su, prihvatajući islam, dobili još jednu dimenziju svog identiteta - vje-ru u Jednog Jedinog Boga, vjeru po mjeri čovjeka. Vjeru koja se bazira na pet stu-bova sa takvom širinom i takvim samopo-uzdanjem koja svojim pripadnicima daje snagu da ne moraju nikoga da unište da bi oni postojali. Zato mi muslimani, mi Bošnjaci nikada ne pravimo zločine, ne organiziramo genocide, ne mrzimo čak i kad smo žrtva. Ne tražimo da našu vjeru i našu naciju afirmiramo na račun nekog drugog. Ne želimo nikoga da iseljavamo, progonimo, ne želimo nikoga da cijepamo, ne želimo da mijenjamo granice, ali želimo da sta-vimo tačku na to da biramo kada ćemo nazvati selam, kada nećemo. Hoćemo li glasno ili šapatom. Hoćemo li pustiti ezan ili ne. E to više zaista ne želimo. Za to više ne želimo nikoga ni da pitamo. Ne tražimo ni da drugi nas pitaju. Nama ne smeta ni zvono crkve, nama ne smeta ni manastir, ma gdje da se našao, nama ne smeta ničije nacionalno i vjersko obiljež-je, ali nam jako smeta i nikada se nećemo pomiriti sa time da se mi, koji smo stoti-nu godina bili žrtve, pravdamo. Ja znam da predstoji, ako Bog da, naše uspravlja-nje i uspinjanje, ali hoću da vam kažem da imamo samo jedan ključ naše slobode, a to je vjera islam. Sa vjerom se penjemo, bez vjere padamo. I budite sigurni, što se više odričete vjere manje će vas i oni dru-gi poštovati. Onaj ko izda svoje zašto ne bi izdao i tuđe?“ (Pljevlja)

podgoRIca

plJEVlJa

32

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

„Festival islama“, kojeg i ovoga Ramazana pod pokro-viteljstvom Mešihata Islamske zajednice organizuju u sandžačkim gradovima BKZ, CHR „Hajrat“ i IKC „Al-tun alem“, imao je svoju kulminaciju u ponedjeljak 13. avgusta 2012. godine na trgu Gazi Isa-bega u Novom Pazaru gdje se za zajedničkom sofrom okupilo oko 2.500 postača da osjete bereket i podijele radost zajed-ničkog iftara.

Pored velikog broja džematlija iftaru su prisustvovali i predstavnici Islamske zajednice na čelu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorlićem, kao i predstavnici BKZ, CHR „Hajrat“, IKC „Altun alem“, delegacija In-ternacionalnog univerziteta na čelu sa rektorom prof. dr. Mevludom Dudićem, narodni poslanik Emir Elfić i brojni gosti iz Preševske doline, Turske, Irana te drugih sandžačkih gradova.

Organizatori su se potrudili da prirede bogat vjersko-kulturni program i tako olakšaju prisutnima vrijeme do ezana i okončanja posta, a učešće u programu su uze-li učenjem ilahija horovi „Firdevs“, „Merdžan“ i „Lji-ljan“, musafir iz Turske hafiz Orhan Ćakmak, Hor uča-ča Kur’ana iz Irana i najmlađi polaznici Škole Kur’ana Časnog.

Nakon ezana i iftara prisutnima se obratio i dobrodoš-licu poželio glavni imam Medžlisa IZ-e Novi Pazar hafiz Irfan-ef. Malić koji je izrazio zadovoljstvo orga-nizacijom iftara i nadu da su prisutni uživali u iftaru i programu koji je priređen. On se zahvalio donatorima i svima onima koji su pomogli i dali svoj doprinos da ova manifestacija bude uspješno organizirana.

„Nemamo prilike često da na trgu Gazi Isa-bega ugo-stimo 2.500 postača. Hvala Allahu dž.š. za ovaj prelijepi trenutak i ovaj prelijepi ugođaj. Postači imaju dvije ra-dosti: prva je ona na dunjaluku, a druga je na Ahire-tu. Prva radost jeste u iftarskom vaktu kada se čovjek raduje hrani i piću. Druga radost je ona na Sudnjem danu kada će se svako od nas ponositi što je postio radi Uzvišenog Allaha dž.š.“ – rekao je, između ostalog, ha-fiz Malić.

Nakon glavnog imama prisutne je poselamio i musafir iz Preševske doline, predsjednik Općine Preševo, Ra-gmi Mustafa, na albanskom jeziku uz napomenu da svaki čovjek treba da prvo poštuje sebe, a potom i sve druge. On je istakao da je delegacija koju je predvodio bila gost Internacionalnog univerziteta gdje su razgo-varali o mogućnosti otvaranja odjeljenja IUNP u Pre-ševu.

„Kada Vlada Republike Srbije i Ministarstvo prosvjete nisu spremni da otvaraju fakultete u Preševskoj dolini, mi smo uspostavili saradnju sa bratskim musliman-skim narodom u Sandžaku i Novom Pazaru. Mi mo-ramo da dokažemo da su muslimani na prostoru bivše Jugoslavije uvijek bili za mir i da su uvijek bili faktor mira i stabilnosti“ – rekao je Ragmi Mustafa.

Nakon musafira iz Preševa prisutnima se obratio i glav-ni muftija Muamer-ef. Zukorlić.

Dovu za hairli skup proučio je direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ Rešad-ef. Plojović.

obRaćaNJE glaVNog mUFTIJE mUamERa EF. zUkoRlIća

AćIF EFENDIJA JE NAŠ HEROJ

„Pri kraju ove manifestacije mogu posvjedočiti da je Sandžak parče zemlje na kojem najsvježije pulsira srce islama. Pono-san sam na to, ali sam ponosan, prije svega, na omladinu koji su bili glavni nosioci ove manifestacije. Ti mladići su danas ovdje od podne namaza, dva puta sam ih obilazio, a oni su suhih usana, posteći, redali ove stolove i stolice i slu-žili hranu da bi nama ovdje bilo udobno. Ja im lično pomalo zavidim na njihovom sevapu. Zato želim da istaknem značaj tih mladih ljudi koji su drugačiji od starijih generacija. Ra-nije se čulo kako omladina ne valja i da se nešto iskvarilo, kako su ovi stariji bili bolji. A vidite, Allah dž.š. dao milost, pa nam nam djeca bolja od roditelja. Oni koji su na usluzi i hizmetu islamu najpočašćeniji su i bit će pored Poslanika a.s. na Sudnjeme danu“ – rekao je Glavni muftija. Muftija je istakao da se ovaj iftar organizirana Trgu slavno-ga Gazi Isa-bega, čovjeka koji je udario temelje gradu i čo-vjeka koji je uvakufio svoju imovinu čije dobro traje do dana današnjeg.„Sve ovo što činimo, od podizanja vakufa, od organiziranja dječjih vrtića, od održavanja džamija, od osnivanja škola, medresa, Islamskog fakulteta, Internacionalnog univerziteta, naših časopisa, organizacija za omladinu i žene, naše izda-vačke kuće i svih drugih segmenata našega sistema, činimo kako bi nastavili svijetlu tradiciju naših gazija i kako ne bi obrukali naše pradjedove koji su uspostavili vakufe, formirali ovaj grad na vakufima i ovaj grad će trajati sve dotle dok budu trajali njegovi vakufi. Jer ovo je vakufski grad, a mi smo vakufska zajednica i vakufski narod. Dok god bude trajao va-kuf trajat ćemo i mi i ideološki i identitetski. Mi smo formi-rali svoju kulturu na vakufu i općem dobročinstvu, zato je temelj našega identiteta vjera u Jednoga Boga, bez primjesa širka. To je naša tradicija i prije islama, od Ilira preko Bogu-mila, pa do dana današnjeg jer mi Bošnjaci vučemo tradiciju od njih“ – rekao je Muftija.Muftija je kazao da je u tradiciji Bošnjaka dobročinstvo, ali su Bošnjaci zbog svog dobročinstva stradali i doživljavali ge-nocide.„Nije dobro da se bude toliko dobar da bi se stradalo. Mi smo

FEsTIVal Islama

FEsTIVal Islama U NoVom pazaRU

U SANDŽAKU ISLAM NAJSVJEŽIJE PULSIRA

33

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

FEsTIVal Islama

dobri i Bošnjaci nemaju ništa sa niti jednom totalitarnom ideologijim. Želim da podvučem da su Bošnjaci jedini narod u Evropi koji nikada nije imao fašističku niti bilo koju srod-nu ideologiju. Jedini narod koji nikada nije imao fašistički pokret, ni u doba pojave fašističkog pokreta niti danas u bilo kom obliku neofašizma i neonacizma. Svaki pokušaj da se to Bošnjacima spočitava je izmišljotina i nije osnovano. Želim da istaknem da je Aćif-efendija naš heroj. Aćif-efendija je or-ganizirao odbranu ovoga grada od četnika. Da nije bilo te od-brane broj Bošnjaka bi danas bio kao u Priboju, Novoj Varoši i Pljevljima. To dobro mu nikada nećemo zaboraviti i nećemo prihvatiti ni od koga da čini ono što su činili decenijama. Uvijek je postojao pokušaj da se ekstremističkim pokretima u srpskom i hrvatskom narodu, kao što su bili četnici i ustaše, nađe neko u bošnjačkom narodu, pa da se eto i mi stavimo na tas vage. Mi to u našoj tradiciji nemamo. A ono što se dešavalo u Sandžaku i Novom Pazaru, tj. ako postoje neki elementi kolaboracije sa njemačkim okupatorom, svi znaju, i prijatelji i neprijatelji, da nije bilo niti jednog elementa ide-ološke kolaboracije, već da se radilo o najnužnijem preživlja-vanju gdje su se naši prvaci na čelu sa Aćif-efendijom borili svim mogućim sredstvima da ovaj narod sačuvaju. U tome su uspjeli i neka im je halal, neka im je mubarek i vječno ćemo im za to biti zahvalni. A oni koji se odriču Aćif-efendije sa nama nemaju ništa. Oni su se odrekli i naše vjere, oni su se odrekli i naše kulture, i naše nacije, i naše tradicije... Ja o njima u ovoj mubarek večeri ne želim ništa da govorim“ - rekao je Glavni muftija.Muftija je u nastavku svog obraćanja obavijestio prisutne da će dvadeset sedme noći Ramazana na Trgu „Gazi Isa-bega“ biti organiziran noćni namaz kako bi postači postigli završ-nicu duhovnosti i mubarek Ramazana. „Osnovna poruka Ramazana jeste jačanje morala, jačanje svijesti, jačanje ljudskosti i karaktera. Mi muslimani na Bal-kanu, mi Bošnjaci posebno temeljimo naš identitet i opsta-nak na vjeri. Zato mi ne smijemo dopustiti sebi udaljavanje od vjere jer se tako približavamo propasti. Iako se ponosimo time da mi u Sandžaku najbolje baštinimo islam, da je Ra-mazan najprisutniji ibadet ovdje u Novom Pazaru, imamo pojava koje možemo vidjeti, pogotovo kod nekih kćerki, sesta-ra i majki koje nisu razumjele da je njihovo tijelo dar Božji i da su ljepote njihovog tijela nešto što čaršija ne zaslužuje da gleda, nešto što nije za izloge. Sretao sam jako mnogo nemu-slimanki širom svijeta koje se pristojno oblače. Mislim da je jedan broj naših kćerki izgubio orijentaciju zahvaljujući po-grešnom odgoju njihovih roditelja. Očevi i majke, vaša djeca, a posebno vaše kćerke su vaše sredstvo ili za Džennet ili za Džehennem. Zato roditelji, čuvajte vaše kćerke. One treba da budu majke, a majke su naša budućnost. Ako uništimo majke nestali smo. Ovo vam šaljem kao preskup emanet, jer ovdje ako pogriješimo 50 godina se ne može ispraviti. Kćerke

su kao dragulji, kao dijamanti koji se čivaju u dževahir ku-tiji. Jedini način da se odbranimo jeste Kur’an, vjera islam i Ramazan. To je osnovna vrijednost i osnovna poruka ovoga Ramazana i ovoga iftara“ – rekao je Glavni muftija.Muftija je opet podsjetio da ovo nije humanitarni već bratski iftar u kojem su svi ljudi jednako i gosti i domaćini i izrazio svoje zadovoljstvo da su na ovom iftaru prisutni i musafiri iz Turske, Irana, kao i predsjednik Općine Preševo Ragmi Mustafa.„Vi znate da živjeti u Srbiji, a biti prijatelj sa Albancima, nije popularno. Ja se ponosim time što imam za prijatelje Albance. Oni su naša braća. Bošnjaci i Albanci predstav-ljaju dva autohtona evropska muslimanska naroda i oni su odgovorni za sve muslimane u Evropi i za islam u Evropi. Nas je historija naučila i mi ne zaboravljamo ni Šabana Po-lužu, ni druge Albance koji su došli da nas odbrane kada nam je bio pripremljen pokolj. Nama niko neće držati lekcije o tome ko su nam prijatelji, ko su nam braća, a ko su nepri-jatelji. Dovoljno imamo lekcija da to naučimo. To što smo bliski prijatelji i braća sa Albancima, Turcima i svim ostalim pripadnicima islamskoga ummeta neće biti na račun niti za neprijateljstvo ni prema Srbima, ni prema drugim narodi-ma. Za nas su Srbi naše komšije sa kojima imamo i gorkih i slatkih iskustava. Pozivamo ih da živimo u dobru kao kom-šije. Oni znaju iz historije da od naše ruke nikada nisu imali zla, ali treba da znaju da u budućnosti više neće biti u prilici da mi od njihovih pojedinaca, grupa ili sistema dopuštamo zla. Pozivamo njih i sve druge narode na Balkanu da zajed-nički gradimo našu sadašnjost i budućnost. Mi muslimani vjerujemo da je ovaj dio zemaljske kugle ovdje na Balkanu dovoljno komotan za sve, i za muslimane i za kršćane. Ima dovoljno mjesta, ali sreću i budućnost možemo graditi samo ukoliko se međusobno poštujemo i ukoliko ono što tražimo za sebe dopuštamo drugima. Mi to do sada nismo imali. Nama Bošnjacima se osporava i država, i teritorija, i vjera, i kultu-ra i nacija. Za naše razumijevanje historije, za našu tradici-ju, za naše vrijednosti i naš nacionalni identitet mi nećemo pitati nikoga, niti ćemo ikoga pitati da li nas priznaje ili ne priznaje. Nas priznaje Onaj što nas je stvorio, a sve ostalo je na ravnopravnoj osnovi. Ko nam priznaje naciju prizna-jemo mu naciju. Ko nam priznaje jezik priznajemo mu jezik. Ko nam priznaje kulturu priznajemo mu kulturu. Ko nam ne priznaje sve to ne priznajemo mu ništa. Postoje veliki i mali narodi, ali ljudsko dostojanstvo i pravo na slobodu se ne mjere po tome koliko je čiji narod brojniji, već smo svi mi jednaki ljudi pred Stvoriteljem. Ovo su naše vrijednosti. Ovo je naša vjera i naša tradicija, ovo mi učimo u džami-jama, medresama i našim fakultetima i zato dostojanstveno hodamo zemljom i nećemo glavu savijati ni pred kim osim pred Stvoriteljem Jednim Jedinim Allahom dž.š.“ – rekao je na kraju Glavni muftija.

INTERVJU

BOŠNJACI SE NEćE PREPUSTITI PROPADANJU

Razgovarao: Jahja Fehratović

UočI RamzaNa ImalI smo časT RazgoVaRaTI sa glaVNIm mUFTIJom IslamskE zaJEdNIcE mUamER-EF. zUkoRlIćEm o događaJIma koJI sU obIlJEžIlI pERIod IzmEđU dVa RamazaNa, sa posEbNIm akcENTom Na sREbRENIcU, NJEgoV pozIV NIkolIćU da dođE U poTočaRE,

posTIzboRNoJ sITUacIJI U saNdžakU, IzboRIma za REIsU-l-UlEmU I dRUgIm VažNIm TEmama.

35

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Nalazimo se u predramazanskoj atmosferi koja ove godine obiluje raznim događajima i dešavanjima. Kako biste okarakterizirali ovo vri-jeme od prošlog do ovog Ramaza-na?

MUFTIJA: Bojim se da je termin predviđen za ovu emisiju jako kra-tak da bi izvršili ozbiljniju analizu događaja između dva Ramazana, pogotovu ove godine. Ali, u svakom slučaju, ovaj period je obilježen jako brojnim događanjima za Bošnjake u Sandžaku, za Sandžak općenito, što za mene, prije svega, predstavlja po-tvrdu da se muslimani ovog prosto-ra, posebno Bošnjaci, nisu predali. Nisu se prepustili propadanju, što je, nažalost, bila osobenost jednog perioda od prije dvadesetak godina.

dEšaVa sE VRIJENJE U saNdžakU

Sada imamo intenzivitet u poku-šajima. Oni su raznovrsni, oni su vrlo slojeviti, oni se tiču i vjerskog, i socijalnog, i kulturnog i političkog života, oni se tiču inicijativa unutar Bošnjaka, pa inicijativa iz samoga Sandžaka, inicijativa okolo Sandža-ka, prema Sandžaku, prema Bošnja-cima, pozitivnih inicijativa, nega-tivnih inicijativa. Dakle, dešava se vrijenje u Sandžaku. Za površnog posmatrača ponekad ta slika i ne izgleda prijatnom. No, da bi se sku-halo mora da ključa. A da bi moglo da se jede mora da se kuha. Ali nije opasno kada ključa, bitno je da ne izbije poklopac i da ono što se vari ostane u posudi jer je predviđeno za varenje.

dUgoRočNo pozITIVaN TRENd kRETaNJa

To je intenzivni proces u Sandžaku koji se, po meni, pozitivno kreće, bez obzira na dnevna kretanja, ali se primarno ili dugoročno pozitiv-no kreće jer, zapravo, to ključanje dovodi do toga da prašina ili hrđa spadaju sa ljudi. Dovodi do toga da sva ta akcija i reakcija omogu-ćuje ljudima, pogotovu mladima koji su slobodnije svijesti, koji nisu preživjeli period jednoumlja u vri-jeme socijalizma i period bezumlja u vrijeme devedestih, koji su nešto u prednosti, da shvate objektivnije sopstvene vrijednosti i opasnosti po sopstvene vrijednosti. Po meni su to neke osnovne značajke tih procesa. Svakako, ne bih se usudio da ih po-jedinačno komentiram jer bi nas to daleko odvelo.

sREbRENIcI sE moRa pRIsTUpITI TEmElJITIJE

REVIJA SANDŽAK: Ja bih ipak da porazgovaramo o nekim od tih ključnih momenata. Najkonkretni-je o onome što je obilježilo period prije Srebrenice 11. jula. O onome šta se dogodilo kada ste otišli u Srebrencu, prijavili boravak i od-lučili da ćete glasati u Srebrenici, pa i o dženazi, 17. po redu poslije 1995. godine. Koliko je taj simbol Srebrenice, koji je izrastao u cijelo-me svijetu, značajan za Bošnjake i šta Srebrenica kao grad, gdje treba živjeti i dalje, može značiti Bošnja-cima u budućnosti?

MUFTIJA: Srebrenica je, također, tema kojoj se mora pristupati teme-ljitije i pridati joj se i analitički i vre-menski značaj koji joj bar u jednoj mjeri pripada. No, ono što je utisak kojeg se nije moguće poštedjeti jeste, prije svega, genocid kao pojam i kao projekt i program prema Bošnjaci-ma. Dakle, genocid nad Bošnjacima je slojevit državni program koji ima korijene u raznim pisanim materi-jalima ideologa u posljednjih skoro stotinu pedeset godina. To je nešto što je jako važno za nas Bošnjake kako bismo donekle realno razumje-li i samu riječ genocid.

NakoN sEdamNaEsT godINa NI U sREbRENIcI NIsmo pokopaNI

Obično ljudi ne razmišljaju o tome šta znači genocid, već je genocid jednako Srebrenica, Srebrenica jed-nako 11. jul, Potočari jednako neko-liko hiljada nišana, dženaza jednako kolona tabuta, neuobičajen prizor... što sve jeste jako upečatljivo. Ali je problem što se ovo nekako sabije u jedan dan. To je problem i opasnost. U tom pogledu ne mogu da pobje-gnem od utiska da nakon 17 godina ni u samoj Srebrenici nismo još po-kopani. Dakle, 17 godina traje po-kop. Sada je to negdje oko 60% od spiska registriranih ljudi ubijenih samo u Srebrenici. To je za sebe sto-ljetna, milenijumska vječna drama.

lEkcIJa sREbRENIcE

Ali, šta je još žešće od toga?! Još žešće od toga je da će, po ovom intenzite-tu, možda za 3-5 godina biti poko-pani i oni koji nisu. I tu se postavlja onda pitanje šta je lekcija Srebrenice i lekcija genocida uopće. To je ono u čemu u ovom trenutku Bošnjaci ne smiju da pogriješe. Ne smiju svesti

genocid na Potočare. Ne smiju sve-sti lekciju genocida na 11. juli, iako je 11. juli Potočari, dženaza, musala, nepregledni prizor nišana.

dožIVIo sa dRamU Na poTočaRskoJ mUsalI

Kada sam prije nekoliko sedmica klanjao džumu u Potočarima, imao sam specifičan osjećaj dok sam odla-zio tamo. Kada sam došao među lju-de na musalu, bio sam pripremljen donekle za taj specifičan moment, pa i kada sam se penjao uz minbe-ru, ali kada sam se okrenuo prema džematlijama... Ko je bio tamo zna da je musala na početku mezarja i da, kada sa mimbera gledate prema džematlijama na musali i pravo, i desno i lijevo vidite mezarje, bije-le nišane, prostor od možda viši 2 km u tom segmentu posmatranja sa desne i lijeve strane i frontalno ispred, more bijelih nišana i humki... Tog trenutka sam imao problem da počnem govoriti, iako mi se to jako rijetko dešava. Doživio sam dra-mu koju nisam očekivao. Kada sam počeo hutbu, zahvalu Allahu dž.š., onaj dio koji je identičan u svakoj hutbi na arapskom jeziku, nekako sam preživio, ali kada sam se počeo obraćati na svom bosanskom jeziku onda sam ušao u veliki problem. Tih nekoliko trenutaka učinilo mi se kao vječnost. Borio sam se da u glavi i srcu odvojim to kome se obraćam. Da li onim par stotina ljudi koji su živi na musali ili onim 5-6 hiljada u mezarima koji su svuda oko mene. To je drama koju nikada nisam doži-vio, pogotovu ne u nekom vjerskom obredu.

bošNJacI ćE posToJaTI oNolIko kolIko bUdU čITalI TEksT

gENocIda

To me je vratilo u realnost osjeća-ja da je jedna država, jedan režim, jedna vojska, jedna organizirana mašinerija, ali ljudska, pripremila istrebljenje, uništenje, pokolj, ubija-nje muških glava da bi se ubila os-novna snaga, reproduktivna snaga jednoga naroda. Lekcija genocida, iako ima svoju adresu u Srebrenici i svoj datum u 11. julu, ali je to samo adresa, samo naslov i samo datum. Tekst je mnogo širi, mnogo dublji, toliko nepresušan, toliko dubok, toliko sadržajan da će trajati. On će se čitati onoliko koliko budu posto-jali Bošnjaci, jer će Bošnjaci postojati toliko koliko čitaju tekst genocida.

INTERVJU

36

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Onog trenutka kada prestanu da ga čitaju, dobit će novi genocid koji će ih istrijebiti.

maJkE sREbRENIcE, REIsUlEma cERIć I JElko kacIN sU

NaJzaslUžNIJI za posToJaNJE mEmoRIJalNog cENTRa U

poTočaRIma

REVIJA SANDŽAK: A koliko sada Bošnjaci čitaju taj tekst?

MUFTIJA: Ne dovoljno, iako su au-tori genocida njegovi arhitekte, oni koji su ih u tome podržali i oni koji su tolerisali, očekivali da se ta lekcija u potpunosti ugasi do ovog trenutka. Moram ovdje kazati radi istine, radi historije, radi budućnosti, radi prav-de i pravičnosti: majke Srebrenice su faktor jedan, Reisulema faktor dva i evropski parlamentarac Jelko Kacin faktor tri – najzaslužniji za očuva-nje ove adrese i ovog naslova. Mi u islamu obično ne govorimo „da nije bilo ili da je bilo“, ali se uslovno to u ovom slučaju može reći i bitno da ova sva naša bošnjačka i sva ljudska javnost to zna. Prema tome, genocid nad Bošnjacima je lekcija koja nas dijeli između opstanka i nestanka, između očuvanja i propasti, između slobode i ropstva, između stradanja i šanse da preživimo, između poni-ženosti i dostojanstva.

mEđUNaRodNa zaJEdNIca JE pREdala bošNJakE sREbRENIcE

Na pokolJ

Druga stvar, koju prosto ne mogu da sklonim iz glave i kada hoću, ve-zana za genocid jeste pitanje odnosa međunarodne zajednice. To je nešto što, nažalost, predstavnici Bošnjaka danas prosto ne govore zbog sop-stvene lične ili političke slabosti, raznih motiva, što objektivnih, što subjektivnih, ali je također nešto što se ne smije dešavati. Dakle, nema nikakve sumnje da je međunarodna zajednica predstavljena u Holan-dskom bataljonu, a to znači u ne-posrednoj odgovornosti Holandije i međunarodne zajednice predstav-ljene u tadašnjem generalnom sekre-taru Ujedinjenih nacija, tadašnjem specijalnom izaslaniku UN-a, pre-dala Bošnjake Srebrenice na pokolj.

mEđUNaRodNa zaJEdNIca dUgUJE mNogo bošNJacIma

To, zapravo, znači da međunarod-na zajednica u ovim nosiocima koje

sam spomenuo, ali i onima koje ni-sam spomenuo, koji predstavljaju faktore moći pri donošenju odluka, duguje Bošnjacima vječno i ona im se mora odužiti i ne smije i ne može nastaviti ovako licemjerno se pona-šati, a mi Bošnjaci nemamo pravo imati snishodljiv odnos prema Bri-selu, ni prema Vašingtonu, ni pre-ma pojedincima iz tih centara moći, bez obzira što se Bošnjaci kao nacija i Bosna kao zemlja mogu svrstati u slabije. Ovo je toliki resurs dostojan-stva, toliki resurs za našu budućnost i naš moralni resurs u odnosu na te centre da nam oni moraju odgovo-riti podrškom, pomoći, raznim dru-gim oblicima saradnje. Ne kao dobra volja, ne kao sadaka, ne kao nešto što treba da mi izmolimo. Ne, nego nešto što je njihova obaveza. Nešto što će biti minimum njihovog pranja savjesti. Nešto što oni moraju raditi zbog svojih zemalja, pokoljenja, de-mokratija, vrijednosti koje, ma koli-ko i ma kako, ali stalno proklamuju. To je nešto što se također nipošto ne smije zaboraviti. Zato mora postoja-ti ta akcija pred međunarodnim fak-torima po osnovu genocida u kome su određeni faktori te međunarodne zajednice sudjelovali. Ona se mora značajnije iskoristiti.

INsTITUcIoNalNo sIloVaNJE bošNJakINJa

Treća stvar koja je meni također to-liko važna da ni nakon 17 ili 18 go-dina ne mogu da je odagnam, jeste u okviru genocida institucionalno or-ganizirano i iz Beograda i iz Banja-luke i sa Pala sistematsko silovanje bošnjačkih majki i sestara. Bošnjak i musliman koji to zaboravi niti je Bošnjak, niti je musliman, niti je in-san. Nemam riječi da opišem moral-no-psihološki sklop čovjeka koji će preko toga proći i grliti se i ljubiti, voljeti se i ne samo to, nego štititi i skrivati autore i egzekutore genoci-da i silovanja.

NoVa sTRaNIca samo sa NoVIm lJUdIma

To su tri stvari koje ne znam kakav treba čovjek da bude da bi ih zabo-ravio i rekao: „Pa dobro, nema veze, to je bilo, hajmo sad novu stranicu.“ Hajmo novu stranicu sa novim lju-dima. I hajmo novu stranicu s ljudi-ma koji nisu pripadali tim ljudima. I hajmo novu stranicu sa ljudima koji su se odrekli tih ljudi. I hajmo novu stranicu sa ljudima koji su spremni da osude te ljude, taj program i taj

zločin. Ali, novu stranicu sa ljudima koji slave te ljude kao heroje, koji ve-ličaju te ljude koji su se samo prita-jili i možda preformulirali nazive za takve... To više nema veze sa dnev-nom politikom, to više nema veze sa strančarenjem. To više nema veze sa državama. To nadilazi sve drža-ve, granice, nacije, to spada u sferu osnovne definicije čovjeka, huma-nosti, elementarne ljudske svijesti. I zato je to mjera, kao što sam rekao, opstanka i nestanka. Dakle, čovjek koji pređe preko toga ne zaslužuje više ništa.

RazUmIJEm kako bEogRad dožIVlJaVa lJUdE koJI pREđU

cRTURazumijem, po osnovu ovoga isku-stva, kako Beograd doživljava ljude iz naših redova koji su spremni da pređu preko te rane ljute sazdane od desetine hiljada žrtava genocid-nog projekta, nekoliko desetina hi-ljada silovanih majki, sestara i žena, za ministarsku fotelju, za mjesto u upravnom odboru, za poziciju u općini. Neovisno kojoj naciji bih pripadao, ali kada bih sreo te ljude, ja ih ne bi mogao cijeniti. Onda mi je razumljivo kako Beograd, kako bilo koji režim u Beogradu te ljude doživljava kao predmete po pro-storiji. Kao neke detalje i predmete koje mogu staviti gdje hoće, skloniti, baciti, okačiti, spustiti, prekompo-novati.

cRVENa cRTa U bošNJačko-sRpskIm odNosIma

REVIJA SANDŽAK: Nametnulo se mnogo pitanja, a ono što je meni prvo zapalo jeste, kada ste govorili da treba razgovarati s novim lju-dima koji nisu u tome učestvova-li. Ima li ljudi koji su trenutno na poziciji, a koji nisu dijelili tu ideo-logiju, tu politiku i nisu u bilo ka-kvom segmentu vezani sa autorima i počiniteljima genocida? MUFTIJA: To nije moj problem. To nije problem Bošnjaka. Nije obave-za i problem Bošnjaka da kopaju po srpskom narodu i traže te lju-de. Neka to rade Srbi. Neka to radi srpski narod. Neka to rade njegove institucije. Neka to radi njegova dr-žava, odnosno predvodnici države. Apsolutno meni kao pripadniku žrtve genocida, žrtve organizira-nog silovanja, žrtve izdaje, prodaje, žrtve planiranog projekta nestanka bošnjačkog naroda, bosanske dr-žave, ne pada na pamet da budem

INTERVJU

37

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etautor takve istrage. To je moja crve-na crta preko koje se ne može preći. To ne znači da ćemo ratovati. To ne znači da ćemo psovati. To ne znači da ćemo se svetiti, da ćemo uzvra-ćati na isti način. Ne, to ne znači to. Ali, to samo znači da se ne možemo ponašati kao da se ništa nije desilo i to znači da ne možemo zarad ličnih, stranačkih, grupaških, pojedinačnih i ovih i onih, da ne nabrajam, intere-sa to prodati. To samo znači to.

UkolIko sE UčEsNIcI U gENocIdU NE odREkNU IsTog To ćE IH

dUgoRočNo UgRozITISrpskom narodu je u interesu, dr-žavi Srbiji je u interesu da u prvom planu dobije te ljude. Ili one koji nisu

u tome učestvovali i ni na koji način to nisu podržavali, ili koji su se po-kajali, ili koji su uvidjeli da je to pro-past. Zaista, to je propast. Genocid, genocidni program i ovo što sam nabrojao, kao izdaja međunarod-ne zajednice i sistematsko silovanje muslimanki, odnosno Bošnjakinja u Bosni u tom ratu i toj agresiji, jeste u prvom planu nas ugrozilo, ali će du-goročno ugroziti sve aktere i sudio-nike ukoliko ga se ne odreknu. To je kao zaraza, to je kao karcinom, to je kao maligno tkivo, to je kao gan-grena – ukoliko ga se ne odreknete, odbacite, odsiječete, eliminirate, ono se širi i ono će pojesti te faktore, te narode, te zajednice, te ljude, te vri-jednosti, te sisteme.

REVIJA SANDŽAK: Sve ovo što ste kazali djeluje kao težak esej o Srebrenici. Nalazim mnogo razloga zbog čega ste pozvali predsjednika Nikolića da dođe u Srebrenicu 11. jula, a koji nije htio Vaš poziv po-slušati.

Na žalosT sE NE pozIVa VEć dolazI po osJEćaJU

MUFTIJA: Nisam osjetio sebe po-zvanim da ga pozivam. Odgovorio sam na novinarsko pitanje da li mi-slim da treba doći, a ja sam rekao mislim da treba doći. Ne treba da dođe zato što ja mislim da treba doći i zato što ga ja eventualno pozivam.

INTERVJU

žRTVa NE pRUža RUkU NEgo oNaJ ko JE bIo Uz džElaTa

Nova stranica se ne može otvoriti time što će žrtva pružati ruku, jer žrtva kada pruži ruku bojim se da se može pogrešno shvatiti i da onaj ko je na neki način bio u vezi sa dželatom ne može razlikovati da li je to pružena ruka ili vrat za ponovno klanje. Zato žrtva ne treba da pruža ruku. Ruku treba da pruži onaj ko je na neki način bio u vezi sa dželatom. Definitivno, više nije sporno da je to Beograd, beogradski režim i država Srbija kroz svoje najviše organe. To više uopće nije spor-no, ali je sporna ta diferencijacija ko koliko u kojoj mjeri smije, može, hoće, vjeruje, koliko ima iskrenosti, koliko ima ljudskosti, koliko ima snage u odnosu na biračko tijelo, na narod koji je huškan decenijama u jednom smjeru, pa se sad treba zaustaviti.

kada slabIJI pRUža RUkU To JE slabosT

Mi dobro poznajemo situaciju u Srbiji i sr-bijanskom društvu i razumijemo je, ali to nije nešto o čemu mi treba da govo-rimo. To nije nešto što mi treba da ini-ciramo, jer kada slabiji pruža ruku to je slabost, kada slabiji prašta i nudi samilost to je kukavičluk. Jači treba da pruži ruku, jači treba da poka-že samilost – onda je to ljudskost, onda je to moralna vrijednost. E, to treba da znaju pripadnici boš-njačkog naroda, posebno ovdje u Sandžaku. To, naravno, ide u drugu krajnjost i nemam potre-bu da se ograđujem od toga, jer se prosto podrazumijeva, ali nećemo moliti, nećemo se nu-diti, nećemo govoriti da pra-štamo.

38

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Na takve stvari se ne poziva. Na ža-lost se ne poziva. Na žalost, na dže-nazu i na stratište se ne poziva. Tu se dolazi onog trenutka kada osjetite moralnu, civilizacijsku, kulturološ-ku, ljudsku obavezu da tamo odete. I meni zaista ne pada napamet da savjetujem bilo koga, pa ni aktuel-nog predsjednika države, ukoliko ne zatraži savjet. Ovo je nešto što ne trebam ja reći, to prosto zna svako dijete.

NIJE U INTEREsU sRbIJE lIcEmJERNo poklaNJaNJE

žRTVamaU interesu Srbije i srpskog naroda nije da njen predsjednik, njen pre-mijer, njihova Crkva, njihova Aka-demija i sve njihove strukture poša-lju ponekog tamo da se licemjerno i kurtoazno pojavi i kaže: „Ja sam bio tamo.“ – kao prethodni predsjednik – jer smo vidjeli da od toga nema ništa, već nama treba prosto nova stranica.

NIko NE možE opRosTITI gENocId

Što se praštanja tiče niko ne može da oprosti genocid, čak ni članovi te porodice. Ne, zločin genocida nije privatno vlasništvo, čak ni preži-vjelih članova uže porodice. Zločin genocida nije bio ratni zločin pre-ma jednom čovjeku, prema jednoj grupi ljudi, prema jednoj porodici. To je bio organizirani, programira-ni, institucionalizirani zločin prema jednom cijelom narodu i to ne može da oprosti ni taj narod, ni predstav-nici tog naroda. To ne može niko da oprosti. To ni Bog ne prašta. To je nešto što mora da se kazni ili ovog, ili Budućeg svijeta, ili na oba svijeta. Na Budućem će biti sigurno kažnje-no, a na ovom svijetu što pravednije bude kažnjeno to će lakše biti otvo-riti novu stranicu.

podsJEćam Na moJU TEzU o FENomENU bošNJačkIH

polITIčaRa kao dIJEla REžImskog aNTIbošNJačkog pRoJEkTa

REVIJA SANDŽAK: Koja je po-ruka Bošnjacima, šta je lekcija iz toga što aktuelni predsjednik Sr-bije nije došao u Srebrenicu? Da li nam to može govoriti kakav će on biti prema Bošnjacima u toku svog mandata, naročito poslije formira-nja Vlade Srbije? Ne može se pre-nebregnuti činjenica da oni koji su svo vrijeme osuđivali gospodina Nikolića ulaze u Vladu sa njim, a

bivaju na neki način predstavnici našega naroda, i to opet oni koji su se najviše zalagali da oni koji su počinili genocid nad Bošnjacima ne budu na vrijeme izručeni Hagu.

MUFTIJA: Proteklih mjeseci sam toliko govorio o dvojici bošnjačkih političara da mislim da sam toliko predozirao taj švedski sto, da na-rod, a Bošnjaci prije svega, mogu da se služe sa tog stola narednih stoti-nu godina. Zato, pogotovo u ovom mubarek mjesecu ne bih pridavao značaj, pogotovo pojedinačnim po-javama, samo bih podsjetio taj isti narod, i onaj dio naroda koji nije glasao za njih, i onaj dio koji je gla-sao, i onaj dio koji je prevaren, i onaj dio koji je pokraden, i onaj dio koji je potkupljen – sve dijelove naroda bih podsjetio na riječi koje sam govorio proteklih mjeseci o fenomenu boš-njačkih političara kao dijela režim-skog antibošnjačkog projekta. To se, zapravo, u ovoj nedosljednosti pretrčavanja iz jednog tabora u dru-gi i iz jednog Vladinog tima u drugi Vladin tim samo potvrđuje. Dakle, ovdje se ne radi ni o partijskim ko-aliranjima, ni uopće o nekim ideo-loškim srodnostima, niti se pamti retorika prije izbora gdje se jedna strana napadala, a druga veličala, ta je sada veličana ostavljena, a otišlo se kod napadane. Ako se išta u tome može vidjeti pozitivno jeste da se to što smo mi govorili proteklih mjese-ci sada potvrđuje.

bošNJacI NIkada NEćE zaboRaVITI dVoJIcI saNdžačkIH polITIčaRa skRIVaNJE počINIoca gENocIda

I glasaNJE za REHabIlITacIJU čETNIka

Dakle, tu nema nikakvih prepreka. Ovdje se samo radi o tome da su po-litičari koji prihvataju beogradsku režimsku, antibošnjačku, antimusli-mansku politiku sastavni dio pro-grama svakog režima u Beogradu. To je aksioma i dvije stvari koje mi-slim da Bošnjaci muslimani nikada neće zaboraviti dotičnim političari-ma dok traju i nakon što prestanu da traju. To je činjenica skrivanja ratnih zločinaca i počinioca GENOCIDA, pod jedan. Pod broj dva, glasanje za rehabilitaciju četnika.

gENocIdom U lImskoJ dolINI 1943. godINE NapRaVlJENa JE

pREVaga sTaNoVNIšTVa

Podsjetit ću da je u Limskoj doli-ni januara mjeseca 1943. godine za

dvadeset dana ubijeno 9.200 boš-njaka. Tada je napravljena prevaga – na prostoru gdje su Bošnjaci bili apsolutna većina postali su relativ-na manjina. To je veći broj nego što je ubijeno u Srebrenici, po zvanično potvrđenim izvještajima četničkih komandanata poslatim njihovom vrhovnom komandantu Mihajlo-viću. Onaj ko je mogao za to da di-gne ruku i da glasa za rehabilitaciju četnika kao bošnjački narodni po-slanik, ili kao bošnjački ministar u Vladi Srbije, sebi je zapečatio naslov, zapečatio identitet, bez obzira kako se uspjeli lažirati, namjestiti, oktro-isati izbore.

lokalNE VlasTI sU dNEVNopolITIčkE sTVaRI

Kompozicija vlasti na lokalu, na republičkom nivou su dnevnopoli-tički bitne stvari. Za 5, za 10, za 20 godina, za budućnost to postaje pot-puno irelevantno. Ove stvari koje sam pobrojao vezano za GENOCID i vezano za bošnjačke političare u Beogradu pamtit će se i njihova svje-žina će biti veća kako bude vrijeme odmicalo.

bošNJacI U saNdžakU ćE sE sUočITI sa lIcEmJERsTVom

REVIJA SANDŽAK: A šta će Boš-njaci u Sandžaku imati u ovom pe-riodu koji slijedi?

MUFTIJA: Bošnjaci u Sandžaku će imati dvije stvari. Prvo će se suoči-ti sa licemjerstvom, nemoralnošću ovakvih ponašanja koja očito za ove dvije decenije nisu bila dovoljna. To će biti gorka, teška lekcija iz koje se može naučiti. Ali ono što je najbit-nije za Bošnjake jeste da oni ovog trenutka, za razliku od nekih prošlih vremena, imaju Islamsku zajednicu kakvu imaju, imaju BNV kakvo ima-ju, imaju svoju BANU, imaju BKZ, imaju Internacionalni univerzitet i niz drugih institucija i organizacija koje ne pripadaju redu režimskih pilića i koji predstavljaju zaštitu, u većoj ili manjoj mjeri, opstanka Boš-njaka i očuvanja njihovog identiteta. Zato su sve ove institucije koje sam nabrojao pod velikim pritiskom, jer su one branici slobode, dostojanstva i opstanka tog naroda.

REIsUlEma cERIć JE JEdaN od NaJVEćIH bošNJaka U

poslJEdNJIH sToTINU godINaREVIJA SANDŽAK: Spomenuste Islamsku zajednicu. Ono što je ta-

INTERVJU

39

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

kođer aktuelno i što je već godinu dana najavljivano jeste izbor re-isul-uleme. Moje prvo pitanje na ovu temu jeste značaj reisul-uleme Mustafe-ef. Cerića i njegovog man-data za Bošnjake i bošnjački narod?

MUFTIJA: Reisulema dr. Mustafa-ef. Cerić, po mom iskrenom svjedo-čenju, jedan je od najvećih Bošnjaka posljednjih stotinu godina. Kako sam mu bliži i kako naša saradnja odmiče dalje, ja sam u to sve uvje-reniji. Prilično sam relevantan svje-dok, jer sam imao prilike to vidjeti i na brojnim tačkama širom svijeta. Naravno da će konačnu riječ i po-tvrdu ovoga što govorim dati vrije-me, pogotovo što mi Bošnjaci obič-no vrednujemo ljude kad nam odu. Nemamo dovoljno kapaciteta da ih izvrednujemo dok su nam dostupni.

odlaskom REIsUlEmE cERIća Islamska zaJEdNIca ćE osJETITI

pRazNINU

Mislim da će Islamska zajednica odlaskom reisul-uleme Cerića osje-titi veliku prazninu. Ali, isto tako mislim da Islamskoj zajednici sada treba jedna praznina, jer on je obilje-žio dvije decenije vođenja Islamske zajednice u najburnijem, najtežem vremenu. Od jedne do druge obale uzburkanog mora i agresivnih tala-sa on je mirno proveo Islamsku za-jednicu očuvavši njeno jedinstvo u BiH, oduprijevši se organiziranom linčovanju bosansko-antibošnjač-kih medija, podržanih od pojedina-ca, bajagi intelektualaca iz redova Islamske zajednice i od onih koji primaju platu u Rijasetu. I sve je on to dostojanstveno i čestito izdržao, i ja mu se divim iz razloga što ovako dostojanstveno odlazi. Kada je najja-či, kada potpuno trijumfalno može da završi svoj mandat.

REIsUlEma cERIć pREdsTaVlJa HodaJUćU INsTITUcIJU

Završetak mandata reisuleme Ceri-ća u Islamskoj zajednici ne znači za-vršetak njegove karijere. Mislim da se ovim samo završava prvo polu-vrijeme njegove blistave misije unu-tar bošnjačkog naroda. Uvjeren sam da će naredne godine biti obilježene dominantnom pozicijom reisul-ule-me Cerića na sceni nacionalnog bu-đenja i institucionalnog djelovanja Bošnjaka, jer je on sada resurs koji ima nacionalni značaj, koji više vri-jedi nego rudnici, nego neka kultur-no-historijska blaga, jer predstavlja

hodajuću instituciju koja svo to sil-no iskustvo od Kanade do Novog Zelanda može da stavi na raspola-ganje ovim našim nacionalnim, boš-njačkim i panbošnjačkim ciljevima i programima. Mislim da on to hoće, mislim da je on za to i spreman i mi-slim da nakon ovoga, u najsvjetlijem smislu te riječi, nijedan narod neće imati boljeg diplomatu nego što ćemo mi imati u reisul-ulemi Ceriću, jer je rijetki čovjek koji podjednako ima otvorena vrata u Vašingtonu, Teheranu, Rijadu, Briselu, Ankari i drugim centrima.

REIsUlEma dRžI lEkcIJU da JE mogUćE odolJETI IzazoVIma

RazRađENog položaJa

To je nešto što će tek sada doći do izražaja i on ovim drži lekciju da je moguće odoljeti izazovima razrađe-nog položaja i biti spreman ustupiti ga novim ljudima. Islamska zajedni-ca ima nekoliko potencijalnih kan-didata za reisul-ulemu, a ono što je moje uvjerenje i moje nastojanje jeste da Islamska zajednica izabere novog reisul-ulemu koji će nastaviti ovaj kurs očuvanja autonomnosti Islam-ske zajednice.

mIslIm da smo Na dobRom pUTU da sE Islamska zaJEdNIca zašTITI

od polITIčkIH, sTRaNačkIH I dRUgIH UTIcaJa

Mislim da smo tu na dobrom putu,

da će se Islamska zajednica zaštiti od političkih, stranačkih i drugih nasr-taja, da se pokuša instalirati neki re-isulema koji bi slušao neku partiju, neki režim, neku službu, neke druge centre izvan Islamske zajednice. Mi-slim da se to neće desiti i da je Islam-ska zajednica pokazala svoju zrelost, spremnost i sposobnost. Očekujem da se najuticajniji faktori Islamske zajednice dogovore o kandidatu ko-jeg će podržati i mi ćemo biti dio tog dogovora. Nećemo nastupati samo-stalno, nećemo nastupati pojedinač-no sa parcijalnim interesima ili že-ljama, već ćemo uklopiti sopstvene poglede u taj dogovor i na osnovu toga se ponašati na narednim izbo-rima.

NE VIdIm sEbE kao kaNdIdaTa za REIsUlEmU

REVIJA SANDŽAK: Ono što su Vas često pitali jeste da li će mufti-ja Zukorlić biti kandidat za novog reisulemu?

MUFTIJA: Ne vidim sebe kao kandi-data. Naravno, sve dok traje period za kandidaturu ne želim isključiti ni tu mogućnost, iako su male šanse da bih se odlučio na takav korak zbog razloga koje sam ranije spominjao ili koje nisam spominjao, da mi se ne bi desilo kao nekima: „Hoćete li biti premijer?“ „Neću biti premijer.“; pa „Hoću da budem premijer.“ pa „Ne možeš da budeš premijer.“; „Neću više nikada biti ministar.“ pa „Hoću da budem minista.r“ itd. Da ne bih ličio na njih, mada mislim da bi mi bilo jako teško da ličim na njih i kada bih se trudio, ali da ne bih ušao u taj rizik, do posljednjeg trenutka ne želim isključivo nastupati, iako sve prilike idu u ovom smjeru u kojem sam kazao.

REdoVNI IzboRI U IslamskoJ zaJEdNIcI U sRbIJI

REVIJA SANDŽAK: Raspisani su i izbori u Islamskoj zajednici u Sr-biji?

MUFTIJA: To su redovni zbori na-kon isteka mandata predstavničkim organima. Odmah poslije mubarek Ramazana zakazan je termin za te izbore. U potpuno redovnoj atmos-feri će se sprovesti izbori i to je već postala uobičajena tekovina na kojoj je Islamska zajednica više puta po-tvrdila svoju zrelost i mislim da će i ovoga puta to biti tako.

INTERVJU

poNosIm sE šTo sam bRaNITElJ bošNJaka

Ja se ponosim, sretan sam što mi je Allah dž.š. omo-

gućio da sa svojim saradni-cima, sa svojim imamima, sa svojim muderisima, sa

svojim prijateljima, sa svo-jim profesorima, asistentima, studentima, učenicima pri-

padam tom taboru. Ponekad nam je teško, satanizirani smo, iskrivljuje se slika o

nama, izolujemo se, nedo-stupni su nam mediji, osim u blaćenju i krivotvorenju,

ali sve mi je to draže i ljepše nego da pripadam onima koji su prodali vječnost za

vrlo kratkotrajnu sadašnjost.

40

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

JEdINI sam bošNJak U sRbIJI sa NEposREdNIm IzboRNIm

lEgITImITETom

REVIJA SANDŽAK: Obzirom da je prošlo određeno vrijeme od predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora i da su se mnoge stvari slegle, šta bi bio neki sumar-ni zaključak svega ovoga što smo dobili ovim izborima, pored onoga što ste prije govorili - učešća u Vla-di određenih faktora koji su prista-li da budu predmeti za pomjeranje, a iz naših redova su?

MUFTIJA: Rezultati moje kandida-ture na predsjedničkim izborima su nesporni. Ja sada, pored vjersko-ga legitimiteta, pored elementarno ljudskog legitimiteta kojeg crpimo iz činjenice da smo slobodni lju-di koji imaju pravo javno govoriti, imam i dimenziju legitimiteta nepo-srednih izbora među Bošnjacima. Ja sam jedini Bošnjak sa neposrednim izbornim legitimitetom. To nije niti jedan političar, niti drugi, niti bilo koji predstavnik u Parlamentu. Da-kle, imam sada tu priliku, taj teret, tu čast da imam najveći broj glasova među Bošnjacima, i to je moj resurs u narednih pet godina. Ja ću taj ema-net nositi dostojanstveno, i zato ću se boriti za prava Bošnjaka, između ostalog, i na osnovu toga legitimite-ta.

moJ pRogRam I REToRIka U pREdIzboRNoJ kampaNJI zNačIlI

sU HIsToRIJsko-cIVIlIzacIJskI IskoRak

Nema nikakve sumnje da su moj program i retorika u predizbornoj kampanji također značili historij-sko-civilizacijski iskorak gdje je je-dan Bošnjak musliman na taj način dostojanstveno, odvažno predstavio sopstveni program koga niko nije uspio osporiti. Ni protivnici, ni opo-zicija, ni pozicija, ni mediji nisu ga uspjeli osporiti. Čak nisu to ni poku-šavali. Pokušali su mene osporiti, a ne moj program, jer je moj program baziran na duhovno-moralnim vri-jednostima koje nije moguće ospo-riti. Naravno, kako vrijeme bude odmicalo to će se još značajnije po-tvrđivati. Što se tiče ostalih segme-nata političke scene mislim da ovu večer treba poštedjeti toga.

žIVImo U VREmENU domINacIJE kapITala I polITIkE

REVIJA SANDŽAK: Kada govorite

o međunarodnoj zajednici, ono što se nametnulo kao pitanje jeste njen odnos prema muslimanima u Bur-mi. Dešava se nešto slično onome što se dogodilo u Srebrenici.

MUFTIJA: Mi smo nedavno i na Vrhovnom vijeću Rabite imali na dnevnom redu zločine u Mijanma-ru. Nažalost, to je još jedna slika, po-kazatelj da danas živimo u vremenu dominacije kapitala i politike. Domi-nacije brutalne moći lišene morala i duhovnosti u značajnoj mjeri gdje se ignoriše pravda, pravičnost i zaštita slabih, njihovog prava na život i do-stojanstvo, a gdje je interes kao „si-stem vrijednosti“ dominantan.

Imamo dVoJNE sTaNdaRdE U koJIma sU mUslImaNI žRTVE

Zapravo, tu imamo, nažalost, uo-bičajene dvojne standarde, što se može vidjeti na relaciji događanja u Libiji i Siriji, na relaciji raznih drugih kriznih žarišta u kojima muslimani u značajnoj mjeri bivaju žrtva. Sva-kako da i ta tema zaslužuje značaj-no vrijeme, ali su to samo lekcije da islam trenutno predstavlja jednu od najznačajnijih energija u svijetu.

mUslImaNI ImaJU doVolJNo dIJaloškIH REsURsa

Milijardu i pet stotina miliona mu-slimana je nešto sa čim ostale civili-zacije moraju računati i da sila, su-kobi, ratovi i uništenja nisu sredstvo za normalizaciju tih odnosa. Ono što podvlačim jeste da islam i muslima-ni imaju dovoljno dijaloškog resursa i u svojoj vjerskoj doktrini i u svojoj tradiciji tako da je to naš poziv, to je naša orijentacija, ali isto tako smo svjesni da se dijalog vodi na relaciji sličnih snaga jer se dijalog slabijeg i jačeg pretvara u diktat jačega prema slabijem, a to su posljedice vremena kolonijalizma i potlačenosti zemalja Trećeg svijeta među kojima su mu-slimanske zemlje imale primarno mjesto.

RabITINa dEklaRacIJa o saNdžakU Ima VElIkU TEžINU

REVIJA SANDŽAK: Na istom za-sjedanju Rabite, zahvaljujući prije svega Vama i Reisul-ulemi, donije-ta je Deklaracija o Sandžaku. Koji je značaj te deklaracije?

MUFTIJA: Izuzetan je značaj. Vrhov-no vijeće Rabite je najviše vjersko ti-jelo muslimana u svijetu. Rabita je

u dijelu Deklaracije koji se odnosi na Sandžak uputila poziv i zemlja-ma članicama Organizacije islamske konferencije, koja je nedavno prei-menovana u Organizaciju islamske solidarnosti, a to je organizacija koja okuplja sve muslimanske zemlje, tako da pored ove vjersko-moralne dimenzije u poruci Deklaracija ima i državno-političku težinu, jer je poziv upućen svim zemljama koje su članice te organizacije, tako da to itekako ima značaja i mislim da nije dobro da Beograd ignoriše ta-kve glasove, takve pozive. Doduše, takve deklaracije i takvi pozivi ne daju brze rezultate, ali dugoročno sigurno predstavljaju pomake u po-gledu informacije, poziva i obavije-štenosti međunarodnih, prije svega, muslimanskih faktora o tome što se dešava ovdje u Sandžaku u pogledu kršenja prava, nepriznavanja volje građana, ignorisanja prava musli-mana Bošnjaka.

IzolacIJa JE NoVa sTRaTEgIJa pREma saNdžakU I bošNJacIma

Ovdje je upotrijebljen interesantan termin izolacija po prvi puta i po-ziv da se prestane sa izolacijom, jer to je nova strategija odnosa prema Sandžaku i Bošnjacima. Ne znam kada su mediji nešto pozitivno javili o Sandžaku, pogotovo o institucija-ma koje su sandžačko-bošnjačke. To skoro da ne možete naći, a instruira se, izmišlja se, manipulira se da bi se naškodilo ličnosti Muftije, važnim institucijama i sl. To ja Rabita pre-poznala i vrlo jasno o tome uputila poruku.

baNJalUčka dEklaRacIJa Ima I sUšTINskE I sImbolIčkE

VRIJEdNosTI

REVIJA SANDŽAK: Još jedna važ-na deklaracija u čijem ste donoše-nju Vi sudjelovali jeste Banjalučka deklaracija koja je nedavno u Ba-njaluci usvojena na jednoj naučnoj konferenciji. Možete li malo više o tome reći, obzirom da naša javnost nije dovoljno upoznata sa ovim značajnim događajem koji se desio na Banskim dvorima u Banjaluci?

MUFTIJA: Riječ je o naučnom skupu koji je održan u Banjaluci. Njegov značaj ima i suštinske i simboličke dimenzije. Simbolička dimenzija je to što se ta poruka poslala iz Banja-luke, sa Banskih dvora, a što jeste izazvalo izvjesnu pažnju uz projekt izolacije i ovog događaja od strane,

INTERVJU

41

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

prije svega, srbijanskih medija.

bošNJacI NEdoVolJNo koRIsTE pRaVa zagaRaNTIRaNa ENTITETskIm zakoNIma

U svakom slučaju, to je vrlo bitan događaj koji je, ustvari, imao za cilj da potakne principe ravnopravno-sti, jer je organizator bio Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda koji je nedavno nastao i čiji je to prvi značajniji skup i događaj, da skrene pažnju na unutarbosanske relaci-je gdje se entitet poznat pod ime-nom Republika Srpska, zbog svih momenata vezanih za ovaj entitet i pozadine odnosa sa Beogradom, nekako predstavlja kao srpski enti-tet. Dakle, to nije srpski entitet, zato što on po ustavu nije tako definiran, iako se tako zove, a vrlo nepraved-no se tako zove, vrlo provokativno se tako zove. Poenta je bila u tome da se skrene pažnja Bošnjacima da oni nedovoljno koriste prava koja su im zagarantirana zakonima toga entiteta, kao potrebu da se isti para-metri unutar BiH koriste. Imate, na primjer, izgovor za izbijanje rata i agresiju na BiH to da se srpski poli-tičari u Bosni nisu složili sa koncep-tom unitarne BiH, a sada oni imaju organiziran takozvani entitet Repu-blika Srpska na principu unitarno-sti. Tada im je smetala unitarna BiH, a sada im ne smeta unitarna Re-publika Srpska. To je ono što inače kvalificira taj odnos nepravednosti prema Bošnjacima gdje imamo dvoj-ne standarde kad se tiču Bošnjaka i u ovom slučaju Srba u BiH, tako da je ambicija bila da se to posebno istakne, ali isto tako da se pozove na ravnopravnost naroda izvan BiH, u ovom slučaju gdje god se nalaze Bošnjaci, prije svega u Sandžaku, naravno i na Kosovu, u Makedoniji i drugim prostorima u regiji.

INTENzIVNo sE RadI Na koNsolIdIRaNJU NacIoNalNIH

INsTITUcIJa

REVIJA SANDŽAK: Spomenuli ste prije da Bošnjaci u ovom vre-menu u kome živimo, za razliku od prijašnjih vremena, imaju svoje institucije, prije svega Islamsku za-jednicu i sve druge institucije koje čine ili su dio svebošnjačkog po-kreta. Ono što mene interesira i ve-ćinu gledalaca jeste kojim će smje-rom ići dalji razvoj tih institucija, prije svega BANU, koja već ulazi u drugu godinu svoga postojanja?

MUFTIJA: Intenzivno se radi na konsolidiranju osnovanih institucija i na osnivanju novih. Kao što znate, to nije nikakva tajna, preostalo je za-okruživanje Matice bošnjačke, koja će zapravo biti stožer BKZ-a nakon što ona bude formirana u svim ze-mljama u kojima žive Bošnjaci, i definitivno osnivanje već najavlje-nog Svjetskog bošnjačkog kongresa. Dakle, neće se dugo čekati, a i ove institucije će ugledati svjetlo dana i time će otprilike biti zaokruženo tih prvih nekoliko stubova za koje smo smatrali da su neophodni kako bi zgrada bošnjačke nacije bila održiva i u BiH, i u Sandžaku, i u zemljama regiona i u dijaspori.

žElImo UblažITI NEdosTaTak NacIoNalNE dRžaVE

Time se onda stiču uslovi da se kroz ove institucije donekle ublaži nedo-statak nacionalne države Bošnjaka, jer smo jedini narod u Evropi, jedi-na nacija, pored Roma, koja nema svoju državu i to je nešto što je izu-zetno važno, što se nipošto ne smije zaboraviti. Kada jedna nacija nema državu kao prvu liniju odbrane, ili nema nacionalnu državu, ili ima ne-dovršenu državu, ili ima državu čija je konstrukcija izbušena kao što je slučaj sa državom Bosnom, ili kada jedan narod nema zaokruženu na-ciju u institucionalnom smislu kao što je slučaj sa Bošnjacima, onda njemu ostaje treća i posljednja linija odbrane, a to je Islamska zajednica, ili općenito vjerska zajednica. Zato imamo toliki pritisak na Islamsku zajednicu i zato se sa Islamskom za-jednicom dešava ovo što se dešava, jer oni koji su razbijali ogradu zvanu država Bosna i kidali tu halku zašti-te koje se zove nacija, što je uloga i države, i nacije i zajednice da zaštiti narod, računali su da je najtanja nit koja štiti taj narod Islamska zajedni-ca i mislili su da će mnogo lakše i nju ugroziti, iskidati, izbušiti i zato jeste bio atak nakon što se desilo u Bosni to što se desilo genocidnim ratom.

1907. godINE UkINUT JE bosaNskI JEzIk I TImE zadaT ogRomaN

UdaRac bošNJacIma

Podsjećam da je 1907. godine zabra-njen bosanski jezik i zamislite ka-kav je tada udarac zadat bošnjačkoj naciji zabranom jezika sa najjačom tradicijom, sa najjačim identitetom, sa najjačom argumentacijom i sa najjačom ukorijenjenošću u narodu,

jer Vi kao jezičar znate dobro da bi jedan narod imao svoj jezik, priznat književni jezik, potrebno je da bar na jednom dijelu teritorije životnog prostora tog naroda imamo identi-čan narodni književni jezik.

pokUšalI sU „očIsTITI“ bošNJakE sa TERIToRIJE sa koJE sU

UzElI osNoVIcU sRpskoga I HRVaTskoga JEzIka

Vi znate da su naši komšijski naro-di, i srpski i hrvatski narod, imali problem sa kog područja da stan-dardiziraju jezik, pa je Vuk Karadžić standardizirao takozvani srpski, a onda srpskohrvatski jezik, uzevši ga sa područja od Trebinja do Sjenice, koji je historijski izrazito bošnjač-ki životni prostor. Ne mogu da se otmem utisku da je neko, fokusira-jući se sa genocidnim projektima na potezu od Trebinja, preko Foče, Čaj-niča, Ruda, Pljevalja, Bijelog Polja, Prijepolja, tog dijela Limske doline, posebno intenzivirao čišćenje tog prostora od Bošnjaka da bi ga sada uspio predstaviti kao većinski ne-bošnjački prostor, pogotovo u dije-lu gradova istočne Hercegovine. To itekako ima veze sa ovim pokušajem hendikepiranja Bošnjaka da zaokru-že svoju naciju time što će se prostor koji predstavlja kolijevku bosanskog jezika, a ustvari i kolijevku srpskog i hrvatskog jezika, na neki način uzurpirati.

obEzglaVlJIVaNJE bošNJačkE kUlTURE kao dUbINskI pRoJEkT

gENocIda

Pored te zabrane iz 1907. godine imate danas ono što je posebna in-tencija i po meni dubinski cilj ge-nocida nad Bošnjacima i organizi-ranog institucionalnog djelovanja i iz Beograda i iz Zagreba u pogledu uništenja bosanske države, a to je obezglavljivanje bošnjačke kulture, odnosno lišavanje bošnjačke kulture od nosilaca te kulture, od vlasnika te kulture, a to su Bošnjaci. Ukoliko bi genocidni projekti dali rezultate da se Bosna uništi kao država i da se bošnjački narod potpuno razori, obezglavi i liši sopstvenih institucija, u tom slučaju ne biste imali više glas koji bi sprječavao da se sevdalinka Šehidski ili Nizamski rastanak smatra srpskom narodnom pjesmom, da se Hasanaginica također smatra srp-skom epskom pjesmom, da se Meša Selimović smatra srpskim piscem. Naravno, neću se mnogo sekirati za

INTERVJU

42

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

Kusturicu Nemanju ili Emira, sve-jedno, on me posebno ne impresio-nira, ali ta kolijevka i ključni rudnik balkanske kulture koji se zove Bo-sna, sa Bošnjacima i hiljadugodiš-njom tradicijom, jednostavno je kao voda na nečijem imanju, kao rudnik, kao voćnjak, kao blago zakopano u nečijoj kući koje ne mogu lopovi ra-skopati dok ne ubiju vlasnika kuće. To je, zapravo, naslov, šifra svih ge-nocidnih programa koji imaju za cilj uništenje bošnjačkog naroda i Bosne kao države i zato imate tezu da Bo-sna nije ničija, zato imate tezu rela-tivizacije i obesmišljenja. O tome je posebno akademik Ferid Muhić go-vorio u Banjaluci i još u nekim izla-ganjima u Švicarskoj, našta želim da skrenem pažnju svakom Bošnjaku.

„UNIšTITI ImE da bI sE UNIšTIlo ImENoVaNo“

REVIJA SANDŽAK: Ja ću sebi uze-ti za slobodu da prokomentiram jednu pjesmu koju je zabilježio Vuk Karadzić – „Mara i Jovo“. U jednom trenutku Jovo dolazi Mari „poslije jacije namaza“ pod pen-džere da ašikuju. Dakle, to je ukra-dena pjesma. Ono što je po meni poenta jeste da je ipak islam ono što ste i Vi nekoliko puta izlagali: temelj i stožer cjelokupne naše kul-ture, odnosno Šehadet, i da iz njega proističe sve. Zato u ovoj mubarek noći volio bih da malo prokomen-tiramo ono što naša kultura jeste u odnosu na islam i na islamske vri-jednosti?

MUFTIJA: Stogodišnja agresija na identitet vršena je osporavanjem je-zika, osporavanjem imena, a kako reče akademik Ferid Muhić ime se osporava da bi se osporio ime-novani. Znači, osporavanje imena Bošnjak nije radi samog teorijskog spora o tom imenu, već ono pred-stavlja preteču uništenja Bošnjaka i njihovoga istrebljenja. Dakle, taj stoljetni projekt ugrožavanja boš-njačkog identiteta, nacije, institucije jezika i svega onoga što jednu naciju čini nacijom doveo je do toga da je naša nacija jednostavno izranjava-na, da ne kažem izbušena, da je je ugrožena sa toliko strana da je jako mnogo Bošnjaka koji su dozvolili da i oni sami sebi budu sporni što je, nažalost, stanje koje na neki način predstavlja samopripremu za samo-uništenje, za uništenje samoga sebe. Zato i jeste nametnuta ovolika krivi-ca, uslovno rečeno, ovoliki pritisak na Islamsku zajednicu, na Muftiju,

na islamske ustanove kroz pokušaje otimanja zajednice, kroz pokušaj po-djele zajednice, kroz pokušaj satani-zacije fenomena, odnosno pojmova: muftije, ahmedije, vjere, džamije na lokalnom planu, a na regionalnom planu, nažalost, potpomognuto i međunarodnim planom odnosa, te izmišljene neosnovane teorije o islamskom terorizmu.

posToJI TERoRIzam, a NE IslamskI TERoRIzam

Možete govoriti o terorizmu, ali ne možete govoriti o islamskom tero-rizmu. To je obična izmišljotina i podmetačina, jer Brejvik je mental-no poremećena osoba kada ubije na desetine nevinih ljudi i on tada nije ni kršćanski terorista, iako sam go-vori da je bio inspirisan nekakvim svojim uvjerenjima, on nije ni fa-

šista bez obzira što kaže da su mu idoli bili Karadžić i Mladić, već je on poremećena osoba koja će na kraju dobiti sažaljenje. Ali ako uradi to ne samo neki musliman, nego neki cr-nomanjast, što bi rekli, tamnoput čo-vjek, odmah je te sekunde takozvani islamski terorizam.

UzmITE bošNJacIma Islam I oNI ćE NEsTaTI

Dakle, u tom ambijentu agresije, ataka, pritiska na islam i Islamsku zajednicu, na muslimane i njihove autoritete, predvodnike, ulemu, mi nalazimo odgovor za sami značaj islama i muslimana, u ovom slučaju kod Bošnjaka, i kao vjerske duhov-ne kategorije, vrijednosti, vrline, resursa, izraza i snage, ali isto tako kao jednog od najznačajnijih stubo-va i temelja očuvanja nacionalnoga

INTERVJU

43

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

identiteta. Drugim riječima, uzmi-te Bošnjacima islam, bez obzira na značaj jezika, bez obzira na značaj nacije, bez obzira na značaj kultu-re, na posjedovanje sevdalinke, bez obzira na posjedovanje svih drugih resursa, bez obzira na alhamijado književnost, bez obzira na sve te ne-procjenjive resurse, te linije odbrane neće ostati ni heftu dana – one će puknuti. U tom slučaju, asimilacija je jednostavno ne samo neminovna nego nešto što bi se desilo između akšama i jacije. Zato i jeste ovakva haranga na islam, pogotovo na nas protagoniste, nosioce islama koji nisu pristali na defanzivni islam, na kuriozitetski islam, na folklorni islam, na poltronski, neću reći islam, jer ne postoji poltronski islam, ali na poltronski odnos u ime islama prema vlastodršcima, tako da je tu sada i najznačajnija potvrda i važ-nost islama u našem životu, pojedi-načnom, porodičnom, nacionalnom, institucionalnom, političkom.

Islam JE sIsTEm koJI bošNJacIma obEzbJEđUJE opsTaNak I sREćU I

Na oVom I Na bUdUćEm sVIJETU

Ma koliko smetala ova relacija ja od nje neću odustati, bez obzira što živimo u sekularnoj državi. Ako je političar iskreni musliman, u ovom slučaju Bošnjak, on neće bit lopov, on neće biti kriminalac, on neće biti izdajnik, on neće djelovati protiv svoje nacije, roda, zajednice, džamije. Kome to smeta, kako to ugrožava sekularizam? Ne ugroža-va sekularizam, već ugrožava ove kategorije koje sam nabrojao, koje zloupotrebljavaju energiju naroda, taj narod, njihovu volju, njihove gla-sove. Prema tome, islam je kod svih muslimana program vjere, sistem koji im obezbjeđuje relativnu sreću na ovom svijetu i potpunu sreću na budućem svijetu, a za nas je islam sistem vrijednosti koji nam obezbje-đuje opstanak na ovome svijetu, re-lativnu sreću na njemu i apsolutnu sreću na budućem svijetu. Prema tome, razlika između nas i ostalih muslimanskih naroda u svijetu jeste što je nama islam jedini i za sada jak stub. Mi ne smijemo stati na tome da je jedini, ali on je trenutno jedini jaki stub našega opstanka.

posTIzboRNE pRoVokacIJE kao TRzaJI osVETE

REVIJA SANDŽAK: Uvaženi Muf-tija, govorite više puta o pritiscima

na Islamsku zajednicu. Da li su po-slije ovih izbora ti pritisci pojačani, manjeg su intenziteta, da li očeku-jete da će prestati?

MUFTIJA: Imali smo nekoliko pro-vokacija poslije izbora koje sam ra-zumio kao trzaje osvete. Životinja koja krvari, prije nego što iskrvari, hoće još malo da udari nekog kog smatra krivim za svoju propast. To je odlazeći režim. Isključenje elek-trične energije FIS-u, ničim izazva-no, na vrlo brutalan i osion način, bila je najava ponovnog otimanja Fakulteta za islamske studije. Zatim nasrtaj na pojedine aktiviste Islam-ske zajednice i BDZ-a, direktno na predsjednika IO BDZ-a Seada Ša-ćirovića, kome se ne može oprosti-ti herojski čin na Hadžetu kada se obratio pripadnicima Žandarmerije sa: „Gospodo, četnici...“ Neko se našao uvrijeđenim. Ja ih nisam razu-mio zašto, ali sve jedno, imaju ljudi pravo i da se osjete uvrijeđenima i kad nisu uvrijeđeni, ali u svakom slučaju Sead Šaćirović je naš heroj, bošnjački heroj, muslimanski he-roj, heroj Hadžeta, heroj koga mi ne damo, koga niko ne smije ugroziti i koji ne smije biti nipošto žrtva osve-te onih koji smatraju krivim njega i druge što im političke računice nisu izašle kako treba.

daT ćEmo NoVoJ VladI pRIlIkU

Doživjeli smo to kao provokacije. Nismo se mnogo uzrujali, ali u sva-kom slučaju ono što očekujemo jeste ponašanje nove Vlade. Bez obzira na naše utiske, hipoteze, teorije po-znavanja, informacije, mi ćemo dati novoj Vladi priliku da se ponaša drugačije od prethodne vlade, bez obzira na njene ideološke specifično-sti. Svo ovo šarenilo strukture vlasti, novih-starih preletača, koalicionih partnera, kako god, može nas zani-mati sa neke bošnjačke tačke gledi-šta, sa neke moralne tačke gledišta, ali što se tiče našeg odnosa prema toj Vladi, on će biti takav kako se bude Vlada ponašala prema nama. Prema tome, mislim da je ovoj novoj Vladi dovoljno lekcije iz prethodne vlade koja se toliko potrudila da do-kaže kako ne valja, prije svega, pre-ma Bošnjacima, prema Sandžaku, a Boga mi i prema svom narodu.

poNašaNJE VladE ćEmo mJERITI pREma RJEšaVaNJU pET klJUčNIH

pRoblEma

Dakle, evo prilike da se nova Vlada

sa novim i starim igračima prosto izvuče iz kandži ponašanja prethod-ne vlade i evo im prilike da sa pada-jućim Tadićem puste da propadne svo negativno ponašanje te vlade. To će se, naravno, mjeriti na odnosu te Vlade prema Islamskoj zajednici, prema vakufskoj imovini, prema vjeronauci, prema BNV-u i prema Internacionalnom univerzitetu. Da-kle, tih pet principa nisu bili pre-dizborni, oni se ne mijenjaju, oni su zahtjevi ma koliko trajalo odlaganje, oni su zahtjevi od kojih mi nikada nećemo odustati i na čijem se igno-riranju ne može graditi stabilnost na ovome prostoru. Prema tome, mi očekujemo od nove Vlade druga-čije ponašanje, mi pozivamo novu Vladu na drugačije ponašanje, mi pozivamo novu Vladu da otpočne rješavanje tih problema, čime bi se vratila zdravija atmosfera u bošnjač-kom narodu i Sandžaku i što bi si-gurno doprinijelo stabilnosti, miru, razvoju, ambijentu same države, ali isto tako osjećaju među građanima ove države.

NoVU VladU RazUmIJEm kao kaFaNU koJa JE pRomIJENIla

VlasNIka a zadRžala RadNIkE

REVIJA SANDŽAK: Da li pored tih provokacija, kako rekoste, ima nekih naznaka da će ta nova Vlada ipak početi rješavanje ovih pet kru-pnih problema?

MUFTIJA: Naravno da ovakav od-nos i nastojanje nove Vlade sa boš-njačkim političarima iz prethodne vlade ima u svojim redovima nije ohrabrujuća poruka, ali ja to razu-mijem, kao što sam rekao, kroz to da mogu doživjeti tu Vladu kao kafanu koja je promijenila vlasnika i zadrža-la radnike i radnice i onda oni rade za gazdu koji god dođe. Da budem najblaži, mogu to tako ilustrirati.

odgoVoRNosT za poNašaNJE VladE JE Na pREdsJEdNIkU dRžaVE

I pREmIJERU

REVIJA SANDŽAK: A gosti?

MUFTIJA: E pa, gosti će se mijenjati shodno ponašanju posluge, shod-no ponašanju domaćina, a posluga će se ponašati shodno ponašanju vlasnika, tako da za mene ne može biti relevantan niti jedan bošnjački političar u toj Vladi. Naravno da će titularno odgovornost za ponašanje te Vlade snositi predsjednik države i premijer. Ne možemo biti naivni do

INTERVJU

44

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

te mjere da kažemo da oni neće moći da utiču, nego ovi sad što su ljuti na nas će se negativno odnositi... Ne, nećemo to prihvatiti. Zanima nas Vlada, čak nas ne zanima ni ko je u njoj, zanima nas kako se ona prema ovom narodu i institucijama ovog naroda ponaša.

NEma sIgNala o obNoVI TURskE INcIJaTIVE

REVIJA SANDŽAK: Također, re-čeno je da će se poslije izbora in-tenzivirati prošlogodišnja turska inicijativa. Očekujete li da ona sada krene nekim svojim novim tokom?

MUFTIJA: Tursku inicijativu vode Turci. To znači da će oni odlučiti da li će nastaviti inicijativu ili neće. Za sada nema nikakvih signala, ali lič-no mislim ako su oni ovo napravili zbog izbora da nije moguće očeki-vati ništa prije konstituiranja Vlade, iako meni nije dovoljno jasno šta to sve znači u odnosu na njihovu inici-jativu, ali očito da je to njima jasno ili da je to njima bitno. Sačekat ćemo pa ćemo vidjeti.

RamazaN moRa ImaTI dImENzIJU lIčNog odNosa sTVoRENJa I

sTVoRITElJa

REVIJA SANDŽAK: I naravno, ono s čim ulazi Islamska zajednica i islamske ustanove u ovaj muba-rek Ramazan jeste jako puno ak-tivnosti koje slijede u ovih mjesec dana.

MUFTIJA: Ramazan je, prije svega, mjesec potpune predanosti Stvori-telju, mjesec posta, mjesec Kur’ana, mjesec namaza, mjesec teravija, mje-sec ustezanja od jela, pića i drugih užitaka, mjesec čišćenja duše, tije-la, cjelokupnoga vjerničkoga, ljud-skoga bića. On, prije svega, mora imati tu dimenziju, ličnu dimenziju odnosa između čovjeka stvorenja i Stvoritelja Allaha dž.š. U mjeri u kojoj čovjek uspije oživjeti tu relaci-ju i korelaciju sa Stvoriteljem može smatrati Ramazan uspješnim ili ne-uspješnim. Zato, bez obzira na zna-čaj Islamske zajednice, bez obzira na značaj svih aktivnosti Islamske zajednice, na značaj svih manifesta-cija i organiziranih ibadeta Islamske zajednice, ne bih dao prednost toj dimenziji. Dajem prednost ličnoj di-menziji jer je, na kraju krajeva, vjera uvijek najznačajnija u sferi suptilnog odnosa čovjeka i njegovog osjećaja u srcu, njegovog osjećaja u simbiozi

srca i razuma, u harmoniji ljudsko-ga bića i odnosa sa Stvoriteljem, Koji vraća čovjeku blagoslovom, bereke-tom, srećom, mirom, harmonijom u samom ljudskom biću u mjeri u ko-joj ta cirkulacija emocionalne aktiv-nosti, duhovne aktivnosti, mentalne aktivnosti bude zračila iskrenošću.

sTop dIskoTEcI, zlU, pRlJaVšTINI, šEJTaNskIm HRamoVIma, lažI, pREVaRI, ogoVaRaNJU, poHlEpI

Dakle, to je ono što treba da bude glavna intencija Ramazana i svakog ibadeta, ali sada pojačano samoga mjeseca Ramazana. Zato bih pozvao muslimane da od ove večeri kažu sebi: „Stani! Diskoteka, zlo, prljav-ština, šejtanski hram, alkohol, laž, prevara, ogovaranje, pohlepa...“ Neka večeras kažu: „Stani! Stop! Prikoči! Zaustavi se!“ Probaj ovog trenutka kada Allahova blagodat pada, evo osjeća se, sipa, onako kao sitna kiša, mirno, tiho, na cijelu ze-maljsku kuglu, na one čija se srca ve-čeras otvaraju, raspečaćuju, s kojih spada kameni okov, zahrđani sloj. Srca to primaju od akšam-namaza pa nadalje kada Ramazan i suštinski i formalno ulazi u naša srca i u naše kuće. Dakle, taj trenutak zastajanja najveća je demonstracija ljudskog kvaliteta, najveća demonstracija snage čovjeka, kvaliteta čovjeka, jer čovjek ne vrijedi onoliko koliko je moćan da nešto uradi, nego onoliko koliko je moćan da ima samokontro-lu.

dIskoTEkE NasTaVlJaJU pRogRam sIloVaNJa mUslImaNkI

Zato je ovo večerašnje STOP važno. Važno je jer mi, nažalost, imamo razuzdanost koja je dio programa koji se sprovodi nad Bošnjacima. Silovanje u BiH bilo je udaranje na najvrjedniji stub našeg opstanka, na najskupocjenije nešto što se zove majka, obraz, jer je dželat znao ko-liko je muslimanu bitna čast, obraz, žena, sestra, majka i zato je to bio vojno, strateški, akademski, duhov-no proračunat program, koji je spro-veden u najbrutalnijoj genocidnoj projekciji u Bosni, ali koji se spro-vodi i u našim mirnodopskim uslo-vima kroz programsku afirmaciju projekata diskoteka, jeftinih zabava, narkomanije kroz diskoteke, kroz prljave kafiće, kroz distribuciju piva na gradskim trgovima, na koncerti-ma i sl.

pRogRam dUHoVNog I moRalNog RazaRaNJa mUslImaNa

Ako neko hoće pivo neka ide tamo po budžacima gdje se to radi, ali oni to distribuiraju na trgu gdje je izašlo dijete koje je tu zbog koncerta ili nije zbog koncerta, koje je došlo na jav-ni prostor da diše vazduha. Neko će reći da je to program zabave. To je program razaranja duhovnog i mo-ralnog tkiva muslimana i musliman-ki, porodice, djeteta u najranijim godinama i kada stavite u program djevojčicu od 15-16 godina, kada ona razori svoj moralni sistem, svo-je dostojanstvo, svoj obraz, izgubi osjećaj materinstva – šta očekujete? Očekujete da to bude nečija supru-ga, majka? Da vam to rodi, da vam to odgaja dijete? To je program. To je nastavak onog programa silovanja koji se sada sprovodi kulturološki kroz šejtanske projekcije zavođenja cijelih masa, nažalost, iza kojih sto-je politički subjekti kojima to treba, jer tako omamljen, tako hipnotiziran narod i omladina nemaju ni politič-ke svijesti, ni nacionalne svijesti, ni slobodne svijesti, ni svijesti dosto-janstva. Njima prosto onako poma-mljenim pred nos pustiš jeftin pro-gram zabave, namamiš ih kao ovce sa solju.

U RamazaNU sE moRa dEsITI pobUNa pRoTIV NEmoRala

Ključna pobuna se mora desiti u Ra-mazanu i jedina šansa se mora desiti u Ramazanu, jer Ramazan je nešto što je najjače očuvalo svoje korijene u bošnjačkom narodu, ovdje u No-vom Pazaru i Sandžaku uopće, jer tu zastanu i oni kojima kočnice ne rade, ali ja bih ih sada pozvao da ozbiljni-je zastanu. Ne da zastanu na način na koji će se jednostavno pripaziti tih mjesec dana, nego na način da će doživjeti preobražaj mjesec dana.

kRIk za zaUsTaVlaJNJE NEmoRala

Ne mogu da razumijem roditelje, majku, oca, kojima kćerka dolazi u dva sahata poslije pola noći. Ne mogu da ih razumijem, kako ih nije sramota i grehota? Kako se osjeća insanom kada čuje da mu kćerka u dva sahata otvara vrata, a on se po-kriva po glavi jorganom da ne čuje?! Njegovo dijete, čedo koje je ljuljala majka, dojila, podizala, sanjala da se školuje, da se obrazuje, da bude majka, da bude stub porodice, da bude sretna, da nastavi ljudski rod, da donese djecu, pa unučad... I ti lju-

INTERVJU

45

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

di su ljudi, i ti ljudi misle i očekuju da ih neko poštuje! Pa ko će te po-štovati ako si ti sebe tako ponizio?! To je krik, to je poziv, to je vrisak, to više nije postavka za jednostavno promatranje sa distance.

NaJaVa samoUNIšTENJa kRoz ImITacIJU JEFTINog scENskog

oblačENJa

Vi na ulici sada imate ne samo bru-talnu nemoralnost, da tako kažem. Vi imate jednostavno nedostatak ukusa jer se pojedine djevojčice od strane majki puštaju da izađu sa odjećom svojstvenom ne dnevnom oblačenju nego sceni najjeftinijih folk pjevačica. Ni te folk pjevačice tako ne izlaze u grad. Te folk pjeva-čice tako ne hodaju po čaršiji. To je njihova scenska odjeća koja dolikuje njihovom, po meni jeftinom zanatu, ali njihovom zanatu. E, mi imamo upravo tu agresiju preko jeftinih tv-emisija, a onda nepismene, nedora-sle, neodgovorne majke i očeve, koji ne predstavljaju sito te jeftine nepre-rađene emisije, već se oduševljavaju tim kvazikulturnim predstavnicima, pa sa te scene ta djevojčica sa nešto malo krpice izađe na ulicu. I šta je to? To je najava samouništenja.

pozIVam maJkE I očEVE, kćERkE I sINoVE, da NE IdU pREma

pRoValIJI

Jedino je Ramazan kadar da napravi taj trzaj i zato pozivam majke i oče-ve, kćerke i sinove, da zastanu, da ne idu prema provaliji, kajat će se, pre-tvorit će im se život u Džehennem ovoga svijeta, jer taj pisluk, ta prljav-ština i na taj način uništenje mladih života djevojčica koje sutra trebaju biti majke najžešći je oblik samouni-štenja. E, tu je Ramazan. Imaju šan-su, evo poručujem im da imaju šan-su sa postom, sa odricanjem od jela, pića i užitaka u toku cijelog dana, ali ne samo izgladnjivanjem, već sa po-stom koji predstavlja samoobračun sa tom jeftinom strašću, sa tim pri-zemnim porivima, sa tim falsifiko-vanim kulturnim programima, koji se predstavljaju kao emancipacija, kao sloboda, kao život, kao zabava.

zabaVa JE dozVolJENa Uz pRIgodU

Zabava je dozvoljena ljudima, ali za-bava uz prigodu. Kada se život pre-tvori u zabavu onda on prestaje biti odgovornost. Život se izvrće na gla-

vu i kada ljudima postane pravilo zabava, a rad i disciplina izuzetak, oni postaju roblje, jeftino meso za interese raznih eksploatatora.

pozIVam odgaJaTElJE da dIgNU glas

Prema tome, ovo je sada prilika, pa zato pozivam imame, muderise, sve javne djelatnike, prosvjetne radnike da se vrate sopstvenoj odgovornosti i da se ne pretvaraju da ne vide šta se dešava. I nemoj da misle da nisu odgovorni! Odgovorni su jer se na-laze na mjestima odgoja, vaspitanja i obrazovanja. Zato oni koji to ne čine, bio imam na mimberi, da li profesor ili učitelj u školi, ili taj ko to podstiče, zločinac je, koljač, ubica u svilenim rukavicama. Zato to očekujem ovog Ramazana, prije svega, od ljudi koji su pozvani za to. Isto tako molim Svevišnjeg Gospodara, jer ako nam On da upute i snage onda će ti ljudi i učiniti napor za uspješno obavljanje svoje misije zaustavljanja propasti naših mladih generacija. Ramazan je najbolji za to i najbolja atmosfera i šansa, a potrebna nam je i velika Božja milost i ja puno očekujem od ovog Ramazana.

posT JE boRba pRoTIV poHlEpE

REVIJA SANDŽAK: Komentar na medijsku ramazansku poruku?

MUFTIJA: Prvi dio poruke sam već tretirao u posljednjem odgovoru, ali ono što želim podvući je da sve devijacije čovjeka i društva u cjeli-ni, kriminal, izdaja i općenito zlo, proizilaze iz poremećaja pokornosti čovjeka u odnosu na Boga, okrećući leđa Bogu, a pokoravajući se sop-stvenim strastima, požudama, po-hlepi i sl. Čak i ove teme koje su se ticale genocida i zločina; teme koje se tiču politike kada imate političa-ra koji vam danas garantuje da neće to uraditi, a sutra to uradi; da neće biti nešto, pa bude; da neće prihva-titi nešto, pa prihvati; da hoće, pa neće – kada malo promotrite vidjet ćete da glavni razlog, glavni izvor takvog ponašanja, nedosljednosti, nekonzistentnosti, nemoralnosti, izdaje, zaslijepljenosti u ponašanju i neljudskosti, u krajnjem slučaju, proizlazi iz toga da čovjeka vodi pohlepa za vlašću, za imetkom, za jednim i drugim, za uticajem. Ona ga vodi i onda on krši, gazi obaveze, svoju riječ, svoja obećanja, BožIje, ljudske, moralne zakone. Zato i jeste tu post, zato je Allah dž.š. propisao

post, jer upravo ta glad, ta žeđ, ta iznemoglost koju osjeti postač pred iftarom smiri tog majmuna u čovje-ku, tu životinju, tu neman koja sve to radi, koja čovjeka okupira i onda ga unakazi, napravi od njega naka-zu bez obzira što Allah kaže: „Stvo-rili smo čovjeka u najljepšem liku.“ Da, stvorio ga je u najljepšem liku, ali onda mu se desi da se spusti u esfele safilin, u najniže nizine, a to je zapravo ovo kad se čovjek prepusti toj svojoj nemani koja naraste toliko, pa ga okupira i on postane nakaza svog sopstvenog ponašanja, ispod svih ostalih životinja, bića, čega god. E, zato post ima taj zadatak da tu ne-man, tu negativnu snagu, tu životi-nju u insanu primiri!

čoVJEk TREba posTom sVEzaTI žIVoTINJU U sEbI

Čovjek ima pravo zbog bezbjednosti držati psa, čak agresivnog psa, ja-kog, moćnog, krvoločnog psa, ali je problem ako vi krvoločnog psa pu-stite u kuću među djecom, pa taj kr-voločni pas pojede vaše dijete umje-sto da čuva kuću tamo negdje pored ograde. Ta životinja u čovjeku je ne-minovnost, zemaljska dimenzija u čovjeku koja je jedna od komponen-ti čovjeka. Ona se ne može uništiti, ali se mora držati isto kao krvoločni pas, tamo negdje svezan, da čuva kuću, a ne da vam pojede djecu. E, ta prizemna strana u čovjeku se mora na taj način kontrolirati. Kao što taj krvoločni pas ima svoj lanac, ima svoju vezu, granicu, kućicu, svoje okvire u kojima treba biti zbog be-zbjednosti ostalih ukućana koje tre-ba da štiti, a ne da ugrozi, ta ograda kod čovjeka je post, on ga drži pod kontrolom. Zato je Ramazan BožIji program koji nema alternativu i zato onaj ko ima i tračak svjetla vjere neće dozvoliti da mu Ramazan prođe u besmisao, da Ramazan pretvori u ono u šta, nažalost, mnogi muslima-ni pretvaraju, tj. u besmislene igre, kartanje, gubljenje vremena, dangu-bu, igranje noću, spavanje danju... To nije Ramazan! Naravno, čovjek ima pravo malo revidirati svoj radni dan, pogotovo kad je sunce ima to pravo, ali ne da poremeti kompletan svoj život i da se prosto vodi da gla-duje. Postoji opasnost ukoliko post ne bude prožet duhovno-moralnom cirkulacijom unutar ljudskoga bića, kada Poslanik a.s. kaže da od svoga posta imaju samo glad i žeđ. To je velika opasnost i moramo svi o tome potpuno povesti računa.

INTERVJU

“Nastojanje srbijanske države, pro-praćeno publiciranim višetomnim programom SANU – ‘Gora, Opo-lje, Sredska’ (GOS), intenzivirano je unazad 20 godina i sprovodi se do dana današnjeg, sve s ciljem da se populacija u Gori izdvoji iz konti-nuiteta bošnjačkog nacionalnog de-klariranja. Nastojanje da se Bošnjaci (ranije Muslimani) svedu na vjersku skupinu i zadrže u okvir srpskog jezika u obrazovanju i službenoj upotrebi rezultiralo je time da se na zadnjem popisu veći dio ove popu-lacije u selima Gore deklarira kao

Goranci. U isto vrijeme, srbijanska država još nije okončala pomaganje i finansiranje paralelnih struktura na Kosovu među srpskom zajednicom, što isto čini i po nekim naseljima u Gori. Školovanje na srpskom jeziku je najlakši način preko kojeg se ovaj uticaj vrši. Rad lokalnog nastavnog osoblja se plaća skoro duplim plata-ma u odnosu na one u Srbiji samo da bi se održala ovako nakaradna poli-tika.” Ćerim Bajrami dalje ističe da se dio bošnjačkog naroda na Kosovu deklarirao i kao Albanci ili Turci, što predstavlja, kako je istakao, “samo nastavak decenijski istog nacional-nog deklariranja većine mještana u par sela bošnjačkog govornog pod-ručja u Župi i Podgori i jednog ma-njeg dijela stanovnika porijeklom iz ovih sela koji žive u gradu Prizrenu. Međutim, među Bošnjacima koji se deklariraju kao Albanci i Turci ni ra-nije nije bilo nacionalno opredijelje-nih kao Muslimani, tako da oni nisu umanjili statistički službeni broj pri-padnika bošnjačke zajednice na Ko-

sovu! Isto tako, poslije posljednjeg popisa se očekuje da u ovim sredina-ma i među ovom grupom bude više deklariranih Bošnjaka nego što ih je bilo 1981. godine. S druge strane, ova kategorija stanovnika nikada nije politički podržala pritiske početkom devedesetih godina i kasniji teror od strane srbijanskog Miloševićevog režima nad Albancima na Kosovu i nad drugim narodima u bivšoj SFRJ. Oni su ostali i neka vrsta mosta koji povezuje bošnjački, albanski i turski narod.”

Veći broj onih koji govore bosanski od broja bošnjaka

Zanimljivost većeg broja onih koji su se izjasnili da govore bosanski jezik u odnosu na broj nacionalno opredi-jeljenih Bošnjaka, Bajrami ističe kako je to prirodno stanje ovih ljudi. “Taj veći broj zvanično opredijeljenih za bosanski maternji jezik u odnosu na broj Bošnjaka na Kosovu može samo pomoći bošnjačkoj zajednici u njenom zalaganju za nacionalna i ljudska prava, jer se mnoga prava određuju i prema maternjem jeziku, tim prije što je broj sa zadnjeg popisa stanovništva od oko 30.000 Bošnjaka na Kosovu zaista mali i gotovo upola u odnosu na onaj iz popisa iz 1981. godine. To nam također kazuje da je ogroman broj Bošnjaka u emigraciji i dijaspori te da ih je mnogo iselje-no sa Kosova, pogotovo sa područja Prištine, Mitrovice, Pećke regije... U smanjenju statističkog broja Bošnja-ka ne treba gubiti iz vida izdvajanje

Goranaca iz bošnjačkih redova, jer su na popisu stanovništva 1981. na-cionalno i oni bili Muslimani.” Bajra-mi dalje ističe i problem da dijaspora Kosova gotovo uopće nije bila obu-hvaćena zadnjim popisom stanov-ništva.Manipulacije identitetskim pita-njem Bošnjaka Kosova dolaze i iz Makedonije, ali i iz Bugarske. Baj-rami ističe da je nedavno iz kabine-ta predsjednice Republike Kosova negativno odgovoreno na zahtjev makedonskog predsjednika koji je tražio od Kosova da ustavno prizna

makedonsku manjinu po osnovu tzv. Semenkarske inicijative, pod-nesene od strane neke individue iz brojne kolonije u Skoplju koja je porijeklom iz sela Brod u Gori. U odgovoru predsjedničkog kabineta Kosova, kako je pisala „Koha Dito-re”, navodi se da po dostupnim po-dacima u Gori nema deklariranih kao Makedonci. Bajrami ističe da se ovim pitanjem manipulira u osjet-ljivim okolnostima mlade kosovske države koja je priznata od strane obje ove države, pa se samim tim u nezgodan položaj dovode i neki predstavnici među Bošnjacima Kosova koji u takvim okolnostima treba da se drže diplomatskog rječ-nika u reagiranjima.

prioritet za dijasporu: nastava na maternjem jeziku

Govoreći o radu Ministarstva dijas-pore Vlade Republike Kosova, Baj-rami je istakao da ovo ministarstvo radi na očuvanju identiteta građana Kosova u emigraciji i dijaspori. U ovom pravcu, naglašava zamjenik ministra Bajrami, Ministarstvo di-jaspore čini mnoge napore da izradi institucionalni okvir u pružanju po-moći emigraciji i dijaspori u njihovoj integraciji tamo gdje žive i rade. Pri-oriteti ovog ministarstva su redovni kontakti i saradnja, kao i kulturne manifestacije koje se održavaju izvan i unutar države, poput aktuelnih „Dana dijaspore“ na Kosovu. Jedan od prioriteta je dopunska nastava na maternjim jezicima za djecu ko-sovskih građana u dijaspori. Bajrami naglašava da Ministarstvo obrazo-vanja, nauke i tehnologije Republike

ćERIm baJRamI: NoVI bošNJačkI pokRET koJI dolazI Iz saNdžaka UlIJEVa NadU U sVEbošNJačko UJEdINJENJE

SRBIJA KUPUJE BOŠNJAKEU intervjuu datom web-magazinu Bosnjaci.net, Ćerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu u Vladi Kosova, govoreći o pro-

blemima nacionalnog identiteta Bošnjaka Kosova, ustvrdio je da su osnovni uzroci ovog problema u dugogodišnjem program-skom angažiranju Srpske akademije nauka i umjetnosti na ovom pitanju. Po ostalim pitanjima vezanim za opće stanje Bošnjaka

posebno se osvrnuo na panbošnjački pokret iniciran u bošnjačkim institucijama nastalim u Sandžaku.ćerim

baJRaM

I

ćć

46

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etTabIRENJa

47

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

TabIRENJa

Kosova ima izrađen Plan i program dopunske nastave i 18-tak udžbeni-ka za tri nivoa obrazovanja na alban-skom jeziku. Ostaje da se intenzivi-raju napori u saradnji sa MONT-om da bi oni učinili nešto slično i za dopunsku nastavu na bosanskom i ostalim jezicima na kojima se, ina-če, nastava na Kosovu izvodi. To je, kaže Bajrami, njihova nadležnost, a Zakon o emigraciji i dijaspori Repu-blike Kosova, također, to predviđa. Institucionalno uspostavljanje do-punske nastave za nevećinske zajed-nice sa Kosova u dijaspori neće ići tako lahko, jer je, kako ističe Bajrami, kada su Bošnjaci i pitanju, potrebna i saradnja s institucijama u Bosni i Hercegovini. To se, prije svega, od-nosi na nabavku udžbenika koji se ne mogu samostalno izraditi na Ko-sovu. Takav vid saradnje je trenutno veoma teško postići, jer je Bošnjaci-ma onemogućeno da putuju u BiH. “Država Bosna i Hercegovina je ne-davno uspostavila takav rigorozan sistem za izdavanje viza da je veoma teško ući u Bosnu i Hercegovinu, pogotovo službenim predstavnici-ma Bošnjaka sa Kosova. Pored one-mogućavanja našeg ulaska u BiH, ne postoji ni mogućnost uspostave institucionalne saradnje zbog nepri-znavanja Kosova od strane države BiH” - naglašava Bajrami i dalje isti-če da je “za organiziranje dopunske nastave, prije svega, potreban anga-žman roditelja, udruženja u dijas-pori, institucija iz država porijekla i redovni kontakti sa autoritetima vla-sti u zemljama boravka emigranata. U ovom kontekstu, kod Bošnjaka posebno, treba uzeti u obzir dobar primjer organizacije islamske vjero-nauke u centrima Islamske zajedni-ce u dijaspori. Nesumnjivo je da su vjeronauka i vjerske aktivnosti jedan od stubova očuvanja identiteta, ali je ipak njihova misija prevashodno ču-vanje vjerskog identiteta. Međutim, negdje se ta misija proširuje i na do-punsku nastavu bosanskog jezika i kulture u istom prostoru sa zasebnim nastavnim kadrom, kao što je to vrlo dobar slučaj u Bošnjačkom centru u Šlirenu kod Ciriha u Švicarskoj. Kod albanskih udruženja u dijaspori više se preferira organiziranje nastave u zvaničnom školskom prostoru, što je svakako jedna od karakterisitika različitog naslijeđa, odnosno pristu-pa decenijama unazad prema vjeri i vjerskim institucijama. Jednostavnije kazano, Bošnjaci još nisu dostigli ste-pen nacionalne svijesti i organizira-nosti nacionalnih institucija kao što je to slučaj kod Albanaca.”

bošnjaci kosova traže nove općineO zahtjevima Bošnjaka po pitanju

njihovog organiziranja u lokalnim samoupravama, Bajrami naglašava da Bošnjaci traže formiranje tri nove općine na Kosovu, a to su: Rečane, Vitomirica i Dragaš. Rečane je cen-tralno selo regije Župa nedaleko od grada Prizrena koja obuhvata 12-tak lokalnih sela koja su uglavnom sva bošnjački deklarirana. Prema Bajra-miju, u samom gradu Prizrenu živi blizu desetak hiljada Bošnjaka dose-ljenih iz Župe i Podgore, koji su tor-beške provenijencije i čine oko 70% svih popisanih Bošnjaka na Kosovu.“Dragaš je naselje u Gori koje je inače i sada istoimena općina koja obuhva-ta regiju Gora sa 20-tak sela i regiju Opolje sa također 20-tak albanskih sela. Kad govorimo o budućoj op-ćini Dragaš mi mislimo na regiju Gora. Međutim, ona sada više nije ekskluzivno bošnjačka (ranije musli-manska) već je pretežno sa goranski izjašnjenim stanovništvom, a Bošnja-ci su u manjini sudeći po neoficijel-nim podacima s posljednjeg popisa stanovništva iz aprila 2011. Ovu po-pulaciju su i ranije nazivali njenim geografskim imenom Goranin, a ona je zapravo isto tako torbeška po sta-rijem porijeklu. Vitomirica je naselje kod Peći čiji su stanovnici pretežno Bošnjaci, kao i stanovnici jednog di-jela pećke regije. To su Bošnjaci san-džačke provenijencije. Dobijanjem ovih općina, u kontekstu kosovskog političkog i pravnog sistema, pored svih prednosti koje ima lokalna sa-mouprava za njihovo stanovništvo, tim rješenjima bošnjački nacionalni prosperitiet bi bio dodatno pospje-šen, kao i cjelokupan opstanak Boš-njaka na Kosovu”- ističe Bajrami pojašnjavajući zahtjeve Bošnjaka po pitanju novih općina.

podrška osnivanju panbošnjačkih institucija

Zamjenik ministra za dijasporu u Vladi Republike Kosovo, Ćerim Baj-rami, ističe u intervjuu datom najči-tanijem web-portalu Bošnjaci.net da je lično dao podršku osnivanju BKZ za Kosovo, jer smatra da ova organi-zacija pretendira da se proširi u svim zemljama gdje žive Bošnjaci. Prati i podržava rad i djelovanje svih insti-tucija oko Islamske zajednice u San-džaku, kao i osnivanje BANU. Ćerim Bajrami naglašava da “ovaj novi bošnjački pokret iniciran iz kruga saradnika muftije sandžačkog Muamer-ef. Zukorlića, bez sumnje, kod Bošnjaka ulijeva nadu za sve jače svebošnjačko institucionalno po-vezivanje koje je do sada bilo proble-matično. Kultura, pored obrazovanja na bosanskom jeziku, u postojećim političkim i državnim okolnostima,

jedna je od najvažnijih oblasti za po-vezivanje Bošnjaka. Istina je da smo već imali neka Udruženja i važnije institucije u Bosni i Hercegovini, po-put BZK „Preporod“, koje su dale značajne rezultate u nacionalnom buđenju bošnjačkog naroda, ali je činjenica da se one uglavno bave Bošnjacima u Bosni i Hercegovini. Bošnjaci su, kako znamo, razasuti po cijelom Balkanu i ima ih u svim državama nastalim raspadom SFRJ, u Zapadnoj Evropi, Americi, Austra-liji... Bosna i Hercegovina je historij-ski i kulturološki faktički matica svih Bošnjaka, ali nažalost država BiH ustavno-pravno nije tako definirana. Samim tim, Bošnjaci izvan Bosne i Hercegovine su prinuđeni da samo-stalno traže rješenja za probleme s kojima se suočavaju u očuvanju svog identiteta u okruženjima koja im, uglavnom, nisu naklonjena. Bošnjač-ka dijaspora se također organizira i snalazi kako zna i umije. Istina je da u mnogim zapadnim državama ona to čini jako dobro, zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca, ali i tamoš-njoj institucionalnoj mreži i centrima Islamske zajednice u BiH. Uzimajući sve u obzir, Bošnjacima izvan Bosne i u dijaspori, ipak, treba odati prizna-nje što su uspjeli da sačuvaju i potvr-de svoj nacionalni identitet. U San-džaku je, spomenutim bošnjačkim pokretom, bez sumnje ostvareno najviše rezultata u visokom obrazo-vanju. Mislim da većina nas Bošnja-ka zna da su nam nužno potrebne kolektivne institucije koje će brinuti o našoj kulturi, jeziku, obrazovanju, historiji, zaštiti prava itd. Nameće nam se pitanje zašto se tako dugo premišlja oko njihovog osnivanja među vodećim bošnjačkim intelek-tualcima i političarima u Bosni i Her-cegovini? Pogotovo zbog toga što se zna da oni iz manjeg entiteta svako malo ‹legalno› blokiraju funkcioni-ranje države Bosne i Hercegovine na osnovu nekih odredbi Dejtonskog sporazuma, ali ne bi, po toj osnovi, mogli da blokiraju bošnjačko povezi-vanje i organiziranje preko nacional-nih institucija“!Ćerim Bajrami, zamjenik ministra za dijasporu u Vladi Kosova, na kraju ističe da “ako već ovakve inicijative nisu potekle od vodećih Bošnjaka i institucija u Bosni i Hercegovini, ne bi trebalo da budu sputavane i oma-lovažavane samo zato što su inicira-ne i formirane od Bošnjaka izvan Bo-sne i Hercegovine. Navedimo samo jedan primjer kako to rade Albanci, koje krasi visoka nacionalna svijest i dobra organiziranost, kod kojih je nedavno u Prizrenu promovirano jedinstveno ‹Abetare›, tj. ‹Početnica› za sve male Albance bez obzira u ko-joj državi žive”.

Da li će se rasvje-tliti do sada pri-krivana histo-rija Bošnjaka i

dokazati da korijeni Boš-njaka nisu toliko plitki kako se to do sada prika-zivalo? Falsifikatori boš-njačke historije Sandžaka koji su decenijama prikri-vali istinu ipak će biti ra-zotkriveni pojedinim ra-dovima akademika Alije Džogovića, Dr. Ibrahima Pašića i drugih koji su počeli da pišu i istražuju svoju bošnjačku historiju.

Konačno je došlo vrijeme da pišu svoju historiju koja je bazirana na nauč-nom, panoramnom, na jeziku, arheologiji jednog od najstarijih naroda do današnjih Evropljana i Bošnjaka, kao jednog od naroda čiji korijeni sežu mnogo dublje nego što su nam to dopisivali po-jedini historičari, politi-čari i neka naša “braća” na silu. Siguran sam u to da Bošnjaci nisu narod koji je nastao pa nestao, nisu isparili sa zemlje zvane Bosna i Hercego-vina, niti sa do danas još nedefiniranog Sandža-ka, ni sa drugih zemalja na Balkanu. Bilo ih je od onog bogumilskog mje-sta Dragovića u jugoi-stočnoj Bugarskoj, pa sve do iza Like i Krbave, te iza Mohača, još podalje. I danas ih ima i mnogo dalje, po cijelom dunjalu-ku. Neću da postavljam nekakve etničke međa-še, samo konstatiram da smo mi Bošnjaci danas veliki narod, prvenstve-no po duhu i historiji, pa neka nas tamo gdje jesmo uvijek. Bošnjaci su uvijek mogli da žive sa drugim narodima među njima, a i sa njima.

Vratio bih se onomastici i historiji koju do sada po-jedini historičari nisu ko-ristili u svojim radovima. Jedni od prvih koji su to uradili su Alija Džogović i Dr. Ibrahim Pašić, koji su prikazali kako treba prilaziti onomastičkom materijalu, kako treba bi-lježiti kompletnu onimiju prilikom rada na terenu, te koliko treba biti hrabar u donošenju lingvističkih i drugih sudova i zaklju-čaka da bi se došlo do do-brih rezultata.

Moja istraživanja u oko-lini Tutina govore da su na ovoj teritoriji sačuvani brojni toponimi ilirskog porijekla, kao i kultovi iz ilirskog, mitskog si-stema, kao oni iz kulta Sunca, mitrizma, iz nekih kosmičkih kultova, kao i neki bogumilski kultovi: Dedovo brdo, Detane, selo Dedilovo, ostaci zi-dina Banjevac, selo Mi-trova; hidronimi: Vapa, Bezanac, Zeđevac; sela Župa, Banjevac, Vrujci, gdje se nalazi nekoliko izvora vode; Brdo Gos-pođinica na čijem vrhu se nalazi tulumus sa oko 50 stećaka koji su u propa-danju. U narodu postoji vjerovanje da je Tutin do-bio ime po onomatopeji tutanj. Navodno je Huse-in-kapetan Gradaščević “jezdio” preko Pešteri prema današnjem Tuti-nu, onda se tutanj konj-skih kopita čuo daleko do Ibra. Po tome je i ovo poibarsko mjesto dobi-lo ime Tutin. Svakako je ovo predanje vrlo staro i odnosilo se na rimsku konjicu i rimske oklopne legije, ali je vremenom zaboravljeno i vezano za pohod Husen-kapetana Gradaščevića.

Da je onomatopeja tutanj motivacija za Tutin samo je dio narodne etimologi-je. Prije će biti da je neka značajna ilirska ličnost bila motivski sadržaj za ime ovog mjesta. Dosta zatamnjeno predanje ka-zuje da je ovdje boravila ilirska kraljica Teuta, po-slije bjekstva ispred rim-skih legija, te da je ovdje umrla i da je sahranjena na nekom nepoznatom lokalitetu. Možda baš na Gracu više Tutina, mož-da u Mitrovi, na Velipo-lju, na Dedovom brdu ili na kultnom mjestu Jeliće, više Ribarića. Interesan-tno da niko od historičara ne bilježi najviši vrh na Gracu od 1019 m - Bande-ra. Ime oronima Jeliće eti-mološki je nastalo preko grčkog Helios (supstitu-cijom J umjesto H), slično kao kod oronima Jeleč, Jelovjane, Jelenak, Jelovi-ca i sl. Na svim ovim mje-stima ima tragova ilirske materijalne kulture (zidi-ne, sakralne nekropole, gradine, kamene kugle - kosmički mitovi, razmje-štaj na karakterističnim vrhovima pećine). Kasni-je su na ovim mjestima nastala bogumilska sve-tilišta.

Svakako da je regija Tuti-na i okoline, koja je geo-grafski u zaklonu, mogla biti i izvjesno Teutino boravište i da je ona tajno sahranjena negdje u ovim krajevima (kao tajna Ati-line sahrane - uobičajeno je kod nekih starih naro-da i civilizacija). Arheo-lozima ostaje da istražuju i lokalitete i literaturu. Makar za samo jednu sto-pu istine podstičemo ih i motiviramo da dođu do valjanih naučnih rezulta-ta. Možda će i ova moja istraživanja i fotografije

koje objavljujem podstaći nekog od njih da počne istraživati tajne koje još uvijek leže negdje u zem-lji sandžačkoj.

Postoji indicija da je ovo ipak mjesto gdje je bora-vila ilirska kraljica Teuta. Jednog dana možda bude to i dokazano. Da li je moguće da su ostale neke uspomene na Batona, sina kraljice Teute, u ne-kim toponimima na teri-toriji Sandžaka ? Nameće se pretpostavka da su to-ponomski likovi Batrage, Batun, Batuša motivirani ne samo imenom Bato/Baton već borbama koje su se na ovim mjestima vodile između rimskih legija i ilirskih ustanika. Poznato je da su se glav-ne borbe događale uglav-nom u centralnom Iliriku Desijata i Breuka, dakle u Dalmaciji i u Panoniji. Fanula Papazoglu tvrdi da su se borbe odvijale i na prostorima današnjeg sjevera Crne Gore (iz hi-storije antičkog Balkana). Šira teritorija Sandžaka, planinski krajevi Zapad-ne Srbije (uglavnom oko Užica) i približni predje-li bili su naseljeni Ilirima koji su se pridružili op-ćem ustanku. Za rimske legije ovi krajevi bili su nepristupačni i daleki od ondašnjih (strateš-kih ) komunikacija, pa su rimske legije ovamo mogle dospjeti krajem ustaničkih godina. Rav-nica današnje Pešteri nije pogodovala ilirskim bra-niteljima što zbog jezera koja su tu bila, što zbog močvarnih površina, pa su se oni (također iz stra-teških razloga) povukli u oblast Tutina i u klance oko Ibra. Može se pret-postaviti da su reljef Ba-traga i cijelog Poibaraja

HIsToRIJa ImENa gRada TUTINa

TUTIN – TEUTIN GRADSulejman a

lIčko

VIć

SS

48

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etNacIJa

49

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

NacIJa

koristili za skrivanje u ne-pristupačnim gudurama. Na mnogim lokalitetima i Ibar je pružao moguć-nost prijelaza na istočne planinske strane, prema Istočnom i Zapadnom Mojstiru i prema planin-skom vrhu Beleg. Reljef Tutina, Mitrove, Detana je prirodni zaklon na čijim predjelima su se nalazila i brojna kultna mjesta koje je trebalo braniti. Trebalo bi reći da je reljef lokaliteta Batrage okružen stijena-ma i mogao je biti dobar zaklon od frontalnog na-pada rimskih legija. Zato se, kao zaključak, nameće pretpostavka da je ova tu-tinska regija služila i kao teren gerilskog ratovanja i kao lokacija za sklanjanje ilirskih izbjeglica ispred rimske vojske, koja se mo-gla kretati samo terenima pogodnim za konjicu i pje-

šadiju sa teškim oklopima i teškim naoružanjem. Ov-dje su ilirski gerilci uvijek bili u prednosti.Također treba pretpostaviti da se bitka između rimskih legi-ja i ilirskih branitelja mo-gla desiti i na bilo kojem drugom mjestu u Pešteri, o čemu postoje predanja u narodnoj tradiciji ovih krajeva. Na mjestima Ba-trage i Batun mogle su se dešavati vrlo značajne bitke, koje su ostajale kao toponimski sadržaj, a sve ostalo je ili zaboravljeno ili prelazilo u dosta blijedo predanje kod naroda ovih krajeva.

Zanimljivo je reći da u ovim krajevima postoje brojna, zatamnjena pre-danja o zakopanom Te-utinom blagu, negdje na “nekom brdu” u “nekoj pećini” kod “nekog izvo-

ra”...

Mislim da će Bošnjaci po-četi da se bave izučava-njem svoje kulture, histo-rije i ne smiju se izdvajati iz evropske kulture. Oni imaju pravo da učestvuju u naslijeđu sa svim evrop-skim narodima i kultura-ma. Bošnjaci sebe moraju uključiti u tradiciju i civili-zaciju čiji su slojevi duboki i još jaki, prepoznatljivi u toponomastici i glosriju fosiliziranom u pamćenju i lingvističkoj usmenoj kulturi. Bošnjaci Sandža-ka moraju da znaju da su preko Sandžaka vodili mnogi stari putevi. Ovdje su se dodirivale i granice velikih carstava, dešava-li sukobi od historijskog značaja, a cvjetala je i ple-menska kultura najstarijih naroda i civilizacija. Svaka plemenska zajednica, pa

i oni «prolazeći» narodi ovdje su ostavljali svoje tragove: u onomastici, u sakralnoj kulturi, u gradi-lačkoj kulturi, u lingvistici i preslojavanju antropo-nimije. Poznato je da su lokaliteti čija imena nose neki toponimi namjerno zaobilaženi naučnim istra-živanjima, osobito onim koja pružaju arheologija, lingvistika i historija.

Mnoge toponimske struk-ture namjerno su prikriva-ne tzv. novim retoričkim slojevima, često onima u službi neke političke i vjer-ske ideje. Na teritoriji San-džaka boravili su razni na-rodi: Prediliri, Iliri, Kelti, Goti, Vlasi, Slaveni..., kao i razna manja plemena, još u historiji nedefinirana, a samo potvrđena u toponi-mima.

U narodu postoji vjerovanje da je Tutin dobio ime po onomatopeji tutanj. Navodno je Husein-kapetan Gradaščević “jezdio” preko Pešteri prema da-našnjem Tutinu, onda se tutanj konjskih kopita čuo daleko do Ibra. Po tome

je i ovo poibarsko mjesto dobilo ime Tutin.

prođoh bosnom kroz gradove

Period ovogodišnjeg od-mora sam organizirao tako da stignem nekoli-ko dana pred Ramazan, s namjerom da dobijem mogućnost „uhvati-ti“ kako predramazan-sku, tako i ramazansku atmosferu naših gradova. Nakon prevaljenih 1500 km našao sam se u Sara-jevu. Dočekali su me moj brat Mithad, koji kao i ve-liki broj drugih Sandža-klija živi i radi u Šeheru, i generalni sekretar BKZ Crne Gore Emir Ferizo-vić koji je apsolvent na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tokom mojih prethod-nih boravaka u Bosni, koji su bili relativno česti, moje posjete sam najče-

šće ograničavao na sami glavni grad. Ove godine sam htio zaviriti malo du-blje u unutrašnjost Bosne, želeći otkriti zbog čega, toliko jarko, drugi nastoje da nam je prisvoje i otmu. Vrijeme je bilo ograni-čavajući faktor tako da sam moje interesovanje, pored Sarajeva, fokusi-rao na sljedeće gradove: Donji Vakuf, Travnik, Konjic, Jablanica, Blagaj, Počitelj i Mostar. Nemam namjeru da ovom prili-kom izdvajam i opisu-jem pojedinačno bilo koji od nabrojanih gradova, iako me je svaki od njih ponaosob veoma impre-sionirao – neki zbog pri-rodnog okruženja, drugi zbog kulturološkog bla-ga koje se u njima nalazi, treći zbog arhitektonske

posebnosti i islamsko-orijentalnog duha, ili pak zbog ljubaznosti tamoš-njeg stanovništva i ima-ma koje sam imao prilike susresti prilikom obavlja-nja dnevnih namaza, ili svega zajedno.

Međutim, želio bih ipak preporučiti i drugima da prilikom posjete našim selima i gradovima oba-vezno zijarete i tamošnje džamije, jer namaz u dže-matu utiče na stvaranje bratske i prisne atmosfe-re, tako da, iako možda ne poznajete tamošnje džematlije, gotovo be-zizborno se upoznate i zbližite te na taj način, iz-među ostalog, pored ste-čenih novih poznanstava dobijete, ukoliko želite, i vrlo zanimljive informa-cije o mjestu vaše posjete.

sandžak, mjesto moje drago

Nakon Bosne, zijaret San-džaku je otpočeo posje-tom njegovom glavnom gradu – Novom Pazaru. Uslijedile su posjete Ro-žajama, Plavu, Bijelom Polju, te Petnjici i njenim selima. Pored rodbinskih posjeta, u nabrojanim mjestima susreo sam i stare prijatelje te upoznao nove ljude. Nerijetko se dešavalo da na ulici ili pak u džamiji susretnem i „facebook prijatelje“, pa čak i one iz Amerike, te tako naše prijateljstvo ne ograničimo isključivo na virtualu. Sandžački gradovi su, iako sa skro-mnom infrastrukturom, lijepi i dinamični, dok su sela, barem ona koja sam imao priliku posjetiti, ve-ćinom raseljena. Tokom

U ZIJARET BOŠNJAČKIM GRADOVIMA

Muhamed ćE

MaN

MM

50

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etREpoRTaža

Većina Bošnjaka u dijaspori nastoji barem jednom godišnje posjetiti svoj rodni kraj. Na osnovu ličnog iskustva kojeg sam stekao u razgovoru s našim ljudima u rasejanju, mogu ustvrditi da se rodnom kraju vraćaju ponajviše iz želje da susretnu njima drage ljude, bilo da se radi o bližoj i široj rodbini, ili pak prijateljima, te na taj način njeguju rodbinske veze i ulažu u stara ali provjerena prijateljstva. Također, ukusna domaća kuhinja, te prelijep pejzaž njihovih rodnih mjesta, bilo da se radi o Bosni, Sandžaku, Kosovu ili Makedoniji, utiču na stvaranje povoljnog ambijenta za provođenje godišnjeg odmora. Pored navedenog, naši ljudi su generalno dovoljno svjesni važnosti tih redovnih posjeta za njihovu djecu, u kontekstu kreiranja i razvoja osjećaja pripadnosti za krajeve koje odvajkada naseljavaju njihovi djedovi. Vođen istim ili pak sličnim razlozima, ovogodišnji ljetni odmor sam u pratnji svoje porodice proveo pu-tujući po Bosni, Sandžaku i Kosovu. U redovima koji slijede vrlo kratko ću predstaviti posjećena mjesta, a prvenstveni cilj mi je upoznati čitateljstvo s određenim zapažanjima i impresijama koje sam stekao

tokom tog trosedmičnog iskustva.

saRaJEVo

51re

vija s

aNdž

ak |

10. a

vgus

t 201

2. |

br. 1

66 |

san

dzak

pREs

s.ne

t

REpoRTaža

vožnje, između raznih sandžačkih gradova, pa-žnju su mi privlačili zna-kovi koji su ukazivali da se u neposrednoj blizini nalazi neki srpski spome-nik kulture ili pak pra-voslavni hram. Nažalost, nisam primijetio isto kada su bošnjačko-islamski spo-menici kulture i duhovno-sti u pitanju, što je klasi-čan primjer diskriminacije Bošnjaka muslimana od strane Srbije i Crne Gore. Također, pored puta se nerijetko daju primijetiti i grafitski natpisi kojima se veličaju srpski ratni zlo-činci, a na relaciji od Bera-

na ka Plavu, nadomak An-drijevice, po lijevoj strani puta primijetih da se čak i na jednoj crkvi nalaze is-pisana imena poznatih ge-nocidaša - Mladića i još ne-osuđenog zločinca Šešelja. Hvata me jeza kad pomi-slim da moji sunarodnjaci u Sandžaku i dalje žive među onima koji još nisu raščistili s idejom geno-cida, silovanja i masakra te molim Uzvišenog da naši sinovi i unuci budu barem svjesni opasnosti kojoj su izloženi dok god se i po crkvama pišu i ve-ličaju imena onih kojih bi se morao stidjeti i gnušati

čitav ljudski rod, a osobi-to narod koji ih je izrodio. Istovremeno, drago mi je što nisam primijetio ni na jednom mjestu neki natpis s kojim Bošnjaci vrijeđaju druge narode.

mlada Republika kosovoMoj put se nastavio zijare-tom Kosovu, zadovoljivši se ovoga puta samo s po-sjetom grada Peć te mog rodnog mjesta Banje „Ilid-ža“ kod Peći. Na Kosovu sam sreo zadovoljne Al-bance i nešto manje zado-voljne Bošnjake. Velelje-pne kuće su na sve strane,

a aktivno se radi na asfal-tiranju kosovskih puteva. Zavidim Albancima Koso-va na njihovoj slobodi jer, uistinu, svjedok sam da je taj narod do 1999. godine živio pod pravom tortu-rom srpske manjine. Uzvi-šenom hvala zbog toga što svakom zulumu dođe kraj. Prijatelji mi govore da je nakon rata reislami-zacija (uslovno rečeno) Al-banaca u punom jeku. Sve je više albanske omladine koja svoj identitet zasni-va prvenstveno na svojoj islamskoj pripadnosti, dok je pristalica ekstremnog nacionalizma sve manje

NoVI pazaR

pRIzREN

52

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

među njima. Tome svjedo-če i pretijesne džamije to-kom džuma namaza, kao i sve veći broj mahrama na ponosnim glavama alban-skih hanuma i djevojaka.

Nazad u sarajevoPosljednje dane mog od-mora sam proveo u Sa-rajevu, uživajući u rama-zanskoj atmosferi čaršije kojoj se neskriveno divio i nemali broj turista ne-muslimana koji su dopu-tovali iz raznih evropskih i drugih zemalja, a za koje nisam primijetio da posto-ji neki određeni program ili pak odgovarajuća lite-ratura koju bi mogli do-biti barem unutar harema naših džamija. Štaviše, bio sam, nažalost, u više navrata i svjedok neljuba-znog ponašanja od strane džematlija, posebno onih starijih, prema turistima nemuslimanima koji prije ili nakon namaza ulaze u džamijske hareme diveći se islamskoj arhitekturi i skladnosti našeg ibadeta. Istina je, često ti isti turi-sti iz nehata ili neznanja ne vode dovoljno računa o oskudnom odijevanja ili pak nekim drugim deta-ljima, ali mišljenja sam da moramo imati više sluha za njihove propuste jer tu su upravo kako bi se po-drobnije upoznali s našom kulturom i vjerovanjem, a na nama je da im u tome pomognemo onoliko koli-ko nam dozvoljavaju naše mogućnosti.

poremećeni reciprocitetPred Ramazan je u Saraje-vu također bio primjetan veliki broj turista iz zema-lja Arapskog poluotoka, a ponajviše onih iz Kuvajta. Svjež kapital koji su boga-ti arapski turisti sa sobom donijeli i trošili u Sarajevu i drugim bosanskim gra-dovima uticao je tako da tih dana ni najvišim bosan-skim islamofobima nisu smetale njihove brade, a još manje peče njihovih supruga i kćeri – dok god se od njih može iščupati i

jedan dolar, što samo uka-zuje da su nam vrlo često pogledi široki koliko i lični interesi. Nakon Ramazana se očekuje novi talas arap-skih turista. Nadati se je da će se kućama vratiti s pozitivnim iskustvima te da će uticati i na druge, na svoje prijatelje i poznani-ke, ne bi li se odlučili po-sjetiti našu Bosnu.

džamije su srca naših gradova

Tri ispunjene sedmice, to-kom kojih sam prešao oko 5000 km, brzo su prošle. Kući se vraćam obogaćen novim iskustvima, ide-jama i poznanstvima. U putu razmišljam o ono-me što sam vidio i doži-vio i donosim određene zaključke. Na primjer, o tome kako je islamijet du-boko ukorijenjen u duše bošnjačkih gradova, ne čudeći se, jer poznato mi je da je osnivanje i formira-nje istih započelo izgrad-njom džamija, kutubhana, sahat-kula i hanova. To su srca naših gradova i jasno je zbog čega su zločinci iz srpskog, hrvatskog i crno-gorskog naroda toliko jako nastojali, a nažalost vrlo često i uspijevali, iščupati nam srca, tj. porušiti nam džamije i druge spomeni-ke islamske arhitekture, jer znali su da će čupa-njem naših srca uništiti i sve naše arterije kroz koje se napajalo bošnjačko tije-lo, tj. bošnjački identitet, te dovesti isto do klonuća i nestanka.Također me raduje sazna-nje da Bošnjaci iz dijas-pore ulažu u svoje rodne krajeve. Veliki broj njih, u svojim selima i gradovi-ma, renovira ili pak izgra-đuje kuće, što je za svaku pohvalu, jer se time trajno vežu za Bosnu, Sandžak i Kosovo.

organizirati ljetne škole bošnjačke kulture i

tradicije Međutim, na kraju bih želio istaknuti jedan, po

meni, veliki nedostatak. Naime, primjetno je da ne postoji baš najbolji nivo organiziranosti i koordi-nacije između bošnjačke dijaspore i naše matice Bosne i Sandžaka. Većina pozitivnosti koje možemo vidjeti na terenu proizvod su pojedinačnih inicijati-va, a ne dio nekog organi-ziranog i osmišljenog pro-jekta. Kao ilustraciju mogli bi navesti primjer nepo-stojanja ljetnih škola boš-njačke kulture i tradicije, bosanskog jezika ili škola Kur’ana, koje bi bile nami-jenjene prvenstveno našoj djeci iz dijaspore, gdje bi se ista kroz igru, druženje, jednodnevne ekskurzije i posjete kulturno-vjerskim znamenitostima te kroz druge prigodne aktivnosti mogli podrobnije upozna-ti sa svim važnijim osobe-nostima njihovog bošnjač-

kog identiteta. Mišljenja sam da bi to bio efikasan mehanizam u kontekstu sprječavanja asimilacije mlađahnih Bošnjaka i Boš-njakinja na Zapadu. Nadati se je da će bošnjač-ke institucije u Bosni, San-džaku i Kosovu, i pored svih problema s kojima se susreću, a kojih smo svje-sni, uspjeti uraditi više na polju očuvanja veze s bošnjačkom dijasporom, posebno kada je edukacija i odgoj mlađih generacija u pitanju. Nažalost, o boš-njačkoj dijaspori se insti-tucionalno ne brine niko, pa i ne čudi što se preko noći bošnjačka dijaspora prisvaja i proglašava cr-nogorskom, i to od strane istih onih koji su ih i pro-tjerali s njihovih ognjišta.

REpoRTaža

53

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

REpoRTaža

Posebno raduje što su brojni naši sugrađani Bošnjaci koji žive i rade u inostranstvu došli da ramazanske dane pro-vedu ovdje s nama. Tu su i njihovi prijatelji koji, iako nisu iz Sarajeva, lijepo se ovdje osjećaju, jer Sarajevo ne pravi razliku kao što nije nikada ni činilo.

U noći im kandilji, oni bliže, a i oni dalje, gore prema Bistriku, Trebeviću, Kovačima, Vratniku, dolje prema Grba-vici, Hrasnom, Čengić Vili, Dobrinji, Ilidži... Svjetlucaju i kao da svojim žmirkanjem šalju dobre želje i iskazuju im dobrodošlicu na poseban način, ali onako kako najbolje znaju.

Svakako da je poseban doživljaj proći ispred brojnih pekara. Malo prije iftara u redu se čekaju vreli somuni. Najviše je djece. Ali, niko ne može da odoli zamamnom mirisu koji se širi po cijelom gradu. Mirišu somuni, mirišu ulice, miriše grad. Sve miriše Ramazanom. A ovaj najdraži mjesec je poseban u ovom gradu koji mami ljepotom i dobro-tom i svojim mirisom koji se pamti, kao što dijete pamti miris svoje majke.

mugdim galIJašEVIć

MIRIS RAMAZANANEzaboRaVNE saRaJEVskE VEčERI

baščaRšIJa: dRagUlJ gRada Na mIlJackI

sarajevo u ove ramazanske dane je zaista prelijepo.

pogotovo u noćnim satima. brojne džamije s upaljenim kandiljima kao svjetionici u noći izviru iz naselja. svaka džamija na svoj način blista

u noći. ove sarajevske večeri su nezaboravne. a

grad na miljacki, kao što je to uvijek činio, otvorio srce i raskrilio njedra da bi svim onim koji dolaze s čestitim namjerama kazao: „dobro

mi došli.“

Ponekad postoje historijski paradoksi. Takav je slučaj sa Bošnjacima. Bošnjaci su veoma star narod, dok u modernom smislu nacije

bošnjačka nacija je veoma mlada. Ovaj paradoks kazuje da su Boš-njaci, iako narod sa viševjekovnom tradicijom, krajem 19-og i počet-kom 20-og vijeka, dospjeli u pozici-ju stanovitog zastoja u nacionalnom razvitku zbog poznatih historijskih i društvenih zbivanja. Ove okolno-sti dovode Bošnjake po mnogim pi-tanjima u inferiorni položaj, prven-stveno u nacionalnom, političkom, ekonomskom i kulturnom domenu. Ta kriza nacionalnog identiteta tra-je nekoliko desetljeća, rješavana je u nekim varijantima i periodima u drugoj Jugoslaviji sa nametnutim terminima i identiteskim vrijedno-stima koji su generirali kulturne hi-bride par exellance. Iza raspada te za-jednice naroda Bošnjaci su povratili svoje tradicionalno i historijsko ime i čvrsto odlučili da se vrate bazič-nim nacionalnim interesima. Sada, obzirom da je u savremenom svije-tu postmoderne imperativ revalo-rizacija sopstvenog kulturološkog miljea i ponovno iščitavanje histo-rijskih fenomena, primarni zadatak koji se postavlja pred savremenim bošnjačkim intelektualcima je da uspostave propisna sagledavanja i odrede prioritete istraživanja kul-turne baštine. A propo prioriteti boš-njačkog nacionalnog zaokruživanja su profiliranje kulturoloških matri-ca na kojima počiva svaka moderna nacija. Tu svakako spada i autono-mna povijest moderne umjetnosti Bošnjaka koja će biti valorizirana na principima samodeterminacije i eliminacije zlonamjernih tumačenja koji imaju za cilj da prisvoje ili asi-miliraju autentične bošnjačke kul-turno-umjetničke vrijednosti.

U kontekstu navedenog veoma je važno da se istraži onaj prelomni period između dva svjetska rata, vrijeme kada su Bošnjaci potpu-no eliminirani u političkom-druš-tvenom životu i kada je nastupila potpuna negacija nacionalne sa-mobitnosti i posebnosti. U takvim konstelacijama brojni intelektualci i umjetnici su morali probijati te ba-rijere kroz svoje stvaralaštvo i na taj

način postaviti temelje savremene bošnjačke historije. Iako su radili često puta u potpuno stranim sre-dinama i van svog zavičaja, oni su kroz umjetničke forme slavili svo-je nacionalne kulturne vrijednosti, pripovijedali i baštinili bošnjačku posebnost i duh i uvodili bošnjač-ku kulturu u tokove evropskog modernizma. To je, ustvari, onaj period kada se, posebno u dome-nu umjetnosti i književnosti, pola-ko napuštaju islamske i osmanske kulturološke matrice i postepeno se bošnjački intelektualni korpus inte-grira u savremene evropske trendo-ve. Zapravo se u ovom prelomnom trenutku rađa nacionalna svijest i započinje bitka za očuvanje nacio-nalne samobitnosti i identiteta.

U uobličavanju nacionalnog identi-teta ključna odrednica u profilaciji kulturalnih vrijednosti tog identi-teta je svakako propisna valoriza-cija historijskih događaja i ličnosti u jednom širokom okviru nacio-nalnih težnji i angažmana. Ovo se posebno odnosi na detekciju umjet-ničkih vrijednosti bošnjačke umjet-nosti, jer ona, zapravo, predstavlja duhovni kontinuitet bošnjačkog naroda. U historiografiji Bošnjaka i

pored brojnih studija pojedinačnih umjetničkih ekspresija i posebnih izdanja za umjetnike monografskog tipa, još nije valjano ispitana histo-rija bošnjačke umjetnosti, posebno moderne, sa standardnim naučnim aparatima i obrascima hronološkog i stilskog tipa1. Urgentnost obrade ovog domena posebno se ogleda u podatku da je većinu naših najvećih umjetnika prisvojila srpska i hrvat-ska historija umjetnosti, ali samo kao propratne autore koji se na ve-oma pogrešan i tendenciozan način interpretiraju. U ovom smislu mora se naglasiti da, u tim okvirima kre-irane historije, bošnjački umjetnici imaju sasvim marginaliziranu pozi-ciju. Očigledno da su te historije dio šireg programa propagande sa ci-ljem bošnjačke asimilacije u njihove nacionalne korpuse. Iz ovih razloga neophodna je naučna verifikacija i sagledavanje historijskih činjenica i podataka, a onda i sopstveno is-pisivanje obimne studije historije moderne bošnjačke umjetnosti. U direktnoj je korelaciji intencija ovog malog kompendija da progovori o pionirima i začecima savremenog bošnjačkog slikarstva i glavnim protagonistima ove ključne epo-he kada se etablira moderni jezik

pIoNIRI modERNog bošNJačkog slIkaRsTVa

Utemeljitelj bošnjačke moderne

OMER MUJADŽIćprof. d

r. dže

mil b

EkTo

VIć

pp

54

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etkUlTURa

55

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

kUlTURa

umjetničkih praktika u bošnjačkoj umjetnosti. Njih je po broju pet i oni su prva generacija bošnjačke avan-garde iza kojih se kasnije pojavljuju brojni vrhunski umjetnici koji karak-teriziraju period iza Drugog svjet-skog rata. Znači, radi se o sljedećim umjetnicima – pionirima savremene bošnjačke umjetnosti: Omer Mujad-žić, Behaudin Selmanović, Ismet Mu-jezinović, Rizah Štetić i Hakija Kule-nović.

Svakako primus inter pares i posebnu poziciju unutar bošnjačke umjetnosti ima doajen modernog bošnjačkog slikarstva, akademski slikar i univer-zitetski profesor, Omer Mujadžić. On spada u onu generaciju umjetnika koja se pojavljuje 20-ih godina kada se profilira moderna uopće na Balka-nu. U svim elementima Omer Mujad-žić je prvenac i utemeljitelj bošnjačke umjetnosti. Osigurao je svoju pozici-ju avangarde bošnjačkog slikarstva prvenstveno zbog toga što je svoje stvaralaštvo bazirao na akademskim principima, dok sa druge strane u punom kapacitetu je implementirao sve novitete i trendove umjetničkog mainstream-a tadašnjeg vremena.

Iz njegove biografije možemo pro-

čitati da je rođen 1903. u Bosanskoj Gradišci, a umro je 1991. u Zagrebu. Već 1918., sa napunjenih 15 godi-na, kao izuzetno darovit slikar, na-lik Pikasu, upisuje studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a po njegovom završetku, 1924. odlazi u Pariz, u kojem tada do-miniraju Pikasova figuracija, Dereno-vo preispitivanje klasičnih slikarskih načela te Loteovi postkubistički ma-niri. Ovi podaci govore da već veoma rano upoznaje vrhunske umjetnike i izbliza prati najveća dostignuća um-jetnosti, dok njegov umjetnički opus traje punih 70 godina. Nakon pariš-kog iskustva i primanja inspiracije iz francuske savremene umjetnosti, ali i bogate slikarske baštine iz muzeja (ponajprije Engr), Mujadžić se u Za-greb vraća s razrađenim preciznim crtežom i izrazitim zanimanjem za volumen. Godine 1927. i 1928. uče-stvuje na 25. i 26. izložbi Proljetnog salona u Zagrebu, gdje predstavlja velik broj radova s kojima ovoj izlož-benoj manifestaciji, na samom kraju njenog postojanja, daje osobit neokla-sicistički prinos.2

Tih godina nastaje nekoliko Mujad-žićevih važnih slika. Kvalitetan mali „Autoportret“ (1926) pokazuje sklo-

nost diskretnoj i profinjenoj karakte-rizaciji, a i ostali portreti potvrđuju Mujadžića kao dobrog portretistu. Slika „U haremu“ (1926) odlikuje se istaknutom obrubnom linijom i plasticitetom volumena ženskih ti-jela, a ulje „U kahvani“ (1928) vje-štinom tonskog rješavanja pojedinih slikarskih dionica. Naposljetku, tu je i često spominjana poznata slika „Fudbalska utakmica“ (1929), čija je osnovna težnja monumentaliziranje ljudskoga tijela u pokretu. Očigledne su na ovoj kompoziciji ekspresioni-stičke inspiracije s nekim elementima kubizma. U tom smislu se Mujadžić razvija i prvih godina kada sudjeluje u grupi “Zemlja”. Postepenim izgra-đivanjem svoje likovne fizionomije nalazi pravu orijentaciju: portret, in-timni žanr, figuralnu kompoziciju i mrtvu prirodu.

Ipak, slika „Pecanje“ (1925), koju li-kovni kritičar Lejla Mehulić naziva senzacijom, Mujadžićevo je remek djelo. U prvom su planu trojica muš-karaca, pokazana s leđa kako pecaju na ogradi mosta; druga trojica pecaju na obali rijeke, a u pozadini se vidi njihovo selo sa malom džamijom. Ovu uistinu snažnu sliku magič-nog realizma umjetnik je naslikao sa

56

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

samo 25 godina, četiri godine prije jedne od njegovih najpoznatijih slika „Fudbalska utakmica“. Ona pred-stavlja reminiscencije na mladost u muslimanskom ambijentu i nedra-matizirani genre i u kontekstu je nje-gove preokupacije Bosnom i bosan-skim duhom koji se može zapaziti također preko njegovih kompozicija „Muslimanka“, „Vezilja“ i „Auto-portret“. Bio je iz bolje stojeće kuće u Bosanskoj Gradiški koja je gajila tradicionalne vrijednosti bošnjačke sredine i njegove kompozicije kazuju da je sa sobom u Zagreb ponio pre-više sjećanja i porodične prošlosti, lako stečene tradicije i identitetskih pripovijesti koje nisu mogle biti izbri-sane u susretu sa drugom kulturom i zemljom.3 Ovaj osjećaj porijekla i zasebnosti vidljiv i permanentno prisutan u njegovim kompozicijama, bez razlike na njegovo bivstvovanje u drugim sredinama, nikada nije na-puštao Omera Mujadžića.

Kada već spominjemo njegov životni put moramo naglasiti da ima nečega u njegovoj biografiji nalik Leonardo-voj, nešto u čemu se upravo ogleda njegova veličina i zasebnost. Naime, on je godinama radio na kraju svoje karijere, poput velikana italijanske renesanse, kao crtač u Arheološkom muzeju. Temeljit, strpljiv i virtuozan, crtao je vrijedne iskopine. Također, pola stoljeća ranije, dok je naukovao u Kraljevskoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kao mladi i perspek-tivni umjetnik, izdržavao se kao crtač u Botaničkom zavodu. Analogija sa Leonardom Da Vinčijem je u ovom slučaju očigledna. Leonardo je ostao zapamćen u historiji kao kreator kompaktne kompozicije u slikarstvu koja se bazirala na naučnim osnova-ma, uostalom u tome mu je pripomo-glo i njegovo poznavanje prirodnih nauka. On je te vještine prvenstveno stekao kao crtač u bolnici gdje je izra-dio jedan od prvih anatomskih atlasa u Evropi, ali se posebno zanimao i za biljni svijet i to je jasno vidljivo u svim njegovim kompozicijama. Slič-nu biografiju zapažamo i kod Omera Mujadzićai i ona kazuje o kakvom se multitalentovanom umjetniku radi.

Ukoliko bi trebali sumirati njegov likovni opus u stilskom pogledu to je svakako predmet široke likovne elaboracije. Neke ključne pozicije u njegovom stvaralaštvu su već detek-tirale historičar umjetnosti prof. Aida Abadžić-Hodžić i likovni kritičar Lej-la Mehulić, ali ostaje problem prave valorizacije njegove uloge i značaja u razvoju bošnjačke likovne umjetno-sti. Postaje očigledno da je njegova zaostavština previše impozantna da

kUlTURa

57

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

kUlTURa

bi se mogla dalje zamagljivati nje-gova veličina i genijalnost. Posebno nikako se više ne može dozvoliti da se prof. Omer Mujadžić svrstava u neke druge okvire koji nisu vezani za bošnjačku likovnu scenu i histo-riju. Potvrda tome su njegova sli-karska platna koja odišu posebnim koloritom karakterističnim za rodnu zemlju i njegov angažman u prona-laženju inspiracije iz sopstvenog tra-dicionalnog background-a. To ga ne-upitno vezuje za plejadu umjetnika koji sanjaju Bosnu na sebi svojstven način, iz neposredne distance i sa au-tentičnim umjetničkim naracijama. Kao profesor na Likovnoj akademiji, bez sumnje, bio je primjer i drugim bošnjačkim slikarima koji dolaze iz zagrebačke likovne škole, prven-stveno se ovdje misli na Behaudina Selmanovića, Ismeta Mujezinovića i Rizaha Štetića. Zagreb je bio sasvim logičan izbor za bošnjačke umjetnike zbog historijskih veza koje su se stvo-rile u periodu austro-ugarske vlada-vine i zbog nemogućnosti studiranja u Bosni. Jedino je Hakija Kulenović iz ove generacije završio Likovnu aka-demiju u Beogradu.

Ali, u svakom slučaju, ono po čemu mu posebna pozicija sljeduje u savre-menom bošnjačkom slikarstvu je nje-gov dugogodišnji pedagoški rad na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Pro-fesor Omer Mujadžić je bio mentor i profesor na predmetu crtanja jednom drugom velikanu bošnjačkog slikar-stva - Behaudinu Selmanoviću, a ka-snije brojnim bošnjačkim studentima i slikarima koji se školuju na ovoj aka-demiji iza Drugog svjetskog rata. On je akademskim aktivizmom obezbi-jedio poziciju konstantnog aktera na umjetničkoj sceni i mogućnost uvida

u tekuća zbivanja na širim prostori-ma Evrope, ali uvijek pažljivo osma-trajući dešavanja u Bosni i Hercego-vini. U prilog tome idu njegovi brojni kontakti sa umjetnicima iz matične države i njegove odluke da izložbe organizira prvenstveno ovdje. Omer Mujadžić za života je održao samo tri samostalne izložbe: u Sarajevu 1930. godine, u Zagrebu tri godine kasnije te u Tuzli krajem 70-ih.

Na osnovu ovih izložbi i prikazanih djela na tim manifestacijama, njegov umjetnički opus može se generalno svesti na nekoliko faza. Njegova rana faza nosi obilježja ekspresionizma i djelimično kubizma, s čime se vje-rojatno susretao u Francuskoj kada je bio na svojevrsnoj specijalizaciji. Iako ga je ondašnja kritika smatrala akademskim klasičarem, što je bilo sasvim normalno obzirom na njegov profesorski angažman, ipak njegova zrela djela odišu magičnim realiz-mom i Omer Mujadžić će se prepo-znavati upravo po ovoj fazi i stilskim opredjeljenjem. Poetika magičnog re-alizma će se osjetiti i nakon kratkog socijalnog opredjeljenja i djelovanja u grupama kada se Mujadžić okreće intimnijim temama poput slikanja u interijeru. Ondje svijetlost igra glav-nu ulogu, dok su tonovi harmonič-no usklađeni uvijek sa prizvukom magične tišine. Slikao je i pejzaže, ali veoma je važno naglasiti da je bio i vrsni portretista, skoro bez konku-rencije u tom domenu. Napomenimo da je njegova crtačka virtuoznost bila poznata nadaleko i da je bio jedan od rijetkih umjetnika koji su imali nepo-grešivo oko i ruku u „skidanju“ ka-raktera portreta, poput holandskog slikara Fransa Halsa. Zbog toga je imao čast da slika, u različitim vre-

menima i okolnostima, dva držav-nika. Naime, radi se o portretu Ante Pavelića kojeg je naslikao u ratnim prilikama u Zagrebu i portret Josipa Broza Tita, kojeg je radio zajedno sa nekolicinom drugih umjetnika, među njima i lični Maršalov slikar Ismet Mujezinović.

Na kraju, kao sublimat možemo izve-sti zaključak da je Omer Mujadžić umjetnik koji je slikao više od sedam decenija. On je ne samo doajen i osno-vopoložnik savremenog bošnjačkog slikarstva, već i beskrajna inspiraci-ja za historiju umjetnosti, historija koja se svakako mora dalje pozaba-viti iscrpnije sa svim aspektima Mu-jadžićevog umjetničkog opusa. Cilj takvog angažmana je maksimalna razrada i analiza njegovog umjetnič-kog diskursa, ponovno sagledavanje i ocjena njegovog utjecaja na početak modernizma u bošnjačkoj umjetnosti i dobijanje zasluženog mjesta u histo-riji bošnjačke umjetnosti.

____________________1 Standardna hronologija dijeli umjetničke opuse moderne na one prije Drugog svjet-skog rata, u toku rata i one poslije Drugog svjetskog rata. Za prvi period mi imamo veoma oskudna istraživanja i ona se svo-de na pojedine autore koji se svrstavaju u neke druge kategorije valorizacije, kao što su na primjer pripadnost nekom umjet-ničkom pravcu ili umjetničkoj grupi, dok ratni i poslijeratni period su bili istraživani kroz prizmu ideoloških tumačenja i per-cepcija.2 Aida Abadžić Hodžić - Predgovor za ka-talog Mujadžićeve izložbe: Omer Mujad-žić - retrospektivna izložba, Umjetnički paviljon, Zagreb, 2002.3 Miljenko Jergović., Omer Mujadžić, Sam i ničiji, 2011.

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

K u ć a z a V a š u K u ć uwww.trgokemo.comDubrovačka bb

phone/fax: + 381 20.360.181email: [email protected]

Trg Isa-bega IshakovićaNovi pazar

020/337-870

„I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli ‘mrtvi su’. Ne, oni su živi, ali vi to ne osjećate.“

Bajrami s majkom Ramazan je pri kraju. To je mjesec kojem sam se kao dijete najviše radovao. I danas je tako. Ali, sada je to ipak sve drugačije. Prolijeću mi slike iz djetinjstva, moja majka Rašida, dvije godine od mene starija sestra Jasminka i tetka Ferida. Vidim i našu u to vrijeme kaldrmom pokrivenu ulicu Mjedenicu.Zajedno smo proživjeli najteže godine nakon onog rata, koji je okončan 1945. Ali, uvijek kada se sjetim Ramazana i Bajrama u duši osjetim neku veliku pra-zninu. I danas je tu i godine je nisu uklonile. Praznina ima i ime. Zove se Sulejman, moj otac. U 27. godini, kao ilegalac - pripadnik pokreta otpora, malo prije oslobođenja Sarajeva, 1945. godine, postao je šehid. Kao i svaki onaj ko život da za svoju zemlju i svoj narod._______________________________________Neki dan sam putem Interneta došao do podatka iz Istraživačkog centra u Jase-novcu, gdje su ustaše odvele mog oca kada su ga uhapsili u Sarajevu. Na 468. strani spiska, među imenima zvjerski mučenih i umorenih ljudi, piše: Suljo Galijašević, rođen 1918. godine, mjesto rođenja Tešanj, ubijen od ustaša, stra-tište Jasenovac, godina 1945. I tačka. Iznenadio sam se da piše ime oca Suljo, kako su ga zvali, a ne Sulejman. Vjero-vatno su tako zapisale one ustaše što su ga odvele iz Mjedenice. _______________________________________S mislima koje su se rojile u mojoj glavi krenuo sam na Kovače preko Baščar-šije. Svuda se osjećao miris somuna. Pred Mehinom pekarom red, uskoro će iftar. Najviše je djece. Zna se, njihov je posao da idu u pekaru. Ali njima je ta zadaća bila draga. Uz Kovače pred Mahirovom pekarom ista slika. Ali meni se čini da to ne mirišu samo somuni, miriše Ramazan, miriše drveće pored kojeg prolazim. Mirišu kuće, avlije, ma mirišu mi ljudi koje susrećem.Zasljepljuje me bjelina nišana na šehidskom mezarju Kovači. Imam osjećaj da se neka vrijedna ruka potrudila da opere čitavo mezarje i ono miruhi dušama šehida što ovdje na kapiji grada stražare i čuvaju svoje Sarajevo od zlih ljudi.- Znaš, ova 27. noć Ramazana u narodu zvana Lejletu-l-Kadr, koju još naziva-ju Noć želja ili Noć sudbina, veća je i značajnija od hiljadu drugih. Zato jer je baš tokom te noći počela objava Kur’ana. U džamijama se tu noć ostaje duže i više vremena od uobičajenog posvećuje se molitvi. I mi šehidi tu večer smo duže zajedno. Ustvari, cijeli mjesec Ramazan za nas je poseban kao što je bio i prije nego smo postali šehidi, a sada još i više. Zajedno iftarimo, učimo i ustajemo na sehur. Vrijeme nam bude ispunjeno. Noći koje su nam teške i preteške su kraće, a dani duži. Lakše nam je. Tada se svakako prisjećamo i Ramazana koje smo proživjeli - govori mi čovjek koji je u svojoj 55. godini krenuo da brani Bosnu. Kažu da je uvijek bio prvi kada bi tražili dobrovoljce za neke opasnije zadatke.

Edhemova ratna braća- Supruga Zejna i sin Belmin sklonili su se u Švicarsku. Tamo je već više go-dina moja sestra Pemba. Zejna i Belmin su se zaposlili. Ponekad preko raznih veza stigne i neki paket. Ali, šta će meni. Samom mi se ne ide ni kući. Šta ću tamo kada nemaš s kim ni riječ progovorit’. Podijelim ja to što dobijem s ovom svojom brojnom braćom u jedinici. Mi smo ti ovdje kao jedna porodica, a i najpreči smo jedni drugima. Povezuju nas iste želje i iste brige. Najdraže mi je kada dobijemo cigara. U ovom ratu puše svi, pa i oni što nikada cigaru nisu ni omirisali. Ja sam srećom svoje zbrinuo i daleko su od ovog našeg behuta kada ne znaš koliko ti je još sekundi, minuta, sati, dana, mjeseci, a ako budeš sretan i godina života preostalo. Svaki čas te može uzeti Azrail što ga šalju oni naši dušmani. Čuješ li ih samo kako se dreče: „Kolji balije!“ To oni sebi razbijaju strah. Mi smo na to navikli. Kada smo s njima oči u oči, nemaju šanse. Naoružani su do zuba, imaju topove, tenkove, haubice. Ali ne i srca. Kukavice su to. Oni znaju ubijati izdalje. Vojvode ih naliju rakijom ne bi li bili manje strašljivi. Ja ću, ako Bog da, porahatit’ kada pobijedimo. Živim za dan da mi se vrate Zejna i Belmin. Da mi je to dočekat’, ne bih žalio otići na onaj svijet. Bolji je od ovog sigurno.- Tako nam je govorio Edhem, koga smo prozvali Babo. Valjda zato što je toliko brinuo o nama - kazuje mi šehid Munir, ukopan na Kovačima odmah do njega.

Na nišanu piše da je rođen 1973., a dženaza mu je bila u septembru 1994. godine. Uskoro će i Bajram, pomislih. Znam da ću i za drugi dan blagdana, za Dan šehida, opet biti ovdje na Kovačima i na Budakovićima. Volim biti sa šehidima. Vjerovatno zato što i moj otac pripada tim ljudima. Brojnim sam zapamtio imena. Za neke znam i detalje iz njihovih života. Iskreni su i govore iz duše. Tada više nego ranijih mjeseci oko šehidskih nišana okupe se rođaci i prijatelji. Dođu da prouče Fatihu ljudima koji su im svojim životima izborili slobodu. I onima koje i ne znaju. Tog dana sve misli i poštovanje usmjereni su ljudima što su svoj smiraj našli ovdje na šehidskim mezarjima, jedan blizu drugog, onako kako su se i borili, rame uz rame. S Kovača, preko prelijepo uređene Baščaršije, u mislima se vraćam u svoju Mjedenicu. Put me vodi preko mosta Ćumurija, pored kuće gdje je nekada sta-novala danas supruga slavnog fudbalera Edhema Šljive, pa onda pored njegove (bili su komšije i od malena se zaljubili), pa uz moju sada modernu ulicu s veleljepnim kućama. Moram reći da mi je prije bila ljepša.

Dobri pekar Rasim-agaU vrijeme Ramazana, prisjećam se, odlazeći u školu, koja je bila gdje je sada Prva gimnazija, prolazio bih pored Rasim-agine pekare. Ona je bila na samoj raskrsnici Mjedenice, Zembiljeve i Žagrića. Pognute glave, tako sam bio navi-kao, išao bih pored pekare gledajući je krajičkom oka. I uvijek sam se plašio da me taj divni čovjek neće vidjeti na vrijeme.- Mugdo - pozvao me s vrata - dođi. Jesi l’ to ti nešto ljut na mene - govorio bi Rasim-aga.- Ma, nisam, nešto sam se zamislio - odgovarao bih. Dobro je, pomislih, opet me vidio. Ma bilo me stid što mi je uvijek davao kifle, zemičke ili perece i zato sam prolazio praveći se da ne gledam u njegovom pravcu, a u isto vrijeme sam strahovao da me neće vidjeti. Srećom, to se nije nikada dogodilo. Ma Rasim-aga je bio pametan čovjek, siguran sam da je znao u kojem grmu leži zec. Mogao sam ja do škole i drugim putem, ali onda ne bih prolazio pored pekare. Znali smo to obojica, pekar i ja.Dao mi je vruću kiflu i perec i dometnuo:- Svrati iz škole po hljeb.Kifla je bila puna spečene soli, a to sam najviše volio. Pojeo bih je zajedno s perecom do školskih vrata. Kako za vrijeme Ramazana, tako je bilo i ostalih dana svih jedanaest mjeseci.I danas se sjetim Rasim-age. Kada je umro naslijedila ga je u poslu supruga Rasim-aginica. I ona je kao i on vodila računa o svojim komšijama.- Evo ti hljeb, nosi kući dok je vruć. Ne sekiraj se, platit će tvoja majka - govorio bi taj izuzetno dobri čovjek. I uvijek se interesirao kako napredujem u školi, pitao za moje ukućane.Jednako kao i Kovači i Baščaršija, i Mjedenica je mirisala somunima, ali oni su bili meni najbolji, Rasim-agini sa dosta čurukota. A posebno su mi mirisale mahale. U ulici su bile uglavnom sve bosanske kuće. Svaka je imala poveliku avliju i puno raznog cvijeća.

Duša mahaleStanovali smo na spratu jedne takve stare, ohrdane, ali meni drage kuće. U prizemlju su živjele Selima-hanuma, kćerke joj Fatima i Kika, te unuka Asima. Bila je tu u jednoj sobi i sustanarka gospođa Mejra. U drugoj polovici kuće stanovala je izuzetno čestita porodica Fazlić, a u prizemlju naša rodica Zumra.Ovih pet porodica bile su bliske kao rod rođeni. Nije se moglo desiti da neko ima, a da to što ima ne podijeli sa ostalim stanarima.- Rašida, hajde na kafu - probudio me glas gospođe Fatime iz prizemlja i lupa-nje oklagijom po stropu njihovog stana.Tako su zajedno ustajale na sehur, zajedno postile, brinule brige kojih je onda bilo napretek.

Suza na mezaru (II)

58

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

etsREbRENIca

59

revij

a sa

Ndža

k |

10. a

vgus

t 201

2. |

br.

166

| sa

ndza

kpRE

ss.n

et

_______________________________________Majka se rijetko smijala. Uglavnom je bila zabrinuta. Ali, svi su je voljeli u komšiluku. Ako bi neko za drugog i pomislio da kaže nešto ružno, ona je govo-rila: „Ma nemoj, grehota je. Bit će ti poslije žao.“ I uvijek je bila spremna da pomogne.U nekim rijetkim trenucima majka je znala i da zapjeva. Lijepo je bilo čuti. Znam da je najviše voljela pjesmu „Karanfil se na put sprema“.Zbog uspomene na majku napisat ću nekoliko riječi te pjesme, onako kako sam ih ja zapamtio:Karanfil se na put sprema i pjeva,aman, aman,na put sprema i pjeva,a draga mu konja sprema i plače.Ti odlaziš, mene mladu ostavljaš,aman, aman,mene mladu ostavljaš.Ostavljam te tvojoj majci i svojoj...Čim bi primijetila da je neko sluša, nekako bi se postidjela i prestajala je pjevati._______________________________________Za mene su Bajrami bili posebno upečatljivi. Ja ih se rado sjećam zbog svega što su donosili, ali ona spominjana praznina tada je bivala još i veća.I u našoj kući za Bajram se ustajalo rano, mati bi klanjala. Ja sam tada s prozora u hodniku gledao komšije i njihove sinove obučene u najljepša odijela kako idu u našu džamiju da klanjaju bajram namaz. Onda bih otrčao do prozora u kuhi-nji i pogledom zamagljenim od suza ispraćao očeve s djecom, onako uparađene kako zamiču niz Mjedenicu i odlaze u Begovu džamiju.- Šta ćeš, sine. Nama je sudbina ovako odredila. Ti i tvoja sestra bez oca, a ja bez muža. Valja nam zajedno još mnogo toga preko glave preturiti. I nemoj biti tužan, molim te. Bit će danas i ružica - govorila mi je moja mati, pokušavajući me utješiti znajući koliko ja volim taj kolač koji je ona za mene pravila najbolje na svijetu.Otišao bih tada da čestitam Bajram našoj rodici Zumri. Uvijek mi je kada me sretne darivala jabuku, a za Bajram čini mi se pet dinara, ili koliko već. Kao i svakom djetetu bio mi je „bajram banka“. Sada kada razmišljam o tome ne mogu a da ne pomislim, pa od čega je odvajala da me ne ražalosti. Imala je minimalnu penziju.Te moje komšije po povratku iz džamije krenule bi da obiđu mezarja svojih najbližih. Da im prouče Fatihu. Takav je red odvajkada.A ja, kuda da odem. Očevog mezara nema. Odlazio bih u našu malu od drveta sagrađenu džamiju. Doći će Fatiha do njega, ma gdje god bio, mislio sam.Kada je na Vracama podignut Spomenik oslobodiocima Sarajeva, za Bajram sam tamo odlazio. Stao bih ispred kamene gromade na kojoj su bila ispisana imena, a među njima i ime mog oca. Bio sam ponosan. Od tada sam tu kamenu gromadu zamišljao kao njegov mezar. Spomenik sam obilazio veoma često i mimo blagdana.Ne jednom sam tada razmišljao koliko je ironično u narodu kazivanje da su po-sebno sretna djeca koja su posmrčad, ili ona koja imaju od rođenja rastavljene prednje zube.Ispunjavao sam oba uslova. Imao sam rastavljene dvije jedinice, a rodio sam se dva mjeseca nakon hapšenja i ubistva moga oca. Šta znači to da su takva djeca, dakle kao ja, posebno sretna. Ne znam, možda je trebalo i nešto gore da mi se desi, ali sam bio sretan pa se nije dogodilo. To neću nikada saznati.Ali, bio sam ja zaista sretan što sam imao takvu majku. Umrla je u 57. godi-ni. Bila je lijepa. I svakako je imala ponuda da se preuda. Nije dala o tome ni govoriti.- Šta vam je - odgovarala bi rodicama i prijateljicama i ponekom provodadžiji - pa zar mislite da bih ja mogla dozvoliti da moju djecu neki očuh krivo pogleda. I tu je bio kraj priče.

_______________________________________Znam da se majka jako sekirala što sam onako mali i nejak raznosio novine. Ali, nije mi se ništa desilo.Jednom sam se na smrt uplašio i to ću pamtiti dok sam živ. U ulici Prote Bakovića, koja je nedaleko od Sarača, u jednoj kući rano ujutro krenuo sam uz stepenice da ostavim novine jednom doktoru. A meni u susret je dolazio neki ogroman čovjek. Sav u crnom, samo mu je ispod vrata bilo nešto bijelo. Bacio sam ruksak s novinama i pobjegao glavom bez obzira. Dugo sam od straha cvokotao pored nekih vrata. Naišao je jedan mladić i zamolio sam ga da mi donese torbu s novinama.- A mora da je tebe prepao onaj pop. To je naš komšija, sreo sam ga maloprije. Ode u crkvu - kaza mi taj mladić.Ni sam ne znam kako sam taj dan podijelio novine. Kada ovo pišem čini mi se da još drhtim kao prut._______________________________________Da se ne zaboraviDvoumio sam se da li da i ovo napišem. Ipak, odlučio sam da na papiru ostane zapisano kako smo doživjeli gorko saznanje da se u ona vremena manipulisa-lo i s porodicama šehida. Moja majka je poslije dužeg čekanja obaviještena da ćemo dobiti novi stan u Drvarskoj ulici. U Mjedenici se gotovo više nije moglo živjeti. Sve se raspadalo.Tada sam pravio prve novinarske korake u ondašnjim „Večernjim novinama“. Zamolio sam fotoreportera da dođe i uslika moju majku kada bude primala rješenje. I uradio je to.Kada smo izašli, onako radosni, majka s karanfilom u ruci, odjednom je želeći da još jednom pročita rješenje problijedjela i pokazivala prstom na napisane redove. Nije mogla da progovori.Umjesto stana u novogradnji u Drvarskoj ulici, samo dan prije podjele rješe-nja, čovjek koji je to mogao u Udruženju boraca promijenio je donesenu odlu-ku Upravnog odbora. Novi stan dodijelio je svojoj rodici, a nama njen stari u prizemlju jedne zgrade u Tršćanskoj ulici. Njegovo ime ne spominjem jer je umro, a ne bih htio da se djeca crvene zbog postupaka njihovog oca. Ona za to nisu kriva.Uzaludne su bile tužbe. Majka je godinama dokazivala svoje pravo. Na kraju je dobila stan, ali znatno manji u Novom Sarajevu.Gotovo sam siguran da je taj šok bio, ustvari, jedan od uzroka njene teške bole-sti s kojom se hrvala godinama. Osim toga, naviknuta na život u mahali, teško je podnosila stanovanje u neboderu, gdje se komšije nisu čestito ni pozdrav-ljale. Zato je često odlazila u stari komšiluk. Falila joj je ona atmosfera i život uz drage ljude._______________________________________Misleći na onu prazninu u mojoj duši, prisjetio sam se da sam često, spuštajući se niz Mjedenicu, stopalima stajao na pojedina mjesta. I tada bih se pitao da nije i moj otac nogom gazio gdje i ja. Ili one ustaše što su ga odvele te noći da se nikada ne vrati._______________________________________Bajrami su dolazili i prolazili. Godina za godinom. Majka je umrla, Mjedenica poprimila moderni izgled. Naša kuća je srušena, komšiluk se raselio. Nema više ni Rasim-agine pekare. Ali, imaju sjećanja koja će živjeti sve dok mene bude.Vraćam se na ono vjerovanje o sretnoj djeci rođenoj nakon očeve smrti. Možda tu ima istine. Jer, iako sa prazninom, ja sam sretan. Zbog mog sina, prije svega. I ovog Bajrama on ima, hvala Bogu, oca s kojim će otići na bajram namaz i obići mezarja.Ovu priču napisao sam u spomen na moju rahmetli majku Rašidu i sve drage ljude iz ulice Mjedenica.

***Izdavač romana „suza na mezaru“ mugdima galijaševića je najčitaniji bošnjački

web magazin u domovini i dijaspori bošnjaci.net. Recenzenti su bili predsjednik baNU, akademik prof. dr. Ferid muhić i novinar i pisac

muhamed mahmutović. predgovor je napisao prof. Ferko šantić.knjigu možete nabaviti ako pošaljete sms na mobitel 061/21 27 97 ili poruku na

e-mail: [email protected]

sREbRENIca

pRIboJ

sJENIca

dElImEđE

TUTIN

podgoRIca

pRIJEpolJE

RIbaRIćE

plaV

pETNJIca

NoVa VaRoš

bIJElo polJE

NoVI pazaR

RožaJE

plJEVlJa

Download - REVIJA SANDŽAK 166

Top Related