1)Sta je to restorativna pravda ? Koji su njezini ciljevi ?

Restorativna pravda najčešće se definirana kao poseban model pravosuđa koji egzistira paralelno sa postojećim pravosudnima sistemom kao alternativan sudski ili vansudski način rješavanja sporova radi preusmjeravanje slučajeva izvan tradicionalnog pravosudnog sistema koji zbog prepopterećenosti i sporosti ne postiže efikasno i brzo kažnjavanje počinitelja zločina

2) Restorativna pravda kroz svoje modele, postupke i mjere postiže mnogo više od brze i efiksane pravde, jer je usmjerena prema prevenciji i uključuje sve one koji su direktno i li indirektno pogođeni krivičnim djelom, a to su žrtve, počinioci i njihova najbliža zajednica (primarne i sekundarne žrtve), koji nastoje na brz i efikasan način riješiti spor (ili konflikt) prema volji zainteresiranih strana uz izvinjenjenje, pomirenje i adekvatnu satisfakciju za žrtve.

3) Objasnite razliku izmedju restorativne i i retributivne pravde ?

Razlika između ove dvije vrste pravde se temelji na tome što restitutivna pravda ima za predmet rješenje sukoba i konflikata mirnim putem uz osiguravanje naknade štete žrtvama oštećenim određenim djelom ili postupkom. Osigurana im je adekvatna moralna i materijalna satisfakcija, te rehabilitacija i resocijalizacija žrtava. Retributivna pravda teži stvaranju sigurnosti u društvu kako bi se postigla prevencija, dok restitutivna pravda podrazumijeva popravljanje učinjene štete.

4) Tri razicita pristupa u odredjivanju pojma prava?

 Jusnaturalizam: za koji je pravo etička pojava. Legalizam i normativizam: pravo je skup normi kao psiholoških ili logičko-jezičkih pojmova. Socijalizam: Za koje je pravo socijalno-materijalna kategorija

5) Sta je to pravda ?

Pod pravdom podrazumijevamo ideal. Ona se ogleda u kažnjavanju onih koji su počinili protivzakonita djela. Ukoliko država teži pravdi, onda ona mora za sve žrtve jasno definisati zakon.

6) Sta je to zakon ?

Zakon predstavlja skup pravila, normi koje se trebaju poštovati jer svojim kršenjem i nepoštovanjem povlače sankciju.

7) Objasnite tri osnovne vrste zakona ?

kazneni zakon bavi se kažnjavanjem ljudi koji su počinili zločin

građanski zakon bavi se slučajevima vezanim za ugrožavanje nečijih prava, ponajprije imovinskih, npr. ako jedna osoba prekrši ugovor koji je potpisala s drugom osobom, može biti tužena za nadoknadu štete

međunarodno javno pravo regulira međusobne odnose država. Međunarodno je pravo dijelom određeno sporazumima, konvencijama i deklaracijama. odrednice međunarodnog prava vezane su za višestoljetne običaje.

8) Sta je to pravo na naknadu stete i sta to pravo obuhvata ?Pravo na naknadu štete je originalno ili izvedeno pravo koje nastaje na osnovu posljedica koje su po žrtvu nastupile usljed izvršenja djela

Pravo na naknadu štete je originalno ili izvedeno pravo koje nastaje na osnovu posljedica koje su po žrtvu nastupile usljed izvršenja djela

9) Sta je materijalna a sta nematerijalna steta ?

Prema materijalnoj šteti restorativna pravda je poptuno omogućena jer je naknada štete potpuno

nadoknadiva, i to u slučaju imovinskih delikata kod kojih je materijalna vrijednost odeređena. Kod

nematerijalne štete pogotovo kod seksualnih i krvnih delikata restorativna pravda nije potpuno

uspješna jer je zadovoljenje žrtve teško postići nakon svega što je ona prošla. Strah i gubita

samopouzdanja, samopoštovanja i sigurnosti je svakako teško i nemoguće nadoknaditi, tako da je kod

imovinskih delikata, odnosno materijalne štete uopšte restorativna pravda našla potpunu primjenu.

10) Postoje dva vida materijalne štete

stvarna (prosta, obična) šteta i

izgubljena dobit.

11 ) Materijalna šteta može nastati i u slučaju povrede tuđe fizičke ličnosti, ako je ta povreda povukla nesposobnost za rad ili troškove liječenja. Slučajevi materijalne štete kod tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja su:

troškovi liječenja,

izmakla zarada i

troškovi povećane potrebe usled povrede.

12) Za pretrpljeni fizicki bol i strah sudovi mogu izrec

Novcanu nadoknadu

13) Da li sudovi mogu izreci nadoknadu stete za pretrpljene fizicke bolove i dusevne bolov

Da

14) Kojim zakonom u BIH je uredjena nadoknada materijalne i nematerijalne stete ?Materijalna i nematerijalna naknada štete je uređena Zakonom o obligacionim odnosima

15) Sta je to kompenzacija

Kompenzacija je ustvari otkupnina i predstavlja jednu od reakcija na zabranjena ponašanja još prije

postanka države, a cilj je bio naknada štete, odnosno uspostavljanje mira davanjem naknade žrtvi radi

izjednačavanja zla koje je počinjeno i zla koje je pretrpljeno.

16) Sta je to procjena stepena viktimizacije i efekta viktimizacije u kontestu

Nekada su posljedice viktimizacije dugotrajne što otvara diskusiju o tome da li je najrealnija osnova za

kompenzaciju prošla patnja ili sadašnja buduća potreba žrtve. Države moraju preuzeti odgovornost da

u svakom konkretnom slučaju procjenjuju efekte viktimizacije ili treba da odrede prag bola i patnje iz

kojeg za državu i počinitelja zločina proizilazi i obaveza naknade štete kako bi se ostvarila adekvatna

moralna i materijalna satisfakcija za žrtve. Ova procjena podrazumijeva i utvrđivanje odgovornosti

žrtve ili doprinos žrtve vlastitoj viktimizaciji.

17) Sta je to imovina a sta dugotrajna imovina ?

Imovina može biti pokretna i nepokretna. Štete nanesene imovini i tijelu mogu se mjeriti na prirodan

način. Gubitak imovine može biti kompenzovan, ali prije toga je potrebno utvrditi legalno pravo na

imovinu. Kada je riječ o tjelesnim oštećenjima osobe sudovi zahtijevaju individualni dokaz o

povredama i nanesenoj šteti ili ljekarsko uvjerenje.

18) Sta je to svoina a sta kazna ?Kazna predstavlja način reakcije društva na činjenje krivičnih djela, odnosno društveno zabranjenih djela. Društvo je od najranijeg perioda različito reagovalo na takva djela, bilo da je to progon iz zajednice ili na kraju kazna lišenja slobode. Kazna služi za zaštitu duštva od kriminaliteta, ali i za popravljanje i povratak u društvo osoba koje su već počinile krivična djela.

19) Sta je to legalna pravda ?

Legalnu pravdu u jednom društvu karakterišu zakoni i državne institucije koje žrtvi pomažu da dosegne pravdu. Ukoliko država teži ovoj pravdi, mora za sve žrtve jasno definirati zakone kako bi smanjila mogućnost njihovog proizvoljnog tumačenja od strane sudova. Ova pravda predstavlja miminum pravde za koju su najbitniji subjektivni uslovi krivice. Za legalnu pravdu presudni su motiv počinitelja i znanje (uračunjivost i umišljaj) te se u skladu s motivima i krivicom procjenjuje visina kazne za počinitelja zločina

20) Teorija marget fry o nadoknadi stete ?Margery Fry je britanska sutkinja koja je podržala i stimulirala obavezu države da obešteti žrtve.

Margery je predložila da obeštećenje bude jedan oblik osiguranja koje bi društvo garantiralo time što

bi poreski obveznici u tome sudjelovali jer su svi oni izloženi opasnosti od zločina. Njen je argument

bio: „ako država ne dopusti građanima da zahtijevaju individualnu osvetu ili obeštećenje, tada država

treba preuzeti odgovornost za svoje postupke u zaštiti njehih građana od kriminalnih činova njihovim

obeštećenjem od takvih događaja.“

Članak sutkinje Fry je inicirao uvođenje programa za obeštećenje žrtava.

21) Teorija osiguranja?

Većina programa o obeštećenju žrtava uređuje pravo na obeštećenje žrtava kada je riječ o fizičkim i psihičkim posljedicama zločina, dok gubitak imovine nije pokriven u većini programa obeštećenja žrtve, a ukoliko je ovo obeštećenje predviđeno, ograničeno je na pokrivanje gubitaka ili štete na račun osnovne imovine

22) Teorija dobrocinstva Teorija dobročinstva je ograničila obeštećenje žrtava time što je od žrtve ili porodice žrtava traži da

dokaže loše finansijsko stanje prije nego što se zahtjev o obeštećenju uzme u razmatranje. Teorija

dobročinstva je kritikovana jer postavljanjem ovog ograničenja za žrtve zadire u privatnost žrtava, a

time se na određen način diskriminiraju žrtve koje su prije viktimizacije štedjele novac.

23) Evropski model za nadoknadu stete Engleski model omogućava brzu i efikasnu pravdu putem naloga koji sudija počiniocu da isplati

kompenzaciju žrtvi čime se žrtva direktno obeštećuje. Osim toga, žrtva je pod direktnom ingerencijom

pravosuđa, što znači da je sud dužan da je zaštiti od svakog vida sekundarne viktimizacije, da joj

omogući aktivnu ulogu u procesu i obezbjedi druge vidove pomoći poput besplatne pravne pomoći ili

zaštitu žrtve i njene porodice od zastrašivanja ili da bude stalno informirana u toku i krajnjem ishod

postupka .

24 ) Probacijski model Probacijski model u sebi sadrži elemente restorativne pravde jer je naknada štete žrtvi od strane

počinitelja uslov za njegovo otpuštanje ili sud odlučuje o zamjeni zatvorske kazne uvjetnom osudom

ukoliko je počinitelj spreman brzo naknaditi štete koje su posljedica zločina.

1. 26) Pravni osnov za ostvarivanje restitutivne pravde u BiH!

Zakonski akti koji su osnov medijacije u BiH su

1) Zakon o postupku medijacije

2) Zakon o advokaturi BiH (medijaciju predviđa kao način rješavanja sporova među članova

Advokatske komore)

3) Porodični zakon (medijacija kod zavađenih supružnika)

4) Zakon o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine, zakon o parničnom postupku

BD-a

5) Zakon o parničnom postupku Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine

6) Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske

7) Zakona o prekršajima Bosne i Hercegovine

U podzakonske akte koji su omogućili primjenu medijacije u Bosni i Hercegovini svrstavamo:

1) 1)Pravilnik o registru medijatora,

2) 2)Pravilnik o listi medijatora,

3) 3)Pravilnik o upućivanju na medijaciju,

4) 4)Pravilnik o odgovornosti medijatora na štetu pričinjenja u toku obavljanja poslova

medijacije,

5) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti medijatora,

6) Pravilnik o programu obuke za medijatore i

7) Kodeks medijatorske etike.

25) Kada je usvojen zakon o postupku mediacije u BIH

Medijacija u BiH se primjenjuje od 2004. godine. Tada je usvojen i Zakon o postupku medijacije, koji

je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Ovlaštenje za obavljanje medijacije je prenešeno na

Udruženje medijatora u BiH Zakonom o prenosu poslova medijacije na udruženje medijatora usvojen

2005. Medijacija u BiH se zasniva na principima:

- Dobrovoljnosti stranaka - u pokretanju postupka, izboru medijatora i donošenju odluka

- Povjerljivosti - u odnosu na sve izneseno u toku postupka medijacije i prema svima

- Nepristrasnosti - u odnosu medijatora prema strankama

- Neutralnosti - u odnosu medijatora prema sadržaju i rješenju spora

26) Do kada najkasnije nakon pokretanja sudskog postupka sud moze pokrenuti pokusaj mediacije ?

Do samog izricanja presude