Download - Reljef Evrope
RELJEF EVROPE
DA PONOVIMO
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini
nastaje djelovanjem unutrašnjih (endogenih) i spoljašnjih sila (egzogenih) sila.
Planine se prema visini dijele na:
NISKE : 500-1.000 m
SREDNJE: 1.000-2.000 m
VISOKE:preko 2.000 m
Kotline su manja udubljenja u kopnu
okružena planinama ili brdima
Ravnice su uravnjeni dijelovi Zemljine površine
NIZIJE: ravnice do 200 m N.V.
VISORAVNI: zaravnjeni dijelovi planina• Nadmorske visine preko 500 m
UNUTRAŠNJE SILE : -Zemljina teža (gravitacija) i unutrašnja Zemljina toplota
TEKTONSKI POKRETI: 1. epirogeni 2. orogeni 3. vulkani 4. zemljotresi EPIROGENIM pokretima nastaju: - kontinenti - okeanski i morski baseni OROGENIM pokretima nastaju: - planine - kotlinePlanine nastaju: - nabiranjem (a) - rasjedanjem (b)
a b
Nabiranje (horizontalno kretanje) nastaje kao posljedica bočnih potisaka na dijelove Zemljine kore Tako dolazi do savijanja i nabiranja slojeva i stijena Posljedica toga je stvaranje bora Bora osnovni oblik u reljefu koji nastaje nabiranjem
Nabiranjem nastaju mlade vjenačne planine
Alpi
Him
alaj
i
Atla
s
Rocky mountains- Stjenoviteplanine
Andi
Rasjedanjem,uzdizanjem i spuštanjem blokova duž velikih uzdužnih i poprečnih rasjednih linija nastaju stare gromadne planine
Između rasjednih linija su prostrane kotline JURA
Apalači
Stare gromadne planine imaju blage strane,zaobljene vrhove i izgledaju kao ostrva u odnosu na okolni reljef
Vulkanske planine nastale utiskivanjem magme u Zemljinu koru, ili izlivanjem lave na Zemljinu površinu (vulkani)
Ključevskaja sopka
Fidži
Planina St. Helens Mount Erebus najjužniji je aktivni vulkan svijeta (Antarktik Rossovo ostrvo)
SUNCE je glavna pokretačka snaga spoljašnjih sila
Pokreće vodu u rijekama ,morima,na kopnu,lednike, vjetar,razara stijene
EROZIJA: razaranje stjenovite podlige AKUMULACIJA: taloženje erodiranog materijala
Vrste erozije i akumulacije: KRAŠKA (kraška
polja,vrtače,uvale,škrape,jame,pećine) RIJEČNA –fluvijalna ( riječna
korita,doline,kanjoni,klisure,ade,delte aluvijalne ravni idr.)
EOLSKA (pustinje,dine…) LEDNIČKA (cirkovi,valovi,morene,….) ABRAZIJA (klifovi,podkapine,žala,plaže…)
UNUTRAAŠNJE SILE GRADE RELJEF,A SPOLJAŠNJE RAZGRAĐUJU
Evropsko kopno nije iste starosti Najstariji dijelovi nastali su u
prekambriju
Prastara Evropa: RUSKA PLOČA BALTIČKI ŠTIT
NAJSTARIJI DIJELOVI EVROPE
R U S K A P L O Č A
BALTIČ
KI ŠTI
T
Stara Evropa nastala je u paleozoiku Njoj pripadaju stara gromadna gorja1. Skandinavske2. Kaledonske3. Grempijske4. Peninske5. Irske6. Francuski masiv7. Vogezi8. Ardeni9. Njemačko-češke10.Mezeta11.Rodopi
Skan
dinav
ske
Kaledonske
Grempijske
Peninske
Irske
Francuski masiv
Mezeta
Njemačko-češkosreogorje
Rodopi
VogeziArdeni
U r a l
Mlada Evropa nastala je u mezozoiku i njeno nastajanje traje sve do danas
1. ALPI (Mon Blan 4.810m)2. KARPATI Gerlahovka 2655 m, nalazi se na
Visokim Tatrima u Slovačkoj3. PIRINEJI Aneto (3.404 m), koji se nalazi na
španskoj strani4. APENINI Corno Grande (2914 m)5. DINARIDI Maja Jezerces (2.694 m) uz granicu
Albanije i Crne Gore6. ŠARSKO-PINDSKE PLANINE Smolikas sa svojih
2.637 m7. BALKAN Botev (2376 m)
A L P IKarpati
BalkanDinaridi Pind
ApeniniPirineji
NIZIJE EVROPE1. ISTOČNOEVROPSKA2. PRIBALTIČKA (Njemačko-poljska)3. ZAPADNOEVROPSKA4. PANONSKA5. PODUNAVSKA (Vlaška)6. PADSKA7. ANDALUZIJA8. ARAGONIJA9. SOLUNSKA10.TESALIJA
ISTOČNOEVROPSKA
PRIBALTIČKA
ZAPA
DNOEVROPSKA
PANONSKAPADSKA
PODUNAVSKA
ANDALUZIJA
ARAGONIJA SOLUNSKA
TESALIJA
VULKANI
VULKANI