RAZVOJ INFORMACIONIH SISTEMA
� Istorijski razvoj informacionih sistema može da bude podeljen na četiri perioda, na osnovu vrste informacionih sistema uvedenim u tom periodu. uvedenim u tom periodu.
RAZVOJ INFORMACIONIH SISTEMA
� informacioni sistemi za obradu podataka(DP – Data Processing),
� upravljački informacioni sistemi(MIS – Management Information Systems),(MIS – Management Information Systems),
� informacioni sistemi za podršku odlučivanju(DSS – Decision Support Systems)
� ekspertni sistemi (ES – Expert Systems).
INFORMACIONI SISTEMI ZA OBRADU PODATAKA
�Osnovna uloga ovakvih iformacionihsistema bila je prihvatanje i obradaposlovnih transakcija tako da se njihovanajčešća primena sastojala u zameniručne obrade mašinskom.ručne obrade mašinskom.
INFORMACIONI SISTEMI ZA OBRADU PODATAKA
�Osnovni cilj je da se omogući prihvatvelikog broja podataka.
�U središtu pažnje kod DP sistema supiracy. piracy.
UPRAVLJAČKI INFORMACIONI SISTEMI
�Upravljački informacioni sistem je mrežazasnovana na računarima a koja pružaodgovarajuće podatke rukovodstvu u svrhu donošenja odluka.
�Upravljački informacioni sistemi su�Upravljački informacioni sistemi suorijentisani ka informacijama.
INFORMACIONI SISTEMI ZA PODRŠKU
ODLUČIVANJA
�Osnovna karakteristika informacionih
sistemi za podršku odlučivanju (DSS –
Decision Support Systems) je da korisnik
donosi poslovne odluke u interakciji sa
izlaznim informacijama iz informacionog
sistema
�Centralno mesto u njima zauzimaju
odluke.
EKSPERTNI SISTEMI
� Ekspertni sistemi (Expert Systems) sunajnovija rešenja u razvoju informacionetehnologije.
�Oni su povezani sa nastankom veštačke�Oni su povezani sa nastankom veštačkeinteligencije i razvijaju se kao jedan njendeo.
VEŠTAČKA INTELIGENCIJA
� Veštačka inteligencija je termin koji je dodeljen nizu oblasti istraživanja koja se baverastućom sposobnošću računara daizvršavaju zadatke kako to čovek radi.
Kao rezultat, očekuje se da ovakvi sistemi� Kao rezultat, očekuje se da ovakvi sistemidostignu nivo perfomansi koji je uporediv sanivoom eksperta za datu oblast problema.
�U izradi ekspertnog sistema učestvujeveći broj eksperata za oblast rešavanjaproblema i za softver.
� Ekspertni sistemi su samoučeći tako dapamte dobra rešenja korisnika koja
EKSPERTNI SISTEMI
pamte dobra rešenja korisnika kojamogu da budu od interesa zaobogaćivanje baze znanja sistema.
EKSPERTNI SISTEMI
� Ekspertni sistemi se ne zasnivaju nabazi podataka već na bazi znanja.
� Baza znanja odvojena je od bazeodlučivanja. odlučivanja.
� Svaki ekspertni sistem veoma se lakomenja a kao svoj obavezni deo sadržiobjašnjenje odluke.
EKSPERTNI SISTEMI
� Ekspertni sistemi pokrivaju specifičandomen ekspertize, sadrže bazu znanjaorganizovanu za korišćenje kao kolekcijupravila, a ne kao nepromenjljiv kodprograma.programa.
�Rezultat razmišljanja prikazuju na jasan irazumljiv način.
EKSPERTNI SISTEMI
� Kako je vreme primene veštačke
inteligencije još uvek pred nama,
ekspertne sisteme mogli bismo da
definišemo kao „sisteme bazirane nadefinišemo kao „sisteme bazirane na
znanju”.
INFORMACIONI SISTEMI I STRUKTURA INFORMACIJA SA ASPEKTA NIVOA
ODLUČIVANJA
� Savremeni poslovni informacioni sistemi
razlikuju se od klasičnih informacionih
sistema po strukturi informacija koja nijesistema po strukturi informacija koja nije
orijentisana na prikupljanje i obradu
podataka već na donošenje poslovnih
odluka.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
�Razvoj informacione tehnologije i
informacionih sistema tokom poslednje
tri decenije nametnuo je potrebu zatri decenije nametnuo je potrebu za
razradom i implementacijom principa i
metoda upravljanja informacionim
sistemima.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
�Glavni cilj upravljanja informacionim
sistemom jeste identifikacija, merenje i
korekcija troškova i prihodakorekcija troškova i prihoda
informacionih resursa.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
� Što se tiče troškova tu nema posebnih problema jer se troškovi lako identifikuju i iskazuju.
�Na primer, razvoj softvera ili održavanje �Na primer, razvoj softvera ili održavanje hardvera znače trošak informacionog sistema i problem se svodi na njegovo minimiziranje.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
� Kod prihoda stvar je daleko složenija.
� Kao rezultat rada informacionog sistema, mogao bi se uzeti stepen realizacijetežnji poslovnog sistema da ostvari što težnji poslovnog sistema da ostvari što efikasnije, tačnije i kvalitetnije obavljanje svojih funkcija korišćenjem odabraneinformacione tehnologije.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
�Ovaj kriterijum, iako iskazuje uspešnostfunkcionisawa informacionog sistema veomaje teško primeniti u praksi, jer korisniciinformacione tehnologije često subjektivnoinformacione tehnologije često subjektivnoprocenjuju vrednost informacija koje dobijaju ikoristi pri donošenju upravqačkih odluka.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
�Metodološku osnovu za procenuperformansi upravljanja informacionimsistemom čini profitna funkcijainformacionog sistema koja podrazumeva utvrđivanje količine svakog informacionogutvrđivanje količine svakog informacionogresursa i svakog proizvedenog izlaza kao injihovu međusobnu koordinaciju i kontrolu.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA�U praksi se primenjuju dva modelaupravljanja informacionim sistemima.
� Prvi je centralizovan model, gde se centralizovano određuje obim operacija, maksimum resursa i rezultata i gdemaksimum resursa i rezultata i gdecentralni upravljač donosi sve odluke.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
� Kod drugog modela struktura upravljanja je decentralizovana i vrši se dekomponovanje upravljanja popojedinim delovima informacionogsistema uz postojanje obaveznih vezaprema centralnom upravljanju.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
� Kod primene bilo kog modelaneophodno je održavati ravnotežu između primljenih informacija i dobijenihrezultata na osnovu tih informacija. rezultata na osnovu tih informacija.
� Ako se ravnoteža poremeti sistem će oscilirati i tražiti dodatne informacije a to znači i dodatne troškove.
NAČINI OBRADE PODATAKA
U koncepcijskom smislu, u zavisnosti od potreba korisnika, postoje dva osnovna načina organizacije obrade podataka:
� centralizovana obrada podataka,� centralizovana obrada podataka,
� distribuirana obrada podataka.
UPRAVLJANJE INFORMACIONIM
SISTEMIMA
� Kod drugog modela struktura upravljanja je decentralizovana i vrši se dekomponovanje upravljanja popojedinim delovima informacionogsistema uz postojanje obaveznih vezaprema centralnom upravljanju.
NAČINI OBRADE PODATAKA
�Centralizovana obrada podataka obavlja se na jednom mestu — centralnomračunarskom sistemu.
�Distribuirana obrada podataka obavlja se �Distribuirana obrada podataka obavlja se pomoću dve ili više sistemskihkomponenata unutar jednog sistema.
NAČINI OBRADE PODATAKA
Kod obrade programa, uopšte, razlikujemo:
� serijsko, i � serijsko, i
� paralelno izvršavanje programa.
NAČINI OBRADE PODATAKA
Serijsko izvršavanje programa je ono kodkojega se programi u glavnoj memorijiračunara izvršavaju jedan za drugim, odnosno, tek kada se jedan program izvršido kraja, može da počne sa izvršavanjemdo kraja, može da počne sa izvršavanjemsledeći program.
Kada se u memoriji računara istovremenonalazi i izvršava više programa, kažemo daje reč o paralelnom izvršavanju programa.
NAČINI OBRADE PODATAKA
Na osnovu načina rada računarskog sistema postoje sledeći načini obrade:
� serijska obrada (Batch Processing),
� rad u raspoređenom vremenu (Time � rad u raspoređenom vremenu (Time Sharing),
� multiprogramiranje (Multiprogramming),
� rad u realnom vremenu (Real Time).
SERIJSKA OBRADA (BATCH PROCESSING)
� Programi koji treba da se izvrše unapredse pripremaju i učitavaju u računar onimredom kojim želimo da budu izvršeni. redom kojim želimo da budu izvršeni.
RAD U PODELJENOM VREMENU
(TIME SHARING)
� To je tehnika obrade kod koje više korisnika imaju mogućnost da istovremeno raspodeljuju računarske resurse.
�Ovakav način obrade obezbeđuje efikasnije korišćenje računarskog sistema, jer se svakom korisniku dodeljuje određen vremenski interval rada računara.
MULTIPROGRAMIRANJE
(MULTIPROGRAMMING)
� To je način rada računara kod kojeg je moguća istovremena obrada više programa koristeći mogućnost preklapanja operacija.preklapanja operacija.
�Na ovaj način su mnogo racionalnije iskorišćeni računarski resursi.
RAD U REALNOM VREMENU (REAL TIME)
�Način rada računarskog sistema kojiomogućava korisniku neposredan pristuppotrebnim računarskim resursima u aktuelnom vremenskom trenutku.
� Programi moraju biti sve vreme u glavnojmemoriji i spadaju u programe sa najvišimprioritetom i mogu da prekinu izvršavanje drugih programa.
SIMULTANA OBRADA (MULTIPROCESSING)
�Obrada kod koje se zaista paralelno izvršava više programa, kod računarskih sistema koji imaju više aritmetičko–logičkih jedinica i snažnije upravljačke logičkih jedinica i snažnije upravljačke jedinice naziva se simultana obrada (Multiprocessing).
KARAKTERISTIKE INFORMACIONIH SISTEMA
� Informacioni sistem mora da bude prilagođen poslovnom sistemu čiji je deo.
�On mora da sadrži određene kvalitete da bi kao posebna celina unapredio bi kao posebna celina unapredio uspešnost rada celog poslovnog sistema.
KARAKTERISTIKE INFORMACIONIH SISTEMA
�Usklađenost ciljeva postojanja i razvoja informacionog sistema i poslovnog sistema, poštujući osnovne ekonomske principe – produktivnost, ekonomičnost, principe – produktivnost, ekonomičnost, rentabilnost.
KARAKTERISTIKE INFORMACIONIH SISTEMA
� Jedinstvenost i pristupačnost za sve korisnike informacionog sistema, radi njihovog brzog i efikasnog informisanja,odnosno, ovladavanja sistemom informacija proizvedenim informacija proizvedenim funkcionisanjem informacionog sistema.
KARAKTERISTIKE INFORMACIONIH SISTEMA
� Samoorganizovanost, odnosno sposobnost za samostalnu reorganizaciju radi prilagođavanja nastalim promenama kako u poslovnom sistemu tako i njegovom okruženju.njegovom okruženju.
KARAKTERISTIKE INFORMACIONIH SISTEMA
�Obezbeđivanje razvoja i nadgradnje informacionog sistema u okviru poslovnog sistema sa stanovišta svih osnovnih elemenata koji su osnovni u razvoju informacionog sistema (hardver, razvoju informacionog sistema (hardver, softver, organizacija i kadrovi).
KARAKTERISTIKE INFORMACIONIH SISTEMA
� Integralnost tj. postojanje jedinstvene koncepcije oblikovanja i izgradnje informacionog sistema sa aspekta zahteva, karakteristika, ciljeva i principa zahteva, karakteristika, ciljeva i principa funkcionisanja informaionog sistema kao celine.