SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Sveučilišni diplomski studij strojarstva
Diplomski rad
PRIMJENA MJERA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI STAMBENE ZGRADE
Rijeka, siječanj 2016. Matej Princip
0069043205
SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Sveučilišni diplomski studij strojarstva
Diplomski rad
PRIMJENA MJERA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE
UČINKOVITOSTI STAMBENE ZGRADE
Mentor: Prof. dr. sc. Bernard Franković Komentor: Prof. dr.sc. Kristian Lenić
Rijeka, siječanj 2016. Matej Princip
0069043205
IZVORNIK DIPLOMSKOG ZADATKA
Ja, Matej Princip, pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću, izjavljujem
da sam isključivi autor diplomskog rada pod naslovom Primjena mjera za povećanje energetske
učinkovitosti stambene zgrade te da u navedenom radu nisu na nedozvoljeni način korišteni
dijelovi tuđih radova.
____________________________
Matej Princip
ZAHVALA
Zahvaljujem svom mentoru prof. dr. sc. Bernardu Frankoviću i komentoru prof. dr. sc. Kristianu
Leniću na strpljenju, pomoći i vodstvu pri izradi ovog Diplomskog rada. Također se zahvaljujem
svojoj obitelji na pruženoj pomoći tijekom studiranja i periodu izrade Diplomskog rada.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 1
1 SADRŽAJ
1 SADRŽAJ ................................................................................................................................ 1
2 UVOD ...................................................................................................................................... 3
3 OSNOVNO O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI U ZGRADARSTVU ..................... 4
4 OPĆI PODACI ....................................................................................................................... 7
4.1 OPĆENITI OPIS OBJEKTA I TEHNIČKIH SUSTAVA U OBJEKTU ................................................. 7 4.2 ODREĐIVANJE ENERGETSKIH FUNKCIONALNIH CJELINA .................................................... 12
5 SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA ................................................................................... 13
5.1 GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI ELEMENTI ZGRADE ......................................................... 13 5.1.1 Opis općeg stanja zgrade i vanjske ovojnice zgrade ................................................. 13 5.1.2 Analiza toplinskih karakteristika ovojnice ................................................................ 15
5.2 ANALIZA SUSTAVA GRIJANJA ............................................................................................ 16 5.3 ANALIZA SUSTAVA HLAĐENJA .......................................................................................... 20 5.4 ANALIZA SUSTAVA VENTILACIJE ....................................................................................... 21 5.5 ANALIZA SUSTAVA PRIPREME POTROŠNE TOPLE VODE ...................................................... 21 5.6 ANALIZA SUSTAVA OPSKRBE I POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE .................................... 22
5.6.1 Analiza sustava rasvjete ............................................................................................ 24 5.6.2 Analiza ostalih sustava potrošnje električne energije ............................................... 28
5.7 SUSTAVI POTROŠNJE VODE ................................................................................................ 31 5.8 SUSTAV REGULACIJE I UPRAVLJANJA ................................................................................ 31
6 ENERGETSKA ANALIZA ................................................................................................. 32
6.1 ANALIZA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ..................................................................... 32 6.2 ANALIZA POTROŠNJE VODE ............................................................................................... 37 6.3 ANALIZA POTROŠNJE LOŽ ULJA ......................................................................................... 40
6.3.1 Modeliranje potrošnje lož ulja .................................................................................. 41
7 UKUPNA EMISIJA CO2 ..................................................................................................... 42
8 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ........................................... 43
8.1 MJERA G1: TOPLINSKA IZOLACIJA FASADNIH ZIDOVA– 14 CM, STAMBENI DIO- ZONA 2 .... 43 8.2 MJERA G2: TOPLINSKA IZOLACIJA RAVNOG KROVA – 18 CM, STAMBENI DIO-ZONA 2 ....... 45 8.3 MJERA G3: ZAMJENA POSTOJEĆE FASADNE STOLARIJE PVC STOLARIJOM, STAMBENI DIO –
ZONA 2 ........................................................................................................................................ 47 8.4 UKUPNA PRIMJENA MJERA IZOLACIJE VANJSKOG ZIDA I RAVNOG KROVA, STAMBENI DIO-
ZONA 2 ........................................................................................................................................ 49 8.5 UKUPNA PRIMJENA SVIH GRAĐEVINSKIH MJERA, STAMBENI DIO- ZONA 2 ......................... 51 8.6 MJERA G4: TOPLINSKA IZOLACIJA FASADNIH ZIDOVA – 14 CM, NESTAMBENI DIO- ZONA 1 53 8.7 MJERA G5: ZAMJENA POSTOJEĆE FASADNE STOLARIJE PVC STOLARIJOM, NESTAMBENI DIO-
ZONA 1 ........................................................................................................................................ 55 8.8 UKUPNA PRIMJENA SVIH GRAĐEVINSKIH MJERA, NESTAMBENI DIO- ZONA 1 ..................... 57 8.9 MJERA: POBOLJŠANJE ELEKTROENEREGETSKOG SUSTAVA RASVJETE ................................ 59
8.9.1 Mjera E1: poboljšanje sustava rasvjete .................................................................... 61 8.10 MJERA: POBOLJŠANJE TERMOTEHNIČKOG SUSTAVA .......................................................... 64
8.10.1 Mjera T1: zamjena postojećeg kotla kotlom na biomasu .......................................... 64
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 2
8.10.2 Mjera T2: ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore i automatskih
ventila za hidrauličko balansiranje sustava grijanja ............................................................. 68 8.11 POBOLJŠANJE SUSTAVA GOSPODARENJA VODOM .............................................................. 75
8.11.1 Mjera T3: ugradnja štedne armature na slavine ...................................................... 75 8.11.2 Mjera T4: ugradnja štedljivih vodokotlića ................................................................ 76 8.11.3 Mjera T5: ugradnja štedljive tuš armature ............................................................... 78
9 SUMARNI PRIKAZ MJERA ............................................................................................. 80
10 ZAKLJUČAK .................................................................................................................... 83
11 LITERATURA .................................................................................................................. 84
12 PRILOZI ............................................................................................................................ 85
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 3
2 UVOD
Predmet ovog diplomskog rada je energetski pregled zgrade te preliminarni prikaz potencijalnih
mjera energetske učinkovitosti kroz analizu toplinskih gubitaka ovojnice zgrade, analizu sustava
grijanja, ventilacije i klimatizacije, kao i sustava pripreme potrošne tople vode te električnih
instalacija zgrade.
Proračun potrebne toplinske energije za grijanje je napravljen u skladu s Tehničkim propisom o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (N.N.97/14. – u daljnjem tekstu
Tehnički propis) u računalnom programu „KI Expert“ te je određen energetski razred u skladu s
Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14.– u
daljnjem tekstu Pravilnik).
Prikazan je proračun smanjenja potrebne toplinske energije za grijanje rekonstrukcijom vanjske
ovojnice zgrade, poboljšanjem termotehničkog i elektroenergetskog sustava te opća ponašanja
korisnika za smanjenje potrošnje energije.
Također je prikazana procjena iznosa ulaganja za provođenje predloženih mjera, procjena iznosa
uštede energije i rokovi povratka investicije, kao i smanjenje emisije CO2.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 4
3 OSNOVNO O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI U ZGRADARSTVU
Pod pojmom energetske učinkovitosti podrazumijevamo široki opseg djelatnosti kojima je
krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u promatranom objektu, što rezultira
smanjenjem emisije CO2 uz nepromijenjenu toplinsku, svjetlosnu i drugu udobnost njezinih
stanara.
Energetska učinkovitost u zgradama i održiva gradnja te primjena obnovljivih izvora energije,
danas postaje apsolutni prioritet svih aktivnosti u području energetike i gradnje u Europskoj
uniji. Nedostatak energije i nesigurnost u opskrbi energijom, uz stalan rast cijena energenata te
klimatske promjene i zagađenje okoliša zbog neracionalne potrošnje energije te porast korištenja
energije za hlađenje, posebno uvođenjem klimatizacije zgrada zahtijeva ozbiljan pristup
iznalaženja mjera za povećanje energetske učinkovitosti, mogućnosti korištenja obnovljivih
izvora energije, daljinskog grijanja i hlađenja, smanjenja korištenja fosilnih goriva i zagađenja
okoliša u kojem živimo.
Energetska učinkovitost u zgradama uključuje cijeli niz različitih područja mogućnosti uštede
toplinske i električne energije, uz racionalnu primjenu fosilnih goriva te primjenu obnovljivih
izvora energije u zgradama, gdje god je to funkcionalno izvedivo i ekonomski opravdano.
Zbog velike potrošnje energije u zgradama, a istovremeno i najvećeg potencijala energetskih i
ekoloških ušteda, energetska efikasnost je danas prioritet suvremene arhitekture i energetike.
Akcijski plan za energetsku efikasnost, niz direktiva i poticajnih mehanizama te obavezna
energetska certifikacija zgrada, upućuju na hitnu potrebu smanjenja potrošnje energije u
zgradama. Time se utječe na ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži životni vijek zgrade te
doprinosi zaštiti okoliša. Sektor stambenih i nestambenih zgrada u Hrvatskoj troši preko 40%
ukupne finalne potrošnje energije, uz stalan rast potrošnje.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 5
Slika 3.1. Udio potrošnje po sektorima
U sektoru zgradarstva leži i najveći potencijal energetskih ušteda (min. 22% sadašnje energetske
potrošnje). Na slici 3.1. prikazan je udio potrošnje po sektorima. Na potrošnju energije u zgradi
utječu:
• karakteristike građevine,
• energetski sustavi u zgradi,
• klimatski uvjeti,
• navike korisnika.
Slika 3.2. Bilanca energije zgrade
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 6
Na slici 3.2. prikazani su gubici kroz pojedine građevinske elemente. Toplinska zaštita zgrada
jedna je od najvažnijih tema zbog ogromnog potencijala energetskih ušteda. Nedovoljna
toplinska izolacija dovodi do povećanih toplinskih gubitaka zimi, hladnih obodnih konstrukcija,
oštećenja nastalih kondenzacijom (vlagom) te pregrijavanja prostora ljeti. Posljedice su oštećenja
konstrukcije te neudobno i nezdravo stanovanje. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću
količinu energije što dovodi do povećanja cijene korištenja i održavanja prostora, ali i do većeg
zagađenja okoliša.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 7
4 OPĆI PODACI
4.1 Općeniti opis objekta i tehničkih sustava u objektu
Predmetna zgrada je smještena u Petrinji na adresi Trg narodnih učitelja 2, k.č. 1832/1 k.o.
Petrinja. Zgrada je izgrađena 1983. godine.
Zgrada je stambeno-poslovne namjene u kojoj su na ukupno 5 etaža smještena 2 poslovna
prostora i 12 stanova. Negrijane zajedničke prostorije, spremišta, kotlovnica, wc i tuš u
kotlovnici te prostorija kotlovničara su smještene u prizemlju. Poslovni prostori smješteni su u
prizemlju zgrade, dok su stanovi smješteni na preostala četiri kata. U prizemlju te na svim
etažama je negrijani zajednički hodnik sa stubištem. Građevinsko stanje nije zadovoljavajuće.
Slika 4.1. Stambeno-poslovna zgrada– zapadno pročelje
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 8
Slika 4.2. Stambeno-poslovna zgrada– istočno pročelje
Potrebe za toplinskom energijom predmetne zgrade zadovoljene su putem centralnog sustava
grijanja, sa lož uljem (LUEL) kao energentom. Toplina se u prostore objekta predaje preko
radijatora. Priprema potrošne tople vode se vrši lokalno, odnosno svaki stan ima vlastitu
pripremu. Sustav hlađenja je izveden lokalno preko split sustava za pojedine stambene jednice.
Ventilacija prostora je prirodna. Zgrada je priključena na mjesni vodovod, a potrošnja se mjeri
putem registriranog vodomjera. Voda u objektima se troši za potrebe sanitarne i pitke potrošne
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 9
tople vode. Preuzimanje električne energije se vrši pojedinačno za svaki prostor, kao i
zajednička potrošnja sustava zgrade.
U donjim tablicama prikazani su ulazni podaci za proračun potrebne toplinske energije i
određivanje energetskog razreda poslovnog dijela zgrade – Zona 1 i stambenog dijela zgrade –
Zona 2 te rezultati proračuna.
Tablica 4.1. Ulazni podaci za izračun i dobivene vrijednosti – poslovni dio-Zona 1
Opis j.m.
Broj etaža - 1
Ploština korisne površine zgrade Ak m2 101,42
Obujam grijanog dijela zgrade Ve m3 462,22
Neto obujam grijanog zraka m3 351,29
Oplošje grijanog dijela zgrade A m2 349,10
Faktor oblika zgrade fo m-1 0,76
Broj izmjena zraka
(unos uz proračun koeficijenta toplinskog gubitka provjetravanjem)
1/h 0,6
Položaj zgrade Kontinentalna
Petrinja
Zone u zgradi n 1
Projektna unutarnja temperatura za grijanje o C 20
Projektna unutarnja temperatura za hlađenje o C 22
Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min
°C -0,7
Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max
°C 20,8
Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC,nd kWh/a 3.777,16
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd kWh/a 31.090,04
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke QH,nd,ref
kWh/a 30.811,65
U sljedećoj tablici prikazan je energetski razred objekta prema Pravilniku.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 10
Tablica 4.2. Energetski razred zgrade – Zona 1
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Izračunata vrijednost
Q’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’H,nd,dop
QH,nd,rel Energetski razred
kWh/m2a kWh/m3a kWh/m3a % Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke (za nestambene zgrade)
306,55 67,26 30,00 / /
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za referentne klimatske podatke (za nestambene zgrade) (referentna klima- kontinentalna)
303,80 66,66 30,00 261 G
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 11
Tablica 4.3. Ulazni podaci za izračun i dobivene vrijednosti – stambeni dio-Zona 2
Opis j.m.
Broj etaža - 4
Ploština korisne površine zgrade Ak m2 766,66
Obujam grijanog dijela zgrade Ve m3 2.692,24
Neto obujam grijanog zraka m3 2.153,79
Oplošje grijanog dijela zgrade A m2 1.194,69
Faktor oblika zgrade fo m-1 0,44
Broj izmjena
zraka
(unos uz proračun koeficijenta toplinskog gubitka
provjetravanjem) 1/h 0,6
Položaj zgrade Kontinentalna
Petrinja
Zone u zgradi n 1
Projektna unutarnja temperatura za grijanje o C 20
Projektna unutarnja temperatura za hlađenje o C 22
Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na
lokaciji zgrade Θe,mj,min °C -0,7
Srednja mjesečna temperature vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max
°C 20,8
Izračunata godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC,nd kWh/a 10.218,01
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd kWh/a 189.874,30
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za referentne klimatske podatke QH,nd,ref
kWh/a 188.222,00
U sljedećoj tablici prikazan je energetski razred objekta prema Pravilniku.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 12
Tablica 4.4. Energetski razred zgrade – Zona 2
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’’H,nd
Q’’H,nd,ref Energetski razred
kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke (za stambene zgrade)
247,66 50,40 / /
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici grijanog dijela zgrade za referentne klimatske podatke (za stambene zgrade) (referentna klima - kontinentalna)
245,51 50,40 246 F
4.2 Određivanje energetskih funkcionalnih cjelina
Zgrada se sastoji od dvije energetske cjeline: stambenog dijela zgrade koji obuhvaća stanove i
zajedničko stubište te poslovnog dijela koji obuhvaća poslovne prostore u prizemlju.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 13
5 SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA
5.1 Građevinski i arhitektonski elementi zgrade
Proračun potrebne toplinske energije za grijanje je napravljen u skladu s Tehničkim propisom o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (N.N.97/14. – u daljnjem tekstu
Tehnički propis) u računalnom programu „KI Expert“ te je određen energetski razred u skladu s
Pravilnikom o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (N.N. 48/14.– u
daljnjem tekstu Pravilnik). Referentna klima je kontinentalna, meteorološka postaja za stvarne
klimatske podatke je Sisak. Zgrada ima dvije zone – grijani nestambeni (Zona 1) i stambeni
prostor (Zona 2).
Predmetna zgrada je stambeno-poslovna za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18ºC ili
višu. Unutarnja projektna temperatura za grijanje 20ºC, za hlađenje 22ºC, broj izmjena zraka je
0,6/h za Zonu 1 i Zonu 2 (umjereno zaklonjena zgrada, sa više izloženih fasada, srednje razine
zrakonepropusnosti).
5.1.1 Opis općeg stanja zgrade i vanjske ovojnice zgrade
Zgrada je sjevernim pročeljem prislonjena na susjednu zgradu te je približno pravokutnog
tlocrta. Konstrukcija zgrade je armirano betonska sa ispunom od sendvič zidova sa završnim
slojem od fasadne opeke. Pročelja su orijentirana na sjever, zapad, istok i jug. Ulaz u zgradu
nalazi se sa istočne i zapadne strane.
Brutto grijani obujam Zone 1 iznosi iznosi 462,22 m3, netto grijana površina 101,42 m2, dok je
netto grijani obujam zraka 351,29 m3. Brutto grijani obujam Zone 2 iznosi iznosi 2.692,24 m3,
netto grijana površina 766,66 m2, dok je netto grijani obujam zraka 2.153,79 m3.
Vanjski zidovi zgrade izrađeni su kao „sendvič zidovi“ od armiranog betona sa završnim slojem
od fasadne opeke ukupne debljine 28 cm, te od armiranog betona debljine 28,5 cm obostrano
ožbukanog vapneno-cementnom žbukom. Na zidovima se ne nalazi toplinska izolacija. Podovi
na tlu sastoje se od betonske ploče debljine 12 cm, hidroizolacije, cementnog estriha, te završne
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 14
podloge od keramičkih pločica ili parketa. Međukatna konstrukcija je armiranobetonska ploča sa
cementnim estrihom i završnom podlogom od kermičkih pločica ili parketa. Ravi krov izveden
je kao armiranobetonska ploča debljine 18 cm sa hidroizolacijom. Postojeći otvori na pročelju
nestambenog dijela- Zoni 1 su aluminijski sa dvostrukim IZO staklom te metalni sa jednostrukim
staklom, dok se na stambenom dijelu- Zoni 2 nalaze PVC prozori sa dvostrukim IZO staklima i
drveni prozori sa duplim staklom koji ne zadovoljavaju Tehnički propis.
Slika 5.1. Prikaz otvora pročelja – nestambeni dio
Slika 5.2. Prikaz otvora pročelja – stambeni dio
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 15
5.1.2 Analiza toplinskih karakteristika ovojnice
Građevinsko stanje zgrade nije zadovoljavajuće. Građevinski elementi ne zadovoljavaju
Tehnički propis.
U tablici 5.1. prikazani su koeficijenti prolaza topline kroz građevinske elemente predmetne
zgrade.
Tablica 5.1. Prikaz koeficijenta prolaza topline (grijani prostori zgrade)
Koeficijent
prolaska
topline
Maksimalni dozvoljeni
koeficijent prolaska
topline
Površina
W/m2K W/m2K m2
Vanjski zidovi 2,62-3,25 0,30 485,24
Zidovi prema negrijanom stubištu 2,52 0,40 279,65
Ravni krov iznad grijnog prostora 3,56 0,25 241,70
Stropovi prema negrijani prostorijama 2,68 0,40 106,48
Pod na tlu 2,85 0,30 122,28
Stropovi iznad vanjskog prostora 3,26 0,25 19,34
Prozori 1,80-5,90 1,40 269,95
Ulazna vrata 2,40-4,00 2,00 19,06
Temeljem dostupnih podataka o objektu i pregledom objekta proveden je proračun toplinskih
gubitaka zgrade. U tablicama 5.2. i 5.3. prikazani su koeficijenti toplinskih gubitaka.
Tablica 5.2. Prikaz koeficijenata toplinskih gubitaka – nestambeni dio- Zona 1
Koeficijenti toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu W/K
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz vanjske zidove: 243,348
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz otvore: 188,325
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz negrijane prostore: 163,696
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz tlo: 145,242
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem: 69,55
Ukupni koeficijent toplinskih gubitaka: 810,16
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 16
Tablica 5.3. Prikaz koeficijenata toplinskih gubitaka – stambeni dio- Zona 2
Koeficijenti toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu W/K
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz vanjske zidove i krov: 2.205,795
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz otvore: 729,324
Koeficijent toplinskih gubitaka kroz negrijane prostore: 212,843
Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem: 426,45
Ukupni koeficijent toplinskih gubitaka: 3.574,41
5.2 Analiza sustava grijanja
PODSUSTAV PROIZVODNJE TOPLINSKE ENERGIJE
Proizvodnja toplinske energije za predmetni objekt odvija se u lijevano željeznom uljnom kotlu,
proizvođača „Ferroli“. Kotao osim predmetne zgrade, toplinskom energijom opskrbljuje još tri
susjedne zgrade. Nazivna snaga kotla iznosi 1.000 kW, a iskoristivost kotla je η = 90 %.
Pripadajući plamenik je atmosferske izvedbe, sadrži piezzo upaljač i filter za nečistoće.
Priključak je navojni tako da ga je moguće skidati po potrebi. Proizvođač plamenika je
„Giersch“. Dovod goriva osiguran je iz dva spremnika, pojedinačnog kapaciteta 3000 l.
Spremnik je propisno smješten te se nalazi u uljnoj kadi.
Toplovodni sustav grijanja je projektiran za temperaturni režim grijanja 80/60 °C, međutim
režim rada je varijabilan s obzirom na vanjsku temperaturu, čime upravlja automatika. Kotlovska
regulacija upravlja radom plamenika, regulacijskim tijelima, crpkama. U kotlovnici je montiran
razvodni komandni ormar koji sadrži sklopnike za uključivanje i isključivanje kotla te sklopnike
za automatski rad cirkulacijskih pumpi. Ventilacija kotlovnice je uređena prema Pravilniku.
Ventilacija je prirodna, a omogućena je preko dozračnog otvora sa rešetkom za dovod svježeg
zraka. Rešetka zadovoljava minimalnu propisanu površinu.
Kotlovnica je smještena u prizemlju zgrade. Raspodjela potrošnje toplinske energije nije
izvedena preko kalorimetara, jer isti nisu ugrađeni. Unutarnja projektna temperatura u sezoni
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 17
grijanja je 20°. Vizualnim pregledom kotlovnice ocjena općeg stanja je slijedeća: kotao je
potrebno zamijeniti zbog dotrajalosti i neefikasnosti, u prijedlogu mjera obrađena je zamjena
kotla efikasnijim. Prilikom pregleda kotlovnice zatraženo je izvješće o mjerenju i analizi emisija
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnog izvora, međutim ono nije bilo dostupno. Nisu dostupni
podaci o stvarnom temperaturnom režimu grijanja pa se pretpostavlja da se režim grijanja odvija
prema projektiranom režimu. Sustav se redovito održava. Postoje i dvije lokalne infracrvene
grijalice od 2 kW.
Slika 5.3. Sustav grijanja ( elementi u sustavu )
Slika 5.4. Prikaz ogrjevnih tijela u stanovima
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 18
PODSUSTAV RAZVODA TOPLINSKE ENERGIJE
Razvod grijanja iz kolta se sastoji od četri kruga grijanja. Svaki krug je namjenjen jednoj zgradi.
Priključak polaza i povrata svakog kruga je spojen preko postojećih sabirnika odnosno
razdjelnika. Cirkulacijske pumpe na svakom krugu grijanja su ugrađene na povratu radi manjeg
toplinskog opterećenja. Unutar svake pojedinačne zgrade nalaze se po dvije vertikale polaza i
povrata za sjevernu i južnu strane zgrade. Također svaka vertikala ima svoju cirkulacijsku
pumpu. Ekspanzija vode je rješena putem tlačne posude postavljene u kotlovnici.
Slika 5.5. Razvod toplinske energije
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 19
PODSUSTAV IZMJENE TOPLINE U PROSTORU
Ukupan broj radijatora: 68.
Ukupna instalirana toplinska snaga ogrjevnih tijela: 200 kW.
Toplinska energija razvodi se putem medija do radijatora. U sljedećoj tablici, navedena su
instalirana tijela i njihove karakteristike te modulacija rada.
Tablica 5.4. Toplinski učin radijatora i modualcija
Vrsta
radijatora
Učinak
po
članku
(W)
Broj
članaka
Ukupni
toplinski
učin ∑
(kW)
Broj
dana
grijanja
Broj
stupanj
dana
Faktor
pogona
Sati
punog
pogona
Ukupni
učin za
grijanje
( kWh )
aluminijski 160 1.250 200 178,9 2.880,3 0,44 1014 202.772
RADIJATORI
f = fh x f = 0,44 faktor pogona
fh 0,80 faktor rada
f 0,55 opterećenje
bv 1014 sati punog pogona
tp,u 20 Prosječna temperatura
tv 3,9 Temperatura
najhladnijeg mjeseca
tvmin -10 Minimalna temperatura
najhladnijeg mjeseca
Sati rada sustava ( h ) 24
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 20
5.3 Analiza sustava hlađenja
Sustav hlađenja je izveden u vidu lokalno instaliranih mono „split“ freonskih uređaja u izvedbi
dizalice topline, različitih proizvođača. U stanovima i poslovnim prostorima prevladavaju
dizalice topline rashladnog učinka Qhl= 3,5 kW. Prema broju vanjskih jedinica split klima na
pročelju zgrade, vidljivo je da veći dio stanova ima ugrađene uređaje za hlađenje (90%), dok svi
poslovni prostori također imaju ugrađene uređaje za hlađenje. Za sustav hlađenja također ne
postoji potpun i detaljan uvid u sustav zbog nemogućnosti ulaska u veći broj stambenih jedinica,
kao što nedostaju i detaljnije informacije od strane suvlasnika vezano za tip uređaja koje koriste
za hlađenje te način korištenja istih.
Kod modulacije rada klima uređaja uzeto je u obzir da u prosjeku sustavi rade otprilike 540 sati
rada, a to je pretpostavljena veličina s obzirom na navike ljudi koji žive u zgradi. Unutarnja
projektna temperatura za hlađenje iznosi 22 stupnja celzijevih.
Slika 5.6. Sustav klimatizacije
Tablica 5.5. Toplinski učin klima uređaja i modulacija
KLIMA UREĐAJI
Broj
jedinica
Učin
grijanja
( kW )
Učin
hlađenja
( kW )
EL.
snaga
(kW)
Broj
stupanj
dana
hlađenja
koef.
pogona
hlađenja
Sati
punog
pogona
hlađenja
Ukupni
učin za
hlađenje
( kWh )
Ukupni
el.učin
za
hlađenje
( kWh )
16 3,5 3,2 1,4 581 0,8 465 36.480 10.423
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 21
5.4 Analiza sustava ventilacije
Ventilacija predmetnog objekta je prirodna. Zadaća ventilacije je stalna izmjena onečišćenog
zraka iz prostorije, svježim zrakom iz slobodne atmosfere radi održavanja potrebnih higijenskih
uvjeta neophodnih za normalno funkcioniranje čovjeka. Također pravilnom ventilacijom se
odstranjuje višak vlage i štetnih plinova iz prostora. Pogodna relativna vlažnost zraka u zimskim
mjesecima se kreće između 40 % i 50 %, dok u ljetnim mjesecima do 60 %.
5.5 Analiza sustava pripreme potrošne tople vode
Priprema potrošne tople vode u predmetnoj zgradi se vrši pojedinačnim električnim
akumulacijskim bojlerima, kapaciteta 10 l, 50 l i 80 l. Nazivna snaga električnog grijača u
bojlerima je 2 kW. Ukupna instalirana snaga iznosi 26,4 kW.
Slika 5.7. Električni bojler za pripremu potrošne tople vode
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 22
5.6 Analiza sustava opskrbe i potrošnje električne energije
Sustav potrošača električne energije predmetnog objekta sastoji se od više različitih vrsta
potrošača, od kojih neke možemo razvrstati u: rasvjetu, uredsku opremu, kuhinjsku opremu,
sustav za grijanje i hlađenje i sustav pripreme potrošne tople vode.
Cjelokupni elektroenergetski sustav se sastoji od 121.210,00 W instalirane snage. Udio snage
[W] pojedinih vrsta potrošača u ukupnom elektroenergetskom sustavu pogona može se vidjeti u
sljedećim tablicama i grafu.
Slika 5.8. Udio potrošača električne energije prema snazi [kW]
Tablica 5.6. Udio potrošača električne energije prema snazi (po kategorijama potrošača) [W]
Strojevi uređaji i ostala oprema Instalirana snaga
(W)
Rasvjeta 8.110
Kuhinjska oprema 16.400
Ostala oprema 27.000
Potrošači sustava hlađenja 22.400
Uredska oprema 16.900
Grijalice PTV-a 26.400
Neovisne grijalice prostora 4.000
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 23
Slika 5.9. Raspodjela potrošača električne energije prema instaliranoj snazi
Iz grafa raspodjele instalirane snage [W] može se zaključiti da od ukupno instalirane snage u
sustavu, 7,00 % ili 8,11 kW otpada na sustav rasvjete, a ostalih 93 % ili 113,10 kW na ostale
potrošače električne energije.
Što se tiče potrošnje električne energije, cjelokupni sustav predmetnog objekta je u 2014. godini
(odabrana kao referentna godina) imao potrošnju od 48.840,00 kWh električne energije.
Raspodjela potrošnje električne energije [kWh] pojedinih vrsta potrošača u ukupnom
elektroenergetskom sustavu može se vidjeti u sljedećoj tablici i grafu.
Tablica 5.7. Udio potrošača električne energije prema modulaciji potrošnje
Udio potrošača el. energ. prema potrošnji [kWh]
Rasvjeta 4.764,00
Ostali potrošači el. energije 44.376,00
Ukupno: 49.140,00
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 24
Slika 5.10. Raspodjela potrošača električne energije prema potrošnji
Iz grafa raspodjele potrošnje el. energije [kWh] možemo zaključiti da je od ukupne ostvarene
potrošnje za rasvjetu utrošeno 9,7 % ili 4.764 kWh, dok je je 90,3 % ili 44.376 kWh utrošeno od
strane ostalih potrošača.
5.6.1 Analiza sustava rasvjete
Unutar zgrade nalazi se četiri tipa rasvjetnih tijela: fluorescentne cijevi (T8 - 36W) te žarulje sa
žarnom niti (60W), LED reflektori (50W), halogeni reflektori (150W), CFL štedne žarulje
(25W). Sustav električne rasvjete je uglavnom u lošijem stanju s većinom neučinkovitim
izvorima svjetlosti. Sva rasvjeta se ručno regulira. Fluorescentne cijevi T8 imaju ugrađenu
elektromagnetnu prigušnicu. Ne postoji način za regulacijom svjetlosne jačine. Također nije
prisutna automatska regulacija ni senzori pokreta/prisutnosti. Rasvjeta je većinom dotrajala.
Instalirana električna snaga rasvjete iznosi 8,11 kW.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 25
Tablica 5.8. Popis rasvjetnih tijela
RASVJETA
Tip rasvjete Snaga jedne
jedinice [W]
Snaga
predspojne
naprave [W]
Broj rasvjetnih
tijela
Ukupna
snaga [kW]
T8 - Fluorescentna cijev - 36W 36 9 24 1,08
Štedna - FCL žarulja - 25W 25 0 48 1,2
Halogena žarulja 20 0 36 0,72
Žarulja s žarnom niti - 60W 60 0 76 4,56
Reflektor halogeni 150 0 3 0,45
LED reflektor 50 0 2 0,1
UKUPNO: 189 8,11
Slika 5.11. Rasvjetne armature
Udio pojedinog tipa rasvjete u cjelokupnom sustavu rasvjete zgrade prikazan je na slijedećem
grafu. Na grafu je vidljiva raspodjela tipova rasvjetnih tijela prema instaliranoj snazi, iz kojeg se
može zaključiti da najveći dio rasvjete čini žarulja sa žarnom niti i to 56,23 %. Na ostali tip
rasvjete otpada 43,77 % instalirane snage rasvjete.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 26
Slika 5.12. Udio rasvjete prema instaliranoj snazi
Sljedećom tablicom prikazana je modulacija potrošnje električne energije za rasvjetu.
Tablica 5.9. Modulacija potrošnje rasvjete
Područje
Instalirana snaga (W)
Broj komad
a [kom]
Faktor istovreme
nosti
Faktor korište
nja
Dnevni
sati rada
Godišnje sati rada
Potrošnj
a [kWh]
[%]
Rasvjeta
T8 - Fluorescentna
cijev - 36W 1080 24 0,65 0,65 8 1.233,70 1332 27,97
Štedna - FCL žarulja - 25W
1200 48 0,65 0,60 8 1.138,80 1367 28,68
Halogena žarulja
720 36 0,75 0,60 8 1.314,00 946 19,86
Žarulja s žarnom niti -
60W 4560 76 0,25 0,26 8 189,80 865 18,17
Reflektor halogeni
450 3 0,83 0,80 2 484,72 218 4,58
LED reflektor 100 2 0,65 0,75 2 355,88 36 0,75 UKUPNO: 8110 189 4764 100,00
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 27
Na slijedećem grafu prikazana je raspodjela tipova rasvjete prema potrošnji. Iz grafa se vidi da
najveći dio potrošnje koji se odnosi na rasvjetu proizvodi fluorescentna rasvjeta sa
elektromagnetskom prigušnicom i to 94,80 %. Ostatak rasvjete čini ostalih 5,20 % ukupne
potrošnje za rasvjetu.
Slika 5.13. Udio rasvjete prema potrošnji
Napomena: podaci o potrošnji električne energije dobiveni su na temelju modulacije potrošnje
električne energije za rasvjetu.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 28
5.6.2 Analiza ostalih sustava potrošnje električne energije
Ostali potrošači električne energije prikazuju značajnu grupu potrošača unutar zgrade. Pod ostale
potrošače smatramo: uredsku opremu, kuhinjsku opremu, pogonsku opremu, opremu za grijanje
i hlađenje te pripremu potrošne tople vode. Uredska oprema čini grupu potrošača koja se
najčešće nalazi u ovim tipovima objekata kao što su: računalo, monitor, laptop, printer, fax,
fotokopirni uređaj i slično. U grupi uredska oprema potrošači koji prevladavaju su: računalo
(cca. 200W), monitor (cca. 50W), laptop (cca. 100W) i printer (cca. 500W). Kuhinjska oprema
čini grupu potrošača u kojoj se najčešće mogu naći potrošači kao što su: hladnjak, zamrzivač,
rešo, kuhalo za vodu, aparat za kavu, mikrovalna i slično. Pod potrošače sustava grijanja i
hlađenja su uvršteni SPLIT sustavi snaga od 0,8 kW do 2 kW. U same grafove i tablice uvrštene
su još i dodatne grijalice te grijalice potrošne tople vode.
Instalirana električna snaga iznosi 113,10 kW.
Tablica 5.10. Popis ostalih potrošača
Tip opreme Instalirana snaga [W]
Instalirana
snaga u
[kW]
Kuhinjska oprema 16.400 16,4
Ostala oprema 27.000 27,0
Potrošači sustava hlađenja 22.400 22,4
Uredska oprema 16.900 16,9
Grijalice potrošne tople vode 26.400 26,4
Pojedinačne grijalice prostora 4.000 4,0
UKUPNO: 113.100 113,1
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 29
Tablica 5.11. Snaga potrošača
Vrsta trošila
Grupa potrošača Količina
Nazivna
snaga
(W)
Ukupna
snaga
(kW)
ST
AM
BE
NI
DIO
Klima potrošači sustava hlađenja 12 1400 16,8
LCD TV ostala oprema 16 500 8
Hladnjak kuhinjska oprema 12 200 2,4
Štednjak kuhinjska oprema 12 100 1,2
Glazbena linija ostala oprema 6 500 3
Računalo uredska oprema 12 200 2,4
Monitor uredska oprema 12 50 0,6
Printer uredska oprema 6 650 3,9
Perilica za suđe kuhinjska oprema 6 2000 12
Perilica za rublje ostala oprema 12 2000 24
PO
SL
OV
NI
DIO
Klima potrošači sustava hlađenja 4 1400 5,6
Računalo uredska oprema 8 200 1,6
Monitor uredska oprema 8 50 0,4
Hladnjak kuhinjska oprema 4 200 0,8
Udio pojedinog tipa ostalih potrošača u cjelokupnom sustavu potrošača električne energije
zgrade prikazan je u slijedećoj tablici i grafu.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 30
Slika 5.14. Raspodjela ostalih potrošača prema instaliranoj snazi
Iz predhodnog grafa je vidljiva raspodjela ostalih potrošača električne energije prema instaliranoj
snazi, iz kojeg se može zaključiti da najveći dio iste sačinjava ostala oprema (23,87%) te
grijalice potrošne tople vode (23,34%).
Na slijedećoj tablici i grafu prikazana je raspodjela ostalih potrošača električne energije prema
potrošnji. Iz grafa se vidi da najveći dio potrošnje koji se odnosi na ostale potrošače dolazi od
sustava grijanja i hlađenja (23,62 %) te uredske opreme (28,02 %).
Tablica 5.12. Tip ostalih potrošača prema potrošnji el. energije
Tip opreme Potrošnja [kWh]
Kuhinjska oprema 5.747
Ostala oprema 5.676
SPLIT sustavi 10.483
Uredska oprema 12.436
Grijalice PTV-a 9.251
Pojedinačne grijalice prostora
784
UKUPNO 44.376
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 31
Slika 5.15. Raspodjela ostalih potrošača prema potrošnji el. energije
Napomena: podaci o potrošnji električne energije dobiveni su na temelju modulacije potrošnje
električne energije za ostale potrošače.
5.7 Sustavi potrošnje vode
Predmetni objekt se opskrbljuje sanitarnom i pitkom vodom preko priključka na vodovodnu
mrežu kojom upravlja lokalni distributer. Potrošnja vode objekta se mjeri preko individualnog
vodomjera.
5.8 Sustav regulacije i upravljanja
U predmetnoj zgradi nije uspostavljen sustav regulacije i upravljanja.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 32
6 ENERGETSKA ANALIZA
Tablica 6.1. Struktura referentne potrošnje za 2014. godinu.
Ukupna godišnja
potrošnja
Ukupni godišnji
troškovi
Jedinična cijena
energenata
VODA 1.666 m3 27.389,04 kn 16,44 kn/m3
ELEKTRIČNA
ENERGIJA 48.840 kWh 51.817,89 kn 1,06 kn/kWh
LUEL 23.950 l 128.375,50 kn 0,53 kn/kWh
Kao referentna godina za analize potrošnje energenata i vode uzeta je 2014. godina. Za
referentnu godinu su dostupni svi podaci o potrošnji, potrošnja je ujednačena, nema trajnih
promjena u načinu potrošnje.
6.1 Analiza potrošnje električne energije
Nastavno su prikazani podaci o potrošnji električne energije, i to za 2012., 2013. i 2014. godinu.
Električna energija se obračunava prema tarifnom modelu NN KUĆANSTVO BIJELI, a
preuzima se na više mjernih mjesta. Elementi koji se uzimaju u obračun u predmetnom objektu
su: djelatna energija, stalna mjesečna naknada za mjernu i opskrbnu uslugu, te naknada za
poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 33
Tablica 6.2. Utrošak el. energije u 2012. godini
2012. VT NT JT UKUPNO
[kWh] [kWh] [kWh] [kWh]
1. 3,856 1,730 0 5,586
2. 4,236 2,192 0 6,428
3. 3,562 1,863 0 5,425
4. 2,496 1,310 0 3,806
5. 1,727 846 0 2,573
6. 2,598 737 0 3,335
7. 3,596 750 0 4,346
8. 3,425 728 0 4,153
9. 3,101 671 0 3,772
10. 2,956 683 0 3,639
11. 2,449 1,217 0 3,666
12. 2,614 1,755 0 4,369
Slika 6.1. Pregled troškova i potrošnje električne energije za 2012. godinu
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 34
Tablica 6.3. Utrošak el. energije u 2013. godini
2013. VT NT JT UKUPNO
[kWh] [kWh] [kWh] [kWh]
1. 4,653 2,457 0 7,110
2. 4,030 2,155 0 6,185
3. 3,459 1,912 0 5,371
4. 3,325 1,788 0 5,113
5. 1,702 774 0 2,476
6. 2,015 805 0 2,820
7. 2,978 758 0 3,736
8. 2,754 769 0 3,523
9. 1,999 769 0 2,768
10. 1,728 733 0 2,461
11. 2,517 1,040 0 3,557
12. 4,142 2,083 0 6,225
Slika 6.2. Pregled troškova i potrošnje električne energije za 2013. godinu
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 35
Tablica 6.4. Utrošak el. energije u 2014. godini
2014. VT NT JT UKUPNO
[kWh] [kWh] [kWh] [kWh]
1. 3,799 2,157 0 5,956
2. 3,783 1,869 0 5,652
3. 2,211 2,167 0 4,378
4. 2,354 1,278 0 3,632
5. 1,660 869 0 2,529
6. 2,623 814 0 3,437
7. 3,015 711 0 3,726
8. 3,214 654 0 3,868
9. 2,254 733 0 2,987
10. 1,646 775 0 2,421
11. 2,335 1,589 0 3,924
12. 3,488 2,842 0 6,330
Slika 6.3. Pregled troškova i potrošnje električne energije za 2014. godinu
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 36
Slika 6.4. Usporedna potrošnja električne energije za predmetne godine
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 37
6.2 Analiza potrošnje vode
Analiza i modeliranje potrošnje vode izrađeni su na temelju računa potrošnje vode u razdoblju
2014. godine, broja izljevnih mjesta te broja korisnika objekta. Potrošnja vode tijekom 2014.
godine prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 6.5. Potrošnja vode tijekom 2014. godine
mjesec 2014.
m3 kn
1. 139 2.285,16
2. 136 2.235,84
3. 131 2.153,64
4. 140 2.301,60
5. 142 2.334,48
6. 141 2.318,04
7. 155 2.548,20
8. 143 2.350,92
9. 135 2.219,40
10. 131 2.153,64
11. 140 2.301,60
12. 133 2.186,52
UKUPNO 1.666,00 27.389,04
U sljedećim tablicama i dijagramima je prikazana potrošnja vode na izljevnim mjestima.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 38
Tablica 6.6. Analiza i modeliranje potrošnje vode za 2014. godinu
Tip izljevnog
mjesta
Broj
jedinica
Broj
korisnika
Broj
dana l/korištenju faktor
Faktor
potrošnje l m3
Umivaonici 26 35 365 4 1 3 153.300 153,30
Tuševi 12 35 365 40 1 1 511.000 511,00
Kotlići 14 35 365 9 1 3 344.925 344,93
Perilica rublja 12 35 365 50 1 2 438.000 438,00
Perilica suđa 12 35 365 25 1 2 219.000 219,00
Ukupno 76 1.666,23
Slika 6.5. Analiza i modeliranje potrošnje vode za 2014. godinu
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 39
Tablica 6.7. Modulacija potrošnje PTV i vode ukupno
OBJEKT
VODA
(ukupno)
TOPLA
VODA
Q (TOPLE
VODE )
m3 m3 kWh
STAMBENA
ZGRADA 1.666,23 365,37 21.247
∑ 1.666,23 0,00 21.247
POTROŠNJA
PREMA
RAČUNU
2014. G.
1.666,00
raspodjelom potrošnje vode
prema navikama potrošača
dobiveni rezultat ne odstupa
od potrošnje vode prema
računima RAZLIKA ( ∆ ) -0,23
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 40
6.3 Analiza potrošnje lož ulja
Toplinska energija za grijanje objekta proizvodi se u kotlu na lož ulje.
U sljedećoj tablici i dijagramu prikazana je ukupna godišnja potrošnja lož ulja za potrebe
grijanja. Također u tablici su navedeni podaci o energetskoj vrijednosti i jedičnoj cijeni kWh. Za
referentnu potrošnju izabrana je 2014. godina.
Tablica 6.8. Godišnja potrošnja LUEL
LUEL
mjesec
otpreme L Hd (kWh/L) kWh kn/L kn
2014
1.mj. 6.200 10,20 63.258 5,35 33.170,00
3.mj. 5.600 10,20 57.136 5,35 29.960,00
10.mj. 6.600 10,20 67.339 5,37 35.442,00
11.mj. 5.550 10,20 56.626 5,37 29.803,50
∑ 23.950 244.361 128.375,50
Slika 6.6. Godišnja potrošnja LUEL
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 41
6.3.1 Modeliranje potrošnje lož ulja
Referentna potrošnju LUEL- og od 23.950 l/a odgovara toplinskoj energiji od 244.361,00 kWh.
Od bruto proizvedene toplinske energije za sustav grijanja, dio topline se izgubi na putu od
izvora topline do krajnjih potrošača kroz podsustav proizvodnje energije, podsustav razvoda i
podsustav predaje topline, prema shemi na slici 6.7.
Ogrjevnim tijelima (radijatorima) preda se konačna toplinska energija od 202.772,00 kWh/a za
grijanje prostora. U odnosu na proračunski dobivenu potrebnu toplinsku energiju za grijanje
prostora za stvarne klimatske podatke od 220.964,34 kWh/a, evidentirana potrošnja topline je
nešto manja, što proizlazi iz načina korištenja sustava zgrade, odnosno može se predpostaviti da
je sustav grijanja radi uštede troškova ekonomičniji.
Postoje dva izvora toplinske energije za grijanje na predmetnom objektu, centralna kotlovnica na
lož ulje i lokalne električne grijalice.
Tablica 6.9. Bilanca proizvodnje toplinske energije
Ukupna godišnja
potrošnja
LOŽ ULJE 244.361 kWh
ELEKTRIČNA
ENERGIJA 784 kWh
Slika 6.6. Shema modulacije potrošnje goriva u predmetnom objek
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 42
7 UKUPNA EMISIJA CO2
Izračun emisija CO2 izvršen je prema Metodologiji za provođenje energetskih pregleda, listopad
2014., Prilog 3.6.
Izračun emisije CO2 za vodu se temelji na podatku da za isporuku vode do potrošača treba utrošiti 1
kWh/m3 električne energije. Kako se po svakom kWh proizvedene električne energije emitira 0,235
kg CO2, a specifična težina vode iznosi 0,955 kg, faktor emisije CO2 za vodu se dobije umnoškom
0,235 x 0,955 = 0,224 kg/m3. Emisija CO2 za električnu energiju izračunata je na temelju potrošnje
iz računa za referentnu 2014. godinu.
Tablica 7.1. Specifični faktor emisije CO2 za referentnu godinu
Emisija CO2 Godišnja količina Faktor emisije CO2
(kgCO2/kWh ili m3)
Količina emisije
CO2
(t CO2/a)
Električna energija (kWh) 48.840,00 0,235 11,47
Voda (m3) 1.666,00 0,224 0,37
LUEL (l) 23.950,00 0,300 73,30
UKUPNO: 85,14
Potrošnjom energenata (električna energija i LUEL) te vode u predmetnom objektu, u atmosferu se
emitira cca. 85,14 tona CO2 godišnje.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 43
8 PRIJEDLOG MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
8.1 Mjera G1: toplinska izolacija fasadnih zidova– 14 cm, stambeni dio- zona 2
Uz kvalitetno građevinsko rješenje, predlažemo ugradnju materijala za toplinsku izolaciju klase
negorivosti A1 npr. mineralna vuna (MW), debljine 14 cm u vanjske zidove pročelja, kako bi se
zadovoljio uvjet Tehničkog propisa od U = 0,30 W/m2K. Koeficijent toplinske provodljivosti λ za
odabrani izolacijski materijal iznosi 0,035 W/mK. Toplinska izolacija vanjskih zidova pročelja
izvodi se mineralnom vunom (MW) debljine 14cm, s tankoslojnom silikatnom žbukom debljine
0,25 cm armiranom staklenom alkalno otpornom mrežicom. Mehaničko učvršćenje izvesti PVC
pričvrsnicama s čeličnim trnom. Jedinična cijena rekonstrukcije i izolacijskog materijala iznosi 500
kn/m2. Obračun je po m2. Jedinična cijena izrade fasade koja je korištena u ovom izvještaju odnosi
se isključivo na materijal i rad na izradi toplinske izolacije sa svim potrebnim slojevima. Svi radovi
koji se javljaju kao posljedica ugradnje toplinske izolacije trebaju biti obuhvaćeni troškovnikom
koji je dio nekog drugog elaborata. Izolaciju se predlaže izvesti na 617,16 m2 zida.
Tablica 8.1. Opis zidova prije i poslije implementacije mjere
Ploština m2
PRIJE UVJET
TEHNIČKOG PROPISA
POSLIJE
Zidovi U
[W/m2K]
U
[W/m2K]
U
[W/m2K] Zidovi
617,16 Vanjski zid 2,62-3,17 <0,30 0,23 Vanjski zid sa
ugradnjom toplinske izolacije debljine 14 cm
617,16 Investicija: 308.580,00 Kn
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 44
Tablica 8.2. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere toplinske izolacije vanjskih
zidova
Broj izmjena zraka 0,6
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
110.411,91
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q''H,nd (kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
50,40 144,01
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
110.411,91 / 189.874,30 = 0,5815
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 41,85 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
87.886,60 kWh
U troškovima grijanja (kn) 46.579,89 kn
Jednostavni povratni period (g) 6,62
Smanjenje emisije CO2 (t) 26,36
*pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N.
48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu D (QH,nd,ref= 142,77 kWh/m2a).
Tablica 8.3. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’’H,nd Q’’'H,nd,ref
Energetski razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a
Godišnja potrebna toplinska energija za
grijanje zgrade za stvarne klimatske
podatke (za stambene zgrade) (referentna klima-
kontinentalna)
Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F
Planirano 110.411,91 144,01 50,40 143 D
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 45
8.2 Mjera G2: toplinska izolacija ravnog krova – 18 cm, stambeni dio-zona 2
Uz kvalitetno građevinsko rješenje, predlažemo ugradnju materijala za toplinsku izolaciju klase
negorivosti A1 npr. tvrde ploče od kamene vune (DDP-RT), debljine 18 cm na ravni krov, kako bi
se zadovoljio uvjet Tehničkog propisa od U = 0,25 W/m2K. Koeficijent toplinske provodljivosti λ
za odabrani izolacijski materijal iznosi 0,035 W/mK. Jedinična cijena rekonstrukcije i izolacijskog
materijala iznosi 750 kn/m2. Obračun je po m2. Jedinična cijena koja je korištena u ovom izvještaju
odnosi se isključivo na materijal i rad na izradi toplinske izolacije sa svim potrebnim slojevima. Svi
radovi koji se javljaju kao posljedica ugradnje toplinske izolacije trebaju biti obuhvaćeni
troškovnikom koji je dio nekog drugog elaborata. Izolaciju se predlaže izvesti na 244,97 m2 ravnog
krova.
Tablica 8.4. Opis ravnog krova prije i poslije implementacije mjere
Površina m2
PRIJE uvjet
tehničkog propisa
poslije
Krov – postojeći U
[W/m2K] U
[W/m2K] U
[W/m2K] Krov – novi
244,97 Ravni krov 3,56 <0,25 0,20
Ravni krov sa toplinskom izolacijom
od kamene vune debljine 18 cm
244,97 Investicija: 183.727,50 kn
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 46
Tablica 8.5. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere toplinske izolacije ravnog
krova
Broj izmjena zraka 0,6
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
136.595,57
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q''H,nd (kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
50,40 178,17
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
136.595,57 / 189.874,30 = 0,7194
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 28,06 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
58.927,12
U troškovima grijanja (kn) 31.231,34
Jednostavni povratni period (g) 5,87
Smanjenje emisije CO2 (t) 17,67
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N.
48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu E (QH,nd,ref= 176,63kWh/m2a).
Tablica 8.6. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’’H,nd Q’’'H,nd,ref
Energetski razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
za stvarne klimatske podatke
(za stambene zgrade)
(referentna klima- kontinentalna)
Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F
Planirano 136.595,57 178,17 50,40 177 E
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 47
8.3 Mjera G3: zamjena postojeće fasadne stolarije pvc stolarijom, stambeni dio – zona 2
Zamjena preostale postojeće drvene fasadne stolarije PVC stolarijom s dvostrukim izolacijskim
staklom s plinovitim punjenjem i trostrukim brtvljenjem.
Tablica 8.7. Opis fasadne stolarije prije i poslije implementacije mjere
Ploština m2 PRIJE
UVJET TEHNIČKOG
PROPISA
POSLIJE
Fasadna stolarija U
[W/m2K]
U
[W/m2K]
U
[W/m2K] Fasadna stolarija
191,83 Drvena stolarija 3,60 <1,80 1,40 PVC stolarija
191,83 Investicija: 345.294,00 Kn
Tablica 8.8. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere
Broj izmjena zraka 0,5
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
160.918,47
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q’'H,nd(kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
50,40 209,89
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
160.918,47 / 189.874,30 = 0,8475
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 15,25 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
32.025,61 kWh
U troškovima grijanja (kn) 16.973,57 Kn
Jednostavni povratni period (g) 20,34
Smanjenje emisije CO2 9,59
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 48
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN br.
36/10) zgrada bi bila u energetskom razredu F (QH,nd,ref= 208,06 kWh/m2a).
Tablica 8.9. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’’H,nd Q’’'H,nd,ref
Energetski razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a
Godišnja potrebna toplinska energija za
grijanje zgrade za stvarne klimatske
podatke (za stambene zgrade) (referentna klima-
kontinentalna)
Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F
Planirano 160.918,47 209,89 50,40 208 F
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 49
8.4 Ukupna primjena mjera izolacije vanjskog zida i ravnog krova, stambeni dio- zona 2
Sve građevinske mjere odnose se na ugradnju toplinsko izolacijskog materijala klase negorivosti A1
npr. kamena vuna debljine 18 cm u ravni krov te ugradnju toplinsko izolacijskog materijala debljine
14 cm u vanjske zidove (mineralna vuna). Ukupna investicija iznosi 492.307,50 kn.
Tablica 8.10. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere
Broj izmjena zraka 0,6
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
58.291,41
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q''H,nd (kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
50,40 76,03
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
58.291,41 / 189.874,30 = 0,3070
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 69,30 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
145.532,77
U troškovima grijanja (kn) 77.132,36
Jednostavni povratni period (g) 6,37
Smanjenje emisije CO2 (t) 43,03
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN br.
36/10) zgrada bi bila u energetskom razredu C (QH,nd,ref= 75,39 kWh/m2a).
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 50
Tablica 8.11. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’’H,nd Q’’'H,nd,ref
Energetski razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
za stvarne klimatske podatke
(za stambene zgrade)
(referentna klima- kontinentalna)
Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F
Planirano 58.291,41 76,03 50,40 75 C
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 51
8.5 Ukupna primjena svih građevinskih mjera, stambeni dio- zona 2
Sve građevinske mjere odnose se na ugradnju toplinsko izolacijskog materijala klase negorivosti A1
npr. kamena vuna debljine 18 cm u ravni krov, zamjena postojeće fasadne stolarije te ugradnju
toplinsko izolacijskog materijala debljine 14 cm u zidove (mineralna vuna). Ukupna investicija
iznosi 837.601,50 kn.
Tablica 8.12. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere
Broj izmjena zraka 0,5
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
32.278,63
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q''H,nd (kWh/(m2a)) (za stambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
50,40 42,10
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
32.278,63 / 189.874,30 = 0,17
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 83,00 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
174.303,32
U troškovima grijanja (kn) 92.380,75
Jednostavni povratni period (g) 9,40
Smanjenje emisije CO2 (t) 50,39
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (NN br.
36/10) zgrada bi bila u energetskom razredu B (QH,nd,ref= 41,73 kWh/m2a).
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 52
Tablica 8.13. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost
Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost
Q’’H,nd Q’’'H,nd,ref
Energetski razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m2a kWh/m2a
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade
za stvarne klimatske podatke
(za stambene zgrade)
(referentna klima- kontinentalna)
Postojeće 189.874,30 247,66 50,40 246 F
Planirano 32.278,63 42,10 50,40 42 B
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 53
8.6 Mjera G4: toplinska izolacija fasadnih zidova – 14 cm, nestambeni dio- zona 1
Uz kvalitetno građevinsko rješenje, predlažemo ugradnju materijala za toplinsku izolaciju klase
negorivosti A1 npr. mineralna vuna (MW), debljine 14 cm u vanjske zidove pročelja, kako bi se
zadovoljio uvjet Tehničkog propisa od U = 0,30W/m2K. Koeficijent toplinske provodljivosti λ za
odabrani izolacijski materijal iznosi 0,035 W/mK. Toplinska izolacija vanjskih zidova pročelja
izvodi se mineralnom vunom (MW) debljine 14 cm, s tankoslojnom silikatnom žbukom debljine
0,25 cm armiranom staklenom alkalno otpornom mrežicom. Mehaničko učvršćenje izvesti PVC
pričvrsnicama s čeličnim trnom. Jedinična cijena rekonstrukcije i izolacijskog materijala iznosi 500
kn/m2. Obračun je po m2. Jedinična cijena izrade fasade koja je korištena u ovom izvještaju odnosi
se isključivo na materijal i rad na izradi toplinske izolacije sa svim potrebnim slojevima. Svi radovi
koji se javljaju kao posljedica ugradnje toplinske izolacije trebaju biti obuhvaćeni troškovnikom
koji je dio nekog drugog elaborata. Izolaciju se predlaže izvesti na 109,33 m2 zida.
Tablica 8.14. Opis zidova prije i poslije implementacije mjere
Ploština m2
PRIJE UVJET
TEHNIČKOG PROPISA
POSLIJE
Zidovi U
[W/m2K]
U
[W/m2K]
U
[W/m2K] Zidovi
109,33 Vanjski zid 2,62-3,17 <0,30 0,23
Vanjski zid sa ugradnjom toplinske
izolacije debljine 14 cm
109,33 Investicija: 54.665,00 Kn
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 54
Tablica 8.15. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere toplinske izolacije vanjskih
zidova
Broj izmjena zraka 0,6
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
19.711,09
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q’’H,nd (kWh/(m2a)) (za nestambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
63,04 194,35
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
19.711,09 / 31.090,04 = 0,634
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 36,60 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
12.574,66
U troškovima grijanja (kn) 6.664,57
Jednostavni povratni period (g) 8,20
Smanjenje emisije CO2 (t) 3,77
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N.
48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu E (QH,nd,rel= 165%).
Tablica 8.16. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost Q’H,nd
QH,nd,rel Energetski
razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m3a %
Godišnja potrebna toplinska energija za
grijanje zgrade za stvarne klimatske
podatke (za nestambene zgrade) (referentna klima-
kontinentalna)
Postojeće 31.090,04 306,55 63,04 261 G
Planirano 19.711,09 194,35 63,04 165 E
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 55
8.7 Mjera G5: zamjena postojeće fasadne stolarije pvc stolarijom, nestambeni dio- zona 1
Zamjena preostale postojeće metalne fasadne stolarije PVC stolarijom s dvostrukim izolacijskim
staklom s plinovitim punjenjem i trostrukim brtvljenjem.
Tablica 8.17. Opis fasadne stolarije prije i poslije implementacije mjere
Ploština m2 PRIJE
UVJET TEHNIČKOG
PROPISA POSLIJE
Fasadna stolarija U
[W/m2K]
U
[W/m2K]
U
[W/m2K] Fasadna stolarija
23,25 Metalna stolarija 5,90 <1,80 1,40 PVC stolarija
23,25 Investicija: 41.850,00 Kn
Tablica 8.18. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere
Broj izmjena zraka 0,5
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
25.941,53
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q’’H,nd (kWh/(m2a)) (za nestambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
63,04 255,79
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
25.941,53 / 31.090,04 = 0,8344
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 16,56 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
5.689,51 kWh
U troškovima grijanja (kn) 3.015,44 Kn
Jednostavni povratni period (g) 13,87
Smanjenje emisije CO2 1,70
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N.
48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu F (QH,nd,rel= 218 %).
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 56
Tablica 8.19. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost Q’H,nd
QH,nd,rel Energetski
razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m3a %
Godišnja potrebna toplinska energija za
grijanje zgrade za stvarne klimatske
podatke (za nestambene zgrade) (referentna klima-
kontinentalna)
Postojeće 31.090,04 306,55 63,04 261 G
Planirano 25.941,53 255,79 63,04 165 E
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 57
8.8 Ukupna primjena svih građevinskih mjera, nestambeni dio- zona 1
Sve građevinske mjere odnose se na ugradnju toplinsko izolacijskog materijala klase negorivosti A
npr. mineralna vuna debljine 14 cm u vanjske zidove i zamjena postojeće fasadne stolarije. Ukupna
investicija iznosi 96.515,00 kn.
Tablica 8.20. Vrijednosti izračuna implementacijom predložene mjere
Broj izmjena zraka 0,5
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje za stvarne klimatske podatke QH,nd (kWh/a)
14.556,36
Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici korisne površine grijanog dijela zgrade za stvarne klimatske podatke Q’’H,nd (kWh/(m2a)) (za nestambene zgrade)
najveća dopuštena izračunata
63,04 143,53
Omjer potrebne energije poslije i prije implementacije mjere
14.556,36 / 31.090,04 = 0,4682
Smanjenje potrebe za toplinskom energijom 53,18 %
Uštede
U energiji grijanja prema računima (kWh)
18.271,05
U troškovima grijanja (kn) 9.683,65
Jednostavni povratni period (g) 9,96
Smanjenje emisije CO2 (t) 5,48
* pri izračunu ušteda uzeta je cijena energenta 0,53 kn/kWh za lož ulje
Implementacijom predložene mjere prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N.
48/14.) zgrada bi bila u energetskom razredu D (QH,nd,rel= 122 %).
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 58
Tablica 8.21. Usporedni prikaz energetskih razreda
QH,nd
Izračunata vrijednost Q’’H,nd
Dopuštena vrijednost Q’H,nd
QH,nd,rel Energetski
razred
kWh/a kWh/m2a kWh/m3a %
Godišnja potrebna toplinska energija za
grijanje zgrade za stvarne klimatske
podatke (za nestambene zgrade) (referentna klima-
kontinentalna)
Postojeće 31.090,04 306,55 63,04 261 G
Planirano 14.556,36 143,53 63,04 165 E
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 59
8.9 Mjera: poboljšanje elektroeneregetskog sustava rasvjete
Vid je čovjekovo najvažnije osjetilo te pomoću njega dobiva 80% svih informacija koje prima. Da
bi čovjek mogao vidjeti potrebno mu je svjetlo jer je to medij koji omogućava vizualnu percepciju.
Osim što omogućuje da vidimo, svjetlo utječe na čovjekovo zdravlje i raspoloženje. Nedovoljno
svjetla ili potpuni izostanak svjetla stvara osjećaj nesigurnosti, nedostatak informacija te
nemogućnost obavljanja određenog posla. Dobra osvjetljenost radnog prostora potrebna je za
izvođenje svih poslova te uvelike utječe na radni učinak i na same radnike. S većom osvijetljenosti
raste brzina uočavanja u radnom prostoru, smanjuje se vrijeme psihomotoričke reakcije, povećava
se produktivnost i kvaliteta rada, sprečava se nepotrebno zamaranje radnika i dr. Stoga je bitno
osigurati odgovarajuću umjetnu rasvjetu, posebice u radnim prostorijama i na radnom mjestu.
Rasvjeta u radnim prostorijama i na radnom mjestu uređena je sljedećim propisima: Zakon o zaštiti
na radu; Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima;
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom; Hrvatske norme za rasvjetu HRN
U.C9.100, HRN EN 12464-1 i HR EN 12464-2.
Fluorescentna tehnologija se i dalje konstantno razvija, iako su veliki proizvođači dali veliki
naglasak na LED tehnologiji. Zato danas imamo na raspolaganju zaista visoko kvalitetne fluo cijevi,
koje imaju veliku trajnost kao i efikasnost, trenutno paljenje i nema titranja, što sve skupa doprinosi
boljoj koncentraciji, smanjenju umora i smanjenju mogućnosti ozljedi na radu. Dokazana trajnost
najnovije generacije fluorescentnih cijevi iznosi i preko 24.000 radnih sati što je, uz nižu nabavnu
cijenu u odnosu na ostale prihvatljive izvore kao LED, razlog još uvijek velikoj popularnosti svih
tipova fluorescentnih izvora svjetla. Moderne fluorescentne cijevi su široko upotrebljive i u
kontekstu ekološke prihvatljivosti obzirom da je zastupljenost žive u novijim cijevima ispod 5 mg
te nisu svrstane u kategoriju opasnog EE otpada. Nadalje, obzirom na veliku zastupljenost linearnih
svjetiljki treba voditi računa i oko sekundarnih troškova građevinske sanacije nakon zamjene
rasvjetnih tijela. Trenutno su na tržištu dostupne rasvjetne armature koje svojim dimenzijama u
cjelosti odgovaraju postojećim već instaliranim armaturama te i time značajno utječu na
prihvatljivost troška modernizacije sustava rasvjete.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 60
Uz već prije navedenu efikasnost i trajnost, cijenu te jednostavnost izvedbe, tehnička rješenja
modernizacije sustava rasvjete bazirana na fluorescentnoj tehnologiji su trenutno ipak najbolje
rješenje u domeni uredske, školske, bolničke i uopće radne rasvjete. Pri projektiranju i izvođenju
umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati opće, a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i
dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. Planirano umjetno osvjetljenje ispunjava uvjete u pogledu
jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za spriječavanje direktnog blještanja, a uređaji za
umjetno osvjetljenje osigurat će potreban intenzitet rasvjete prema vrsti poslova koji će se obavljati.
Slika 8.1. Predložena fluorescentna i štedna rasvjeta
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 61
8.9.1 Mjera E1: poboljšanje sustava rasvjete
Predlaže se cjelovita modernizacija sustava rasvjete, a koja se odnosi na:
- Zamjenu zastarjelih fluorescentnih rasvjetnih tijela (T8) sa elektromagnetskim
prigušnicama, modernijim fluorescentnim rasvjetnim tijelima (T5) sa elektroničkim
prigušnicama ili sa LED rasvjetom
- Zamjenu zastarjelih rasvjetnih tijela sa žarnom niti modernijim fluokompaktnim žaruljama
ili sa LED rasvjetom
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 62
Tablica 8.22. Novo stanje
ŽARULJE --> CFL / LED
Rasvjetni sustav Postojeći sustav Novi sustav Novi sustav
Žarulje sa žarnom niti
Štedna žarulja LED žarulja
Instalirana snaga [W] 4560 988 608 Broj rasvjetnih tijela [kom] 76 76 76
Ušteda na instaliranoj snazi [W] 3572 3952 Ušteda na instaliranoj snazi [%] 78,33% 86,67% Godišnje vrijeme sati rada [h] 189 189 189
Godišnje utrošena energija [kWh/god]
861,84 186,73 114,91
Godišnja ušteda el. energije [kWh/god]
675,11 746,93
Godišnja ušteda el. energije [%] 78,33% 86,67%
Godišnji troškovi za el.en. [kn]
915,71 kn
198,40 kn
122,09 kn
Godišnja ušteda el.en. [kn/god]
717,30 kn
793,61 kn Godišnja ušteda na el.en. [%] 78,33% 86,67% Vrijeme trajanja žarulje [god] 5,29 42,33 264,55
Ušteda el.en. tijekom roka trajanja žarulje [kWh]
28576 kWh 197600 kWh
Ušteda nakon 5 god korištenja (el.en. + žarulje) [kn]
3.945,61 kn
4.327,16 kn
Ušteda el.en. tijekom roka trajanja žarulje [kn]
30.362,00 kn
209.950,00 kn
Ušteda na žaruljama [kn]
3.040,00 kn
19.000,00 kn
Ukupna ušteda [kn]
33.402,00 kn
228.950,00 kn
Potrebna investicija [kn]
1.994,05 kn
10.907,52 kn Godišnja emisija CO2 [kg/god] 202,37 43,85 26,98
Godišnje smanjenje emisije CO2 [kg/god]
158,52 175,39
Godišnje smanjenje emisije CO2 [%]
78,33% 86,67%
Povrat investicije [mj] 33,36 164,93 Povrat investicije [god] 2,78 13,74
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 63
T8 + T12 CIJEVI --> T5 CIJEVI / T8 LED cijevi
Rasvjetni sustav Postojeći sustav Novi sustav Novi sustav T8 (T26) + T12
(T36) T5 (T16) T8 LED cijevi
Instalirana snaga [W] 1.080,00 712,32 432,00 Broj rasvjetnih tijela [kom] 24 24 24
Ušteda na instaliranoj snazi [W] 367,68 648,00 Ušteda na instaliranoj snazi [%] 34,04% 60,00% Godišnje vrijeme sati rada [h] 1233 1233 1233
Godišnje utrošena energija [kWh/god]
1.331,64 878,29 532,66
Godišnja ušteda el. energije [kWh/god]
453,35 798,98
Godišnja ušteda el. energije [%] 34,04% 60,00%
Godišnji troškovi za el.en. [kn]
1.414,87 kn
933,18 kn
565,95 kn
Godišnja ušteda el.en. [kn/god]
481,68 kn
848,92 kn Godišnja ušteda na el.en. [%] 34,04% 60,00% Vrijeme trajanja žarulje [god] 6,49 9,73 40,55
Ušteda el.en. tijekom roka trajanja žarulje [kWh]
4412,16 kWh 32400 kWh
Ušteda nakon 5 god korištenja (el.en. + žarulje) [kn]
2.877,38 kn
4.713,56 kn Ušteda el.en. tijekom roka
trajanja žarulje [kn]
4.687,92 kn
34.425,00 kn
Ušteda na žaruljama [kn]
937,92 kn
3.282,72 kn
Ukupna ušteda [kn]
5.625,84 kn
37.707,72 kn
Potrebna investicija [kn]
4.800,00 kn
10.400,16 kn Godišnja emisija CO2 [kg/god] 312,68 206,23 125,07
Godišnje smanjenje emisije CO2 [kg/god]
106,45 187,61
Godišnje smanjenje emisije CO2 [%]
34,04% 60,00%
Povrat investicije [mj] 119,58 147,01 Povrat investicije [god] 9,97 12,25
Procjena je rađena na osnovi procjene broja sati rada rasvjete prije i poslije ugradnje. Osim
ostvarivanja ušteda smanjenjem instalirane snage i u potrošnji energije, modernizacijom sustava
rasvjete će se postići i značajno smanjenje troškova održavanja sustava rasvjete te povećanje
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 64
rasvjetljenosti sukladno HRN EN 12464-1:2012. Predlaže se ugradnja CFL i T5 rasvjetnih tijela
zbog manjeg povratnog perioda.
Tablica 8.23. Prikaz mjere i procijenjene uštede
Opis Investicija Procijenjene uštede JPP
Smanjenje emisije CO2
(kn) kWh/god kn/god godina tona/god
Mjera E1 - Poboljšanje elektroenergetskog sustava rasvjete
6.794,05 1.128,46 1.198,99 5,67 0,264
8.10 Mjera: poboljšanje termotehničkog sustava
8.10.1 Mjera T1: zamjena postojećeg kotla kotlom na biomasu
Postojeći sistem centralnog grijanja predmetne zgrade bi se izdvojio iz sistema gdje jedan kotao na
lož ulje opskrbljuje toplinskom energijom četiri kruga grijanja. Predmetana zgrada bi ugradila
vlastiti kotao na biomasu, tj. izdvojila bi se iz postojećeg sistema. Novim kotlom na biomasu (pelete
i/ili sječku) mogu se postići uštede u potrošnji energenta i uštede na troškovima energenta, ali i
smanjenje emisije CO2. U svrhu izračuna potrebne snage kotlovnice, uzeti su transmisijski gubici
zgrade proračunati u programu „KI EXPERT 2014“. U nastavku slijedi izračun.
Tablica 8.24. Izračun potrebne snage kotla
Ht 4.384,6 W/K transmisijski gubici predmetne zgrade
tp,u 20,0 °C unutarnja temperatura prostora u sezoni grijanja
tv,min -15,0 °C min. vanjska temperatura u sezoni grijanja
∆t 35,0 °C temperaturna razlika
Q 153,5 kW potrebna toplinska snaga predmetne zgrade
Q 199,5 kW snaga kotla uz 30 % rezerve snage - 200 kW
Također treba napomenuti da sljedeći opis mjere ne uzima u obzir troškove demontiranja stare
opreme i montiranja nove opreme, te troškove izvođenja projektne dokumentacije. Za prelazak
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 65
loženja na biomasu potrebno je osigurati prostor za skladištenje goriva (blizu kotlovnice) te
predvidjeti rekonstrukciju postojećeg (ukoliko je moguće) ili izvedbu novog dimnjaka (radi
različitih hidrauličkih principa odvoda dimnih plinova iz kotla). Ukoliko se ne može naći prostor u
blizini kotlovnice koji bi se prenamjenio u spremnik biomase, moguće je ugraditi vanjski silos za
biomasu.
Predlaže se ugradnja kotla na biomasu iskoristivosti cca. 92%, proizvod CENTROMETAL tip
EKO-CKS Multi 210 sa automatskim radom (dobavom i potpalom goriva, čišćenjem pepela),
digitalnom kotlovskom regulacijom, ciklonom za izdvajanje čestica iz dimnih plinova. Obvezna
dodatna oprema za kotlovsko postrojenje uključuje: spremnik goriva s mješačem goriva u
spremniku i transporterom goriva do pužnog transportera kotla, zaštitnu pumpu kotla ili zaštitini
troputni mješajući ventil na motorni pogon sa kotlovskom pumpom (dimenzioniranom za rad od
kotla do razdjelnika), ugradnju akumulacijskog spremnika topline ("pufer"). Kotao je namijenjen za
ugradnju u zatvorene ili otvorene sustave centralnog grijanja. Pogonsko gorivo kotla može biti pelet
ili drvna sječka, čime se osigurava veća dostupnost goriva.
Slika 8.2. Prikaz kotla
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 66
Slika 8.3. Djelovi postrojenja na biomasu i karakteristike
U sljedećoj tablici su prikazani podaci uštede energije zahvaljujući boljem stupnju iskorištenja
kotla, kao i financijska ušteda na račun jeftinijeg energenta. Također je na temelju vrijednosti
investicije i uštede izveden povratni period.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 67
Tablica 8.2. Prikaz mjere i procijenjene uštede
MJERA - zamjena postojećeg kotla kotlom na biomasu
P
RO
RA
ČU
NS
KE
PR
ET
PO
ST
AV
KE
Bruto proizvedena toplinska energija postojećeg kotla kWh/god. 244.361
Ukupni trošak goriva kn/god. 128.375,50
Gorivo - postojeće - LUEL
Jedinica - l
Donja ogrjevna vrijednost - prirodni plin kWh/m3 10,20
Faktor emisije CO₂ - prirodni plin kg/kWh 0,300
Donja ogrjevna vrijednost - sječka kWh/kg 2,7
Faktor emisije CO₂ - sječka kg/kWh 0,030
Jedinična cijena LUEL po količini kn/jedinica 5,36 kn
Jedinična cijena LUEL po jedinici energije kn/kWh 0,53 kn
Jedinična cijena biomase (sječka) kn/kg 0,46 kn
Jedinična cijena biomase (sječka) po jedinici energije kn/kWh 0,17 kn
INV
ES
TIC
IJA
Opis mjere Jed.
mjere Količina
Jed. cijena [kn]
Ukupni trošak [kn]
Dobava i ugradnja kotla na biomasu CENTROMETAL tipECO-CKS Multi, 210 kW, sa dodatnom opremom (spremnik goriva s mješačem goriva u spremniku i transporterom goriva do kotla, zaštitnu pumpu kotla ili zaštitini troputni mješajući ventil na motorni pogon sa kotlovskom pumpom , akumulacijski spremnika volumena 6.000 l, zaporna i mjerna armarture i ostala dodatna oprema). kompl. 1 160.000,00 160.000,00
UKUPNO (kn bez PDV-a) 160.000,00
PDV (25 %) 40.000,00
UKUPNA INVESTICIJA (kn s PDV-om) 200.000,00
UŠ
TE
DA
Ušteda toplinske energije na temelju boljeg stupnja iskoristivosti kotla na biomasu
% 2%
Ušteda toplinske energije na temelju boljeg stupnja iskoristivosti kotla na biomasu
kWh 4.887
Potrebna količina biomase za ukupnu ekvivalentnu količinu topline
kg 88.693,82
Ukupna trošak biomase kn/god. 40.799,16
Godišnja ušteda troška goriva kn/god. 87.576,34
Godišnje smanjenje emisije CO₂ t/god. 66,12
Jednostavni period povrata investicije god. 2,28
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 68
8.10.2 Mjera T2: ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore i automatskih ventila za
hidrauličko balansiranje sustava grijanja
Ova mjera obuhvaća:
a) Ugradnju termostatskih radijatorskih setova,
b) Ugradnju ventila za hidrauličko uravnoteženje,
c) Zamjenu cirkulacijske crpke u sekundarnom krugu grijanja elektronskom crpkom.
VAŽNA NAPOMENA: uz termostatske radijatorske setove nužno je ugraditi i automatske ventile
za hidrauličko uravnoteženje te zamijeniti postojeće crpke s elektronskim crpkama, kako bi se
osigurao pravilan rad sustava grijanja uz maksimalne uštede te ravnomjerna raspodjela ogrjevnog
medija. Ugradnja samo termostatskih radijatorskih setova na radijatore mogla bi biti uzrok cijelom
nizu kasnijih problema u centralnom sustavu grijanja. Nužno je obraditi na razini projekta sve
stavke investicije u navedenoj mjeri, jer predložena mjera može odstupati od projektnog rješenja.
a) Ugradnja termostatskih radijatorskih setova na radijatore
U predmetnoj zgradi na radijatorima su ugrađeni ručni radijatorski ventili na polaznom vodu i
prigušni ventili (detentor) na povratnom vodu. Ručni (dvopoložajni) radijatorski ventili nemaju
mogućnost predregulacije, zbog čega je raspodjela topline do pojedinih radijatora neuravnotežena.
Osim toga primjetno je da se ručnim ventilima ne iskorištava slobodna toplina, odnosno potrošnja
energije ostaje ista kada toplini doprinose i ostali izvori (kao što je sunce). Posljedica takvog
sustava je pregrijavanje pojedinih prostorija, a zbog nemogućnosti jednostavnog reguliranja
temperature, osim provjetravanjem, prisutni su veliki gubici topline.
Jedno od najjednostavnijih rješenja je postavljanje radijatorskih ventila s termostatskom glavom s
predregulacijom, koji zajedno čine termostatski set, koji regulira temperaturu prostorije na način da
upravlja protokom ogrjevne vode kroz radijator. Termostat mjeri temperaturu u prostoriji i zatim
prilagođava dotok topline u radijator do dostizanja postavljene temperature. Ušteda se ostvaruje na
način da termostatski ventil sam regulira zadanu temperaturu u prostoriji koristeći sve raspoložive
izvore topline (sunce, kućanske uređaje, ljude). Predregulacija služi da se količina vode kroz
radijator regulira kako bi ventil radio u optimalnim uvjetima. Termoglava ima zaštitu od smrzavanja
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 69
te mogućnost ograničenja i fiksiranja namještene vrijednosti temperature. Ugradnjom radijatorskih
ventila sa termoglavama i predregulacijom postižu se uštede oko 5 %.
Slika 8.4. Radijatorska termostatska glava
b) Ugradnja ventila za hidrauličko uravnoteženje (balans ventili)
Ugradnjom termostatskih radijatorskih setova ostvaruju se različiti protoci medija u ovisnosti o
namještenoj temperaturi na glavi i u ovisnosti o toplinskim dobicima. Paralelno s ugradnjom
termostatskih radijatorskih setova na radijatore nužno je ugraditi i automatske ventile za dinamičko
hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja (balans ventile). Hidrauličko balansiranje sustava
grijanja je postupak koji se provodi kako bi se i u slučaju promjene pogonskih uvjeta (npr. zbog
snižavanja temperature u prostoriji, stanki u pogonu i sl.) u svim ogrjevnim tijelima i dalje mogli
ostvarivati protoci u skladu sa stvarnim potrebama za toplinom. Naime, dimenzioniranje izvora
topline, cijevnog razvoda, cirkulacijskih crpki i ogrjevnih tijela provodi se za slučaj nazivnog
opterećenja, odnosno kada kroz ogrjevno tijelo struji nazivni protok. Pri tome se uspostavlja
ravnoteža između protoka i pada tlaka. Međutim, pogonski tlak koji ostvaruje crpka ne raspoređuje
se jednako po cijeloj instalaciji, budući da u pojedinim granama padovi tlaka nisu jednaki. Zbog
toga dolazi do nejednolike raspodjele ogrjevnog medija jer pri strujanju ogrjevni medij slijedi put s
najmanjim otporima. Takav nedostatak ravnoteže u sustavima grijanja često uzrokuje brojne
poteškoće: u nekim se prostorijama rijetko postiže željena temperatura, što je posebno slučaj pri
promjeni opterećenja, nakon prijelaza sa smanjenog na puni učin sustava grijanja neki se dijelovi
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 70
sustava ugriju tek nakon duljeg vremena (produženo vrijeme pokretanja instalacije), odstupanja
temperatura u prostoriji osobito kad sustav radi pri djelomičnom opterećenju, velika potrošnja
energije iako u prostoriji postoje odgovarajući regulatori temperature, buka. Navedene poteškoće
mogu se izbjeći ugradnjom armature za hidrauličko balansiranje kojom se postiže dinamičko
uravnoteženje sustava grijanja. To znači stalno balansiranje od 0-100% opretećenja reguliranjem
tlaka u sustavima s promjenjivim protokom. Pri djelomičnom opterećenju, kada su protoci u
instalaciji smanjeni, balans ventil reagira na promjene uvjeta i osigurava konstantnu razliku tlaka
među vodovima. Armatura za hidrauličko balansiranje (balans ventil) sastoji se od regulatora
diferencijalnog tlaka koji se postavlja na povratnu cijev i partner ventila (ventil s predregulacijom ili
ventil za regulaciju grane) koji se postavlja na cijev polaza. Regulator diferencijalnog tlaka, kao
proporcionalni regulator koji radi bez pomoćne energije, ima zadatak održati diferencijalni tlak u
dionici na željenoj vrijednosti.
Regulator diferencijalnog tlaka Partnerski ventil-ventil za regulaciju grane
Slika 8.5. Armatura za hidrauličko uravnoteženje
Regulator diferencijalnog tlaka povezuje se preko voda za prijenos impulsa s ventilom za regulaciju
grane smještenom u polaznom vodu. Ventil za regulaciju grane (partner ventil s prepodešenjem)
služi za postavljanje određenog maksimalnog protoka kroz dionicu (preko pada tlaka na ventilu), te
je svaku dionicu moguće hidraulički uravnotežiti. Ima ugrađenu slavinu za pražnjenje te se pomoću
njega može zatvoriti grana. Korištenje automatskih balansnih ventila u sustavima grijanja eliminira
buku koju stvaraju termostatski radijatorski ventili, pojednostavljuje projektiranje i izvođenje
cijevne mreže jer omogućuje odvajanje i grupiranje pojedinih vrsta potrošača, produljuje vijek
instalacije, pojednostavljuje korisničko upravljanje sustavom, minimalizira potrošnju energije.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 71
Slika 8.1. Ugradnja automatskih balans ventila
c) Zamjena cirkulacijskih crpki u sekundarnom krugu grijanja
Na polaznom vodu je potrebno ugraditi cirkulacijsku crpku sa promjenjivim brojem okretaja.
Cirkulacijska crpka s konstantnim brojem okretaja dobavlja u krug grijanja uvijek istu količinu
tople vode neovisno o stvarnim trenutnim potrebama za toplinom.
Da bi se spriječilo pregaranje crpke nude se dva rješenja:
1. ugradnja prestrujnog ventila,
2. zamjena postojeće crpke elektronskom crpkom (crpka koja radi s promjenjivim brojem
okretaja).
Zamjena postojeće crpke (s konstantnim brojem okretaja) elektronskom crpkom (crpka koja radi s
promjenjivim brojem okretaja) se svakako smatra učinkovitijim rješenjem, s obzirom da elektronske
crpke svoju brzinu vrtnje prilagođavaju trenutnim potrebama za toplinom (ostvaruje se ušteda u
električnoj energiji potrebnoj za pogon crpki i ušteda u toplinskoj energiji).
VENTIL ZA
REGULACIJU GRANE
REGULATOR
DIFERENCIJALNOG
TLAKA (automatski balans ventil)
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 72
Slika 8.7. Elektronska crpka IMP NMT LAN 65 180 F
Slika 8.8. Radna karakteristika IMP NMT LAN 65 – 180 F
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 73
Tablica 8.26. Prikaz mjere i procijenjene uštede
MJERA - Ugradnja termostatskih radijatorskih setova i ventila za hidraul. balansiranje sust. grijanja
PR
OR
AČ
UN
SK
E P
RE
TP
OS
TA
VK
E Ukupan broj radijatora za ugradnju termostatskih radijatorskih
setova kom. 68
Gorivo - LUEL
Jedinica - l
Donja ogrjevna vrijednost goriva kWh/l 10,20
Faktor emisije CO₂ za gorivo kg/kWh 0,300
Jedinična cijena goriva kn/jedinica 5,36 kn
Jedinična cijena goriva kn/kWh 0,53 kn
Referentna godišnja potrošnja goriva dobivena modeliranjem - centralni sustav grijanja radijatorima
jedinica/god.
23.950
Referentna godišnja potrošnja topl. energije goriva dobivena modeliranjem - centralni sustav grijanja radijatorima
kWh/god. 244.361
INV
ES
TIC
IJA
Opis mjere kom Količin
a Jed. cijena
[kn]
Ukupni trošak [kn]
Dobava i ugradnja termostatskih radijatorskih setova uključujući demontažu postojećih ručnih radijatorskih ventila. kom 68 290,00 19.720,00
Dobava i ugradnja automatskih granskih ventila (ASV-PV 25, te ručnih granskih zapornih ventila ASV-M 25, sa montažom kom 5 1.700,00 8.500,00
Dobava i ugradnja elektronske cirkulacijske crpke ( IMP NMT LAN 65-180 F) sa montažom kom. 2 6.190,00 12.380,00
Pražnjenje sustava grijanja (ispuštanje vode izsustava prije montaže opreme) te punjenje sustava grijanja vodom, hladna i topla tlačna proba (nakon ugradnje nove opreme) pauš. 1 4.500,00 4.500,00
UKUPNO (kn bez PVD-a) 45.100,00
PDV (25 %) 11.275,00
UKUPNA INVESTICIJA (kn s PVD-om) 56.375,00
UŠ
TE
DA
Moguća ušteda toplinske energije ugradnjom termostatskih radijatorskih ventila i ventila za hidrauličko balansiranje sustava grijanja prema podacima proizvođača
% 10%
Godišnja ušteda toplinske energije kWh/god. 24.436,05
Godišnja ušteda goriva l/god. 2.395,00
Godišnja ušteda troška goriva kn/god. 12.837,55
Godišnje smanjenje emisije CO₂ t/god. 7,33
Jednostavni period povrata investicije god. 4,39
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 74
Predložena pumpa u tablici ima jednofazni priključak, prilikom instalacije treba voditi i o tome
računa. Ovim rješenjem predviđen je paralelan spoj pumpi, čime se postiže povećanje visine dobave
pumpe, za relativno mali protok pumpe.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 75
8.11 Poboljšanje sustava gospodarenja vodom
Zgrada se opskrbljuju sanitarnom i pitkom vodom iz mjesnog vodovoda. U zgradi se koristi 26
umivaonika, 12 tuševa i 14 vodokotlića.
8.11.1 Mjera T3: ugradnja štedne armature na slavine
Smanjenje potrošnje vode moguće je postići ugradnjom štedne armature (perlatora) na slavinama,
koji omogućavaju da se troši manja količina vode. Regulatori mlaza (perlatori), koji se postavljaju
na pipe, na jednostavan način ograničavaju protok vode tako što vodi pridodaju zrak. Potrebno je
opremiti ispusnu armaturu za vodu sa adekvatnom štednom armaturom na umivaonicima i
sudoperima gdje nedostaju (štedni perlator mrežicama). Cijena perlator mrežice iznosi 20 kn/kom.
Izračun uštede prikazan je u donjoj tablici.
Tablica 8.27. Prikaz mjere i procijenjene uštede
MJERA - Ugradnja štedne armature na slavine (perlator)
PR
OR
AČ
UN
SK
E
PR
ET
PO
ST
AV
KE
Ukupan broj slavina bez perlatora kom. 26
Energent - voda
Faktor emisije CO₂ za vodu kg/m³ 0,224
Jedinica - m³
Jedinična cijena vode kn/jedinica 16,44 kn
Referentna godišnja potrošnja vode jedinica/god. 1.666,23
Referentna godišnja potrošnja vode na slavinama jedinica/god. 153,30
INV
ES
TIC
IJA
Opis mjere mj. Količina Jed. cijena
[kn] Ukupni
trošak [kn]
Ugradnja štedne armature na slavine (perlator mrežice) kom 26 20,00 520,00
UKUPNA INVESTICIJA 520,00
UŠ
TE
DA
Godišnja potrošnja vode na slavinama nakon primjene mjere
jedinica/god. 122,64
Godišnja ušteda potrošnje vode jedinica/god. 30,66
Godišnja ušteda troška vode kn/god. 504,05
Godišnje smanjenje emisije CO₂ t/god. 0,007
Jednostavni period povrata investicije god. 1,03
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 76
8.11.2 Mjera T4: ugradnja štedljivih vodokotlića
Zamjenom postojećih nadžbuknih vodokotlića koji imaju jednokoličinsko ispiranje vode od 9-10
[l], postoji mogućnost uštede vode ugradnjom dvokoličinskih vodokotlića. Iz njemačkih statistika
prema prosječnom aktiviranju postoji podatak da se WC aktivira 1 put za veliku nuždu, te 1,5 put za
malu nuždu. Iz toga slijedi prosječna potrošnja vode uporabom vodokotlića:
1*9 [l]+1,5*9 [l]=22,5 [l/danu i osobi]
Dvokoličinski vodokotlić ima jedinstveni štedni izljevni ventil koji nudi rješenje za znatnu uštedu.
Mogućnosti podešavanja su: dvokoličinsko ispiranje, gdje je za malu nuždu aktiviranje ispiranja od
svega 3[l], te veliko ispiranje koje se može postaviti na 9[l]/7,5[l]/6[l]/ te 4,5[l], ovisno o
proizvođaču.
Slijedi izračun:
1*4,5 [l]+1,5*3 [l]= 9 [l/danu i osobi]
Slijedi da se uporabom dvokoličinskih vodokotlića s regulacijom protoka vode za ispiranje na
najnižu količinu mogu postići uštede vode od 40%. Izračun uštede prikazan je u donjoj tablici.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 77
Tablica 8.29. Prikaz mjere i procijenjene uštede
MJERA - Ugradnja štedljivih dvokoličinskih vodokotlića P
RO
RA
ČU
NS
KE
P
RE
TP
OS
TA
VK
E Ukupan broj vodokotlića kom. 14
Energent - voda
Faktor emisije CO₂ za vodu kg/m³ 0,224
Jedinica - m³
Jedinična cijena vode kn/jedinica 16,44 kn
Referentna godišnja potrošnja vode jedinica/god. 1.666,23
Referentna godišnja potrošnja vode na vodkotlićima jedinica/god. 344,93
INV
ES
TIC
IJA
Opis mjere mj. Količina Jed. cijena
[kn] Ukupni
trošak [kn]
Zamjena jednokoličinskog vodokotlića štednim dvokoličinskim vodokotlićem (6/3 lit.), sa svim potrebnim spojnim materijalom i radom. kom 14 600,00 8.400,00
UKUPNA INVESTICIJA 8.400,00
UŠ
TE
DA
Godišnja potrošnja vode na kotlićima nakon primjene mjere
jedinica/god. 206,96
Godišnja ušteda potrošnje vode jedinica/god. 137,97
Godišnja ušteda troška vode kn/god. 2.268,23
Godišnje smanjenje emisije CO₂ t/god. 0,031
Jednostavni period povrata investicije god. 3,70
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 78
8.11.3 Mjera T5: ugradnja štedljive tuš armature
Budući da se cca. 31 % vode troši na tuširanje, preporuka je da se ugrade posebne ručice tuša (tuš
slušalice) s unutarnjom aeracijom i tuš stop slavine. Ručice tuša s aeracijom imaju posebne
unutarnje mlaznice koje daleko bolje raspoređuju vodu unutar mlaza i na taj način štede vodu. Tuš
stop je mala slavina koja se montira direktno iznad miješalice na crijevo koje vodi prema tuš
slušalici. Efekt: tijekom tuširanja namjesti se željena temperatura. Kad se tuš stop zavrne, mlaz
vode nestaje, a po ponovnom uključivanju namještena temperatura vode ostaje ista i ne mora se
ponovo namještati. Cijena ovog uređaja je 50 kn.
Slika 8.10. Štedna tuš armatura
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 79
Tablica 8.30. Prikaz mjere i procijenjene uštede
MJERA - Ugradnja štedne armature na tuševe P
RO
RA
ČU
NS
KE
P
RE
TP
OS
TA
VK
E Ukupan broj tuševa kom. 12
Energent - voda
Faktor emisije CO₂ za vodu kg/m³ 0,224
Jedinica - m³
Jedinična cijena vode kn/jedinica 16,44 kn
Referentna godišnja potrošnja vode jedinica/god. 1.666,23
Referentna godišnja potrošnja vode na tuševima jedinica/god. 511,00
INV
ES
TIC
IJA
Opis mjere mj Količina Jed. cijena
[kn] Ukupni
trošak [kn]
Ugradnja štedne tuš slušalice s aeracijom kom 12 400,00 4800,00
Ugradnja tuš stop slavine kom 12 50,00 600,00
UKUPNA INVESTICIJA 5.400,00
UŠ
TE
DA
Godišnja potrošnja vode na na tuševima nakon primjene mjere
jedinica/god. 408,80
Godišnja ušteda potrošnje vode jedinica/god. 102,20
Godišnja ušteda troška vode kn/god. 1.680,17
Godišnje smanjenje emisije CO₂ t/god. 0,023
Jednostavni period povrata investicije god. 3,21
Na temelju ugradnje štedne armature na tuševe (12 komada) dobiva se ušteda vode od cca. 20% u
odnosu na ukupnu postojeću godišnju potrošnju vode na tuš ručicama bez štedne armature.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 80
9 SUMARNI PRIKAZ MJERA
Tablica 9.1. Sumarni prikaz preporučenih mjera energetske efikasnosti
Opis
Investicija
Procijenjene uštede JPP
Smanjenje
emisije CO2
(kn) El. en.
kWh/god Lož
kWh/god Voda
m3/god Ukupno kn/god
god tona/god
G1 Toplinska izolacija fasadnih zidova–
stambeni dio
308.580,00
- 87.886,69 - 46.579,89 6,62 26,36
G2 Toplinska izolacija
ravnog krova– stambeni dio
183.727,50
- 58.927,12 - 31.231,34 5,87 17,67
G3 Zamjena fasadne stolarije – stambeni dio
345.294,00
- 32.025,61 - 16.973,57 20,34 9,59
Toplinska izolacija fasadnih zidova i ravnog krova – stambeni dio
492.307,50
- 145.532,77
- 77.132,36 6,37 43,03
Ukupne mjere – stambeni dio
837.601,50
- 174.303,32
- 92.329,75 9,40 50,39
G4 Toplinska izolacija fasadnih zidova– nestambeni dio
54.665,00 - 12.574,66 - 6.664,57 8,20 3,77
G5 Zamjena fasadne
stolarije – nestambeni dio
41.850,00 - 5.689,51 - 3.015,44 13,87 1,70
Ukupne mjere – nestambeni dio
96.515,00 - 18.271,05 - 9.683,65 9,96 5,48
E1 Poboljšanje
elektroenergetskog sustava
6.794,05 1.128,46 - - 1.198,99 5,67 0,26
T1 Zamjena postojećeg kotla
200.000 - - - 87.376,40 2,28 66,12
T2 Ugradnja
termostatskih i balans ventila
56.375 - 24.436,05 - 12.837,55 4,39 7,33
T3 Ugradnja štedljivih slavina
520 - - 30,6
6 504,05 1,03 0,007
T4 Ugradnja štedljivih vodokotlića
8.400 - - 137,97
2.268,23 3,70 0,031
T5 Ugradnja štedljivih tuševa
5.400 - - 102,20
1.680,17 3,21 0,023
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 81
Tablica 9.2. Smanjenje emisije CO2 vezane uz poboljšanje elektroenergetskog sustava
Mjere Opis Smanjenje emisije CO2
tona/god
E1 Poboljšanje sustava rasvjete 0,264
UKUPNO 0,264
Tablica 9.3. Smanjenje emisije CO2 vezane uz poboljšanje termotehničkog sustava
Mjere Opis Smanjenje emisije CO2
tona/god
T1 Zamjena kotla 66,12
T2 Ugradnja termostatskih radijatorskih setova i
ventila za hiraul. balansiranje sustava grijanja 4,39
T3 Ugradnja štedne armature na slavine 0,007
T4 Ugradnja štedljivih vodokotlića 0,031
T5 Ugradnja štedne armature na tuševe 0,023
UKUPNO 70,571
Tablica 9.4. Smanjenje emisije CO2 vezane uz implementaciju građevinskih sanacija
Mjere Opis Smanjenje emisije CO2
tona/god
G1 Izolacija vanjskih zidova - stambeno 26,36
G2 Izolacija ravnog krova - stambeno 17,67
G3 Zamjena fasadne stolarije - stambeno 9,59
G4 Izolacija vanjskih zidova - nestambeno 3,77
G5 Zamjena fasadne stolarije - nestambeno 1,70
UKUPNO 59,09
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 82
Tablica 9.5. Smanjenje emisije CO2 – ukupno
Mjere Opis Smanjenje emisije CO2
tona/god
1 Poboljšanje elektroenergetskog sustava 0,264
2 Poboljšanje termotehničkog sustava 70,571
3 Implementacija građevinskih sanacija 59,090
UKUPNO 129,925
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 83
10 ZAKLJUČAK
Temeljem energetskog pregleda zgrade i studije izvodljivosti došlo se do zaključka da u zgradi
postoji potencijal za implementaciju mjera energetske učinkovitosti, kao što je ugradnja toplinske
izolacije u vanjsku ovojnicu zgrade (na vanjske zidove i ravni krov), te zamjena postojeće fasadne
stolarije. Također predložena je mjera poboljšanja elektrotehničkog sustava zamjenom rasvjete.
Predložena je i zamjena kotla sa kotlom na biomasu te ugradnja termoventila i balans ventila kao i
poboljšanje sustava gospodarenja vodom. Sam odnos prema potrošnji isto je potrebno korigirati i
sistematizirati kako bi se smanjila konačna potrošnja energenata i povećala energetska učinkovitost
zgrade. Korisnike zgrade potrebno je educirati o koracima povećanja energetske učinkovitosti u
zgradarstvu. Predložene mjere ne mogu utjecati na ponašanje pojedinog korisnika zgrade, već će
uštede biti to veće, što ponašanje korisnika bude racionalnije.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 84
11 LITERATURA
• Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske: “Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina”, s interneta: http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Metodologija_provodenja_epg.pdf, lipanj 2015.
• Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske: “Energetsko certificiranje”, s interneta: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=14522, srpanj 2015.
• Novak, Silvio: “KI Expert 2013”, s interneta: http://www.knaufinsulation.hr/ki-expert-2013, kolovoz 2015.
• Koški, Željko: “Građevinska fizika”, predavanja, Osijek, 2013.
• Izobrazba za energetsske certifkatore, s internet: http://www.encert-eihp.org/reference/, kolovoz 2015.
• Hrs Borković, Željka i dr.: “Priručnik za energetsko certificiranje zgrada”, Zagreb, 2010.
• Hrs Borković, Željka i dr.: “Priručnik za energetsko certificiranje zgrada- dio 2”, Zagreb, 2012.
Diplomski rad Matej Princip
Tehnički fakultet u Rijeci 85
12 PRILOZI
• A – Fizika zgrade zona 1- poslovni dio
• B – Fizika zgrade zona 2 – stambeni dio