Informacije
ŠPRIHVATNI SUSTAV KANALIZACIJE
VAKUMSKI NACIN
Svrha ovog dokumenta je pružanje informacija inženjerima, službama razvoja, izvo a ima radova i
klijentima koje žele saznati nešto više o vakuumskim kanalizacijskim sustavima koje projektira ISEKI
VACUUM SYSTEMS Limited. Ovdje izložene informacije služe samo u referentne svrhe i itatelji ne
bi trebali planirati ili projektirati vakuumski kanalizacijski sustav na osnovu informacija sadržanih u
ovoj publikaciji bez prethodnog savjetovanja s predstavnicima tvrtke Iseki Vacuum Systems Limited.
Iseki Vacuum Systems Limited provodi program nekrekidnih istraživanja i razvoja vakuumskih
kanalizacijskih sustava i pridržava pravo promjene opreme, specifikacija materijala i projektnih
parametara svojih vakuumskih sustava bez objave.
Želite li dodatne informacije o Iseki Redivac vakuumskoj tehnologiji, poslužite se dolje navedenim
podacima:
Iseki Vacuum Systems Limited
High March
Daventry
Northamptonshire
NN11 4QE
United Kingdom
Tel : + 44 (0) 1327 878777
Faks : + 44 (0) 1327 315232
E-mail : [email protected]
© Sije anj 2005.
SADRŽAJ
Poglavlje Strana
1 Uvod 5
2 Povijest vakuumske tehnologije 7
3 Rad vakuumskog kanalizacijskog sustava 10
4 Prednosti vakuumskih kanalizacijskih sustava 18
5 Primjena vakuumske tehnologije 21
6 Izbor Iseki RediVac projekata širom svijeta 23
7 Iseki materijali i oprema 30
Test Iseki priklju nog ventila
Nadzorni sustav Iseki ventila
‘Inteligentan’ nadzorni sustav
Kanalizacijski sustav uzbune visoke razine
Principi nadzora ventila
Tipi na oprema vakuumskog postrojenja
8 Vrste usluga koje pruža Iseki 45
9 esto postavljena pitanja
Prilog
Ilustracija 5 Tipi na betonska komora ventila
Ilustracija 6 GRP sabirna komora
Ilustracija 7 Tipi an kanalizacijski profil i detalj Invert Lift
Ilustracija 8 Tipi an profil vakuumske kanalizacije
1. POGLAVLJE
UVOD
5
ISEKI VACUUM SYSTEMS LTD
Tvrtka Iseki Vacuum Systems Limited (trgova ko ime Iseki Redivac) smještena je u Daventryju,
Ujedinjeno Kraljevstvo, odakle putem svojih lokalnih zastupnika i distributera prodaje svoju
tehnologiju širom svijeta. Ovaj britanski ured nudi potrebnu ekspertizu za razvoj i podršku korisnicima
ove tehnologije na tržištima širom svijeta.
Tijekom posljednjih deset godina ste eno je golemo stru no znanje i inženjeri tvrtke 10 Iseki Redivac
dobro su upoznali mogu nosti uporabe vakuumskih sustava koje proizvode i primijenili to iskustvo za
razli ite namjene.
Osoblje tvrtke Iseki Redivac svojim znanjem pokriva brojne discipline i u mogu nosti je korisnicima
pružiti cijeli niz raznovrsnih usluga, od po etnih procjena projekta preko sklapanja ugovora do
primopredaje vakuumskih sustava.
Iseki Redivac puno polaže na korisni ku podršku i sposoban je ponuditi tehni ke savjete i pomo
ljudima koji upravljaju njegovim sustavima, a kada je to potrebno, i nadzor na licu mjesta, koji e vršiti
njegov terenski inženjer.
Tvtka Iseki Redivac ima mrežu servisnih centara širom svijeta, koji na lokalnoj razini pružaju podršku
ljudima koji upravljaju sustavima.
Klju ni dio opreme u svakom vakuumskom sustavu je priklju ni ventil smješten u sabirnoj komori.
Iseki Redivac priklju ni ventili koriste se ve više od 10 godina, tijekom kojih su izvršena brojna
poboljšanja koja dodatno pove avaju njegovu u inkovitost i pouzdanost.
Njegove mogu nosti dokazali su testovi koji od ventila zahtijevaju da bude upotrebljen više od 250
000 puta, što odgovara periodu dužem od 15 godina normalnog rada.
Uspješni rezultati ovih ispitivanja dokazali su da Iseki Redivac’s ventil udovoljava britanskom
standardu za vakuumske kanalizacijske sustave BS EN 1091 : 1997.
Iseki Redivac je vode a svvjetska tvrtka na polju vakuumskih kanalizacijskih sustava poznata po
kvalitetnom oblikovanju, ugradnji i puštanju u rad vakuumskih sustava, kao i po proizvodnji dokazano
pouzdanih proizvoda.
6
2. POGLAVLJE
POVIJEST VAKUUMSKE TEHNOLOGIJE
7
Princip primjene vakuumskog tlaka u prihvatu otpadnih voda i drugih teku ina koristi se još od 1860-ih
godina i mnogi pioniri na polju znanosti uklju ili su se u razvoj ove tehnologije, me u kojima je
najuspješniji bio g. Charles T. Liernur.
Kao što se vidi na ilustraciji br. 1 na sljede oj stranici, sustav g. Liernura služio je za prihvat
kanalizacije iz doma instava i sastojao se od podzemnog spremnika u koji su se otpadne vode
gravitacijom dovodile željeznim cijevima.
Cijevi su bile priklju ene na posebne zahode u svakom od doma instava i svake no i bi se podzemni
spremnik opteretio vakuumskim tlakom, zbog ega bi se zahodi praznili, a otpadne vode prikupljale u
spremniku.
Mobilnim tankerom koji koristi vakuumski tlak spremnik bi se praznio, a otpadni materijal bi se pakirao
u ba ve koje su se lokalnim seljacima prodavale kao gnojivo.
Sljede u fazu razvoja vakuumske tehnologiji obilježio je 1920. godine g. Henri Gandillon iz
Francuske.
Kanalizacijske i površinske vode, prikupljene iz najviše 4 ku e, gravitacijom su se spuštale u komoru
u toj ulici. Izlazna cijev iz te komore bila je priklju ena na glavnu kanalizacijsku cijev, koja je pak bila
spojena s vakuumskim postrojenjem.
Kako otpadne vode ulaze u komoru, kugla koja brtvi izlaznu cijev po inje plutati i otvara cijev. Cijev se
zatim ru nim otvaranjem izolacijskog ventila na glavnoj kanalizacijskoj cijevi stavlja pod vakuumski
tlak, što uzrokuje isisavanje otpadnih voda iz komore.
Ne postoje zapisi o daljnjem razvoju vakuumske tehnologije sve do 1950-ih kada je g. Joel Liljendhal
iz Švedske usavršio vakuumski zahod g. Liernura.
8
Ilust
raci
ja b
r. 1
RA
NI
SU
ST
AV
I V
AK
UU
MS
KE
KA
NA
LIZ
AC
IJE
9
3. POGLAVLJE
RAD VAKUUMSKOG KANALIZACIJSKOG SUSTAVA
10
Vakuumski sustavi mogu služiti za prikupljanje raznih teku ina, ali naj eš e se koriste za prikupljanje kanalizacijskih voda iz stambenih naselja.
Ilustracija br. 2 na drugoj strani prikazuje tipi an tlocrt takvoga sustava koji ima sljede e tri glavne
komponente:
Ventilske / taložne komore
Komore imaju dvije namjene:
1. prikupljanje otpadnih voda priklju enih korisnika,
2. ulaz prikupljenih voda u kanalizacijsku mrežu preko Iseki Redivac priklju nog
ventila.
Vakuumska kanalizacija
To je mreža cijevi kojima se prenosi vakuumski tlak do Iseki Redivac priklju nih ventila u sabirnim
komorama i kojima se otpadne vode prijenose do vakuumskog postrojenja.
Sabirno / vakuumsko postrojenje
Ovo je srce sustava u kojemu se stvara vakuumski tlak za cijelu kanalizacijsku mrežu, što omogu ava
prikupljanje otpadnih voda i njihov transport do postrojenja za preradu otpadnih voda.
11
Ilust
raci
ja b
r. 2
T
LO
CR
T T
IPI
NO
G V
AK
UU
MS
KO
G K
AN
ALIZ
AC
IJS
KO
G S
US
TA
VA
SA
BIR
NO
PO
ST
RO
JEN
JE
GR
AV
ITA
CIJ
SK
A K
AN
ALIZ
AC
IJA
S
AB
IRN
A K
OM
OR
A
VA
KU
UM
SK
A K
OM
OR
A
12
Zapo nimo sa sabirnim komorama i u njima instaliranim vakuumskim priklju nim ventilima.
1. Ventilske / taložne komore
Otpadne vode stižu obi nim gravitacijskim cijevima u donji dio sabirne komore, ili mokru komoru, koja
je poput kanalizacijskog okna u konvencionalnom gravitacijskom sustavu (vidi ilustraciju br. 3.1).
Kako razina teku ine u mokroj komori raste, zrak ostaje blokiran u cijevi koju zovemo ‘senzorska
cijev’, a s daljnjim porastom razine otpadnih voda, raste i njegov tlak (vidi ilustraciju br. 3.2).
Zrak povišenoga tlaka prenosi se savitljivim cijevima u gornji dio priklju nog ventila koji se zove
‘regulator’.
Kada tlak dovoljno poraste, uklju uje se prekida regulatora, a vakuumski tlak se prenosi do tijela
ventila i otvara ga.
Dok je ventil otvoren, atmosferski tlak na površini teku ine u vlažnoj komori potiskuje otpadni materijal
u ‘usisnu cijev’, kroz priklju nii ventil, te dalje u kanalizacijsku mrežu (vidi ilustraciju br. 3.3).
Kada je sav otpadni materujal uklonjen iz vlažne komore, ventil ostaje još kratko vrijeme otvoren,
kako bi omogu io da zrak pod atmosferskim tlakom u e u kanalizacijsku mrežu (vidi ilustraciju br.
3.4).
Opruga zatim zatvara ventil i završava ciklus.
13
Ilustracija br. 3.1
Ilustracija br. 3.2
REGULACIJA VENTILA
OTPADNE VODE ULAZE U MOKRU KOMORU
REDIVACI PRIKLJU NIVENTIL
KANALIZACIJSKA CIJEV POD VAKUUMSKIM TLAKOM
USISNA CIJEV
SAVITLJIVE CIJEVI
TLAK ZRAKA U SENZORSKOJ CIJEVI SE POVE AVA
14
Ilustracija br. 3.3
Ilustracija br. 3.4
ZRAK ULAZI U KANALIZACIJU NAKON OTPADNIH VODA
REDIVAC PRIKLJU NIVENTIL OTVOREN
OTPADNE.VODE ULAZE U USISNU CIJEV
USISNA CIJEV
15
2. Vakuumska kanalizacija
Otpadne vode sada su ušle u drugi dio sustava, odnosno u vakuumsku kanalizaciju, ije tipi ne
profile možete vidjeti u ilustraciji br. 8 u prilogu.
Cijevi promjera izme u 90 i 250 mm obi no su izra ene od polietilena velike gusto e (HDPE) te
spojene elektrofuzijski zavarenim prstenovima.
Otpadni materijal putuje kanalizacijskim cijevima zbog zraka koji ulazi u priklju ni ventil.
U po etku taj materijal, pjenušava mješavina zraka i teku ine, putuje brzinama do 6m/s. Brzina se
postupno smanjuje dok mješavina prolazi kroz cijev, a zrak kona no prestiže teku inu i nastavlja
prema vakuumskom postrojenju.
Vakuumska kanalizacija se u ovoj fazi ponaša na isti na in kao i konvencionalna gravitacijska
kanalizacija i otpadne vode putuju sustavom normalnim gravitacijskim protokom.
Otpadni materijal se na kraju zaustavlja na niskim to kama kanalizacije, koje se nazivaju ‘inverzne
to ke’, gdje ostaje mirovati. Kada se priklju ni ventil sljede i puta otvori i dopusti ulaz zraka u
kanalizacijsku mrežu, taj materijal se podiže i transportira prema vakuumskom postrojenju (vidi
ilustracije br. 3.5 i 3.7).
3. Sabirno / vakuumsko postrojenje
Otpadne vode na kraju stignu u vakuumsko postrojenje, koje ini tre i dio sustava.
Glavni dijelovi opreme vakuumskog postrojenja su vakuumske pumpe, sabirna posuda, pumpe za
izbacivanje otpadnih voda i elektri na kontrolna plo a (vidi ilustraciju br. 4).
Vakumske pumpe povezane su mrežom cijevi sa sabirnom posudom te proizvode vakuum u posudi i
u vakuumskim kanalizacijskim cijevima koje su nju priklju ene.
Otpadne vode koje stižu u po etku se talože u sabirnoj posudi, koja se ponaša poput mokre komore u
konvencionalnom gravitacijskom postrojenju za prepumpavanje.
Osjetnici razine detektiraju prirast otpadnih voda u sabirnoj posudi i uklju uju pumpe za izbacivanje
otpadnih voda mrežom cijevi povezanih s posudom.
Ove pumpe uklanjaju prikupljene otpadne vode iz posude i šalju ih prema lokalnom postrojenju za
preradu otpadnih voda ili prema obližnjem kanalizacijskom kolektoru.
16
17
4. POGLAVLJE
PREDNOSTI VAKUUMSKIH KANALIZACIJSKIH SUTAVA
18
Vakuumski kanalizacijski sustav u usporedbi s konvencionalnim gravitacijskim sustavom nudi tri
glavne prednosti:
1. fleksibilno oblikovanje
2. investicijske uštede
3. uštede pri korištenju
1. Fleksibilno oblikovanje
Svestranost svojstvena vakuumskim sustavima korisniku omogu ava fleksibilan pristup u rješavanju
problema prikupljanja otpadnih voda.
Ovdje su navedene samo neke od prednosti koje omogu ava fleksibilno oblikovanje vakuumskih
sustava za prihvat teku ina:
1. Cijevi se mogu položiti u skladu s uvjetima mjesta ugradnje bez ograni enja vezanih uz smjer ili
razinu vakuumske kanalizacije.
2. Lagane kanalizacijske cijevi maloga promjera omogu avaju jednostavnu ugradnju na mjestima
gdje je pristup ograni en.
3. Vakuumske cijevi same se iste pa nestaje potreba za pristupnim otvorima i komorama za
ispiranje.
4. Umjesto gravitacijom, otpadne vode transportiraju se vakuumskim tlakom, te je mogu transport
uzbrdo.
5. Zbog injenica iz to ke 4, vakuumska postrojenja mogu biti locirana na nižoj to ki doti nog
podru ja. Fleksibilnost u izboru lokacije može pružiti zna ajne prednosti ako je podru je za
gradnju ograni eno ili postoje ograni enja vezana uz zaštitu okoliša kojih se projekt mora
pridržavati.
6. Pojave li se na terenu zapreke, lako ih je mogu e zaobi i polaganjem vakuumskih cijevi iznad,
ispod ili pokraj predmeta koji treba obi i.
19
2. Investicijske uštede
Izgradnjom vakuumskog kanalizacijskog sustava mogu e je uštedjeti do 40% zbog sljede ih razloga:
1. Jarci koje treba iskopati za polaganje mreže kanalizacijskih cijevi su uski i plitki (maksimalna
dubina kanalizacjie iznosi 1,5 metara).
2. Brzina izgradnje znatno je pove ana zbog (1).
3. Visoke razine podzemnih voda mogu se izbje i plitkim polaganjem cijevi.
4. Temeljni stupovi za kanalizaciju nisu potrebni jer se za izgradnju kanalizacijske mreže
upotrebljavaju lagane polietilenske cijevi.
5. Nema potrebe za izgradnjom pristupnih otvora na mjestima promjene smjera te je ukupan broj
pristupnih mjesta smanjen.
6. Vakuumske sabirne komore izgra ene su na dubini od najviše 2 metra u cijeloj kanalizacijskoj
mreži.
7. Smanjena dubina temelja vakuumskog postrojenja (tipi na dubina 1 metar).
8. Za svaki sustav potrebno je samo jedno vakuumsko postrojenje dok konvencionalni gravitacijski
sustavi obi no trebaju više postrojenja za prepumpavanje.
9. Dodatno slobodno zemljište na podru ju gdje se projekt realizira zbog (8).
3. Uštede pri korištenju
Troškovi korištenja mogu se smanjiti do 30% zbog sljede ih razloga:
1. Vakuumska kanalizacija isti sama sebe pa nema potrebe za dodatnim iš enjem i uklanjanjem
taloga iz vakuumskih cijevi.
2. U vakuumskim postrojenjima nema potrebe za prosijavanjem pa nisu potrebne tjedne posjete
pogonu.
3. Potrebno je održavati samo jedno vakuumsko postrojenje dok gravitacijski sustavi imaju više
pumpnih stanica koje treba redovito održavati.
4. U vakuumske kanalizacijske sustave ne prodiru podzemne vode pa su potrebne manje pumpe i
troši se znatno manja koli ina elektri ne energije.
5. Cijena prerade znatno je smanjena zbog (4).
6. Cjelovitost vakuumskog kanalizacijskog sustava zajam ena je tijekom njegova cijelog radnog
vijeka zbog otpornosti materijala od kojega je izra en (polietilen).
7. Nema potrebe za popravcima uslijed slijeganja cjevovoda zbog (6).
20
5. POGLAVLJE
PRIMJENE VAKUUMSKE TEHNOLOGIJE
21
Vakuumski sustavi za prikupljanje teku ina mogu se primijeniti u cijelom nizu situacija, a ovdje
navodimo tipi ne primjene ove svestrane i po okoliš neopasne tehnologije:
glavni kanalizacijski sustav u ruralnim zajednicama
krovna odvodnja
kampovi
nova stambena naselja
stari gradovi s uskim ulicama
bolni ka kanalizacija
trgova ki centri s teško pristupnim ili ograni enim prostorom
zamjena za konvencionalni gravitacijski sustav
petrokemijska industrija
tvorni ka kanalizacija
arkti ke zajednice
odvodnja smetlišta
odvodnja prolivenih teku ina oko industrijskih spremnika
rije ne, jezerske ili obalne zajednice
rekonstrukcija lu kih podru ja
kanalizacija od broda do kopna
Želite li primjere gore navedenih primjena, obratite se tvrtki Iseki Redivac ili njihovom lokalnom
zastupniku.
22
6. POGLAVLJE
ISEKI PROJEKTI ŠIROM SVIJETA
23
ISE
KI R
ED
IVA
C P
RO
JEK
TI Š
IRO
M S
VIJ
ET
A
24
IZB
OR
ISE
KI R
ED
IVA
C P
RO
JEK
AT
A Š
IRO
M S
VIJ
ET
A
Dat
um
ob
javl
jivan
ja:
kolo
voz
2005
. K
UP
AC
L
OK
AC
IJA
D
RŽ
AV
A
GO
DIN
A
O
bn
ova
AD
A
Bac
ki P
etro
vac
Srb
ija i
Crn
a G
ora
20
05
Wo
lver
ine
En
gin
eeri
ng
Inc.
P
lan
tati
on
Sch
oo
l - p
roši
ren
je
SA
D
2005
M
etco
Ab
u D
hab
i A
bu
Al S
hao
om
U
AE
20
05
En
vite
ch S
dn
. Bh
d.
Pu
lah
Ind
ah S
ecti
on
10B
M
alez
ija
2005
W
atlin
g &
Ho
pe
Ro
sed
ale
Ab
bey
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
05
Rap
idan
Ser
vice
Au
tho
rity
L
ake
of
the
Wo
od
s -
pro
šire
nje
S
AD
20
05
Sh
arja
h M
un
icip
alit
y S
tati
on
4 U
niv
ersi
ty
UA
E
2005
S
ever
n T
ren
t W
ater
F
ou
r C
ross
es -
pro
šire
nje
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
05
Mic
hae
l Ho
war
d H
om
es
Ho
lto
n &
Ray
do
n -
pro
šire
nje
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
05
UC
S C
ivils
W
ran
gle
- p
roši
ren
je
Uk
2005
IS
A P
ols
ka Z
oo
C
zerm
in -
faz
a 2
Po
ljska
20
05
ISA
Po
lska
Zo
o
Nie
dro
z P
oljs
ka
2005
IS
A P
ols
ka Z
oo
K
on
stan
cin
- f
aza
2 P
oljs
ka
2005
IS
A P
ols
ka Z
oo
R
ajec
kie
Pie
riki
P
oljs
ka
2005
IS
A P
ols
ka Z
oo
C
eglo
w -
faz
a 2
Po
ljska
20
05
ISA
Po
lska
Zo
o
Izic
a P
oljs
ka
2005
IS
A P
ols
ka Z
oo
N
adar
zn -
faz
a 3
Po
ljska
20
05
ISA
Po
lska
Zo
o
Be
zec
Po
ljska
20
05
ISA
Po
lska
Zo
o
Pia
secz
no
P
oljs
ka
2005
IS
A P
ols
ka Z
oo
S
ien
nic
a R
óza
na
Po
ljska
20
05
Isis
Sh
ire
Co
un
cil
Wo
od
gat
e A
ust
ralij
a 20
05
Th
ames
Wat
er
Wes
t E
nd
- o
bn
ova
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
05
An
glia
n W
ater
W
alp
ole
St.
Pet
er -
pro
šire
nje
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
04
So
uth
ern
Wat
er
Bro
mle
y G
reen
- d
og
rad
nja
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
04
So
uth
ern
Wat
er
Yal
din
g -
do
gra
dn
ja
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2004
T
isic
e V
illag
e C
zech
eš
ka
2004
P
hilc
or
Pty
S
anct
uar
y L
akes
- p
roši
ren
je 2
A
ust
ralij
a 20
04
ISA
Po
lska
Zo
o
Raj
ecki
e P
ieki
P
oljs
ka
2004
IS
A P
ols
ka Z
oo
C
zerm
in
Po
ljska
20
04
ISA
Po
lska
Zo
o
Cer
ekie
w
Po
ljska
20
04
ISA
Po
lska
Zo
o
Lca
na
- fa
za 2
P
oljs
ka
2004
IS
A P
ols
ka Z
oo
C
egló
w
Po
ljska
20
04
ISA
Po
lska
Zo
o
Mic
hó
w -
faz
a 2
Po
ljska
20
04
Rap
idan
Ser
vice
Au
tho
rity
L
ake
of
the
Wo
od
s -
pro
šire
nje
S
AD
20
04
Inár
cs O
per
atin
g C
o
Inár
cs -
faz
a 2
Ma
arsk
a 20
04
25
KU
PA
C
LO
KA
CIJ
A
DR
ŽA
VA
G
OD
INA
Hid
epit
o
Rö
szke
- f
aza
2 M
aar
ska
2004
V
ITE
P
Szi
get
ujf
alu
M
aar
ska
2004
E
nvi
tech
Sd
n. B
hd
. B
and
ar B
ota
nic
Par
cel -
faz
a 2
Mal
ezija
20
04
Hid
epit
o
Do
mas
zek
- fa
za 2
M
aar
ska
2003
U
.V.I.
E.P
KF
T
Ko
rost
arcs
a -
faza
2
Ma
arsk
a 20
03
Ph
ilco
r P
ty
San
ctu
ary
Lak
es -
pro
šire
nje
1
Au
stra
lija
2003
IS
A P
ols
ka Z
oo
L
can
a P
oljs
ka
2003
IS
A P
ols
ka Z
oo
W
iazo
wn
ica
Po
ljska
20
03
ISA
Po
lska
Zo
o
Mic
hó
w
Po
ljska
20
03
ISA
Po
lska
Zo
o
Nad
arzy
n -
faz
a 2
Po
ljska
20
03
ISA
Po
lska
Zo
o
Wac
yn, B
riel
P
oljs
ka
2003
IS
A P
ols
ka Z
oo
A
bra
màw
P
oljs
ka
2003
D
evel
op
Wh
itw
ell
Wh
itw
ell
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2003
V
egye
sip
ari S
zolg
alta
to
Pili
s -
faza
2
Ma
arsk
a 20
03
Dea
con
Car
avan
Par
k
Ben
on
e -
faza
2
Sje
vern
a Ir
ska
2003
Y
ork
shir
e W
ater
R
ose
dal
e A
bb
ey -
ob
no
va
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2003
A
ng
lian
Wat
er
New
Bo
llin
gb
roo
k -
do
gra
dn
ja
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2003
S
har
jah
Un
iver
sity
A
mer
ican
Un
iver
sity
- f
aza
6 U
AE
20
03
An
glia
n W
ater
W
est
Dal
e -
ob
no
va
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2003
S
har
jah
Un
iver
sity
E
tils
alat
Co
lleg
e U
AE
20
03
Cen
tro
pro
jekt
C
SN
Ste
el W
ork
s B
razi
l 20
03
Sev
ern
Tre
nt
Arl
ing
ham
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
03
Bin
der
H
olt
on
Hal
l U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
02
Sev
ern
Tre
nt
Fo
ur
Cro
sses
Ser
vice
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
02
An
glia
n W
ater
G
ore
fiel
d
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2002
E
nvi
tech
Sd
n. B
hd
. B
and
ar B
ota
nic
Par
cel -
faz
a 1
Mal
ezija
20
02
An
glia
n W
ater
M
altb
y-le
-Mar
sh -
do
gra
dn
ja
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2002
A
ng
lian
Wat
er
Ho
lto
n &
Ray
do
n -
do
gra
dn
ja
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2002
In
fras
tart
Kft
M
on
ori
Erd
. M
aar
ska
2002
A
ng
lian
Wat
er
Ho
lto
n H
all B
usi
nes
s P
ark
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
02
Hid
epit
o
Ab
on
y M
aar
ska
2002
V
ako
nd
T
osz
eg
Ma
arsk
a 20
02
ISA
Po
lska
N
adrz
yn
Po
ljska
20
02
An
glia
n W
ater
T
ydd
St
Gile
s U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
20
02
ISA
Po
lska
Z
akrz
ew
Po
ljska
20
02
Inn
ote
rv R
t S
zig
etb
ecse
M
aar
ska
20
01
Infr
asta
rt K
ft
Mo
no
r
Ma
arsk
a 20
01
An
glia
n W
ater
O
rby
refu
rb
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2001
26
KU
PA
CL
OK
AC
IJA
DR
ŽA
VA
GO
DIN
A
Inn
ote
rv R
t D
öm
söd
M
aar
ska
20
01
Sev
ern
Tre
nt
Fo
ur
Cro
sses
Sta
tio
n -
do
gra
dn
ja
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
2001
In
fras
tart
Kft
C
sévh
aras
zt
Ma
arsk
a 20
01 -
200
2 In
no
terv
Rt
Mak
ád
Ma
arsk
a
2001
In
no
terv
Rt
Rác
keve
M
aar
ska
2001
N
OO
SA
Q
uee
nsl
and
A
ust
ralij
a 20
01
En
vite
ch
Pu
lau
Ind
ah S
ecti
on
10
Mal
ezija
20
01
Vak
on
d K
ft
Tis
zavá
rko
ny
Ma
arsk
a 20
01
Vak
on
d K
ft
Tis
zaje
n
Ma
arsk
a 20
01
Vak
on
d K
ft
Tó
szeg
M
aar
ska
2001
In
fras
tart
Kft
V
asad
M
aar
ska
2001
- 2
002
Vak
on
d K
ft
Vez
sen
y M
aar
ska
2001
IS
A P
ols
ka
Lu
bw
in
Po
ljska
20
01
Th
arg
om
ind
ah V
illag
e N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 20
01
Sh
arja
h U
niv
ersi
ty
Org
ová
ny
Ma
arsk
a 20
00
Sh
arja
h U
niv
ersi
ty
Faz
a 4
UA
E
2000
In
no
terv
Rt
Izsá
k M
aar
ska
2000
C
oo
mer
a M
arin
e P
reci
nct
B
risb
ane
Au
stra
lija
2000
T
oo
wo
om
bah
B
risb
ane
Au
stra
lija
2000
P
hilc
or
Pty
M
inam
urr
a, N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 20
00
Pla
nta
tio
n
Flo
rid
a S
AD
20
00
Ph
ilco
r P
ty
San
ctu
ary
Lak
es s
tag
es 7
&8
Mel
bo
urn
e A
ust
ralij
a 20
00
No
rth
Slo
pe
Bo
rou
gh
- A
lask
a N
uit
sut
villa
ge,
Pac
kag
e V
acu
um
Sta
tio
n
SA
D
2000
P
hilc
or
Pty
F
alco
n, P
erth
A
ust
ralij
a 20
00
Ph
ilco
r P
ty
Syd
ney
Har
bo
ur
Au
stra
lija
1999
H
epb
urn
& T
ho
rpe
Co
om
era
Vill
age
A
ust
ralij
a 19
99
Inn
ote
rv K
ft
Ág
aseg
yház
a
Ma
arsk
a 19
99 -
200
0 D
ept
of
En
viro
nm
ent
Ben
on
e -
pro
šire
nje
Ir
ska
1999
P
hilc
or
Pty
W
ater
Fal
l Gu
lly
Au
stra
lija
1999
S
har
jah
Mu
nic
ipal
ity
Po
lice
Aca
dem
y -
Sh
arja
h U
niv
ersi
ty
UA
E
1999
N
ort
h S
lop
e B
oro
ug
h. A
lask
a A
qu
sik
villa
ge.
Pac
kag
e V
acu
um
Sta
tio
n
SA
D
1999
T
ham
es W
ater
Ser
vice
s W
rays
bu
ry V
illag
e -
Win
dso
r U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
99
Cit
y o
f V
irg
inia
Bea
ch
Sal
em R
oad
S
AD
19
99
Cit
y o
f V
irg
inia
Bea
ch
Ala
nto
n R
oad
- f
aza
2 S
AD
19
99
Th
ames
Wat
er S
ervi
ces
Ham
m C
ou
rt L
on
do
n -
ob
no
va
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1999
G
.J. B
enn
et
Fo
xen
Man
or
Dev
elo
pm
ent,
Osw
estr
y U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
99
Yo
rksh
ire
Wat
er
Lee
ds
Ro
ad, D
eig
hto
n, H
ud
der
sfie
ld
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1999
V
SZ
Kft
K
oro
star
csa
villa
ge
Ma
arsk
a 19
98
27
KU
PA
C
LO
KA
CIJ
A
DR
ŽA
VA
G
OD
INA
Ph
ilco
r P
ty
Po
rt H
ead
lan
d
Au
stra
lija
1998
D
rain
age
Ser
vice
s D
epar
tmen
t T
ai P
o v
illag
e, H
on
g K
on
g
Ho
ng
Ko
ng
19
98
Yo
rksh
ire
Wat
er
Th
org
anb
y va
lve
- za
mje
na
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1998
S
har
jah
Mu
nic
ipal
ity
Un
iver
sity
Cam
pu
s, -
faz
a 2
U
AE
19
98
En
vite
ch S
dn
Bh
d
Cen
tral
Sp
ectr
um
bu
sin
ess
par
k M
alez
ija
1998
A
ng
lian
Wat
er S
ervi
ces
Wra
ng
le v
illag
e -
zam
jen
a U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
98
M&
A K
ft
Tab
orf
alva
M
aar
ska
19
98
Kev
cor
Co
nst
ruct
ion
S
and
bri
dg
e p
has
e 2,
Vir
gin
ia B
each
S
AD
19
98
GJ
Ben
net
t H
om
es
Fo
ur
Cro
sses
- p
roši
ren
je
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1998
S
ato
et
Ass
oci
es
Fo
uch
eres
vill
age
Fra
ncu
ska
1998
S
ato
et
Ass
oci
es
Ch
app
es v
illag
e
Fra
ncu
ska
1998
T
J S
tan
ton
Ass
oci
ates
L
itch
fiel
d M
ano
r, V
irg
inia
S
AD
19
97
Vac
uu
m S
ewer
Ser
vice
s P
ort
Alb
ert,
Vic
tori
a
Au
stra
lija
1997
R
eso
mo
nt
kft
Du
nav
arsa
ny
villa
ges
M
aar
ska
1997
A
EL
TC
W
imb
led
on
Cen
tre
Co
urt
sta
tio
n r
elo
cati
on
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
97
Sh
arja
h M
un
icip
alit
y U
niv
ersi
ty C
amp
us,
- f
aza
1 U
AE
19
97
Inte
rpo
s T
isic
e vi
llag
e d
esig
n
eška
19
97
Ph
ilco
r p
ty
Nin
gi,
Qu
een
slan
d
Au
stra
lija
1997
S
har
jah
Mu
nic
ipal
ity
K
ho
r-F
akka
n
UA
E
1997
R
eso
nat
or
Kft
S
zig
etsz
tmár
ton
M
aar
ska
1997
199
9 E
EE
pty
S
and
gat
e, N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 19
97
Ph
ilco
r p
ty
Ban
yo, Q
uee
nsl
and
A
ust
ralij
a 19
97
Ph
ilco
r p
ty
Bri
bie
Isla
nd
, Qu
een
slan
d
Au
stra
lija
1997
P
reco
n C
on
stru
ctio
n c
o
San
db
rid
ge
ph
ase
1 V
irg
inia
S
AD
19
97
Ph
ilco
r p
ty
San
dg
ate
New
cast
le, N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 19
97
Mes
term
ern
ok
kft
Cso
rna
Ma
arsk
a 19
96
Hal
cro
w &
Par
tner
s R
om
ney
Mar
sh d
esig
n -
faz
a 2
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1996
R
eso
mo
nt
kft
Ro
zske
M
aar
ska
1996
V
acu
um
Sew
er S
ervi
ces
B
yro
n B
ay in
du
stri
al p
ark,
New
So
uth
Wal
es
Au
stra
lija
1996
P
hilc
or
pty
B
road
wat
er, S
ou
th B
uss
leto
n, W
este
rn A
ust
ralia
A
ust
ralij
a 19
96
Hal
cro
w &
Par
tner
s R
om
ney
Mar
sh d
esig
n -
faz
a 1
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1996
T
ham
es W
ater
Uti
litie
s R
ead
ing
, ist
raži
van
je i
razv
oj
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1996
S
ever
n T
ren
t W
ater
F
ou
r C
ross
es, p
reg
led
su
tava
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
96
An
glia
n W
ater
Ser
vice
s L
td
Wal
po
le S
t P
eter
- f
aza
2 U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
96
Bia
suzz
i P
ado
van
a It
alija
19
96
Pro
jekt
serv
is
Min
ich
ov
and
Zel
ezn
e d
esig
n
eška
19
96
Dep
t o
f D
rain
age
and
Sew
age
Kam
po
ng
Su
ng
ai B
un
ga
III
Bru
nej
19
96
Sed
gem
oo
r D
istr
ict
Co
un
cil
Mar
k C
ause
way
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
95
28
KU
PA
C
LO
KA
CIJ
A
DR
ŽA
VA
G
OD
INA
Geo
torr
kft
D
om
asek
M
aar
ska
1995
S
het
lan
d Is
lan
d C
ou
nci
l B
rid
ge
En
d
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1995
G
eoto
rr k
ft
Ver
pel
et
Ma
arsk
a 19
95
AE
LT
C
New
Nu
mb
er 1
Co
urt
, Wim
ble
do
n
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1995
P
hilc
or
pty
P
ort
Geo
gra
ph
e 1,
Wes
tern
Au
stra
lia
Au
stra
lija
1995
P
hilc
or
pty
P
ort
Bo
uva
rd, B
uss
leto
n
Au
stra
lija
1995
V
acu
um
Sew
er S
ervi
ces
Tu
mb
ulg
um
, New
So
uth
Wal
es
Au
stra
lija
1995
P
hilc
or
pty
B
uss
leto
n, W
este
rn A
ust
ralia
A
ust
ralij
a 19
95
M&
A k
ft
Ujh
arty
an
Ma
arsk
a
1995
V
acu
um
Sew
er S
ervi
ces
Mo
nte
rey
Key
s, N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 19
95
Ph
ilco
r p
ty
No
rth
Yu
nd
eru
p. W
este
rn A
ust
ralia
A
ust
ralij
a 19
95
Res
om
on
t kf
t T
isza
Riv
er v
illag
es
Ma
arsk
a 19
95
Led
on
ne
Co
nst
ruct
ion
D
ora
Cre
ek, N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 19
95
Geo
torr
kft
P
aty
M
aar
ska
1994
R
eso
mo
nt
kft
Pill
is
Ma
arsk
a 19
94
Vac
uu
m S
ewer
Ser
vice
s S
un
rise
Bea
ch, N
ew S
ou
th W
ales
A
ust
ralij
a 19
94
Rye
dal
e D
istr
ict
Co
un
cil
Ro
sed
ale
Ab
bey
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
94
Ph
ilco
r p
ty
Wo
ran
ora
, New
So
uth
Wal
es
Au
stra
lija
1994
T
ow
n D
rain
age
Dep
artm
ent
Zay
ed S
po
rts
Cit
y S
tad
ium
, Ab
u D
hab
i U
AE
19
94
Dra
inag
e S
ervi
ces
Dep
artm
ent
Tai
Wai
, Sh
a T
in
Ho
ng
Ko
ng
19
94
Ab
u D
hab
i Dri
llin
g C
hem
ical
s
Off
sho
re s
up
ply
bas
e, M
uss
afah
, Ab
u D
hab
i U
AE
19
94
Mo
ntg
om
ery
Dis
tric
t C
ou
nci
l F
ou
r C
ross
es -
faz
a 2
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1993
C
on
sult
agu
as c
a C
euta
Lak
e M
arac
aib
o
Ven
ezu
ela
1993
A
EL
TC
C
entr
e C
ou
rt r
oo
f, W
imb
led
on
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
92
Blu
e C
ircl
e D
evel
op
men
ts
Cro
ssw
ays
bu
sin
ess
par
k, D
artf
ord
U
jed
inje
no
Kra
ljevs
tvo
19
91 -
200
0 R
apid
an S
ervi
ce A
uth
ori
ty
Lak
e o
f th
e W
oo
ds,
Vir
gin
ia
SA
D
1991
- 1
998
Kin
gs
Lyn
n B
oro
ug
h C
ou
nci
l W
alp
ole
St
Pet
er
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1991
D
ept
of
En
viro
nm
ent
NI
Ben
on
e
Sje
vern
a Ir
ska
1990
D
ept
of
En
viro
nm
ent
NI
Do
nn
ybre
wer
S
jeve
rna
Irsk
a 19
90
Eas
t L
ind
say
Dis
tric
t C
ou
nci
l M
altb
y le
Mar
sh
Uje
din
jen
o K
ralje
vstv
o
1990
29
7. POGLAVLJE
ISEKI REDIVAC MATERIJALI I OPREMA
30
TEST PRIKLJU NOG VENTILA
U cilju zadovoljavanja zahtjeva navedenih u britanskom standardu BS EN 1091:1997 pod nazivom
‘Vakuumski kanalizacijski sustavi izvan zgrada', Iseki Redivac izvršio je testiranje svog priklju nog
ventila kao što je opisano u 7. poglavlju, paragraf 7.1.2 i Prilogu A paragrafi A.2, A.3 i A.4 dokumenta
koji glasi:
A.2 Priklju ni ure aj dokazano e biti sposoban izvršiti specificirani broj ciklusa bez
bilo kakvih drugih intervencija osim održavanja koje proizvo a preporu uje i
u inkovito funkcionirati. Specificirani broj ciklusa bit e ve i od
a) broja ciklusa potrebnih za transport 3000m³; ili
b) 250 000 ciklusa.
Iseki Redivac izvršio je ispitivanje temeljeno na (b).
A.3 Test traži da odabrani materijal prolazi kroz priklju ni ventil. epovi, plasti ne vre ice,
higijenski ulošci, pelene za jednokratnu uporabu i druga strana tijela natopljeni su vodom i
jedno po jedno nasumce ubacivani u sabirnu komoru tijekom deset ciklusa. Sva strana tijela
trebaju pro i kroz opremu za testiranje bez da do e do za epljenja.
A.4 Isklju it e se vakuum i sabirna komora ispuniti vodom dovoljno da prekrije vrh tijela
priklju nog ventila za 300 mm. Odušna cijev ne e biti uronjena. Nakon što pro u 24 sata,
vakuum e se ponovno uklju iti i mehanizam priklju nog ventila izvršit e 20 ciklusa. Test e
se provesti 3 puta.
Predstavnik tvrtke John Edward & Associates, registrirane za procjenu kvalitete, nazo io je testiranju
Iseki Redivac priklju nog ventila i nakon provo enja gore navedenih testova, ventil je dobio certifikat
prikazan na 24. strani.
31
TEST ISEKI PRIKLJU NOG VENTILA
Ispitivanje u skladu s BS EN 1091:1977
Priklju ni ventil izvršio je više od 250 000 ciklusa
32
33
34
NADZORNI SUSTAVISEKI REDIVAC
PRIKLJU NOG VEN
SABIRNO POSTROJENIE
GRAVITACIJSKA KANALIZACIJASABIRNA KOMORA
VAKUUMSKA KOMORA
35
NADZORNI SUSTAV ISEKI REDIVAC PRIKLJU NOGVENTILA
Nadzorni sustav Iseki Redivac priklju nog ventila otkriva stanje svakog priklju nog ventila u
vakuumskom sustavu, te na monitoru u vakuumskom postrojenju pokazuje je li ventil
zatvoren ili otvoren.
On je bitna komponena u radu sustava jer to no pokazuje koji ventil se nije propisno zatvorio
i stoga uzrokuje gubitak tlaka unutar vakuumskog sustava. Do pada pritiska uglavnom dolazi
zbog stranog tijela koje sprije ava plovak u priklju nom ventilu da propisno zabrtvi cijev. U
ovoj fazi nadzorni sustav postaje nezamjenjiv jer uspijeva locirati problemati an ventil.
Na in rada je jednostavan. Prekida priklju en na tijelo svakog priklju nog ventila otkriva je li
ventil otvoren ili zatvoren i prenosi tu informaciju vakuumskom postrojenju preko signalnog
kabela položenog uz vakuumske kanalizacijske cijevi.
Svjetle a dioda (LED) u vakuumskom postrojenju pokazuje za svaki vetil je li otvoren ili
zatvoren, tako da se upali kad je otvoren.
Pregledom monitora ustanovit e se koji ventil je zatajio i ostao otvoren, jer je svaki ventil
jedinstveno obilježen. Posjetom sabirnoj komori u kojoj je ventil smješten mogu e je tada
problem ukloniti.
Kada u vakuumskom sustavu do e do gubitka tlaka, uporabom ovoga sustava mogu e je
znatno ubrzati pronalaženje problemati nog ventila. Time se znatno smanjuje vrijeme koje
ekipa za održavanje mora provesti na terenu i omogu ava brzo vra anja vakuumskog
sustava u normalan rad.
36
‘INTELIGENTAN’ NADZORNI SUSTAV
Klju nu ulogu za sustav ima senzor na svakom Iseki Redivac priklju nom ventilu koji
prijenosi signal do središnjeg nadzornog ra unala uvijek kada ventil radi. Nadzorno
ra unalo neprekidno prikazuje trenuta no stanje u sabirnom sustavu, pokazuju i u
svakom trenutku koji ventili su uklju eni. Ono zamjenjuje zaslon na zidu sa svjetle im
LED diodama te za svaki ventil pokazuje je li otvoren ili zatvoren.
Novi sustav ima brojne prednosti. Sve informacije pohranjene su najmanje 28 dana, što
strojaru omogu uje procjenu u inkovitosti svih priklju nih ventila. Strojar tako može brzo
uo iti u estalost otvaranja ventila i prepoznati neobi na odstupanja. Svaka neispravnost
sustava ili neuobi ajeno veliki protok brzo se prepoznaju pa strojar može problem riješiti
brzo i u inkovito.
Novi Iseki Redivac informacijski sustav donijet e zna ajne proizvodne uštede i omogu iti
plansko održavanje svih priklju nih ventila. Ova novina omogu it e precizno provo enje
plana održavanja i pove ati cjelokupni u inak pružaju i trenuta an, cjelovit uvid u cijelo
postrojenje.
37
NADZORNI SUSTAV ISEKI REDIVAC PRIKLJU NOG
VENTILA
ALARM ZA VISOKU RAZINU OTPADNIH VODA
Iseki Redivac razvio je i primijenio sustav nadzora razine otpadnih voda u sabirnim
komorama u kanalizacijskoj mreži. Alarm upozorava strojare na preljev u nekoj
vakuumskoj komori, koji na plo i na zidu vakuumskog postrojenja pokazuje
svjetle a dioda (LED). Osim toga, mogu e je usporediti i pohraniti ‘stvarne podatke
u vremenu’ i iz njih izvesti zaklju ke, na primjer; o tendencijama vezanim uz položaj,
u estalost doga anja, reakcijama ekipe za održavanje i njihovoj u inkovitosti pri
uklanjanju problema.
Komponente sustava
Oklopljeni, dvožilni elektri ni kabel položen je u jarku kojim prolazi vakuumska
cijev. Taj kabel povezuje sve vakuumske komore s opremom smještenom u
vakuumskom postrojenju.
U komori se nalazi plutaju i prekida za visoku razinu baždaren tako da se
uklju i kad otpadne vode dosegnu odre enu razinu, a prije nego što do e do
prelijevanja.
U vakumskom postrojenju nalazi se plo a sa svjetle im LED diodama za svaku
pojedina nu vakuumsku komoru. Ako se detektira razina poplave u nekoj komori, na
plo i e zasvijetliti odgovaraju i LED.
Ventilska komora opremljena alarmom za visoku razinu.
38
PRINCIPI NADZORA VENTILA
Obrada podataka i prednosti
Sve komore povezane su u petlju koja vodi u postrojenje i svaka komora ima svoj signal
koji prijemnik može nadzirati ako se uklju i bilo koji prekida visoke razine.
Podaci se tada mogu obraditi i u obliku uzbune proslijediti prema središnjoj kontrolnoj
prostoriji, gdje ih osoblje postrojenja može identificirati i specificirati.
Tada je mogu e provesti odgovaraju e postupke, poput poziva ekipi za održavanje, ili
privremenog neutraliziranja alarma, kako bi se sustavu dalo vremena da se oporavi i da se
snizi razina otpadnih voda u prihvatljive granice.
Ugradnjom dodatnog softvera, svi takvi slu ajevi za svaku pojedina nu pumpu mogu se
pohraniti na dulje razdoblje, ime se dobivaju podaci za historijsku analizu.
Postupci pozvane ekipe za održavanje mogu se tako er zabilježiti. Na primjer, njihova
u inkovitost i prisutnost u pogonu.
Mogu se ugraditi i razni softverski programi s razli itim informacijama i statistikama,
prilago eni individualnim potrebama korisnika.
Svi rezultati mogu se prikazati u numeri kom ili grafi kom formatu te jednostavno
pohraniti za budu e potrebe.
Ta se tehnologija koristi paralelno s NADZORNIM SUSTAVOM ISEKI REDIVAC
VENTILA.
Sustav se ugra uje prilikom izvo enja glavnih radova, ime se smanjuju troškovi.
Ugradnjom ove opreme u vakuumski kanalizacijski sustav znatno se smanjuje potreba za
rutinskim obilascima u cilju održavanja.
39
NADZORNI SUSTAV ISEKI PRIKLJU NOG VENTILA
Polaganje kabela za nadzor ventilau kanalizacijski jarak
Povezivanje sabirnih komora sa sustavom za nadzor ventila
40
NADZORNI SUSTAV ISEKI PRIKLJU NOG VENTILA
Odašilja za nadzor ventilaugra en na Iseki priklju ni ventil
Plo a nadzornog sustava ventila smještena u vakuumskom postrojenju
41
TIPI NO VAKUUMSKO POSTROJENJE U UK
42
TIPI NO ISEKI VAKUUMSKO POSTROJENJE
eli na sabirna kanalizacijska posuda
Suha komora, centrifugalne pumpe za izbacivanje otpadnih voda
43
TIPI NO ISEKI VAKUUMSKO POSTROJENJE
Rotiraju a lopatica, jednofaznavakuumska pumpa s uljnom brtvom
Elektri na kontrolna plo a, prikaz nadzora ventila, ure aj za bilježenje
i mjera vakuumskog tlaka
44
PREGLED USLUGA KOJE PRUŽA ISEKI REDIVAC
Ovdje su navedeni podaci o uslugama koje Iseki Redivac može pružiti klijentima koji razmišljaju o
upotrebi vakuumske tehnologije.
1. Procjena cijene vakuumskog sustava
U po etku klijenti uglavnom žele usporediti cijenu kapitalnog ulaganja u ugradnju vakuumskog
sustava s ulaganjem u konvencionalni kanalizacijski sustav.
Iseki Redivac u tome pomaže analizom tlocrta predvi enog projekta i ponudom idejnog projekta
vakuumskog kanalizacijskog sustava.
Na taj na in ustanovljuju se specifi ne informacije o broju sabirnih komora, veli ini kanalizacijskih
cijevi i dimenzijama vakuumskog postrojenja, te je mogu e procijeniti i klijentu ponuditi okvirnu cijenu.
2. Detaljno projektiranje i izgradnja
Ako se klijent odlu i za vakuumsku opciju, Iseki Redivac e ponuditi detaljne projekte svojih
vakuumskih sustava sa svim potrebnim nacrtima i specifikacijama, na osnovi kojih gra evinski
poduzetnici mogu ponuditi svoju cijenu.
Alternativno, Iseki Redivac može ponuditi opciju "klju u ruke" ili neku drugu opciju koja uklju uje i
izgradnju vakuumskih sustava.
3. Puštanje u pogon i obuka
Po završetku izgradnje vakuumskog sustava, inženjeri Iseki Redivac’s provjerit e cijeli sustav i
utvrditi njegovu spremnost za puštanje u pogon.
Kao dio usluga Iseki Redivac e upoznati kljientovo osoblje za održavanje s vakuumskom
tehnologijom i obu iti ga za svakodnevno rukovanje i održavanje sustava.
45
4. Servisiranje postoje ih vakuumskih sustava
Iseki Redivac nudi pakete za održavanje i servisiranje od obi nih procjena do kompletne
rekonstrukcije klijentovih vakuumskih sustava.
Inženjeri tvrtke Iseki Redivac imaju na raspolaganju brojna dijagnosti ka pomagala koja im
omogu avaju da pregledom postoje eg vakuumskog sustava prikupe informacije poput trenuta nih
razina vakuumskog tlaka, radu pumpi, stvarnom protoku otpadnih voda i aktivnosti priklju nih ventila.
Na osnovi ovih informacija Iseki Redivacovi inženjeri mogu strojarima dati savjete vezane uz u inak
njihovih vakuumskih sustava i ponuditi rješenja za maksimalno pove anje radne u inkovitosti.
46
PRILOG
47
48
49
50
51
esto postavljena pitanja
U ovom poglavlju obra ena su neka od naj eš ih pitanja koja ljudi postavljaju inženjerima tvrtke Iseki RediVac. Kako bi itatelji lakše pronašli odgovore, pitanja su podijeljena u kategorije prema vrsti problema.
Jedno takvo pitanje glasi: u kojim se situacijama može vakuumski sustav koristiti?
Vakuumski sustavi koriste se na razli itim lokacijama i u razli ite svrhe. U Ujedinjenom Kraljevstvu mnogi se sustavi koriste za kanalizaciju u zajednicama u kojima je zbog teških uvjeta terena, složene topografije ili drugih razloga, uvo enje konvencionalnog kanalizacijskog sustava neekonomi no.
Zbog svoje fleksibilnosti, ovaj sustav koristi se i na mnogim specifi nim podru jima, poput teniskog kluba Wimbledon. Iseki RediVac vakuumsku kanlizacijsku tehnologiju u Maleziji koriste zajednice koje broje i do 20,000 ljudi. Dakle, osim ekonomskih, ne postoje druga ograni enja za njenu primjenu.
Priložen popis vakuumskih sustava instaliranih tijekom posljednjih petnaestak godina bit evam dobar pokazatelj brojnosti i raznovrsnosti njihove primjene.
Vrijedi spomenuti da mnoge me unarodno priznate savjetni ke tvrtke kao što su Halcrow,Parsons, Watsons, Acers, Dames and Moore, Babtie, WSAtkins, Khatib & Alami, Haswell te mnoge druge, primijenjuju Iseki vakuumsku tehnologiju i aktivno istražuju mogu nosti njene daljnje primjene.
Izgradnja
1. Koliko širok treba biti jarak za vakuumsku kanalizaciju?Širina jarka uglavnom je odre ena na inom izgradnje. Na primjer, uz primjenu rovokopa a,te ako to terenski uvjeti dopuštaju, jarak može biti svega 100 mm širi od promjera cijevi. Jarci iskopani rovokopa em obi no su široki 450 mm.
Naravno, na mjestima na kojima ljudi moraju u i u jarak zbog spajanja cijevi bit e potrebno proširiti iskop ak i kada se koristi rovokopa .
2. Koliko dubok treba biti jarak? Praksa pokazuje da debljina nasipanog sloja ispod prometnice mora iznositi oko 900 mm (zbog osovinskog pritiska), odnosno oko 500 do 700 mm tamo gdje nema prometa.
3. Koji materijal se koristi za podlogu i nasipanje? To ovisi o lokajnoj regulativi za cijevi koje se ugra uju. Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu podloga se izra uje od zrnatog materijala veli ine zrna do 100 mm, a cijev se do krune pokriva zrnatim materijalom veli ine zrna do 150 mm. Vakumske cijevi ne trebaju druk iju podlogu od one za vodovodne cijevi izra ene od sli nog materijala.
4. Preporu uje li se uporaba vrpce za obilježavanje kod vakumske kanalizacije? Da, to je dobra praksa.
52
Priklju ni ventil
1. Koliki je vijek trajanja priklju nog ventilaIseki priklju ni ventil ima životni vijek duži od 25 godina. Prepru ujemo zamjenu ležajeva i gumenih opni približno svakih sedam godina.
2. Od kojeg materijala i gdje je izra en priklju ni ventil, te jesu li rezervni dijelovi lako dostupni? Ventil je izra en od polipropilena ispunjenog staklom, dok su njegovi metalni dijelovi izra eni od nehr aju eg elika 316(A4). Iseki priklju ne ventile proizvodi Iseki Vacuum Systems u svojoj tvornici u Daventryju, UK. Rezervne dijelove možete nabaviti direktno iz Daventryja ili preko jednog od brojnih ovlaštenih centara za distribuciju ili servisiranje Iseki proizvoda širom svijeta. Svi rezervni dijelovi su raspoloživi.
3. Jesu li za servisiranje ventila potrebni specijalni alati? Ne, standardan komplet alata za održavanje sadrži sve što je potrebno za servisiranje Iseki priklju nih ventila.
4. Koliko korisnika se može priklju iti na jedan ventil? Na to pitanje nije mogu e jednozna no odgovoriti brojkom. Prilikom izrade projekta vodi se ra una o brojnim imbenicima, kao što su veli ina glavne cijevi na koju se ventil priklju uje,položaj ventila u odnosu na cijelu mrežu te broj i konfiguracija susjednih ventila.
Op enito, bolje je imati ve i nego manji broj korisnika po ventilu, jer se njegovim eš imaktiviranjem optimira transport kanalizacijskim cijevima. Što je manje materijala u taložniku, manja je vjerojatnost razvoja septi nosti prije nego otpadne vode stignu do pogona za obradu. Iseki ventil nudi zna ajne prednosti jer njegov promjenjivi tajmer za otvaranje ventila u zra nom ciklusu omogu ava ve u fleksibilnost pri projektiranju i tijekom eksploatacije.
Na osnovi potreba za protokom i skladištenjem, tvrtka Iseki u svim slu ajevima osigurava optimalan u inak, odnosno nudi optimalno tehni ko rješenje uz najkonkurentniju cijenu.
5. Koliko ventila se može priklju iti na jednu vakuumsku kanalizacijsku cijev? Niti na ovo pitanje ne može se jednozna no odgovoriti brojkom. imbenici koji na to utje usu broj korisnika priklju enih na svaki taložnik, veli ina glavne vakuumske cijevi (što je obi no, ali ne i uvijek, odlu uju e), dužina glavne cijevi, uzdužni profil glavne cijevi i udaljenosti od prikupnog mjesta s najve om gusto om korisnika na glavnoj cijevi.
Iseki uzima u obzir sve ove imbenike prilikom projektiranja vakuumskog kanalizacijskog sustava.
Dodatna prednost promjenjivog tajmera zra nog ciklusa ventila, opisanoga u to ki 4, je što omogu ava projektiranje vakuumske kanalizacije prilago ene lokalnim potrebama.
6. Je li cijev osjetnika podložna za epljivanju ili ošte ivanju, te ako jest, kakve su posljedice?Relativan položaj usisne cijevi i cijevi osjetnika u Iseki sustavu pažljivo je planiran, te svako aktiviranje ventila uzrokuje turbulentan usis, ime se zbog blizine usisne cijevi isti i cijev osjetnika.
53
Ipak, do e li do za epljenja cijevi, to e utjecati jedino na ventil u toj doti noj komori, ali ne i na cijeli sustav. Problem se može lako ukloniti bez specijalnih alata i bez potrebe za zatvaranjem bilo kojeg dijela kanalizacijskog sustava. Potrebno iš enje može se lako provesti tijekom provo enja planiranog programa održavanja.
7. Je li odušna cijev podložna za epljivanju ili ošte ivanju, te ako jest, kakve su posljedice?Odušna cijev koja od regulatora na ventilu vodi na otvoreno važna je komponenta sustava, stoga je treba zaštiti od ošte ivanja, što se može posti i na dva razli ita na ina. Prvo, uspravan dio cijevi, odnosno onaj koji je iznad površine tla, treba postaviti uz neku zgradu ili ogradu, što e cijev zaštititi od slu ajnih ošte enja. Druga je mjera njena ugradnja na snažan zaštitni stup, galvaniziran ili izra en od nehr aju eg elika. Iseki e rado s vama detaljno razmotriti tu mogu nost.
Ipak, do e li do ošte enja odušne cijevi, to e utjecati jedino na ventil u toj doti noj komori, ali ne i na cijeli sustav. Ošte enu cijev lako možete zamijeniti bez potrebe za zatvaranjem bilo kojeg dijela sustava.
8. Što je oprema za regulaciju pojedinih ventila? To je sustav koji regulira otvaranje i zatvaranje ventila, nezamjenjiv u otklanjanju problema. Zaslon precizno pokazuje koji ventil ne funkcionira ispravno, što možete provjeriti bez isklju ivanja sustava i po potrebi ventil zamijeniti. Zamjena traje otprilike 15 minuta, dok pritom korisnici mogu nesmetano upotrebljavati sustav.
Komore ventila
1. Moraju li komore ventila biti zašti ene brtvom od kiše i površinskih voda?Ne, to nije neophodno potrebno u svim situacijama, ali je korisno, jer se tada samo otpadne vode transportiraju do postrojenja za preradu. Transport i prerada kišnice o ito su nepotrebni i skupi.
2. Je li potrebno redovito istiti taložnik? Pri normalnom radu taložnik sam sebe isti, a otpadne vode dotje u u komoru kroz lateralne spojeve, ime se ograni ava veli ina predmeta koji može u i u komoru. Ipak, ru no iš enje ili ispiranje mlazom preporu uje se tijekom godišnjeg pregleda sabirne komore i priklju nog ventila. To se može obaviti ulaskom u komoru kroz kanalizacijsko okno ili vodenim mlazom s površine ceste.
Sabirne komore Iseki sustava imaju na pola visine ugra enu plo u koju mi nazivamo platforma za spuštanje; plo a je postavljena izme u prostora za ventil i taložnika te služi kao zapreka za zaustavljanje predmete koji ulaze kroz kanalizacijski otvor. Ona sprije ava njihov prolaz u taložnik. Platformu za spuštanje tako er koriste radnici za održavanje koji na njoj stoje dok vrše planirano održavanje priklju nog ventila.
3. Ako strani predmeti u u u taložnik (plasti na folija, prehrambena ambalaža), kakve su posljedice? Pogledajte Iseki video, “Interface Valve Handling Capabilities” koji pokazuje kako takvi materijali i predmeti prolaze kroz Iseki ventil.
54
Kanalizacija i oprema
1. Od kojeg materijala moraju biti izra ene glavne vakuumske cijevi i koliki tlak moraju biti sposobne podnijeti? Vakuumske cijevi mogu bti izra ene od razli itih materijala ovisno o tome što je u pojedinoj zemlji najekonomi nije. U najširem smislu, prihvatljiv je bilo koji materijal koji može posti ivakuumski nepropusne spojeve i podnijeti osovinsko optere enje, ukopan i pod internim tlakom -1 bar.
Ipak, omiljeni materijal u praksi je bez sumnje polietilen visoke gusto e (HDPE) spajan elektrofuzijskim zavarivanjem. Debljina stijenke koju Iseki specificira za HDPE cijev koja se ugra uje u Ujedinjenom Kraljevstvu je SDR 17.6. Pojedinosti i preporuke glede debljine i vrsto e cijevi u drugim zemljama na i ete u Isekijevim specifikacijama za vaše podru je,
a možete ih dobiti i od Isekijevog zastupnika ili distributera.
Cjevovod je izvanredno vrst i otporan, a kako je prilikom njegova polaganja provedeno ispitivanja vakuuma, koje osigurava njegovu nepropusnost, u njega ne mogu prodrijeti podzemne vode.
2. Koliki je kapacitet skladištenja unutar sustava? To ovisi o pojedinom projektu i planiranom protoku. Prilikom projektiranja izra unat e se potrebni skladišni kapaciteti kojima e se projekt prilagoditi.
Jedan od na ina omogu avanja produženog vremena skladištenja je uporaba dvostrukih komora; npr. “mokre” komore, koja prihva a otpadne vode korisnika gravitacijom, i “suhe” komore, u kojoj je smješten ventil. “Mokra” komora može se projektirati za prihva anje ve ihkapaciteta. Ako se sustav neko vrijeme ne koristi, u komorama e se nakupiti otpadne vode. Njih nije potrebno ispumpavati jer se Iseki vakuumski sustav vra a u pogon potpuno automatski.
Taj proces po inje od sabirališta, pri emu vakuum prazni komore jednu za drugom kako do njih stiže. Pogledajte Iseki Video koji pokazuje primjer planiranja kapaciteta.
3. Kolika je maksimalna duljina glavne vakuumske cijevi? Ograni avaju i imbenik pri planiranju vakuumske kanalizacije nije udaljenost od sabirališta do najudaljenijeg taložnika, ve maksimalno stati ko podizanje od najnižeg taložnika do sabirališta. Veli ina stati kog podizanja ovisi i o drugim imbenicima, poput terena i protoka u cijevi.
Op enito uzevši, duljina vakuumskih cijevi od 2500 do 3000 metara nije neuobi ajena ukoliko to topografske osobine podru ja dopuštaju.
4. ime je opremljeno vakuumsko postrojenje? Oprema vakuumskog postrojenja bit e prilago ena protoku u sustavu, a uglavnom esadržavati sljede e:
jednu sabirnu posudu, izra enu od uglji nog elika ili staklenih vlakana dvije vakuumske pumpe, bilo s teku im prstenom ili rotiraju e dvije pumpe za otpadne vode
55
jednu elektri nu kontrolnu plo u sonde i prekida e za tlak na posudi za kontrolu ure aja kontrolnu plo u Iseki priklju nog ventila
5. Što je oprema za regulaciju pojedinih ventila? To je sustav koji regulira otvaranje i zatvaranje ventila, nezamjenjiv u otklanjanju problema. Zaslon precizno pokazuje koji ventil ne funkcionira ispravno, što možete provjeriti bez isklju ivanja sustava, a po potrebi ventil i zamijeniti. Zamjena traje otprilike 15 minuta, dok korisnici mogu pritom nesmetano upotrebljavati sustav.
6. Je li potreban sustav za odstranjivanje neugodnih mirisa? Možda e biti potrebno ugraditi takav ure aj, naro ito kada se radi o sabirnoj stanici u blizini drugih sadržaja. Vakuumski sustav ispušta zrak kroz jednu ispušnu cijev pa ga je jednostavno spojiti na ure aj za odstranjivanje neugodnih mirisa. Kako je ispust iz vakuumskih pumpi poznat kao definitivan izlaz, mogu e je to no odrediti potreban kapacitet ure aja i tako posti i maksimalan u inak.
7. Koji kvarovi mogu izazvati prekid rada sustava? Svaka pojedina pumpa ima kapacitet prilago en cjelokupnim potrebama. Vrlo rijetko može se dogoditi da obje vakuumske ili kanalizacijske pumpe budu istovremeno neispravne. U tome se ovaj sustav ne razlikuje od klasi nog kanalizacijskog sustava, u kojem u slu ajukvara obje pumpe dolazi do prekida rada sustava. Sustav tada po inje koristiti planirane skladišne kapacitete.
Do e li do kvara ure aja za hla enje vode u sustavu s vakuumskim pumpama s teku imprstenom, to ne e za posljedicu imati prekid rada sustava, jer e vakuumske pumpe nastaviti sa sigurnim radom. S porastom temperature vode smanjila bi se u inkovitost pumpi, zbog ega bi one trebale raditi duže nego u normalnim okolnostima.
Telemetri ki ure aji postrojenja uklju it e uzbunu svega nekoliko minuta nakon pojave problema.
Po izvršenom popravku sustav se automatski uklju uje u normalan rad.
8. Je li za vakuumski kanalizacijski sustav potreban dodatan agregat za struju? Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome koliko je pouzdano snabdijevanje postrojenja elektri nom strujom. Ako je pojedinim projektom predvi eno da e prekidi u opskrbi strujom trajati kra e od etiri sata, što se preporu uje, tada dodatan agregat ne e biti potreban, jer je sustav tome prilago en, te se tijekom tog razdoblja može nesmetano koristiti.
Ako se predvi a mogu nost dužih prekida u snadbijevanju elektri nom energijom, potrebno je razmotriti dodatne opcije. To može biti uklju ivanje dodatnog agregata, pove avanje kapaciteta taložnika ili pove avanje broja taložnika.
56
Rad i održavanje
1. Kakav je pristup održavanju vakuumskog postrojenja?Vakuumski spremnik ne zahtijeva nikakvo održavanje osim premazivanja vanjskih površina bojom. Stoga nije potreban nikakav dodatni spremnik. Svaka od dvije vakuumske pumpe ima dovoljan kapacitet da sama obavi traženi posao, pa ako je jedna u kvaru ili se servisira, druga e obaviti cjelokupan posao. To se odnosi i na pumpe za otpadne vode.
Op enito uzevši, vakuumsko postrojenje ne zahtijeva ve i obim poslova održavanja od konvencionalnog kanalizacijskog sustava.
2. Koji kvarovi mogu dovesti do prekida rada sustava? Kao što je ve objašnjeno, kapacitet pumpi omogu ava da svaka od njih sama obavi predvi eni posao. Vrlo rijetko može se dogoditi da obje vakuumske ili kanalizacijske pumpe budu istovremeno neispravne, što bi dovelo do zaustavljanja sustava. U tome nema razlike od konvencionalnog kanalizacijskog sustava, gdje e tako er u slu aju kvara obje pumpe do i do prekida rada.
Nakon toga po elo bi skladištenje unutar sustava kao što je ve ranije opisano.
Ako do e do kvara ure aja za hla enje vode u sustavu s vakuumskim pumpama s teku imprstenom, sustav e i dalje nesmetano raditi, jer pumpe nastavljaju sa sigurnim radom. S porastom temperature vode smanjila bi se u inkovitost pumpi, zbog ega bi one trebale raditi duže nego u normalnim okolnostima.
Telemetri ki ure aji postrojenja uklju it e uzbunu svega nekoliko minuta nakon pojave problema.
Po izvršenom popravku sustav se automatski uklju uje u normalan rad.
3. Mogu li se vakuumske kanalizacijske cijevi za epiti?To se doga a iznimno rijetko. Otpadne vode kre u se cijevima poput ‘ epa’ velikom brzinom koja dostiže i 6 metara u sekundi. Stoga se cijevi same iste. Uzevši u obzir da zbog snažnog djelovanja sustava dolazi do usitnjavanja materijala, za epljenja su gotovo nemogu a.
4. Je li vakuumska cijev podložna ošte enjima, te ako jest, kojim postupcima se može otkriti kvar? Provode li se predložene mjere vezane uz polietilenske cijevi spojene elektrofuzijskim zavarivanjem, vakuumske cijevi nisu podložne ošte enjima, jer se tako dobiva izuzetno vrst i otporan, cjelovit cjevovod. Jedini na in na koji se takav cjevovod može oštetiti je nedozvoljenim ili neopreznim kopanjem. Ako se to dogodi, uklju it e se telemetri kauzbuna i operativci zaposleni na održavanju mo i e brzo utvrditi koja je cijev ošte ena. Tada e jednostavno trebati prona i mjesto gdje je vršen iskop tijekom kojega je cijev ošte ena. Pronalaženje ošte enja može se izvršiti pomo u Iseki kontrolnog sustava, uporabom trake za obilježavanje ili jednostavnim vizualnim pregledom i traženjem iskopanih rupa na pravcu kojim je jarak za vakuumsku kanalizaciju položen.
57
Do e li do kvara priklju nog ventila u otvorenom položaju i neispravnosti vakuumskog sustava, telemetrijski ure aj doti nog ventila e to registrirati i operativci e odmah mo ilocirati i ukloniti kvar.
U slu aju da do curenja ili blokade vakuumske cijevi do e ne zbog iskopa, ve iz nekog drugog razloga, što je malo vjerojatno, curenje treba prona i na sljede i na in: Na postrojenju se naizmjeni no zatvaraju pojedine cijevi te se brzo utvrdi gdje je curenje. Zatim se zatvaranjem ventila utvrdi na kojem ogranku cijevi je doti ni kvar. Tada se pomo u kontrolnog sustava Iseki ventila i prijenosnog zaslona može utvrditi
izme u kojih ventila se dogodio kvar. U praksi, ta bi udaljenost rijetko kada mogla pre ipedeset metara. Prednost korištenja telemetri kog sustava ventila kod dijagnosticiranja kvara je u tome da je broj uklju enih ventila sveden na minimum. Precizan položaj za epljenja odre uje se uklanjanjem nizvodnog ventila i umetanjem
elasti ne šipke. Kada je to mjesto prona eno, popravak se vrši kao i kod konvencionalnih kanalizacijskih sustava, ali je to kod vakuumskih sustava lakše, jer je dubina minimalna, a polietilenske cijevi se lako popravljaju ugradnjom spojnica elekrtofuzijskim zavarivanjem. Služba za održavanje putem telemetri kog sustava odmah dobiva informaciju o prisutnoj
neispravnosti te se kvar može brzo ukloniti, pa ne može do i do zaga ivanja okolnog tla, što bi se dogodilo kod konvencionalnog kanalizacijskog sustava ako kvar ne bi bio primije en.
Gore navedeni postupci u cjelosti su opisani i prikazani kao dio obuke koju Iseki pruža korisnikovim operaticima koji rade na održavanju.
58
Redivac LimitedIseki Vacuum Systems LimitedHigh March, Daventry,
Northants NN11 4QE
Tel: +44 (0)1327 878777Fax: +44 (0)1327 [email protected]© January 2005