Download - OP ŠTA PSIHOLOGIJA II
OPŠTA PSIHOLOGIJA II
OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
Tražimo odgovore na pitanja:• Šta čini psihički život?• Na čemu se zasniva psihički život?• Šta je funkcija psihičkog života?• Koje su faktori koji grade i razvijaju psihički
život?
1.POJAM I PODELA PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Psihičke osobine/ dispozicije• Psihički procesi/ funkcije• Psihička/mentalna stanja
Psihičke osobine• Psihičke osobine su relativno trajne odlike ličnosti
koje se manifestuju u ponašanju• (pametan, svadljiv, principijelan...)
• Psihičke osobine su neurološki zasnovane strukture koje su nastale uzajamnim delovanjem naslednih osnova i adaptivnih oblika ponašanja formiranih pod dejstvom sredine koje omogućavaju da se u sličnim situacijama ispolji slična tendencija u ponašanju (Olport)
Psihičke osobine• Psihičke osobine su dispozicije za sposobnosti,
temperament i karakter
Psihičke osobine mogu biti:• kompetencijske (sposobnosti, znanja,
veštine) – pametan, mudar, spretan...• evaluativne (vrednosti, interesovanja,
stavovi) – pošten, pravdoljubiv itd.• dinamičke (instikti, potrebe, motivi) –
zainteresovan za učenje, sport itd
Psihički procesi• dinamička osnova psihičkog života• aktiviraju dispozicije• aktiviranje dispozicija omogućava specifičan
odgovor organizma na podsticaj (spoljni, unutrašnji)
Vrste psihičkih procesa:• Kognitivni- saznajni-prijem i obrada informacija• Afektivni - emocije• Konativni – motivacioni
Procesi i osobine
procesi/funkcije dispozicije/osobine
• Kognitivni - Sposobnosti• Afektivni - Temperament• Konativni - Karakter• Somatski - Konstitucija PONAŠANJE
Psihička stanja• Stepen uspešnosti funkcionisanja mentalnog aparata
u celini ili njegovog podsistema
• Stepen komunikacije sa spoljnom realnošću:• budnost – odmor, jednostavna, složena aktivnost• spavanje • san
2. FUNKCIJA PSIHIČKOG ŽIVOTA Psihički život obezbeđuje najviši oblik adaptacije
organizma na promene u sredini:• reagovanje na sve veći broj draži • sve raznolikijim repertoarom ponašanja • na direkno i indirekno prisutne pojave- znakove i
signale • anticipacija • aktivan, dvosmeran odnos prilagođavanja
AdaptacijaRavnoteža između potreba jedinke i uslova sredine• ASIMILACIJA –novo iskustvo se uklapa u
postojeće strukture• AKOMODACIJA- novo iskustvo menja postojeće
strukture
Karakteristike• Aktivna• Fleksibilna• Socijalna
3. OSNOVE RAZVOJA PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Biološki faktori- genetske osnove• Sredinski uslovi- fizički i socijalni• Aktivnost individue- autokreacija
Uticaj je obostran. S jedne strane organizam utiče na psihički život pojedinca, a sa druge strane od psihičkog života pojedinca zavisi funkcionisanje organizma.
VEZA IZMEĐU ORGANIZMA I PSIHIČKOG ŽIVOTA
→ Npr. Neki naučnici uzrok mnogih bolesti traže u psihičkom životu. S druge strane od stanja organizma zavise psihički procesi.
ORGANIZAM PSIHIČKI ŽIVOT
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Psihički procesi – tesno povezani sa promenama u organizmu; emocije su praćene promenama u radu pojedinih unutrašnjih organa, povrede nervnog sistema dovode do promena u psihičkim reakcijama itd
• Svaki psihički proces – učenje, pamćenje, mišljenje...praćen je nekim promenama u organizmu
• Psihički život ima svoju organsku osnovu!• Šta predstavlja organsku osnovu psihičkog života?
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Organsku osnovu psihičkog života predstavlja organizam u celini, no, najznačajniji organi za psihički život su:
• Čulni organi – receptori• Nervni sistem• Mišići i žlezde – efektori
• Poremećaji ili nedostaci u radu ovih organa imaju za posledicu razne promene u reagovanju i ponašanju ličnosti i odražavaju se na različite sfere psihičkog života, pre svega na ponašanje
ORGANSKA OSNOVA PSIHIČKOG ŽIVOTA
Žlezdemišići
čula
nervni sistem
Pored nervnog sistema veliku ulogu imaju i čula, mišići i žlezde.
Svaka psihička pojava ima svoju organsku osnovu.
Organsku osnovu psihičkog života čini organizam u celini, pre svega nervni sistem.
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• ČULNI ORGANI – RECEPTORI• organi koji su se tokom evolucije osposobili za
prijem, registrovanje promena iz spoljašnjeg sveta ili onih koje nastaju u našem organizmu:
• Receptori za mehaničke draži, hemijske, toplotne,svetlosne – u zavisnosti od toga za koju vrstu draži su se specijalizovali
• Receptori prema položaju u telu: • eksteroceptori – receptori za vid, sluh, miris, ukus,
dodir, bol, za temperaturu, • interoceptori –nalaze se u unutrašnjosti tela i mi
preko njih dobijamo organske osete; • proprioceptori- smešteni su u mišićima i
zglobovima i unutrašnjem uhu i obaveštavaju nas o promenama položaja tela, pokretima tela i njihovih delova – to su kinestetički i statički receptori
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Nervni sistem je najznačajniji organ psihičkog života; on ima sledeće funkcije:
1. Reguliše rad pojedinih organa našeg tela – nekih organa u potpunosti npr mišića, a nekih delimično – npr. organa utrobe i usklađuje /povezuje aktivnosti svih organa (organizma u celini)
2. Nervni sistem održava vezu između organizma i spoljnjeg sveta – omogućava sprovođenje nervnog uzbuđenja iz čulnih organa do CNS koji ih sređuje, povezuje i transformiše, pa tako dobijamo osete i opažaje o fizičko-hemijskim promenama koje deluju na čulne organe – saznanje o spoljašnjem svetu. Iz CNS sprovode se i impulsi u efektore i na taj način se deluje na spoljašnji svet
3. Obrađivanje, povezivanje i reprodukovanje primljenih utisaka
Razlikuju se:
1. Centralni nervni sistem mozak i kičmena moždina
CNS
2. Periferni nervni sistemneuroni koji se nalaze izvan mozga i kičmene moždine, u mišićima, čulima i organima
PNS
1. Nervni sistem reguliše funkcije pojedinih organa našeg tela. (mišiće, žlezde)
2. Održavanje veze između organizma i spoljašnjeg sveta. Uz pomoć nervnog sistema, mi saznajemo informacije o spoljašnjem svetu, ali i utičemo na njega.
ULOGA NERVNOG SISTEMA
3. Zadržava, sredjuje i čuva primljene utiske (učenje, pamćenje)
luči pojačano adrenalin
povećava se količina šećera u krvi
srce počinje ubrzano da kuca
krv brže struji kroz oranizam
Povećana koncentracija, jačanje mišića
STRAH
čulo mišići
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Nervni sistem je nosilac svih psihičkih funkcija i procesa; moždana kora – korteks predstavlja fiziološku osnovu za različite složene psihičke procese – opažanje, mišljenje, učenje..
• Posebno mesto u razvoju nervnog sistema tokom evolucije zauzima rad
MOZAK i UM (the brain and the mind)
• Savremena neuronauka mozak ne posmatra kao statičnu/nepromenljivu materijalnu strukturu
• Mozak je “plastična” struktura u kojoj se odvija neprekidan protok informacija (iz unutrašnje i spoljašnje sredine), a neuronalni procesi (obrada informacija) neprekidno menjaju strukturu koja informacije obradjuje (“plasticitet” mozga)
• Um nije statična, nepromenljiva pojava• Ono što postoji jesu procesi, dogadjaji – aktivnosti
medjusobno povezanih moždanih struktura (važna dimenzija uma je vreme)
• “Um je neuronalno tkivo protkano nitima vremena”, Mora 2003.
• Ljudski mozak sadrži 10 milijardi nervnih ćelija – neurona• Neuron je sačinjen od 4 morfološka dela:1. Ćelijsko telo/soma – sadrži nukleus; smatra se metaboličkim
centrom neurona2. Dendriti – produžeci koji izviru iz some, ekstenzivno se
granaju i služe kao velike prijemne zone za inpute sa drugih neurona
3. Axon – produžetak koji izvire iz specijalizovanog dela ćelijskog tela (axon hillock) – prenosi informacije drugim neuronima
4. Axonski terminali – fine grančice na samom kraju neurona koje formiraju sinapsu ili sa dendritima ili sa ćelijskim telom neurona, oslobadjaju neurotransmiter i tako omogućavaju interneuronalnu komunikaciju
• Dakle, osnovu nervnog sistema čini neuron• Nervni sistem je složena organizacija velikog
broja neurona od kojih se najveći broj nalazi u moždanoj kori
• Suštinu nervne i celokupne psihičke aktivnosti čine procesi u nervnim ćelijama
Neuron
• Strukturalna jedinica NS-a.• Osnovna odlika neurona: nadražljivost i
sprovodljivost• Impulsi bioelektrične prirode- “sve ili ništa” • Sinapse- biohemijski proces – neurotransmiteri
BIRTH AGE 6 AGE 14-20
1-20 Stahl S M, Essential Psychopharmacology (2000)
ДВЕ ХЕМИСФЕРЕ
Kao i mozak, i kora se deli na dva dela, dve hemisfere: levu i desnu
Leva hemisfera kontroliše desnu polovinu tela, a desna kontroliše levu polovinu tela
D
L
L
D
Мождана кора и локализација психичких функција > Две хемисфере
• govor
• mišljenje
• prepoznavanje likova
ZADUŽENA ZA:
Kontroliše desnu polovinu tela Kontroliše levu polovinu tela
ZADUŽENA ZA:
• orijentaciju u prostoru
DVE HEMISFERE
Мождана кора и локализација психичких функција > Две хемисфере
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Mišići i žlezde sa unutrašnjim lučenjem čine efektore• Pomoću mišića vršimo određene pokrete: • glatki mišići – nalaze se u zidovima utrobe i krvnih
sudova i preko njih se vrši pokretanje unutrašnjih organa;
• prugasti ili skeletni mišići – nalaze se na rukama i nogama, pomoću njih se vrši pomeranje tela i delova tela u prostoru; srčani mišić – posebna vrsta prugastih mišića, njime se ne upravlja voljno
• Žlezde sa unutrašnjim lučenjem • (endokrine žlezde ) – luče svoje sekrete –
hormone, neposredno u krv• Najvažnije endokrine žlezde su: tiroidna/štitna
žlezda, hipofiza/pituitarna žlezda, adrenalne/nadbubrežne žlezde i polne žlezde/gonade
ЖЛЕЗДЕ И НЕРВНИ СИСТЕМ
Жлезде утичу на психичк живот, али и на рад жлезда могу утицати психолошки фактори. Стресне ситуације доприносе неуравнотеженом функционисању ендокриних жлезда и то је праћено низом физиолошких и психолошких последица.
Улога нервног система > Органска основа психичког живота > Жлезде
Žlezde sa unutrašnjim lučenjem
hipofiza
Nadbubrežna žlezda
Štitna žlezda
Polne žlezde
ORGANSKE OSNOVE PSIHIČKOG ŽIVOTA
• Hipofiza je odgovorna za rast i funkcionisanje čitavog organizma i za naše psihičko funkcionisanje, od nje zavisi i rad ostalih endokrinih žlezda. Poremećaj u radu ove žlezde- disfunkcija, dovodi do preterane visine ili do patuljastog rasta
• Od aktivnosti štitne žlezde i hormona koji luči – tiroksin, zavisi razmena materija u organizmu – metabolizam, kao i aktivnost organizma. Smanjeno lučenje tiroksina dovodi do zaostajanja u intelektualnom razvoju
• Jezgro nadbubrežnih žlezda luči hormon adrenalin od koga zavisi aktivnost, posebno pri emocijama.
• Povećano lučenje adrenalina izaziva povećanu aktivnost, impulsivnost i uzbuđenje, a smanjeno dovodi do pasivnosti, tromosti i ravnodušnosti
• Aktivnosti polnih žlezda/gonada i hormona koje one luče – estrogen i testosteron, odgovorni su za polno sazrevanje, seksualno ponašanje i za javljanje sekundarnih polnih karakteristika
• Odstupanje od normalnog seksualnog ponašanja zavisi od poremećenog odnosa estrogena i androgena. Smatra se i da poremećena ravnoteža ovih hormona stvara osnovu za homoseksualno ponašanje.
FAKTORI KOJI UTIČU NA PSIHOFIZIČKI RAZVOJ ČOVEKA
Na psihofizički razvoj čoveka utiču mnogi faktori:• Nasleđe • Sredina u kojoj se živi• Aktivnosti koje obavljamo u toku svog života
Nativističko shvatanje: nasleđe je odlučujući faktor od kog zavisi razvitak pojedinca, njegovo ponašanje i ličnost, odnosno psihički život (sposobnosti, temperament, karakterne osobine...pa i sposobnosti za sport)Činioci od kojih zavisi nasleđe i nasleđene osobine su hromozomi i geniNasleđe i sazrevanje predstavljaju važne činioce razvitka psihičkih funkcija; ako za neke funkcije ili sposobnosti ne postoji dovoljna nasledna osnova – predispozicija, onda se vežbanjem, ma koliko ono bilo sistematsko, one ne mogu potpuno naučiti i razviti
1.Genetske osnove
Geni
• GENI –delovi složenih DNK molekula u hromozomima (lanci belančevina)
• nosioci naslednih informacija- dispozicije za razvoj psihičkog života
• Individualne razlike- kombinacijom hromozoma roditelja (23 para) i razmenom gena (krosingover) –
2 x 23 x 30 000 gena • Osobine- kombinacija gena (više gena = 1 osobina)• Promene- mutacije i prirodno odabiranje• Genetske studije- životinje (eksperimentalno odabiranje) i
ljudi (istraživanja srodnika)
Biološke osnove razvoja
• Genotip- skup svih naslednih činilaca -potencijal za razvoj
• Fenotip- razvijena manifestacija genotipskih mogućnosti
• Maturacija- sazrevanje• Kritični period razvoja- najpogodniji uzrast
za razvoj dispozicije • Zona narednog razvoja-aktuelni potencijal
deteta za dostizanje narednog nivoa razvoja
FAKTORI KOJI UTIČU NA PSIHOFIZIČKI RAZVOJ ČOVEKA
• Empirističko shvatanje: razvoj čoveka i ličnosti pojedinca posledica je delovanja sredine; razlike među ljudima u pojedinim sposobnostima i drugim osobinama ličnosti su posledica razlika u uslovima u kojima pojedini ljudi žive
• Džon Lok: dečija duša u momentu rođenja je „tabula rasa“ (prazan list hartije)
• Na razvoj ličnosti veći uticaj ima društvena sredina – porodica, škola, kultura, društveni sistem.., nego prirodna sredina – geografsko-klimatski uslovi
FAKTORI KOJI UTIČU NA PSIHOFIZIČKI RAZVOJ ČOVEKA
• Oba pomenuta shvatanja su jednostrana i idu u krajnost; nativisti zapostavljaju ulogu socijalizacije i socijalnog učenja, dok empiristi potcenjuju ulogu nasleđa
• Interakcionističko shvatanje: razvoj ličnosti tumači se kao rezultat nasleđa, sredine i aktivnosti pojedinca
• Uloga sopstvene aktivnosti je posebno značajna, jer se osobine ličnosti ne formiraju pasivnim delovanjem sredine na ličnost
• Sopstvenim naporom i aktivnošću utiče se ne samo na osobine za koje nasleđe nema veliku ulogu – karakterne osobine npr, već i na one za koje nasleđe igra značajnu ulogu – sposobnosti, osobine temperamenta itd
Socijalni činioci
I psihofizički razvoj pojedinca
Koje socijalne činioce prepoznajete kao važne u psihofizičkom razvoju pojedinca?
Rad u parovima
Socijalni činioci
• Od socijalnih činilaca najznačajniju ulogu u psihofizičkom razvoju pojedinca imaju: porodica,
• škola, • vršnjaci, • kultura, • društveni sistem...• bavljenje sportom, • pripadnost određenoj sportskoj grupi itd
Socijalni faktori razvoja
• Fizička i socijalna sredina• Socijalizacija- proces sticanja socijalno
relevantnih oblika ponašanja i specifičnih osobina ličnosti
• Procesi, agensi, efekti• Oblici delovanja - efikasna sredina • Povezanost genotipa i sredinskih faktora – pasivno, provokativno, proaktivno
Interakcija razvojnih faktora
urođene dispozicije socijalna sredina
aktivitet individue
HVALA NA PAŽNJI