2
SADRŽAJ OPŠTI DIO .................................................................................................. 3 1. NAZIV PROGRAMA: HEMIJSKO-TEHNOLOŠKI TEHNIČAR ........................................ 3 2. NASTAVNI PLAN ....................................................................................... 3 POSEBNI DIO ............................................................................................... 6 1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI ..................................................................... 6 1.2. STRUČNO TEORIJSKI PREDMETI .................................................................. 7 1.2.1. OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA ................................................................ 7 1.2.2. TEHNIČKO CRTANJE SA MAŠINSKIM ELEMENTIMA ....................................... 15 1.2.3. ANALITIČKA HEMIJA ........................................................................... 21 1.2.4. ORGANSKA HEMIJA ............................................................................ 32 1.2.5. ELEKTROTEHNIKA .............................................................................. 45 1.2.6. PREDUZETNIŠTVO .............................................................................. 49 1.2.7. FIZIČKA HEMIJA ................................................................................ 55 1.2.8. NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA ................................................... 72 1.2.9. TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI ....................................................... 79 1.2.10. AUTOMATSKA KONTROLA PROCESA ...................................................... 94 1.2.11. ORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA ..................................................... 99 1.3. PRAKTIČNA NASTAVA .......................................................................... 107 1.4. IZBORNI PREDMETI ............................................................................. 126 1.4.1. HEMIJSKI RAČUN ............................................................................. 126 1.4.2. EKOLOGIJA .................................................................................... 130 1.4.3. BIOHEMIJA ..................................................................................... 139 1.4.4. TEHNOLOGIJA PREMAZNIH SREDSTAVA ................................................. 147 1.4.5. PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA ............................................................. 152 1.4.6. MIKROBIOLOGIJA ............................................................................. 158 2. ISPITNI KATALOZI ................................................................................. 166 2.1. FIZIČKA HEMIJA ................................................................................. 166 2.2. TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI ........................................................ 168 2.3. STRUČNI RAD .................................................................................... 170 3. OBAVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UCENIKA.......................... 171 4. USLOVI ZA ZAVRŠETAK OBRAZOVANJA ....................................................... 171 5. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA ........ 172 6. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH .................... 172 7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA ........................ 172 8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOÐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA ............................ 174 8.1. BROJ ČASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE .................. 174 9. SLOBODNE AKTIVNOSTI .......................................................................... 174 10. PROFESIONALNA PRAKSA ...................................................................... 175
3
OPŠTI DIO 1.Naziv programa: HEMIJSKO - TEHNOLOŠKI TEHNIČAR 2.Nastavni plan
Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed god. A Opšteobrazovni predmeti
1. Maternji jezik i književnost 3 108 3 108 3 108 3 99 423
2. Matematika 3 108 3 108 3 108 3 99 423 3. Strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 282 4. Informatika 2 72 72 5. Fizičko vaspitanje 2 72 2 72 2 72 2 66 282 Društvena grupa predmeta
1. Istorija 2 72 2 72 144 2. Sociologija 2 72 72 3. Psihologija 2 72 72 Prirodna grupa predmeta
1. Fizika 2 72 72
2. Biologija sa ekologijom 2 72 72
3. Geografija 2 72 72
UKUPNO A 20 720 14 504 12 432 10 330 1986 B Stručno - teorijski predmeti
1. Opšta i neorganska hemija 4 144 144
2. Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
2 72 72
3. Analitička hemija 2 72 72 4. Organska hemija 6 216 216 5. Elektrotehnika 1 36 36 6. Preduzetništvo 2 72 72 7. Fizička hemija 4 144 4 132 276
8. Neorganska hemijska tehnologija
3 108 108
9. Tehnološke operacije i uređaji 4 144 4 132 276
10. Automatska kontrola procesa 2 66 66
11. Organska hemijska tehnologija 3 99 99
UKUPNO B 6 216 11 396 11 396 13 429 1437 C Praktična nastava 3 108 4 144 4 144 4 132 528 D Slobodne aktivnosti 1 36 1 36 1 36 1 33 141 E Izborna nastava 2 72 2 72 4 144 4 132 420
1. Drugi strani jezik 2 72 2 72 2 72 2 66 2. Hemijski račun 2 72 72 3. Ekologija 2 72 72 4. Biohemija 2 72 72
4
Redni broj
Nastavni predmeti - grupe predmeta
I II III IV Ukupno
sed. god. sed. god. sed. god. sed god. 5. Mikrobiologija 2 72 72
6. Tehnologija premaznih sredstava 2 72 72
7. Prehrambena tehnologija 2 72 72
F Profesionalna praksa 10 dana 10 dana 10 dana 30 dana G Sedmični broj časova 32 1152 32 1152 32 1152 32 1056 4512 H Broj radnih sedmica 36 36 36 33 141
Ukupno (A + B + C + D + E) = 4.512 3. Ciljevi i zadaci obrazovnog programa Opšti ciljevi obrazovanja i vaspitanja u četvorogodišnjem stručnom obrazovanju omogućavaju učenicima da: - razviju sposobnosti i vještine za kavalitetan rad u zanimanju; - razviju uspješnu karijeru u zanimanju; - osposobe se za kritičko vrednovanje i odgovorno djelovanje na svom radnom
mjestu; - racionalno koriste energiju, materijal, vrijeme i opremu; - posjeduju znanja iz informatike, automatizacije i računske obrade podataka; - posjeduju znanja o vrstama, strukturi i svojstvima sirovina koje se upotrebljavaju
u hemijskoj industriji; - sastavljaju režime i vode tehnološki proces u hemijskoj industriji, - rukuju i održavaju mašine i aparate u hemijsko-tehnološkom procesu; - pripremaju izvještaje o proizvodnji i kalkulacije; - posjeduju znanje za adekvatno skladištenje sirovina i gotovih proizvoda; - poštuju standarde kvaliteta u svom zanimanju i vrše kontrolu procesa; - razviju pravilan odnos prema saradnicima, strankama i okolini; - upoznaju se sa pojmom tržišta i poslovanja; - razviju znanja i vještine za vođenje grupe, komunikaciju sa saradnicima pri radu i
rješavanju problema, motivišu saradnike; - razviju ekološku svijest i upoznaju propise o zaštiti na radu i zaštiti okoline i
važnosti njihovog dosljednog poštovanja; - unaprijede svoje radne sposobnosti, samostalno usavršavaju svoje znanje i
sposobnosti na principu cjeloživotnog učenja. 4. Uslovi za upis, odnosno uključivanje u program za obrazovanje odraslih U srednju stručnu školu u četvorogodišnjem trajanju mogu se upisati lica koja su: - završila osnovnu školu ili - završila dvogodišnju stručnu školu. U redovno obrazovanje mogu se uključiti lica koja nijesu starija od 17 godina, izuzetno lica do18 godine uz odobrenje Nastavničkog vijeća škole. Lica koja su napunila 18 godina uključuju se u program za obrazovanje odraslih. 5. Trajanje obrazovanja - Obrazovanje po obrazovnom programu Hemijsko-tehnološki tehničar traje četiri
godine. 6. Prohodnost - U redovnom obrazovanju učenici prelaze u viši razred ako su iz svih predmeta u
toku tekuće školske godine postigli pozitivnu ocjenu i realizovali profesionalnu praksu.
5
- Lica koja su završila dvogodišnju stručnu školu mogu se uključiti u odgovarajući razred, u zavisnosti od vrste programa prethodnog obrazovanja, uz polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita.
- Lica koja su završila prvi razred po obrazovnom programu Izrađivač hemijskih proizvoda, mogu se, uz diferencijalne ispite, upisati u drugi razred obrazovnog programa Hemijsko-tehnološki tehničar.
- Odrasli napreduju po programu u skladu sa odgovarajućim pravilnikom, planom i programom za izvođenje obrazovnog programa za odrasle, koji donosi nadležna institucija.
7. Nivo obrazovanja koje se stiče - Srednje stručno obrazovanje u trajanju od četiri godine –
HEMIJSKO -TEHNOLOŠKI TEHNIČAR.
6
POSEBNI DIO 1. PREDMETNI PROGRAMI 1.1. OPŠTEOBRAZOVNI PREDMETI 1.1.1. MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST 1.1.2. MATEMATIKA 1.1.3. STRANI JEZIK 1.1.4. DRUŠTVENA GRUPA PREDMETA 1.1.5. INFORMATIKA 1.1.6. PRIRODNA GRUPA PREDMETA 1.1.7. FIZIČKO VASPITANJE
7
1.2. STRUČNO - TEORIJSKI PREDMETI 1.2.1. OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA 1. Naziv predmeta: OPŠTA I NEORGANSKA HEMIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I 144 144 II III IV
Ukupno 144 144 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Povezuju tematske cjeline sa sadržajima već obrađenim tokom prethodnog
školovanja; - Produbljuju stečena znanja o neorganskim jedinjenjima kroz različite aktivnosti
koje - Uključuju časove diskusije; - Upoznaju ulogu i značaj neorganske hemije u svakodnevnom životu; - Razvijaju sposobnost hemijskog izražavanja; - Razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - Stiču znanja o uticaju hemije i hemijske industrije na život; - Razvijaju navike koje će doprinositi unapređivanju i zaštiti životne i radne
sredine; - Razvijaju sposobnosti za eksperimentalni rad, posmatranje, uočavanje i
zaključivanje; - Razvijaju stvaralačku maštu, analitičko mišljenje, objektivnost i formiraju
pravilan odnos prema radu; - Ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
8
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
Ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Osnovni zakoni i pojmovi u hemiji - Poznaje mjesto
hemije u sistemu prirodnih nauka
- Definiše osnovne zakone u hemiji: Lavoazjeov, Prustov, Daltonov i Avogadrov
- Definiše pojam hemijskog simbola, formule i jednačine
- Definiše relativnu atomsku i molekulsku masu
- Definiše mol, molarnu masu i molarnu zapreminu
- Interpretira značaj hemije kao prirodne nauke
- Rješava računske zadatke primjenom osnovnih hemijskih zakona
- Čita hemijske simbole elemenata iz periodnog sistema elemenata
- Pravilno piše hemijske formule (molekulske, empirijske, strukturne)
- Čita relativnu atomsku masu iz periodnog sistema elemenata i izračunava relativnu molekulsku masu
- Izračunava mol, molarnu masu i molarnu zapreminu
- Razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Stehiometrijski proračun - Razumije
stehiometrijski proračun
- Računa procenat elemenata u jedinjenjima na osnovu molekulske formule
- Izračunava masu, broj mola i zapreminu reaktanata i produkata na osnovu hemijske jednačine
Struktura atoma - Poznaje pojmove:
elementarne čestice, atom i izotopi
- Definiše energetski nivo, energetski podnivo i atomsku orbitalu
- Razlikuje redni i maseni broj elementa
- Određuje broj elementarnih čestica u atomu elementa na osnovu rednog i
- Razvija analitičko mišljenje
- Crta periodni sistem elemenata
9
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
Ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Razumije princip izgradnje elektronskog omotača i periodnog sistema elemenata
masenog broja - Razlikuje atomske
orbitale - Popunjava orbitale
u skladu sa Paulijevim principom i Hundovim pravilom
- Piše elektronsku konfiguraciju elemenata i određuje položaj elementa u periodnom sistemu
Tipovi hemijskih veza - Definiše energiju
jonizacije, afinitet prema elektronu i elektro-negativnost
- Objašnjava jonsku, kovalentnu i vodoničnu vezu
- Definiše molekulske orbitale i Diplolni momenat
- Objašnjava geometrijski oblik molekula i hibridizaciju
- Interpretira razloge spajanja atoma
- Razlikuje tipove hemijskih veza
- Određuje tip hemijske veze u jedinjenju
- Razlikuje molekulske orbitale
- Razlikuje tipove hibridizacije
- Grafički prikazje tipove hemijskih veza i sp3, sp2 i sp hibridi-zaciju na primjeru C-atoma
Hemijske reakcije - Pojašnjava uslove
nastanka hemijskih reakcija
- Objašnjava primjenu postupnog sastavljanja jednačine hemijske reakcije
- Poznaje tipove hemijskih reakcija (analiza, sinteza, oksido-redukcija, termohemijske reakcije)
- Definiše pojavu toplotnih efekata
- Definiše povratne i nepovratne reakcije
- Definiše hemijsku
- Identifikuje uslove za nastanak hemijske reakcije
- Razlikuje egzotermne i endotermne hemijske reakcije
- Analizira uticaj različitih faktora na brzinu hemijske reakcije (koncentracija, temperatura, katalizator)
- Izračunava brzinu hemijske reakcije i konstantu ravnoteže
- Uočava značaj katalizatora u laboratoriji,
- Razvija analitičko mišljenje
Referat: - Izrada šematskog
prikaza za sudar čestica
10
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
Ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
ravnotežu i konstantu ravnoteže
- Definiše brzinu hemijske reakcije
- Objašnjava uticaj različitih faktora na brzinu hemijske reakcije
industriji i živim organizmima
- Razlikuje povratne i nepovratne hemijske reakcije
Rastvori - Definiše pojmove:
rastvor, rastvarač, rastvorljiva supstanca i rastvorljivost
- Poznaje vrste rastvora
- Objašnjava kvantitativni sastav rastvora
- Definiše elektrolite, elektrolitičku disocijaciju i stepen disocijacije
- Razlikuje svojstva pravih i koloidnih rastvora
- Izračunava maseni udio, masenu i količinsku koncentraciju rastvora
- Razlikuje jake i slabe elektrolite na osnovu stepena disocijacije
- Uočava važnost rastvora u svakodnevnom životu
Vrste neorganskih jedinjenja - Definiše okside,
kiseline, baze i soli - Poznaje hemijske
osobine oksida, kiselina, baza i soli
- Razumije protolitičku teoriju kiselina i baza
- Objašnjava hidrolizu soli
- Objašnjava oksido-redukcione procese
- Objašnjava proces elektrolize
- Definiše jonski proizvod vode i ph
- Razlikuje okside, kiseline, baze i soli
- Analizira reakcije oksida nemetala i oksida metala sa vodom
- Analizira reakcije kiselina i baza
- Analizira reakcije hidrolize soli
- Razlikuje procese oksidacije i redukcije
- Određuje oksidacioni broj na primjerima
- Određuje oksidaciono i redukciono sredstvo
- Razlikuje katodne i anodne reakcije
- Izračunava ph i poh rastvora
Referat: - Primjena
elektroliti-čkih procesa u industriji
11
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
Ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Vodonik i kiseonik - Poznaje osobine i
postupke dobijanja vodonika
- Poznaje izotope vodonika
- Poznaje osobine i postupke dobijanja kiseonika
- Objašnjava zaštitnu ulogu ozona i nastanak ozonske rupe
- Navodi primjenu vodonika i kiseonika
- Analizira postupke dobijanja vodonika
- Analizira postupke dobijanja kiseonika
- Uočava značaj vodonika i kiseonika
Metali - Definiše pojam
metala - Navodi osobine
metala - Navodi primjenu
metala
- Upoređuje metale prema osnovnim karakteristikama
- Uočava značaj metala u industriji
I grupa periodnog sistema elemenata - Nabraja elemente I
grupe (alkalni metali) i poznaje njihove osobine
- Navodi najvažnija jedinjenja alkalnih metala i postupke njihovog dobijanja
- Upoređuje osobine alkalnih metala
- Analizira postupke dobijanja jedinjenja alkalnih metala (natrijuma i kalijuma)
- Uočava značaj i primjenu alkalnih metala
- Razvija sistematičnost
II grupa periodnog sistema elemenata - Nabraja elemente
II grupe (zemnoalkalni metali) i poznaje njihove osobine
- Navodi najvažnija jedinjenja zemnoalkalnih metala i postupke njihovog dobijanja
- Upoređuje osobine zemnoalkalnih metala
- Analizira postupke dobijanja jedinjenja zemnoalkalnih metala (kalcijuma i magnezijuma)
- Uočava značaj i primjenu zemnoalkalnih metala
III grupa periodnog sistema elemenata - Poznaje osobine - Upoređuje osobine
12
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
Ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
elemenata III grupe - Navodi najvažnija
jedinjenja aluminijuma i postupke njihovog dobijanja
elemenata III grupe - Analizira proces
dobijanja aluminijuma i jedinjenja aluminijuma
- Uočava značaj i primjenu aluminijuma
IV grupa periodnog sistema elemenata - Nabraja elemente
IV grupe i poznaje njihove osobine
- Navodi najvažnija jedinjenja elemenata IV grupe i postupke njihovog dobijanja
- Upoređuje osobine elemenata IV grupe
- Analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata IV grupe (ugljenik, silicijum, olovo, kalaj, antimon)
- Uočava značaj i primjenu elemenata IV grupe
V grupa periodnog sistema elemenata - Nabraja elemente
V grupe i poznaje njihove osobine
- Navodi najvažnija jedinjenja elenmenata V grupe i postupke njihovog dobijanja
- Upoređuje osobine elemenata V grupe
- Analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata V grupe (azot i fosfor)
- Uočava značaj i primjenu elemenata V grupe
VI grupa periodnog sistema elemenata - Nabraja elemente
VI grupe i poznaje njihove osobine
- Navodi najvažnija jedinjenja VI grupe i postupke njihovog dobijanja
- Upoređuje osobine elemenata VI grupe
- Analizira postupke dobijanja elemenata i jedinjenja elemenata VI grupe (sumpor)
- Uočava značaj i primjenu elemenata VI grupe
Referat: - Oksidi sumpora kao
zagađivači
VII grupa periodnog sistema elemenata - Nabraja elemente
VII grupe (halogeni elementi) i poznaje
- Upoređuje osobine halogenih elemenata
Referat: - Osobine halogenih
elemenata
13
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
Ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
njihove osobine - Upoznaje osobine i
značaj oksi kiselina hlora
- Analizira postupke dobijanje hlora i hlornih jedinjenja (halogenovodonik i oksi kiseline)
- Uočava značaj i primjenu halogenih elemenata
Prelazni metali - Poznaje opšte
karakteristike prelaznih metala
- Upoređuje osobine prelaznih metala
- Uočava značaj i primjenu prelaznih metala
Referat: - Dobijanje čelika u
visokoj peći
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Isaković, G., Lukić, Lj., Isaković, M., Panajotović, N.: Opšta i neorganska hemija
za prvi razred srednje škole, Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 2003. - Đukić, S., Nikolajević, R., Šurjanović, M.: Opšta hemija za prvi razred srednje
škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Jovetić, M.: Neorganska hemija za prvi i drugi razred srednje škole, Zavod za
izdavanje udžbenika, Novi Sad, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom i dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi učenika
(testovi,referati) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije,
diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije.
- Stručni saradnik: hemijsko-tehnološki tehničar/hemijsko-tehnološka tehničarka, hemijski laborant.
14
9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Struktura atoma - Fizika - Borov model atoma i talasno mehanički model atoma
- Hemijske reakcije, rastvori
- Analitička hemija - Kvalitativna i kvantitativna analiza
- Neorganska jedinjenja - Neorganska tehnologija - Dobijanje kiselina, baza i soli
15
1.2.2. TEHNIČKO CRTANJE SA MAŠINSKIM ELEMENTIMA 1. Naziv predmeta: TEHNIČKO CRTANJE SA MAŠINSKIM ELEMENTIMA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I 48 24 72 II III IV
Ukupno 48 24 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o pravilima, standardima i simbolima koji se upotrebljavaju u
tehničkom - Crtanju; - Stiču osnovna znanja potrebna za crtanje i čitanje tehničkih crteža; - Stiču osnovna znanja iz nacrtne geometrije; - Stiču osnovna znanja o osnovnim mašinskim elementima; - Stiču osnovna znanja o pravilnom izboru materijala; - Razvijaju smisao za tačnost, preciznost, estetiku i urednost u rješavanju radnih
zadataka i - Stvaraju navike za planski, organizovani i samostalni rad; - Ovladaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
16
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Osnovi tehničkog crtanja - Definiše značaj
tehničkog crtanja - Poznaje materijal i
pribor za tehničko crtanje, kao i formate i opremu tehničkih crteža
- Zna elemente zaglavlja i sastavnice
- Upoznaje tehniku izrade jednostavnih crteža
- Razlikuje tehnički crtež od drugih crteža, skica, slika i fotografija
- Izvlači osnovne i kotne linije, šrafira, ispisuje zaglavlje i pozicione oznake elemenata
- Ispisuje tehničko pismo
- Skicira jednostavne elemente
- Razvija preciznost i tačnost
Vježba: - Tehničko pismo
Nacrtna geometrija - Definiše pojam i
vrste projekcija - Definiše pojmove
kvadranta i oktanta - Objašnjava
ortogonalnu projekciju
- Razumije ortogonalnu projekciju tačke, prave i duži na tri ravni
- Opisuje ravan i specijalne položaje ravni
- Objašnjava centralnu projekciju
- Upoznaje aksonometrijsko projekciranje
- Analizira načine prikazivanja predmeta na crtežu
- Razlikuje vrste projekciranja
- Crta projekciju tačke na jednu, dvije i tri ravni
- Crta projekciju prave i duži u opštem i specijalnom položaju
- Crta projekcije osnovnih geometrijskih likova u opštem i specijalnom položaju (kvadrat, pravougaonik, trougao)
- Crta projekcije osnovnih geometrijskih tijela u opštem i specijalnom položaju
- Crta u izometriji jednostavne elemente na osnovu ortogonalnih projekcija
- Razvija analitičnost
Vježba: - Projekcije tijela - Crtanje tijela u
izometriji na osnovu projekcija
- Crtanje projekcija na osnovu izometrijskog izgleda
17
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Uočava prednosti i nedostatke pojedinih načina prikazivanja tijela
Tehničko crtanje - Objašnjava
prikazivanje predmeta na crtežu
- Navodi vrste pogleda
- Obrazlaže presjeke i uprošćenja pri crtanju
- Definiše pojam tolerancije, položaja, oblika i veličine tolerantnog polja
- Poznaje radionički i sklopni crtež
- Razumije pojam kvaliteta površine i zna način označavanja stanja površine
- Opisuje kotiranje i elemente kotiranja
- Razumije skiciranje i čitanje tehničkih crteža
- Izrađuje tehničke crteže predmeta sa presjecima i detaljima
- Izrađuje uprošćene tehničke crteže
- Piše tolerancije dužina, oblika i položaja
- Crta radionički crtež jednostavnog mašinskog dijela i upisuje podatke neophodne za njegovu izradu
- Analizira i čita tehnički crtež
- Razvija osjećaj sigurnosti u radu
Vježba: - Prikazi-vanje
predmeta na crtežu - Kotiranje
tolerisanih dimenzija
- Izrada radioničkog crteža
Veze i spojevi mašinskih elemenata - Definiše pojam i
podjelu mašinskih elemenata
- Navodi nerazdvojive spojeve: zakovani, zavareni, lemljeni i lijepljeni spojevi
- Opisuje postupak pripreme limova za zakivanje i način zakivanja, kao i materijal za zakivke
- Poznaje osobine zavarenih, zalemljenih i lijepljenih spojeva
- Navodi razdvojive spojeve: klinove,
- Razlikuje nerazdvojive od razdvojivih veza mašinskih elemenata
- Razlikuje elemente za nerazdvojivu vezu
- Uočava prednosti i nedostatke elemenata za nerazdvojivu vezu
- Razlikuje elemente za razdvojivu vezu
- Uočava prednosti i nedostatke elemenata za razdvojivu vezu
- Uočava prednosti i nedostatke
- Stiče pozitivnu orjentaciju prema zanimanju
Vježba: - Crtanje navojnih
spojeva - Skiciranje oopruga
(rad u olovci)
18
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
čivije, navojne spojeve
- Poznaje osobine razdvojivih spojeva
- Navodi elemente za elastičnu vezu (opruge)
- Poznaje osobine elemenata za elastičnu vezu
elemenata za elastičnu vezu
Elementi za kružno kretanje - Poznaje
konstruktivne oblike i karakteristike osovina, osovinica i vratila
- Navodi podjelu i osobine ležišta
- Navodi vrste i karakteristike ležajeva
- Razumije ulogu spojnica
- Poznaje osobine spojnica
- Razlikuje elemente za kružno kretanje
- Crta osovine, osovinice i vratila
- Razlikuje vrste ležišta i ležajeva
- Analizira način podmazivanja ležišta
- Razlikuje vrste spojnica
- Uočava značaj i primjenu elemenata za kružno kretanje
Vježba: - Skiciranje osovina i
vratila (rad u olovci)
Elementi za prenos snage - Poznaje vrste i
primjenu elemenata za prenos snage
- Objašnjava prenos snage zupčanicima, remenom (kaišem) i lancem
- Poznaje osobine elemenata za prenos snage
- Razlikuje elemente za prenos snage
- Analizira prenos snage zupčanicima, remenom (kaišem) i lancem
- Bira odgovarajuću vrstu prenosa prema zadatim uslovima
- Uspostavlja vezu između elemenata za kružno kretanje i elemenata za prenos snage
Postrojenja hemijske industrije - Poznaje materijal
za postrojenja hemijske industrije
- Opisuje predstavljanje postrojenja hemijske industrije u tehničkoj
- Razlikuje materijale za postrojenja hemijske industrije
- Izrađuje tehničku dokumentaciju za postrojenja hemijske industrije
- Uviđa važnost očuvanja čovjekove okoline
Vježba: - Prikazivanje
hemijskih procesa
19
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
dokumentaciji - Objašnjava
šematske prikaze tehnoloških operacija
- Čita tehničku dokumentaciju za postrojenja hemijske industrije
Primjena računara - Razumije
mogućnosti primjene računara za tehničko crtanje
- Upoznaje osnovne programske pakete za tehničko crtanje
- Crta jednostavne tehničke crteže uz pomoć računara
- Uočava značaj primjene računara za tehničko crtanje
- Izgrađuje pozitivan stav prema upotrebi savremenih tehnologija
Vježba: - Rad sa
programskim paketom za tehničko crtanje
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Drapić, S., Gačić, D.: Tehničko crtanje sa mašinskim elementima za I ili II razred
stručnih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 1980. - Drapić, S., Gačić, D., Danilović, M., Damjanac Z.: Tehničko crtanje sa nacrtnom
geometrijom, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2002. - Drapić, S., Teslić, M.: Osnovi mašinstva, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,
Beograd 1989. - Drapić, S.: Mašinski elementi, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd
1967. - Pantelić, T.: Tehničko crtanje, Mašinski fakultet, Beograd - Gagić, Lj.: Nacrtna geometrija sa tehničkim crtanjem, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd 1988. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Nastava se realizuje u učionici koja je opremljena: A/V sredstvima, grafoskopom,
dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima, stolovima sa odgovarajućim priborom za crtanje i računarima sa odgovarajućim programskim paketom za tehničko crtanje.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (test-tri, grafički rad-dva) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - diplomirani inženjer mašinstva, diplomirani inženjer metalurgije, diplomirani
inženjer tehnologije.
20
9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Tehnički crtež i mašinski elementi
- Tehnološke operacije i uređaji
- Šeme mašina i aparata koji se koriste u hemijskoj industriji
- Tehnički crtež i mašinski elementi
- Neorganska hemijska tehnologija
- Tehnološke šeme procesa
- Tehnički crtež i mašinski elementi
- Organska hemijska tehnologija
- Tehnološke šeme procesa
21
1.2.3. ANALITIČKA HEMIJA 1. Naziv predmeta: ANALITIČKA HEMIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II 72 72 III IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - Stiču znanja o analitičkim metodama (kvalitativnim i kvantitativnim) za
ispitivanje - Supstanci; - Osposobljavaju se da na osnovu stečenog znanja vrše odabir metoda za
ispitivanje, - Dokazivanje i određivanje sadržaja sastojaka u datoj supstanci; - Razvijaju sposobnosti za posmatranje, zaključivanje, uopštavanje i tumačenje
posmatranih - Pojava; - Stiču znanja o značaju sadržaja koji se izučavaju u analitičkoj hemiji za usvajanje
sadržaja - Iz drugih hemijskih disciplina; - Osposobljavaju se za istraživački rad u drugim oblastima (zaštiti životne sredine,
medicini, - Farmaciji, modernoj industriji); - Stiču sposobnosti pravilnog korišćenja odgovarajuće literature preko knjiga i
kompjuterske - Pretrage; - Razvijaju stvaralačku maštu, analitičko mišljenje, objektivnost.
22
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta /Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Pojam, podjela i
značaj - Analitičke hemije - Pojašnjava i
obrazlaže - Značaj analitičke
hemije
- Interpretira značaj analitičke hemije i vrši njenu podjelu
- Razlikuje kvalitativnu od kvantitativne analize
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija moć zapažanja
Hemijska ravnoteža u homogenom sistemu - Definiše hemijsku
ravnotežu - Navodi faktore koji
utiču na hemijsku ravnotežu
- Definiše Le Šatelijeov princip
- Definiše: elektrolitičku disocijaciju, stepen isocijacije, jake i slabe elektrolite
- Definiše slabe elektrolite i konstantu disocijacije
- Definiše značaj izračunavanja koncentracija H+ i OH- jonova u rastvorima
- Definiše suzbijanje disocijacije slabih elektrolita
- Definiše:
disocijaciju vode, jonski proizvod vode, odonični eksponent ph, hidroksilni eksponent poh
- Definiše: kiselo-bazne indikatore, regulatorske smješe-pufere
- Pojašnjava brzinu hemijske reakcije i analizira faktore koji utiču na brzinu hemijske reakcije
- -primjenjuje zakon o dejstvu masa na različitim primjerima
- Objašnjava Le Šeteljeov princip na primjerima i nabraja faktore koji utiču na pomjeranje hemijske ravnoteže
- Analizira elektrolite i vrši njihovu podjelu
- Pravilno piše elektrolitičku
- Disocijaciju kiselina, baza i soli
- Razlikuje jake i slabe elektrolite na osnovu vrijednosti stepena disocijacije
- Pravilno piše izraze za konstante disocijacije kiselina
- -pravilno vrši podjelu kiselina u
- Odnosu na veličinu konstante disocijacije
- Objašnjava suzbijanje disocijacije slabih elektrolita uticajem
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija moć zapažanja
- Razvija preciznost i tačnost
- Rješavanjem računskih zadataka izračunava na različitim primjerima koncentracije H+ i OH- jonova
- Rješavanjem
računskih zadataka izračunava na različitim primjerima ph i poh rastvora
- Rješavanjem
računskih zadataka izračunava na različitim primjerima koncentracije jonova u rastvoru teško rastvorljivih elektrolita na osnovu proizvoda rastvorljivosti
23
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
zajedničkog jona na primjerima
- Izračunava koncentraciju H+ i OH- na osnovu jonskog proizvoda vode (Kw)
- Izračunava ph i poh rastvora na osnovu [H+] ili [OH-] na različitim primjerima
- Nabraja neke kiselo-bazne indikatore
- Analizira promjenu boje indikatora u kiseloj i baznoj sredini
- Razlikuje ph vrijednosti u sredini univerzalnim indikatorom (na osnovu skale boja)
- Pravilno određuje ph vrijednost u puferu i izračunava [H+] i [OH-] vrijednosti u puferskoj smješi
Hemijska ravnoteža u heterogenom sistemu - Pojašnjava
ravnotežu u rastvorima teško rastvorljivih elektrolita
- Definiše proizvod rastvorljivosti
- Nabraja faktore koji utiču na proizvod rastvorljivosti
- Definiše taloženje i rastvaranje
- Pravilno predstavlja jednačinu
- Ravnotežnog stanja i proizvod rastvorljivosti kod teško rastvorljivog elektrolita
- Razlikuje reakcije taloženja i rastvaranja i pravilno ih predstavlja hemijskim jednačinama
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija moć zapažanja
- Razvija preciznost i tačnost
Kompleksna jedinjenja - Upoznaje opšte
karakteristike kompleksnih
- Interpretira nomenklaturu kompleksnog jedinjenja
- Pravilno određuje
- Razvija moć zapažanja
24
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
jedinjenja - Pojašnjava
disocijaciju i konstantu disocijacije kompleksnih jedinjenja
graditelje kompleksa, koordinacioni broj i navodi ligande u kompleksnim jedinjenjima
- Uočava značaj i primjenu kompleksnih jedinjenja (neorganskih i organskih) u analitičkoj hemiji
Kvalitativna analiza - Pojašnjava i
obrazlaže značaj kvalitativne analize u analitičkoj hemiji
- Definiše: metode kvalitativne analize, analitičke reakcije i uslove za njihovo izvođenje
- Navodi osnovne karakteristike analitičkih reakcija
- Interpretira osnovne principe kvalitativne hemijske analize
- Analizira analitičke reakcije i način njihovog izvođenja
- Nabraja reakcije suvim putem
- Navodi promjene koje su uočljive kod reakcija mokrim putem na primjerima
- Navodi primjere specifičnih, selektivnih i karakterističnih reakcija
- Razlikuje reagense (specifične, selektivne i grupne) i navodi primjere
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija moć
zapažanja
Analitičke grupe katjona - Navodi podjelu
analitičkig grupa katjona
- Obrazlaže i analitičku grupu katjona
- Navodi podjelu II analitičke grupe na sulfobaze i sulfokiseline
- Obrazlaže smješu katjona II
- Razlikuje VI analitičkih grupa katjona i grupne reagense za pojedine grupe
- Analizira taložne i dokazne reakcije za Ag+, Pb2+ i Hg2
2+ jone
- Interpretira ulogu H2S, uslove taloženja i piše reakcije taloženja
- Analizira reakcije
- Razvija sistematičnost
- Razvija logiku
mišljenja - Razvija preciznost i
tačnost - Razvija sposobnost
zapažanja
25
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
analitičke grupe - sulfobaze
- Nabraja katjone III analitičke grupe
- Obrazlaže smješu katjona III analitičke grupe
- Nabraja katjone IV analitičke grupe
- Obrazlaže smješu katjona IV analitičke grupe
- Nabraja katjone V analitičke grupe
- Obrazlaže smješu katjona V analitičke grupe
- Nabraja katjone VI analitičke grupe
- Obrazlaže smješu katjona VI analitičke grupe
rastvaranja taloga i dokazivanja katjona sulfobaza (Pb2+, Hg2+, Cu2+ i Bi3+)
- Interpretira grupni reagens, uslove taloženja i piše reakcije za identifikaciju III grupe katjona
- Uočava amfoterni karakter Al3+ i Cr3+
- Piše hemijske jednačine reakcija Al(OH)3 i Cr(OH)3 sa jakim kiselinama i jakim bazama
- Interpretira grupni reagens za IV grupu katjona (svježe pripremljen)
- Analizira reakcije taloženja i pravilno piše reakcije za identifikaciju Mn2+ i Zn2+
- Obrazlaže amfoternost Zn2+ i
- Jednačinama prikazuje amfoternost Zn(OH)2
- Interpretira grupni reagens za V
- Grupu katjona - Analizira reakcije
taloženja i pravilno piše reakcije za identifikaciju Ca2+ i Ba2+
- Analizira i pravilno piše reakcije za identifikaciju Na+, Mg2+, NH4
+ jona Analitičke grupe anjona - Navodi podjelu
analitičkih grupa anjona
- Razlikuje grupe anjona
- Analizira i pravilno piše reakcije za identifikaciju najvažnijih anjona
- Razvija sistemati-čnost u radu
26
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Gravimetrija Pojam i klasifikacija gravimetrijskih analiza - Definiše
gravimetriju - Navodi klasifikaciju
metoda i osnovne operacije gravimetrijske analize
- Obrazlaže uticaj primjesa na onečišćenje taloga (koprecipitacija)
--------------------------- Proračun u gravimetriji - Navodi podatke za
izračunavanje mase (m), masenog udjela (ω) pepela i vlage
- Definiše gravimetrijski faktor
- Navodi načine prikazivanja sadržaja supstance u analizi.
- Obrazlaže gravimetrijsko određivanje vožđa i sumporne kiseline
Volumetrija Opšti pojmovi, principi i klasifikacija volumetrijskih metoda - Navodi opšte
pojmove, principe i uslove volumetrijskih metoda
- Navodi klasifikaciju volumetrijskih metoda
- Definiše standardne rastvore
Proračun u volumetriji --------------------------
- Razumije titraciju kao najvažniju
- Operaciju volumetrijskih analiza
- Razlikuje završnu tačku titracije (ZTT) i ekvivalentnu tačku titracije (ETT)
- Interpretira uslove koje treba da ispunjava hemijska reakcija u volumetriji i vrši klasifikaciju volumetrijskih metoda na osnovu osnovne reakcije koja se dešava u toku titracije
- Razlikuje primarne i sekundarne standardne rastvore prema načinu pripremanja i navodi njihovu ulogu kao titracionog sredstva
- Pravilno piše hemijsku reakcijuizmeđu titracionog rastvora i titracionog sredstva i uočava molski odnos
- Primjenjuje stehiometrijski račun za izračunavanje mase (m), masenog udjela (ω), zapremine (V) i koncentracije (c) ispitivane supstance
-------------------------- - Pravilno piše
reakciju neutralizacije u
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija moć
zapažanja - Razvija preciznost - Razvija tačnost
- Rješavanj-em
računskih zadataka određuje % vlage i pepela različitih supstanci
27
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Neutralizacione metode
- Definiše metodu - Navodi opšte
principe neutralizacionih (kiselo-baznih) metoda
- Definiše kiselo-bazne indikatore
- Objašnjava titraciju jake i slabe kiseline sa jakom bazom
- Obrazlaže standardizaciju hcl, naoh i određivanje sadržaja baze, jake i slabe kiseline
-------------------------- Oksido-redukcione metode - Navodi opšte
principe oksido- redukcionih metoda
- Navodi podjelu oksido-redukcionih metoda
Permanganometrijs-ke metode - Definiše
permanganometriju - Navodi osobine
kmno4 kao standardnog rastvora
- Obrazlaže određivanje sadržaja Fe po Cimerman-Rajnhartovoj (Zimmermann-Reinhardt) metodi
Metode jodimetrije i jodometrije - Definiše metode
molekulskom i jonskom obliku
- Razlikuje acidimetriju i alkalimetriju
- Interpretira značaj promjene boje indikatora za određivanje ZTT
- Analizira kiselo-bazne indikatore i uticaj različitih faktora na promjenu boje indikatora
- Analizira tok neutralizacije preko grafičkog prikaza promjene ph vrijednosti u zavisnosti od dodate zapremine titracionog sredstva (krive neutralizacije)
- Izračunava potrebnu masu ili zapreminu supstance za pripremanje rastvora približne koncentracije (hcl i naoh)
- Interpretira postupak određivanja tačne koncentracije (hcl i naoh)
- Pravilnom primjenom stehiometrijskog proračuna izračunava sadržaj ispitivane supstance i prikazuje rezultat kao masu (m), maseni udio (ω), zapreminu (V) ili koncentraciju (c)
-------------------------- - Analizira reakcije
oksido-redukcije,
28
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Obrazlaže jodometrijsku metodu
- Navodi osobine natrijum-tiosulfata (Na2S2O3
.5H2O) kao standardnog rastvora
- Obrazlaže određivanje sadržaja bakra (Cu) i hroma (Cr) jodometrijskom metodom
C)Kompleksometrijske metode - Definiše metodu - Navodi vrste
kompleksona - Navodi osobine
metalnih indikatora - Pojašnjava načine
izvođenja titracije u kompleksometriji
- Obrazlaže ompleksometrijska određivanja Ca2+ i Mg2+
Taložne metode - Definiše metode - Navodi opšte
principe metode i uslove za analizu ovom metodom
- Navodi podjelu taložnih metoda
- Obrazlaže argentometrijske metode i određivanje sadržaja hlorida po Moru (Mohr)
razmjenu elektrona između ispitivane supstance i standardnog rastvora
- Razlikuje oksidacione i redukcione metode na osnovu oksidacionih, odnosno redukcionih sposobnosti standardnog rastvora
- Uočava oksidacione sposobnosti kmno4 i različita valentna stanja mangana u zavisnosti od sredine
- Interpretira postupak pripremanja rastvora približne koncentracije i određivanja tačne koncentracije (postupak standardizacije) kmno4
- Analizira primjenu standardnog rastvora kmno4
- Pravilno piše oksido-redukcionu reakciju između Fe2+ i kmno4
- Razumije uslove permanganometrijskog određivanja i ulogu Cimerman- Rajnhartovog rastvora
- Primjenjuje stehiometrijski proračun za izračunavanje sadržaja Fe u uzorku i prikazuje rezultat preko mase (m), masenog udjela (ω) ili
29
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
zapremine (V) rastvora izdatog za analizu
- Razlikuje jodimetrijsku i jodometrijsku metodu prema standardnom rastvoru za titraciju
- Piše i analizira reakcije na kojima se zasnivaju ove metode
- Interpretira uslove indirektne jodometrijske metode, postupak pripremanja rastvora Na2S2O3
.5H2O približne koncentracije i postupak
- Određivanja tačne koncentracije (standardizacija
- Rastvora) - Pravilno piše
oksido-redukcione reakcije ispitivane supstance i standardnog rastvora
- Primjenjuje stehiometrijski proračun za izračunavanje sadržaja Cu i Cr i prikazuje rezultat kao m, ω i V
-------------------------- - Razumije ulogu
velike stabilnosti kompleksa između metalnih jona i titracionog sredstva
- Razlikuje kompleksone po sastavu (KI, KII i KIII)
30
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Interpretira praktični značaj KIII (EDTA) i način stvaranja helata
- Interpretira uslove koje treba
- Da ispunjava metalni indikator
- Za kompleksometrijs-ka određivanja
- Razlikuje direktne i indirektne kompleksometrijs-ke titracije
- Interpretira postupak pripreme standardnog rastvora KIII i slove izvođenja titracije
- Analizira reakciju između jona Ca2+ i Mg2+ sa KIII
- Pravilno primjenjuje stehiometrijski proračun za izračunavanje sadržaja Ca2+ i Mg2+ i prikazuje rezultat kao m, ω iv
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Vilim Vajgand: Analitička hemija sa osnovama instrumentalne analize za treći
razred hemijsko-tehničkog smjera, Naučna knjiga, Beograd, 1981. - B. Stanković, J. Jorgović Kremzer, S. Draklić Đinđić: Analitička hemija za drugi
razred medicinske škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2003. - Darko Šepa: Analitička hemija sa praktikumom za treći razred hemijsko-
tehnološke struke, Naučna knjiga Beograd, 1981. - Momčilo Jovetić: Analitička hemija za drugi razred usmjerenog obrazovanja
prehrambene struke, Zavod za izdavanje udžbenika Novi Sad, Zavod za izdavanje udžbenika Beograd, 1988.
- M. Krajačević, M. Ignjatov, O. Mladenović: Analitička hemija sa praktikumom za drugi razred hemijsko-tehnološke struke, Budućnost, Novi Sad, 1997.
- M. Sikirica: Stehiometrija, Školska knjiga Zagreb, 1979. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - kompjuter sa priključkom za internet - računarska video projekcija.
31
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje usmeno i pismeno (testovi poslije svake oblasti),
minimum po jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Ocjenjuje se aktivnost na času tokom izrade računskih zadataka.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani
inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Kvalitativna i kvantitativna analiza - Opšta i neorganska hemija
- Hemijske reakcije, rastvori
- Određivanje sadržaja elemenata u uzorcima
- Praktična nastava - Određivanje sadržaja elemenata u uzorcima
32
1.2.4. ORGANSKA HEMIJA 1. Naziv predmeta: ORGANSKA HEMIJA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II 108 108 216 III IV
Ukupno 108 108 216 Vježbe- odjeljenje se dijele na grupe do 12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Povezuju odabrane tematske cjeline sa sadržajima već obrađenim tokom
prethodnog - Školovanja; - Produbljuju stečena znanja o organskim jedinjenjima kroz različite aktivnosti
koje - Uključuju časove diskusije; - Upoznaju ulogu i značaj organske hemije u svakodnevnom životu; - Ukazuju na značaj funkcionalnih grupa i upoznaju mogućnosti sinteze složenih
organskih - Jedinjenja; - Razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - Upoznaju toksično dejstvo pojedinih organskih supstanci na zdravlje i životnu
sredinu; - Razvijaju navike koje će doprinositi unapređivanju i zaštiti životne i radne
sredine; - Razvijaju sposobnosti za eksperimentalni rad, posmatranje, uočavanje i
zaključivanje; - Povezuju teorijske sadržaje sa praktičnim radom koji se odvija u sklopu
proizvodnih ciklusa - U materijalnoj proizvodnji; - Stiču sposobnost korišćenja odgovarajuće literature preko knjiga i kompjuterske
pretrage; - Razvijaju stvaralačku maštu, analitičko mišljenje, objektivnost i formiraju
pravilan odnos - Prema radu.
33
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Poznaje tipove
hemijskih veza u organskim jedinjenjima i reakcije organskih jedinjenja u zavisnosti od strukture
- Obrazlaže vrste hemijskih reakcija organskih jedinjenja
- Navodipodjelu organskih jedinjenja prema ugljovodoničnom nizu i prema funkcionalnoj grupi
- Razlikuje na primjerima prostu, dvostruku i trostruku vezu
- Razlikuje reakcije supstitucije, adicije, eliminacije, kao i homolitičko i heterolitičko raskidanje veze
- Razlikuje aciklična i ciklična jedinjenja
- Razlikuje najvažnije klase organskih jedinjenja prema funkcionalnoj grupi
- Razvija analitičko mišljenje
Alkani - Definiše alkane,
homologi niz i izomeriju niza
- Imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- Navodi načine dobijanja alkana sintetičkim putem
- Poznaje fizičke i hemijske osobine alkana
- Uočava kako se obrazuje niz i šta su homolozi
- Razlikuje n-alkane i izo-alkane na osnovu strukturne formule
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula alkana
- Analizira reakcije adicije i supstitucije za sintezu alkana
- Analizira reakcije supstitucije (lančane reakcije), kao i značaj reakcije oksidacije i reakcije pirolize (krekovanja)
- Razvija sposobnost zaključivanja
Referat: - Praktična primjena
alkana
Alkeni i alkini - Definiše alkene i
alkine i navodi funkcionalne grupe
- Imenuje jedinjenja po IUPAC
- Razlikuje alkene i alkine po funkcionalnoj grupi
- Pravilno koristi nomenklaturu pri
- Razvija tačnost i preciznost
Referat: - Praktičan značaj
proi-zvoda na bazi etena i acetilena
- Poli-akrilna vlakna
34
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
nomenklaturi - Navodi načine
sintetičkog dobijanja alkena i alkina
- Definiše izomeriju položaja i niza
- Poznaje fizičke i hemijske osobine alkena i alkina
- Navodi vrste polimerizacije i primjenu polimera
pisanju formula alkena i alkina
- Analizira reakciju eliminacije atoma ili atomskih grupa zasićenih jedinjenja za sintezu alkena i alkina
- Razlikuje "cis" i "trans" izomeriju i izomeriju niza
- Analizira reakcije adicije alkena i alkina i adicije primjenom Markovnikovog pravila
- Upoređuje brzinu oksidacije alkena i alkina sa istim oksidacionim sredstvom
- Razlikuje adicionu i kondenzacionu polimerizaciju
- Interpretira značaj etena i acetilena u industriji
- Interpretira značaj plastičnih masa u proizvodnji sintetičkih vlakana
(orlon, dralon) - Polivinil-hlorid
(PVC)
Dieni - Definiše diene - Navodi primjere
jedinjenja i njihov značaj
- Poznaje fizičke i hemijske osobine diena
- Razlikuje konjugovane, kumulovane i izolovane diene
- Piše strukturnu formulu izoprena i 1,3 butadiena
- Interpretira značaj kaučuka i njegove osobine
- Razvija tačnost i preciznost
Cikloalkani - Navodi podjelu i
dobijanje cikloalkana
- Poznaje fizičke i hemijske osobine cikloalkana
- Prikazuje strukturne formule cikloalkana
- Analizira dobijanje i stabilnost ciklopentana i
- Razvija analitičko mišljenje
35
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
cikloheksana Aromatični ugljovodonici - Obrazlaže
strukturu i hemijska svojstva benzena
- Imenuje derivate benzena po IUPAC-u
- Navodi jedinjenja sa kondenzovanim benzenovim prstenom
- Navodi značaj aromatičnih ugljovodonika
- Interpretira strukturu benzena pomoću molekulskih orbitala i ostvarivanja π veze
- Analizira reakcije supstitucije i adicije kod benzena
- Razlikuje monosupstitucione, disupstitucione i polisupstitucione derivate
- Prikazuje strukturnim formulama naftalen, antracen i fenantren
- Razvija analitičko mišljenje
Halogeni derivati ugljovodonika - Definiše halogene
derivate ugljovodonika
- Imenuje jedinjenja po IUPAC-u
- Objašnjava postupke dobijanja halogenih derivata ugljovodonika
- Poznaje fizičke i hemijske osobine halogenih derivata ugljovodonika
- Navodi najvažnije predstavnike halogenih derivata ugljovodonika i njivov značaj
- Razlikuje alkil i aril halogenide
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula jedinjenja
- Prikazuje reakcije sinteze alkil i aril halogenida
- Analizira reakcije nukleofilne supstitucije – Sn1 i Sn2
- Interpretira značaj najvažnijih predstavnika halogenih derivata ugljovodonika
- Razvija analitičko mišljenje
Alkoholi - Definiše alkohole - Navodi podjelu
alkohola prema broju hidroksilnih grupa
- Imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- Navodi načine
- Razlikuje mono-, di- i polihidroksilne, alifatične i aromatične alkohole
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula
- Razvija tačnost i preciznost
Referat: - Dobijanje etanola
36
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
dobijanja alkohola - Poznaje fizičke i
hemijske osobine alkohola
- Navodi primjenu alkohola
jedinjenja - Piše reakcije
dobijanja alkohola - Analizira kiselost
alkohola pri građenju alkoholata
- Prikazuje reakciju esterifikacije sa organskim i neorganskim kiselinama
- Razlikuje oksidaciju primarnih i sekundarnih alkohola
- Inerpretira značaj najvažnijih alkohola
Fenoli - Definiše fenole - Navodi podjelu i
način dobijanja fenola
- Poznaje fizičke i hemijske osobine fenola
- Navodi primjenu mono-,di- i polihidroksilnih fenola
- Razlikuje monohidroksilne i polihidroksilne fenole
- Prikazuje hemijskim jednačinama dobijanje fenola
- Analizira kiselost, esterifikaciju fenola i supstituciju u prstenu
- Interpretira značaj fenola za proizvodnju plastičnih masa
Etri - Definiše etre - Imenuje jedinjenja
po IUPAC nomenklaturi
- Poznaje fizičke i hemijske osobine etara
- Navodi primjenu etara
- Razlikuje proste i mješovite etre
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula jedinjenja
- Interpretira praktični značaj etara kao rastvarača (dietil-etra)
37
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Aldehidi i ketoni - Definiše karbonilna
jedinjenja - Imenuje jedinjenja
po IUPAC nomenklaturi
- Navodi načine dobijanja aldehida i ketona
- Objašnjava fizičke i hemijske osobine aldehida i ketona
- Razlikuje aldehide i ketone po funkcionalnoj grupi
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula
- Piše reakcije dobijanja aldehida i ketona
- Upoređuje hemijske osobine aldehida i ketona
- Analizira reakcije nukleofilne adicije
- Interpretira praktični značaj metanala, etanala, acetona, benzaldehida i acetofenona
Karboksilne kiseline - Definiše
karboksilne kiseline - Navodi podjelu
prema ugljovodoničnom nizu i broju karboksilnih grupa
- Imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- Navodi načine dobijanja zasićenih monokarboksilnih kiselina
- Poznaje fizičke i hemijske osobine karboksilnih kiselina
- Navodi primjere i značaj karboksilnih kiselina
- Razlikuje aciklične, ciklične, supstituisane, mono-, di- i poli- karboksilne kiseline
- Pravilno primjenjuje nomenklaturu pri pisanju formula kiselina
- Piše reakcije dobijanja kiselina
- Analizira disocijaciju kiselina
- Analizira reakcije sa metalima i bazama
- Analizira reakcije obrazovanja estara, amida, hlorida i anhidrida
- Interpretira praktičan značaj najvajžnijih monokarboksilnih zasićenih kiselina (mravlje, sirćetne), viših masnih kiselina (zasićene i
- Uviđa veze nauke i svakodnevnog života
Referat: - Praktični značaj
sirćetne kiseline
38
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
nezasićene) i aromatičnih (benzoeve i cimetne)
Derivati karboksilnih kiselina - Definiše derivate
karboksilnih kiselina
- Navodi reakcije dobijanja derivata
- Poznaje fizičke i hemijske osobine derivata karboksilnih kiselina
- Navodi podjelu lipida
- Definiše voskove, masti i ulja
- Obrazlaže hemijska svojstva masti i ulja
- Razlikuje hloride, estre, anhidride i amide
- Piše reakcije dobijanja derivata
- Analizira reakcije hidrolize, amonolize, alkoholize, mehanizam esterifikacije i saponifikacije
- Razlikuje proste i složene lipide
- Analizira sastav voskova, masti i ulja
- Analizira reakcije hidrolize, saponifikacije i hidrogenizacije
Referat: - Praktični značaj
voskova, masti i ulja
Supstituisane karboksilne kiseline - Navodi podjelu,
načine dobijanja halogen karboksilnih i hidroksi kiselina
- Definiše optičku izomeriju
- Prepoznaje hiralni C atom i ponašanje enantiomera pri prolasku polarizovane svjetlosti i njihovo obilježavanje sa (-L) i (+D)
- Navodi osobine i primjenu najvažnijih supstituisanih kiselina
- Razlikuje α, β i γ -halogen supstituisane karboksilne kiseline
- Piše reakcije dobijanja supstituisanih kiselina
- Analizira hidrolizu halogen- supstituisanih kiselina, esterifikaciju hidroksi kiselina
- Interpretira značaj mliječne, jabučne, vinske, limunske i salicilne kiseline
Referat: - Praktični značaj
limunske i salicilne kiseline
Ugljeni hidrati - Navodi podjelu i
strukturu monosaharida
- Razlikuje aldoze i ketoze, alifatičnu i cikličnu stukturu
- Razvija odgovornost prema zaštiti zdravlja
Referat: - Industrijsko
dobijanje saharoze
39
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Poznaje fizičke i hemijske osobine monosaharida
- Navodi primjenu glukoze
- Definiše disaharide - Poznaje fizičke i
hemijske osobine disaharida
- Definiše polisaharide
- Poznaje fizičke i hemijske osobine polisaharida
- Navodi najvažnije proizvode na bazi celuloze
- Prikazuje cikličnu strukturu Hejvortovim formulama
- Analizira reakcije sa Felingovim rastvorom, Tolensovim reagensom i vrenje glukoze
- Razlikuje monomerne jedinice (saharoze, maltoze i laktoze) i način kako se povezuju u cikličnu strukturu
- Razlikuje redukujuće i neredukujuće disaharide
- Analizira reakcije hidrolize saharoze i osobine invertnog šećera
- Razlikuje skrob i celulozu po načinu vezivanja monomernih jedinica
- Analizira hidrolizu skroba i celuloze i reakciju esterifikacije celuloze
- Interpretira značaj skroba i celuloze u prehrambenoj i tekstilnoj industriji
Organska jedinjenja sa sumporom - Definiše
tioalkohole i tioetre
- Imenuje jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- Navodi načine dobijanja.
- Poznaje fizičke i hemijske osobine tioalkohola i
- Razlikuje tioalkohole i tioetre
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula
- Piše reakcije dobijanja tioalkohola i tioetara
- Analizira oksidaciju
40
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
tioetara tioalkohola i tioetara
Organska jedinjenja sa azotom - Definiše amine i
nitro jedinjenja - Navodi
funkcionalne grupe i podjelu amina i nitro jedinjenja prema ugljovodoničnom nizu
- Imenuje amine i nitro jedinjenja po IUPAC nomenklaturi
- Poznaje fizičke i hemijske osobine amina i nitro jedinjenja
- Navodi primjenu amina i nitro jedinjenja
- Definiše diazo i azo jedinjenja
- Navodi primjenu azo jedinjenja
- Definiše aminokiseline
- Imenuje aminokiseline po IUPAC nomenklaturi
- Poznaje fizičke i hemijske osobine aminokiselina
- Definiše proteine i navodi podjelu prema sastavu, rastvorljivosti i funkciji
- Navodi karakteristične reakcije proteina
- Navodi podjelu, osobine i mehanizme djelovanja enzima
- Razlikuje amine i nitro jedinjenja po funkcionalnoj grupi
- Pravilno koristi nomenklaturu pri pisanju formula organskih jedinjenja sa azotom
- Analizira redukciju alifatičnih i aromatičnih nitro jedinjenja, baznost amina, građenje soli (diazonijum i kvaternerne)
- Interpretira značaj azo jedinjenja u industriji boja
- Piše opštu formulu amino kiselina
- Analizira obrazovanje cviter jona, amfoternost i izoelektičnu tačku amino kiselina i građenje peptidne veze
- Razlikuje proste i složene (konjugovane) proteine
- Interpretira značaj fibroznih i globularnih proteina
- Analizira bojene i taložne reakcije proteina
- Razlikuje enzime prema vrsti reakcije i prema sastavu
- Analizira katalitičko svojstvo enzima i mehanizam vezivanja enzima
Referat: - Azo boje - Fiziološki značaj
proteina
41
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
za supstrat
Alkalodi - Definiše alkaloide - Navodi načine
dobijanja heterocikličnih jedinjanja
- Poznaje fizičke i hemijske osobine alkaloida
- Navodi podjelu i primjenu alkaloida
- Objašnjava fiziološko dejstvo alkaloida (nikotina, efedrina, kokaina)
- Razlikuje petočlana i šestočlana heterociklična jedinjenja sa kiseonikom, azotom i sumporom
- Piše reakcije dobijanja alkaloida
- Analizira reakcije supstitucije i hidrogenizacije pirola, tiofena i furana, baznost i supstituciju piridina
- Razlikuje alkaloide grupe pirola, piridina i piperidina
- Uočava značaj alkaloida
Referat: - Fiziološki značaj
nikotina i kokaina
Vitamini i hormoni - Definiše vitamine - Navodi podjelu
vitamina prema rastvorljivosti i najvažnije predstavnike
- Definiše hormone - Navodi podjelu
hormona prema fiziološkom dejstvu
- Razlikuje vitamine rastvorljive u vodi i u mastima (ulju)
- Interpretira fiziološki značaj najvažnijih vitamina (A, B, C, D)
- Razlikuje hormone prema fiziološkom dejstvu
- Inerpretira fiziološki značaj najvažnijih predstavnika hormona (nadbubrežne žlijezde, polne)
Referat: - Fiziološko dejstvo
vitamina i hormona
Pesticidi - Definiše pesticide - Navodi podjelu
prema namjeni i prema sastavu i najvažnije predstavnike
- Razlikuje pesticide prema namjeni i sastavu
- Interpretira dejstvo herbicida i insekticida, toksičnost i simptome trovanja
Razvija analitičko mišljenje
Referat: - Toksičnost
insekticida i herbicida
42
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
i pružanja prve pomoći
Vježbe - Upoznaje
hemikalije u organskoj hemijskoj laboratoriji
- Upoznaje toksično dejstvo organskih supstanci
- Navodi povrede organskim supstancama i mjere zaštite
- Obrazlaže kvalitativnu analizu organskih supstanci
- Opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina metana
- Opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina etena
- Opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina etina
- Opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina diena
- Opisuje postupke ispitivanja osobina benzena i toluena
- Opisuje postupak sinteze etil- bromida
- Opisuje postupak dobijanja etil alkohola alkoholnim vrenjem
- Opisuje postupke ispitivanja osobina etil alkohola
- Opisuje postupke ispitivanja osobina fenola
- Razlikuje hemikalije pravilnim čitanjem naziva sa etiketa na bocama
- Pravilno radi sa toksičnim i lako zapaljivim organskim supstancama
- Kvalitativno dokazuje elemente poznate i nepoznate organske supstance
- Eksperimentalno dobija metan
- Ispituje osobine metana različitim ogledima
- Ekserimentalno dobija eten
- Ispituje osobine etena različitim ogledima
- Eksperimentalno dobija etin
- Ispituje osobine etina različitim ogledima
- Eksperimentalno dobija dien
- Ispituje osobine diena različitim ogledima
- Ispituje osobine benzena i toluena različitim ogledima
- Eksperimentalno dobija etil bromid
- Izračunava prinos etil bromida
- Eksperimentalno dobija etil alkohol
- Ispituje osobine etil alkohola različitim ogledima
- Ispituje osobine
- Razvija sposobnost za samostalan rad
- Stiče radne navike - Razvija sposobnost
tačnosti i preciznosti
- Učenici se dijele u grupe.
- Svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika.
- Učenik eksperimetalno izvodi vježbe uz pomoć nastavnika
43
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina aldehida i ketona
- Opisuje postupke ispitivanja osobina karboksilnih kiselina
- Opisuje postupak dobijanja etilacetata
- Opisuje postupak saponifikacije masti – dobijanja sapuna
- Opisuje postupak sinteze aspirina
- Opisuje postupke ispitivanja osobina monosaharida, disaharida i polisaharida
- Opisuje postupke dobijanja i ispitivanja osobina amino jedinjenja
- Opisuje postupak sinteze aminokiselina
- Opisuje postupke ispitivanja osobina aminokiselina i proteina
fenola različitim ogledima
- Eksperimentalno dobija etanal i aceton
- Ispituje različitim ogledima osobine aldehida i ketona
- Eksperimentalno ispituje osobine karboksilnih kiselina
- Eksperimentalno dobija etil acetat
- Izračunava prinos etil acetata
- Eksperimentalno izvodi saponifikaciju masti - dobijanja sapuna
- Eksperimentalno dobija aspirin
- Izračunava prinos aspirina
- Ispituje osobine monosaharida, disaharida i polisaharida različitim ogledima
- Eksperimentalno dobija amin
- Ispituje osobine amina različitim ogledima
- Eksperimentalno dobija aminokiselinu
- Izračunava prinos aminokiseline
- Ispituje svojstva aminokiselina i proteina različitim ogledima
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Pavlović, V., Mardović, R.: Organska hemija za drugi i treći razred srednje škole,
Zavod za izdavanje udžbenika, Novi Sad, 1991. - Milovanović, A., Pavlović, V.: Organska hemija sa praktikumom za vežbe za prvi i
drugi razred srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996.
44
- Vitorović, D., Pfendt, P., Krsmanović, V.: Primjenjena hemija, Naučna knjiga, Beograd, 1985.
- Petrović, J., Velimirović, S.: Hemija za četvrti razred gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.
- Rondović, D., Plamenac, N.: Organska hemija za treći razred usmjerenog srednjeg obrazovanja, Republički zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja,Titograd, 1988.
- Stojiljković, A.: Hemija za treći razred, Beograd, 1996. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se realizuju u laboratoriji koja je opremljena odgovarajućim
laboratorijskim posuđem i hemikalijama. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika Znanje se provjerava i ocjenjuje putem: - usmenog odgovora (najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu), - pismenog odgovora (testovi poslije svake oblasti, referati) i - opservacije rada, koja obuhvata praktični rad u laboratoriji i vođenje dnevnika,
najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima. 8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije,
diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije.
- Stručni saradnik: hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Hemijske veze - Opšta i neorganska hemija - Tipovi hemijskih veza
- Ugljeni hidrati i polimeri - Organska tehnologija - Tehnologija šećera i vrenja, plastične mase
- Ugljovodonici - Neorganska tehnologija - Tehnologija goriva
45
1.2.5. ELEKTROTEHNIKA 1. Naziv predmeta: ELEKTROTEHNIKA 2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II 36 36 III IV
Ukupno 36 36
3. Opšti ciljevi nastave - Sticanje osnovnih znanja iz osnova elektrotehnike; - Upoznavanje sa osnovnim zakonitostima na području elektrotehnike; - Primjena stečenih znanja na praktičnim aplikacijama na području elektrotehnike; - Rješavanje osnovnih primjera u elektrotehnici; - Upoznavanje sa osnovnim mjernim instrumentima i njihovom upotrebom; - Upoznavanje sa osnovnim mjernim metodama za mjerenje električnih veličina i
njihovom upotrebom; - Upoznavanje sa opasnostima pri radu sa električnom strujom i razvijanje osjećaja
za bezbjedan rad; - Povezivanje stečenih znanja sa ostalim stručno-teoretskim predmetima, prije
svega sa praktičnom nastavom.
46
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Osnovni pojmovi električne struje - Razumije pojmove:
elektricitet, električni napon, izvor i potencijal, električna struja, električni otpor i provodljivost
- Poznaje oznake i jedinice
- Povezuje pojam električnog potencijala i električnog napona
- Određuje smjer struje
- Određuje izvore električnog napona
- Stiče radne navike - Razvija
odgovornost u izvršavanju zadataka
- Demonstracija naelektrisanja
- Prikaz izvora napona i otpora
- Mjerenje otpornosti različitih provodnika
Osobine i zakonitost električnog kola - Poznaje osnovne
elemente jednostavnog električnog kola
- Zna Omov zakon - Zna Kirhofove
zakone - Objašnjava: - Paralelnu vezu
otpornika u kolu, serijsku vezu otpornika u kolu,
- Mjerenje struje i napona
- Zna da funkcionalno poveže osnovne elemente električnog kola
- Upotrebljava u primjerima Omov zakon
- Rješava paralelno električno kolo
- Rješava serijsko električno kolo
- Razvija preciznost u radu
- Prikaz praktičnih primjera električnog kola: paralelno povezivanje, serijsko povezivanje, mjerenja U i I
- Izračunavanje veličina u jednostavnim kolima
Električni rad i snaga - Razumije i
objašnjava: - Električni rad i
električnu snagu - Mjerenje
električnog rada i snage
- Poznaje oznake, jedinice i osnovne jednačine električnog rada
- Razlikuje osnovne oblike energije
- Analizira odnos korisnog rada određene sprave i uložene električne energije
- Uočava značaj stepena iskorišćenja i njegovu upotrebu
- Razvija smisao za logično povezivanje zakonitosti i događaja u okolini
- Izračunavanje električnog rada i snage
- Izračunavanje korisnog rada i stepena iskorišćenja u %
Električno polje - Razumije i
objašnjava: - Osnovne osobine
električnih polja i zašto i gdje nastaje;
- Dejstva električnog polja;
- Ponašanje provodnika i izolatora u
- Predstavlja električno polje pomoću sila
- Zna da izračuna ekvivalentni kapacitet za jednostavno povezane kondenzatore
- Izračunavanje ekvivalentnog kapaciteta različitih veza kondenzatora
47
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
električnom polju; kapacitet i kondenzator; vezivanje kondenzatora
Magnetno polje - Zna opšte osobine
magnetnih polja - Poznaje magnetno
polje provodnika i kalema
- Poznaje osnovne veličine magnetnog polja, njihov značaj, oznake i jedinice
- Razumije pojam indukcije kalema i zna od čega zavisi njena veličina
- Crta oblike magnetnih polja stalnih magneta
- Razumije dejstvo sile na feromagnetno tijelo i dejstvo sile na provodnik i njenu praktičnu upotrebu
- Demonstracija magnetnih efekata, magnetisanje i razmagnetisanje feromagnetn-og materijala
Osnovni pojmovi naizmjeničnih električnih veličina - Poznaje razliku
između jednosmjerne i naizmjenične veličine, kao i između periodične i neperiodične
- Razumije i poznaje pojam perioda i frekvencije
- Razlikuje pojam trenutna, maksimalna, srednja i efektivna vrijednost naizmenične veličine
- Razvija analitičko mišljenje
- Posmatranje naizmeničnog napona na osciloskopu
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Ratko Opačić: Osnove elektrotehnike za i razred trogodišnjeg obrazovanja za
elektrotehničke škole, Zavod za uđžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2003. - Miroslava Piroćanac: Osnove elektrotehnike I, Zavod za udžbenike, Beograd 2003. - Jasna Menart: Zbirka zadataka iz osnova elektrotehnike I, Zavod za udžbenike
Beograd 2003. - Zoran Pendić, Miodrag Pendić, Jasna Menart: Osnove elektrotehnike II, Zavod za
udžbenike Beograd 2003. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Nastava se realizuje u učionici koja je opremljena: - A/V sredstvima za predmet, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajučim
slajdovima, osciloskopom. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (testovi) - najmanje po jedan u klasifikacionom periodu i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda.
48
- Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Visoka školska sprema iz područja elektrotehnike. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
Uvodni dio Matematika Fizika
Poznavanje fizičkih veličina i jedinica Pretvaranje jedinica
Osnovni pojmovi i veličine Fizika Hemija
Poznavanja građe atoma Poznavanje i razumijevanje osnovnih mjernih veličina
Jednosmjerna struja Elektrotehnika Matematika Praktična nastava
Mjerenje i računanje električnih veličina Rešavanje složenih kola Računaje primjera iz prakse
Elektrostatika Elektromagnetizam
Hemija Praktična nastava
Poznavanje dielektričnih i feromagnetnih materijala Rešavanje primjera sa primjenom kondenzatora i kalemova u praksi
49
1.2.6. PREDUZETNIŠTVO 1. Naziv predmeta: PREDUZETNIŠTVO
2. Broj časova prema godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II 72 72 III IV
Ukupno 72 72
3. Opšti ciljevi nastave Kroz nastavu predmeta učenici: - Razvijaju preduzetničke sposobnosti; - Stiču znanja o razvoju biznis ideje; - Stiču znanja o izradi biznis plana; - Stiču znanja i vještine za osnivanje privrednog društva; - Stiču znanja i vještine za upravljanje malim privrednim društvom; - Osposobljavaju se za rad u timu; - Stiču sposobnosti da primjenjuju moderne vrste komunikacije; - Stiču sposobnost prezentovanja rezultata rada uz pomoć savremenih tehnologija.
50
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Biznis ideja i Biznis plan Biznis ideja - Upoznaje pojam
biznis ideja - Opisuje nastanak
biznis ideje - Nabraja i
opredjeljuje se za poslovnu ideju
- Nabraja moguće vrste djelatnosti
- Suočavajući argumente kritički procjenjuje kvalitet poslovne ideje u skladu sa postulatima tržišnog poslovanja
- Razvija kreativnost - Razvija sposobnost
postizanja kompromisa
- Razvija analitičko
mišljenje - Razvija
odgovornost u radu - Razvija stručnost - Uočava važnost
očuvanja zdrave životne sredine
- Razvija marljivost i
preciznost
- Poželjno je učenicima ukazati na primjere uspješnih preduzetnika
- Organizovati
prisustvo predstavnika realnog privrednog društva
- Primjena tehnika
za unapređenje razmišljanja, npr. Eksperiment Šest šešira
- Kao model može da
posluži biznis plan realnog privrednog društva
- Pripremiti
integralnu cjelinu od elemenata biznis plana
- Opisuje pojam biznis plan
- Uviđa važnost izrade biznis plana u kontekstu obezbjeđivanja podrške kako unutar samog privrednog društva tako i od strane eksternih partnera (investitora, kreditora)
Elementi biznis plana - Upoznaje pojmove
vizija, misija, strategija, ciljevi
- Razlikuje pojmove vizija, misija, strategija
- Kroz primjere obrazlaže ciljeve privrednog društva
- Upoznaje postupak istraživanja tržišta
- Kroz primjere obrazlaže postupak istraživanja
- Tržišta na novom primjeru
- Izvodi zaključke o potencijalnoj konkurenciji
- - izvodi zaključak o potencijalnim kupcima/korisnicima usluga
- Upoznaje pojmove marketing plan i plan prodaje
- Vrši opis proizvoda/usluge
- Uviđa značaj sprovođenja kontrole kvaliteta proizvoda/usluge
51
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje elemente finansijskog plana privrednog društva
- Kroz primjere obrazlaže elemente finansijskog plana privrednog društva
- Objašnjava neophodnost očuvanja životne sredine
- Sarađuje kod izrade plana očuvanja životne sredine za konkretno privredno društvo
- Rezimira biznis plan
- Prezentuje biznis plan
- Oblikuje dinamiku realizacije biznis plana
- Kritički procjenjuje slabosti sačinjenog biznis plana
Osnivanje preduzeća
Ime privrednog društva - Nabraja moguća
rješenja za ime privrednog društva
- Opredjeljuje se za ime privrednog društva u skladu sa propisima i poštujući principe jednostavnosti i jedinstvenosti
- Razvija logičko mišljenje i sposobnost za pravilno rasudjivanje i zaključivanje
- Stiče radne navike
- Rad u grupama: učenici predlažu moguća rješenja a nakon toga,
- Kroz diskusiju donose odluku
- Rad na računaru:
učenici koriste programe za obradu teksta i slika
Vježba: - Izrada
organograma privrednog društva
Vizuelni identitet privrednog društva - Upoznaje elemente
i značaj oblikovanja vizuelnog identiteta privrednog društva
- Oblikuje vizuelni identitet privrednog društva
Registracija privrednog društva - Upoznaje postupak
registracije privrednog društva
- - opisuje moguće oblike organizovanja privrednog društva
- Popunjava formulare za registraciju privrednog društva
- Sprovodi aktivnosti na pribavljanju pečata i štambilja
Otvaranje računa kod poslovne banke - - opisuje postupak
otvaranja računa kod poslovne banke
- Popunjava formulare za otvaranje računa kod poslovne banke
- Obavlja postupak otvaranja računa
52
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
kod poslovne banke Poslovni kodeks preduzeća - Upoznaje pojam
poslovni kodeks privrednog društva
- Nabraja elemente poslovnog kodeksa privrednog društva
- Uočava važnost poštovanja poslovnog kodeksa privrednog društva za njegov uspješan rad
Organizaciona struktura privrednog društva - Upoznaje tipove
organizacione strukture privrednog društva
- Pronalazi sličnosti i razlike između različitih tipova organizacionih struktura privrednog društva
Rad u sektorima i poslovanje privrednog društva - Upoznaje različite
nivoe upravljanja privrednim društvom
- Upoznaje postupak zasnivanja radnog odnosa u preduzeću
- Upoznaje postupak izrade godišnjeg izvještaja o radu
- Pronalazi sličnosti i razlike u nivoima upravljanja privrednim društvom
- Popunjava prijavu o slobodnom radnom mjestu
- Učestvuje u izradi jednostavnog godišnjeg izvještaja o radu
- Razvija sposobnost snalaženja u hijerarhiji socijalnih odnosa
- Razvija spremnost i
sposobnost za saradnju
- Razvija
odgovornost u radu - Razvija
komunikativnost, efikasnost u radu, marljivost i preciznost
- Kao model može da posluži konkurs za prijem u radni odnos objavljen u dnevnoj štampi
- Rad u grupama od
tri do pet učenika - Upotrebljava
kancelarijsku opremu (telefon, fax, fotokopir aparat, skener, štampač)
- Rad na računaru:
učenici koriste programe za obradu teksta,
Služba opštih poslova - Nabraja i opisuje
aktivnosti u okviru službe opštih poslova
- Obavlja usmenu i pisanu komunikaciju unutar privrednog društva i sa eksternim partnerima
- Tehnički održava internet sajt privrednog društva
- Šalje i prima poštu i druge službene materijale
Sektor Marketing - Upoznaje pojam
marketing . - Opisuje postupak
- Kroz primjere obrazlaže strukturu asortimana proizvoda/usluga.
53
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
istraživanja tržišta. - Upoznaje pojam i
elemente marketing miksa: proizvod, cijena, promocija i distribucija.
- Sprovodi postupak formiranja cijene proizvoda/usluge.
- Kroz primjere obrazlaže važnost i načine promocije.
- Upoređuje moguća rješenja za reklamni slogan i reklamnu poruku privrednog društva.
- Upoređuje moguće forme i sadržaje reklamnog materijala.
- Planira način reklamiranja privrednog društva odnosno proizvoda/usluge.
- Kroz primjere obrazlaže moguće načine distribucije.
slika, programe za elektronsku komunikaciju
Vježba: - Izrada reklamnog
materijala
Sektor Komercijala - Upoznaje vrste i
elemente dokumentacije koja prati poslove nabavke i prodaje
- Izrađuje ponudu, porudžbenicu, predračun, upit, račun i ostala dokumenta iz oblasti poslova nabavke i prodaje
- Razvija analitičko mišljenje
- Podstiče razvoj
tačnosti, preciznosti i urednosti
- Formira stav o
preuzimanju odgovornosti
Sektor Finansije i računovodstvo - Opisuje postupak
obračuna zarada - Opisuje način
obračuna poreza i doprinosa
- Upoznaje blagajničke poslove
- Upoznaje postupak plaćanja dospjelih obaveza i naplate dospjelih potraživanja
- Kroz primjere obrazlaže način obračuna zarada, poreza i doprinosa
- Obavlja blagajničke poslove
- Obavlja poslove plaćanja dospjelih obaveza i naplate dospjelih potraživanja
54
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Vukotić, V.: Preduzetništvo i biznis, Ekonomski fakultet, Podgorica, 1996. - Manojlović J., Ignjatović S.: Poslovna i službena korespondencija za prvi razred,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - Bogdanović D., Ivanišević G.: Osnovi ekonomije za prvi razred, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Dragišić D., Ilić B., Medojević B., Pavlović M.: Osnovi ekonomije za drugi razred,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Simić D.: Ekonomika i organizacija proizvodnje, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd 1997. - Lijiljana Kosar: Ekonomika i organizacija preduzeća, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd 1998. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - grafoskop, A/V oprema, multimedijski računar sa programskom opremom i
pristupom Internetu, softveri za oblikovanje dopisa, knjigovodstvo, pripremu rada i kalkulacije.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika Provjeravaju se i ocjenjuju: - usmeni odgovori (najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu) i - pisani radovi učenika (testovi, domaći zadaci). Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih ocjena u klasifikacionom periodu. Opšta ocjena na kraju godine izvodi se iz zaključnih ocjena u pojedinim klasifikacionim periodima. 8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Visoka stručna sprema iz područja ekonomije. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Oblikovanje vizuelnog identiteta privrednog društva
- Usmena i pisana komunikacija
- Održavanje internet sajta - Izrada reklamnog materijala
- Informatika - Informacije u tekstualnom vidu
- Multimedijalno predstavljanje informacija
- Internet - Korišćenje računarskih
programa kao vida komuniciranja
55
1.2.7. FIZIČKA HEMIJA 1.Naziv premeta: FIZIČKA HEMIJA
2.Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III 72 72 144 IV 66 66 132
Ukupno 138 138 276 Vježbe- odjeljenje se dijele na grupe do 12 učenika 3.Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o vezi između strukture materije i energetskih promjena sistema u
makroskopskim razmjerama; - Stiču znanja o fizičkim uzrocima i promjenama pri hemijskim reakcijama da bi
shvatili proces u hemijskoj industriji; - Stiču znanja o termodinamičkim i hemijskim procesima; - Razvijaju sposobnost za samostalan eksperimentalni rad; - Razvijaju logičko mišljenje.
56
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ТREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Gasno agregatno stanje - Navodi uslove
postojanja gasnog agregatnog stanja materije i osobine gasa
- Definiše idealni gas i osnovne gasne zakone: Bojl-Mariotov, Gej- Lisakov i Šarlov
- Definiše Klajperonovu jednačinu
- Obrazlaže primjenu Klajperonove jednačine
- Definiše Daltonov zakon
- Obrazlaže ponašanje gasa u smješi
- Objašnjava promjenu energije translatornog kretanja molekula, pritisak i kinetičku energiju
- Objašnjava raspodjelu brzine molekula gasa
- Navodi osobine realnog gasnog stanja
- Poznaje parametre Van der Valsove jednačine
- Razlikuje gasovito, tečno i čvrsto agregatno stanje
- Rješava računske zadatke primjenjujući gasne zakone
- Grafički predstavlja gasne zakone i analizira međusobni odnos pritiska, zapremine i temperature
- Rješava računske zadatke primjenom Klajperonove jednačine
- Analizira parametre Klajperonove jednačine
- Interpretira primjenu Klajperonove jednačine za određivanje molarne mase i svođenje zapremine na normalne uslove
- Rješava računske zadatke primjenom Daltonovog zakona
- Analizira promjenu energije translatornog kretanja molekula
- Matematički zapisuje osnovnu jednačinu kinetičke teorije i kinetičku energiju molekula gasa
- Grafički predstavlja Maksvel – Bolcmanove krive raspodjele brzina
- Analizira pritisak i
- Razvija preciznost
57
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
zapreminu realnog gasnog sistema
- Rješava računske zadatke primjenom Van der Valsove jednačine
Hemijska termodinamika - Definiše:
unutrašnju energiju, termodinamičke sisteme i I zakon termodinamike
- Obrazlaže rad pri promjeni zapremine gasa
- Objašnjava primjenu I zakona termodinamoke na izohorski, izobarski, izotermski i adijabitski proces
- Definiše pojam specifične toplote
- Objašnjava jednačinu za količinu toplote i odnos (cp >cv, Cp > Cv)
- Navodi osobine entalpije kao veličine funkcije stanja
- Objašnjava toplotni efekat egzotermnih i endotermnih hemijskih reakcija
- Obrazlaže egzotermne i endotermne reakcije praćene promjenom zapremine
- Definiše termohemijske jednačine
- Navodi oznake za agregatno stanje supstanci i toplotni efekat
- Razlikuje otvorene, zatvorene i izolovane termodinamičke sisteme
- Pravilno označava ulaz i izlaz toplote i rada u sistemima
- Rješava računske zadatke primjenom I zakona termodinamike
- Analizira stanje gasa prije i poslije eksplozije i piše izraz za izvršeni zapreminski rad
- Grafički predstavlja promjenu pritiska u funkciji od zapremine pri različitim uslovima (V = const, p = const, t = const, Q = 0)
- Pravilno obilježava i izražava jedinice za molarnu toplotu, specifični i toplotni kapacitet
- Matematički zapisuje jednačinu za količinu toplote u različitim oblicima zavisno od uslova zagrijavanja gasa
- Grafički predstavlja promjenu entalpije kod egzotermnih i endotermnih reakcija
- Razvija analitičko mišljenje
58
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Definiše: standardnu entalpiju, toplotu rastvaranja, toplotu neutralizacije i toplotu sagorijevanja
- Razumije Hesov zakon
- Definiše II zakon termodinamike
- Objašnjava Karnov kružni ciklus
- Definiše pojam entropije
- Objašnjava povezanost entropije sa vjerovatnoćom
- Objašnjava povezanost Gibsove energije sa entropijom i entalpijom
- Navodi jedinice mjere za slobodnu energiju
- Analizira toplotni efekat hemijskih reakcija pri stalnom pritisku uz praćenje promjene zapremine
- Pravilno piše termohemijske jednačine
- Analizira na primjerima toplotu stvaranja, rastvaranja, neutralizacije i sagorijevanja
- Izračunava toplotni efekat pomoću Hesovog zakona
- Razlikuje povratne i nepovratne procese
- Prikazuje grafički u P-V dijagramu Karnov kružni ciklus
- Uočava vezu entropije i vjerovatnoće
- Uočava vezu slobodne energije, entalpije i entropije
Tečno agregatno stanje - Navodi osobine
materije u tečnom agregatnom stanju
- Definiše: napon pare, toplotu isparavanja, temperaturu ključanja
- Objašnjava promjenu napona pare sa temperaturom
- Navodi uslove prevođenja materije iz gasovitog u tečno agregatno stanje
- Definiše kritičnu
- Analizira promjenu zapremine tečnosti sa temperaturom
- Razlikuje napon zasićene i nezasićene pare
- Grafički predstavlja krive napona pare za različite tečnosti i krive zagrijavanja
- Analizira na P-V dijagramu izotermski proces na različitim temperaturama za CO2
- Uočava značaj
- Razvija interesovanje prema prirodnim naukama
59
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
temperaturu i kritični pritisak
kondenzacije gasova u industriji
Čvrsto agregatno stanje - Navodi osobine
materije u čvrstom agregatnom stanju
- Definiše: toplotu topljenja, energiju kristalne rešetke, alotropiju i polimorfizam
- Objašnjava pojavu defekta u kristalnoj rešetki
- Razlikuje kristalne i amorfne supstance
- Razlikuje tipove kristalnih rešetki
- Razlikuje pojmove monotropija, enantiotropija, dinamička alotropija i polimorfizam
- Analizira Frenkelov i Šotkijev tip defekta kristalne rešetke
Referat: - Alotropska
modifikacija čvrstih supstanci
Ravnoteža u homogenom i heterogenom sistemu - Definiše pojam
faze - Razumije hemijsku
ravnotežu - Definiše zakon o
dejstvu mase - Obrazlaže
konstantu ravnoteže
- Definiše Le Šateljejev princip i navodi faktore koji izazivaju pomjeranje ravnoteže
- Objašnjava uspostavljanje fizičke ravnoteže
- Definiše rastvore i navodi podjelu rastvora
- Obrazlaže relativno učešće komponenti u rastvoru, rastvorljivost gasova u tečnostima i čvrstih supstanci u tečnostima
- Definiše Raulov zakon
- Objašnjava
- Razlikuje homogene i heterogene sisteme
- Analizira na primjeru uspostavljanje dinamičke ravnoteže hemijskih procesa
- Matematički izvodi zakon o dejstvu masa
- Analizira uticaj koncentracije reaktanata i produkata, temperature i pritiska na pomjeranje ravnoteže
- Rješava računske zadatke primjenom zakona o dejstvu masa i Le Šateljeovog principa
- Razlikuje fizičku i hemijsku ravnotežu
- Razlikuje molaritet, maseni udio, molalitet i molski udio kao
- Zvija smisao za
sistematičan rad
Referat: - Metode
razdvajanja smješe dviju tečnosti
- -Značaj termijske
analize za ispitivanje sastava legura
60
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
sniženje temperature mržnjenja i povećanje temperature ključanja rastvora
- Definiše krioskopsku i ebuloskopsku konstantu
- Objašnjava primjenu Raulovog zakona na rastvore elektrolita
- Navodi osobine idealnih sistema
- Objašnjava napon pare i temperaturu ključanja idealnih sistema
- Navodi osobine tečnosti koje se djelimično miješaju i koje se ne miješaju
- Objašnjava Gibsovo pravilo faza
- Objašnjava dijagram stanja jednokomponentnih sistema
- Objašnjava termičku analizu i navodi njen praktični značaj
načine izražavanja količine komponente u rastvoru
- Analizira proces rastvaranja čvrste supstance i krive rastvorljivosti različitih soli
- Grafički predstavlja zavisnost napona pare rastvarača i rastvora različitih koncentracija u funkciji od temperature
- Interpretira primjenu krioskopije i ebulioskopije za određivanje molarne mase
- Razlikuje idealne sisteme sa minimalnom i maksimalnom temperaturom ključanja
- Uočava primjenu Raulovog zakona na idealne sisteme
- Grafički prikazuje parcijalni napon pare u funkciji od sastava smješa i zavisnost temperature ključanja od sastava smješe
- Interpretira ponašanje idealnih sistema pri destilaciji
- Analizira uzajamnu rastvorljivost komponenti u rastvoru
- Grafički predstavlja uzajamnu
61
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
rastvorljivost tečnosti koje se ne miješaju
- Primjenjuje pravilo faza na jednokomponentne i dvokomponentne sisteme i računa broj stepena slobode
- Analizira dijagram stanja jednokomponentnih sistema (voda–led–para)
- Čita krive hlađenja legura
- Interpretira značaj termičke analize za ispitivanje strukture metala i legura
Hemijska kinetika - Definiše brzinu
hemijske reakcije - Navodi uticaj
različitih faktora na brzinu hemijske reakcije
- Objašnjava klasifikaciju hemijskih reakcija prema mehanizmu nastajanja
- Definiše molekularnost i red reakcije
- Navodi vrste složenih hemijskih reakcija
- Razumije primjenu analitičkih metoda za eksperimentalno određivanje brzine hemijske reakcije
- Analizira uticaj koncentracije, temperature i katalizatora na brzinu hemijske reakcije
- Razlikuje homogenu i heterogenu katalizaciju
- Razlikuje proste i složene reakcije
- Razvija analitičko mišljenje
Referat: - Primjena
katalizatora u industrijskim procesima
Pojave na granici faza - Analizira na
različitim primjerima jednomolekulske, dvomolekulske i tromolekulske reakcije
- Određuje red reakcije
- Razlikuje
62
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
istovremene, uporedne i uzastopne hemijske reakcije
- Objašnjava pojam površinskog napona i silu površinskog napona
- Navodi primjenu površinski aktivnih supstanci
- Razumije pojmove adsorpcija, apsorcija i sorpcija
- Navodi faktore koji utiču na količinu adsorbovane supstance i primjenu adsorpcije
- Definiše hromatografiju
- Razumije princip adsorpcione i podione hromatografije
- Objašnjava hromatografiju na hartiji
- Razumije princip gasne i jonoizmjenjivačke hromatografije
- Analizira na različitim primjerima pojavu površinskog napona
- Matematičkim izrazom predstavlja silu površinskog napona i koeficijent površinskog napona
- Interpretira značaj flotacije
- Razlikuje fizičku i hemijsku adsorpciju
- Grafički prikazuje uticaj pritiska na količinu adsorbovane supstance
- Analizira jednačinu adsorpcione izoterme
- Interpretira praktični značaj adsorpcije kod prečišćavanja i razdvajanja smješa
- Razlikuje adsorpcionu i podionu hromatografiju
- Čita hromatogram - Interpretira
praktični značaj jonoizmjenjivačke i gasne hromatografije
- Razvija preciznost u radu
Referat: - Praktični značaj
flotacije - Jonoizmje-njivačka
hromato-grafija
Nuklearni procesi - Definiše prirodnu
radioaktivnost - Navodi vrste i
svojstva radioaktivnih zraka
- Obrazlaže stabilnost atomskog jezgra
- Razlikuje α, β i γ zrake
- Analizira ponašanje (α, β, γ) zraka u električnom polju i druga svojstva
- Interpretira značaj izotopa
- Uviđa važnost
očuvanja čovjekove
Referat: - Nuklearni reaktori
63
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Navodi prirodni radioaktivni niz
- Definiše vrijeme poluraspada i Fajone – Sodijevo pravilo
- Obrazlaže stabilnost izotopa
- Definiše zakon radioaktivnog raspadanja
- Navodi tipove nuklearnih reakcija
- Obrazlaže vještačku radioaktivnost (fisija, fuzija)
- Navodi ulogu i djelove nuklearnog reaktora
- Obrazlaže mjerenje, detekciju radioaktivnog zračenja i dozimetrijske norme
- Razlikuje supstitucione i adicione nuklearne reakcije
- Analizira na različitim primjerima supstitucione i adicione reakcije koristeći PSE (periodni sistem elemenata)
- Analizira reakciju fisije na cijepanju uranovog jezgra
- Razlikuje pojmove: kritična masa, kontrolisana i nekontrolisana lančana reakcija
- Interpretira značaj nuklearnog reaktora za dobijanje energije
- Analizira princip rada jonizacione komore, proporcionalnog i GM – brojača
- Interpertira štetna dejstva i praktičnu primjenu radioaktivnog zračenja u industriji, laboratoriji i nauci
okoline
Vježbe - Objašnjava
karakter eksperimantalnih greški
- Obrazlaže postupak rada za provjeru Bojl – Mariotovog, Gej – Lisakovog i Šarlovog zakona
- Objašnjava postupak određivanja molarne mase Viktor – Majerovom
- Razlikuje sistemske i slučajne greške
- Računa apsolutnu i relativnu grešku
- Vrši eksperimentalnu provjeru gasnih zakona
- Određuje molarnu masu Viktor – Majerovom metodom
- Određuje gustinu kiseonika
- Razvija sposobnost
za samostalni rad - Razvija sposobnost
logičkog
64
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
metodom - Razumije postupak
određivanja gustine kiseonika
- Razumije postupak određivanja odnosa molarnih toplota Cp/Cv
- Objašnjava postupak određivanja toplotnog kapaciteta kalorimetra
- Objašnjava postupak određivanja toplote rastvaranja i neutralizacije
- Razumije postupak provjere Hesovog zakona
- Objašnjava postupak određivanja rastvorljivosti ugljendioksida
- Objašnjava postupak određivanja rastvorljivosti neorganskih soli
- Objašnjava postupak određivanja molarne mase krioskopskom metodom
- Objašnjava postupak određivanja temperature topljenja kristalnih supstanci
- Objašnjava postupak razdvajanja Fe (III) i Co (II) jona uzlaznom hromatografijom na papiru
- Eksperimentalno određuje odnos molarnih toplota Cp/ Cv
- Određuje toplotni kapacitet kalorimetra
- Određuje toplotu rastvaranja i neutralizacije
- Eksperimentalno provjerava Hesov zakon
- Eksperimentalno određuje rastvorljivost ugljendioksida
- Eksperimentalno određuje rastvorljivost neorganskih soli
- Određuje molarnu masu krioskopskom metodom
- Određuje temperaturu topljenja kristalnih supstanci
- Vrši razdvajanje Fe (III) i Co (II) jona uzlaznom hromatografijom na papiru
- Vrši razdvajanje Fe (III) i Co (II) jona silaznom hromatografijom na papiru
- Vrši razdvajanje aminokiselina na tankom sloju
- Izračunava Rs-vrijednost
- Opslužuje gasni hromatograf
- Crta kalibracionu krivu
- Prati rad radiološkog detektora DRM3
zaključivanja - Stiče
samopouzdan-je
65
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Objašnjava postupak razdvajanja Fe (III) i Ni (II) jona silaznom hromatografijom na papiru
- Objašnjava postupak razdvajanja aminokiselina na tankom sloju
- Razumije princip rada gasnog hromatografa i radiološkog detektora DRM3
66
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Optička svojstva materije i spektri - Obrazlaže prirodu i
svojstva elektromegnetnih radijacija
- Obrazlaže refraktometrijsku analizu i principe refraktometrijskog određivanja
- Navodi primjere refraktometrijske analize
- Definiše polarimetriju
- Opisuje polarimetar i navodi primjenu polarimetrijske analize
- Definiše kolorimetrijsku analizu i Lamber – Berov zakon
- Opisuje princip vizuelne kolorimetrije
- Opisuje fotoelektrični kolorimetar i njegovu primjenu
- Definiše elektromagnetski spektar
- Obrazlaže spektrohemijsku analizu
- Obrazlaže plamenu fotometriju i atomsku apsorpcionu spektrofometriju
- Opisuje spektrofometriju u indukcionoj oblasti
- Interpretira prirodu i svojstva elektromegnetnih radijacija
- Analizira rezultate refraktometrijske analize
- Interpretira primjenu refraktometrijskih analiza u različitim granicama industrije
- Analizira polarizaciju svjetlosti i optički aktivne supstance
- Analizira rad polarimetra i njegovu primjenu u industriji
- Analizira Henerov cilindar
- Analizira fotooelektrični kolorimetar i njegovu primjenu
- Analizira elektromagnetski spektar prema talasnoj dužini, izgledu i mehanizmu nastajanja
- Analizira plamenu fotometriju i anatomsku apsorpcionu spektrofotometriju
- Razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Izračunava: - Indeks prelamanja;
specifičnu moć optičke rotacije;
- Crta šemu foto-električnog kolorimetra
Izračunava: - Talasnu dužinu
fotona i - Energiju kvanta
Električna provodljivost - Obrazlaže hemijske
i elektrohemijske reakcije i provodnike I i II
- Razlikuje provodnike I i II vrste
- Analizira Kolraušov
67
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
vrste - Definiše električnu
provodljivost i konstantu posuda
- Obrazlaže Kolraušovu modifikaciju Vitstonovog mosta
- Definiše molarnu provodljivost
- Definiše zakon o nezavisnom putovanju jona
- Definiše pokretljivost jona
- Obrazlaže konduktometrijsku titraciju
most - Interpretira zakon
o nezavisnom putovanju jona
- Određuje krive titracije na primjerima
Konverzija energije u elektrohemijskim sistemima - Obrazlaže teoriju
galvanskog elementa
- Opisuje Danijelov element
- Definiše Nernstovu jednačinu
- Navodi elektrohemijski niz
- Definiše elektrode I i II vrste
- Definiše i razumije princip rada redoks – elektroda
- Opisuje Vestonov standardni elemenat
- Obrazlaže određivanje elektromotorne sile i elektrodnog potencijala
- Navodi potenciometrijsku titraciju
- Definiše koroziju - Razumije proces
korozije i faktore koji utiču na koroziju
- Definiše Faradejeve zakone
- Interpretira teoriju galvanskog elementa
- Analizira Danijelov elemenat
- Piše i analizira Nernstovu jednačinu
- Interpretira elektrohemijski niz elemenata i standardni potencijal
- Razlikuje redoks elektrode (vodonikov, Kalomelova, Hinhidronova i staklena)
- Analizira Vestonov standardni elemenat
- Analizira aparaturu za određivanje elektromotorne sile
- Pravilno prati promjenu potencijala u toku potenciometrijske titracije
- Interpretira Faradejeve zakone
- Povezuje uzroke i posljedice
68
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
elektrolize - Navodi primjenu
Faradejevih zakona - Obrazlaže
polarizaciju i napon razlaganja
- Definiše nadnapon - Navodi teorijske
principe elektrolitičkog izdvajanja metala
- Navodi metode zaštite metala od korozije
- Obrazlaže hemijske izvore struje i olovni akumulator
- Analizira kulonometriju i kulonometrijsku titraciju
- Razlikuje sistem sa polarizabilnim i nepolarizabilnim metodama
- Interpretira elektrogravimetrijsku metodu
- Interpretira metode zaštite metala od korozije
- Analizira Leklanšeov element i olovni akumulator
Vježbe - Opisuje postupak
određivanja relativnog indeksa prelamanja vazduh/ tečnost
- Razumije postupak određivanja procenta šećera metodom kalibracione krive pomoću Abeovog refraktometra
- Razumije postupak određivanja procenta alkohola metodom kalibracione krive pomoću Abeovog refraktometra
- Opisuje refraktometrijsko određivanje smješe benzen-aceton i fazni dijagram
- Opisuje polarimetrijsko određivanje sastava rastvora šećera metodom kalibracione krive
- Poznaje postupak određivanja
- Eksperimetalno određuje relativni indeks prelamanja vazduh / tečnost
- Eksperimetalno određuje procenat šećera pomoću Abeovog refraktometra i analizira rezultate
- Eksperimetalno određuje procenat alkohola pomoću Abeovog refraktometra i analizira rezultate
- Refraktometrijski određuje smješu benzen-aceton
- Određuje sastav rastvora šećera metodom kalibracione krive
- Određuje koncentraciju bakra Diboskovim kolorimetrom
- Priprema rastvor bakra i određuje koncentraciju Cu fotoelektričnim kolorimetrom
- Razvija sposobnost za samostalni rad
- Razvija sposobnost
logičkog zaključivanja
- Razvija preciznost
u radu
69
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
koncentracije bakra Diboskovim kolorimetrom i fotolektričnim kolorimetrom
- Razumije princip kalibrisanja spektroskopa pomoću živine lampe
- Opisuje spektrofotometrijsko određivanje gvožđa
- Opisuje postupak određivanja provodljivosti Kolraušovim mostom
- Opisuje postupak određivanja pokretljivosti jona
- Opisuje postupak određivanja granične molarne provodljivosti
- Opisuje postupak konduktometrijske titracije
- Razumije princip određivanja elektromotorne sile i elektromotornog potencijala metodom kompenzacije
- Razumije princip određivanja ph rastvora metodom kompenzacije
- Opisuje princip rada ph-metra
- Objašnjava postupak potenciometrijske titracije jake kiseline jakom bazom
- Opisuje postupak ph-metrijske titracije
- Kalibriše spektroskop pomoću živine lampe
- Spektrofotometrijski određuje gvožđe
- Određuje provodljivost Kolraušovim mostom
- Eksperimetalno određuje pokretljivost jona
- Eksperimetalno određuje graničnu molarnu provodljivost
- Eksperimetalno izvodi konduktometrijsku titraciju
- Eksperimetalno određuje elektromotornu silu i elektromotorni potencijal
- Određuje ph rastvora metodom kompenzacije
- Mjeri ph rastvora pomoću ph-metra
- Izvodi potenciometrijsku titraciju jake kiseline jakom bazom
- Eksperimetalno izvodi ph-metrijsku titraciju
- Određuje Faradejevu konstantu gasnim kulometrom
- Eksperimetalno određuje iskorišćenja struje pri niklovanju
- Izvodi kulometrijsku titraciju hlorovodonične
70
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje postupak određivanja Faradejeve konstante gasnim kulometrom
- Objašnjava postupak određivanja iskorišćenja struje pri niklovanju
- Opisuje postupak kulometrijske titracije hlorovodonične kiseline
- Poznaje postupak elektro-gravimetrijskog određivanje Cu u rastvoru
- Poznaje postupak određivanja napona razlaganja u sistemu Pt/H2SO4/Pt
- Opisuje postupak ampermetrijske titracije joda tiosulfatom
- Opisuje postupak anodne oksidacije aluminijuma (eloksiranje)
kiseline - Elektro-
gravimetrijski određuje Cu u rastvoru
- Eksperimetalno određuje napon razlaganja u sistemu Pt/H2SO4/Pt
- Eksperimetalno izvodi ampermetrijsku titraciju joda
- Eksperimetalno izvodi anodnu oksidaciju aluminijuma
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Uvodić – Karadžić, S., Marković, M.: Fizička hemija za III i IV razred srednje škole,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Uvodić – Karadžić, S., Marković, M.: Praktikum iz fizičke hemije za III i IV razred
srednje škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom i dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se realizuju u laboratoriji koja je opremljena osnovnim laboratorijskim
posuđem i hemikalijama, digestorom i sljedećim nastavnim sredstvima: kalorimetrom, Kipovim aparatom, termostatom, krioskipskim aparatom, Tileovim sudom, demonstracionim gasnim hromatografom, radiološkim detektorom, zatim aparaturom za: određivanje odnosa molarnih toplota, provjeru gasnih zakona, određivanje rastvorljivosti gasa i čvrstih supstanci, hromotografsko razdvajanje, a potrebni su i: potenciometar, Rumkorfov induktor, elektrode, akumulator, Nernstov aparat, hronometar, baterija, konduktometar, galvanometar, hinhidron,
71
standardni element, Pt-elektrode, pH-metar, gasni kulometar, otpornik, ampermetar, ispravljač, magnetna mješalica, Vinklerove elektrode, olovni akumulator, miliampermetar od 10 – 15 mA, Abeov refraktometar, polarimetar, Diboskov kolorimetar, fotoelektrični kolorimetar, živina lampa sa transformatorom, dvocijevni spektroskop i spektrofotometar - spekol.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (referati, domaći zadaci, računski zadaci posle svake oblasti), usmeni odgovori učenika i opservacija rada koja obuhvata rad u laboratoriji i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
- Zaključna ocjena na kraju godine izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u
klasifikacionim periodima. 8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer tehnologije, diplomirani
inženjer neorganske tehnologije, diplomirani fiziko-hemičar. - Stručni saradnik: hemijski laborant ili hemijsko-tehnološki tehničar. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Hemijska kinetika - Opšta i neorganska hemija - Brzina hemijske reakcije - Gasno agregatno stanje - Fizika - Gasni zakoni - Optička svojstva materijala - Instrumetalna analiza - Refratometrijska i
polarimetrijska analiza
72
1.2.8. NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA 1. Naziv predmeta: NEORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III 108 108 IV
Ukupno 108 108 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o tehnološkim procesima u okviru neorganske hemijske tehnologije; - Upoznaju uređaje i opremu koji se koriste u procesima neorganske tehnologije; - Stiču znanja o vrstama, svojstvima i primjeni proizvoda neorganske tehnologije; - Upoznaju faktore koji utiču na ekonomičnost procesa neorganske tehnologije; - Razvijaju interesovanje za tehnička dostignuća; - Ovladavaju stručnom terminologijom neophodnom za komuniciranje u struci.
73
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tehnologija vode - Navodi podjelu
vode prema porijeklu, upotrebi i tvrdoći
- Objašnjava postupke prečišćavanja površinskih i podzemnih voda
- Objašnjava pripremu vode za industriju
- Objašnjava prečišćavanje otpadnih voda
- Razlikuje vrste vode prema porijeklu, upotrebi i tvrdoći
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri procesima prečišćavanja površinskih i podzemnih voda (taloženje, flokulacija, aeracija, filtracija i dezinfekcija)
- Analizira postupak omekšavanja vode termičkim i hemijskim postupcima i jonoizmjenjivačima
- Razlikuje postupke prečišćavanja otpadnih voda
- Razvija odgovoran odnos prema zaštiti svog zdravlja i zdravlja drugih
- Crta šemu prečišća-vanja površinskih voda
- Crta šemu prečišća-vanja otpadnih voda
Tehnologija goriva - Navodi osobine
goriva - Poznaje sastav
goriva i toplotnu vrijednost goriva
- Objašnjava proces prerade prirodnih goriva
- Razlikuje vrste goriva
- Računa gornju i donju toplotnu vrijednost goriva
- Razlikuje mehaničku i hemijsku preradu goriva
- Upoređuje postupke gasifikacije i karbonizacije čvrstih goriva
- Uočava značaj goriva
- Posjeta rudniku uglja u Pljevljima
Tehnologija sumporne kiseline - Navodi osobine
sumporne kiseline - Objašnjava
kontaktni i nitrozni postupak dobijanja sumporne kiseline
- Razlikuje kvalitete tehničke sumporne kiseline
- Analizira kontaktni postupak i ocjenjuje značaj
- Crta šemu apsorpci-onog postupka
74
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
pojedinih faza ovog postupka (dobijanja i prečišćavanja sumpor (IV) oksida, konverzije sumpor (IV) oksida u sumpor (VI) oksid i apsorpcije sumpor (VI) oksida)
- Uočava značaj i primjenu sumporne kiseline
Tehnologija azotnih jedinjenja - Navodi značaj
azota i njegovo nalaženje u prirodi
- Navodi osobine amonijaka
- Obrazlaže postupak dobijanja sinteznih gasova (azota i vodonika)
- Objašnjava dobijanje amonijaka po Haber – Bošovom postupku
- Navodi osobine azotne kiseline
- Objašnjava proces dobijanja azotne kiseline iz amonijaka
- Objašnjava koncentrisanje razblažene azotne kiseline
- Uočava kruženje azota u prirodi
- Analizira Lindeov postupak likvefakcije
- Analizira postupak rektifikacije vazduha
- Analizira dobijanje vodonika iz ugljovodonika
- Analizira proces sinteze amonijaka
- Uočava značaj i primjenu amonijaka
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa dobijanja azotne kiseline iz amonijaka (oksidacija amonijaka u azot (II) oksid, oksidacija azot (II) oksida u azot (IV) oksid i apsorpcija azot (IV) oksid)
- Analizira postupak koncentrisanja azotne kiseline
- Uočava značaj i primjenu azotne kiseline u hemijskoj industriji
- Uviđa značaj ekologije u svakodnevnom životu
- Crta tehnološku šemu za dobijanje razbla-žene azotne kiseline
75
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tehnologija hlorovodonične kiseline - Navodi osobine
hlorovodonične kiseline
- Obrazlaže postupak dobijanja hlorovodonične kiseline
- Razlikuje industrijske postupke dobijanja hlorovodonika
- Analizira postupak apsorpcije hlorovodonika
- Uočava značaj i primjenu hlorovodonične kiseline u industriji
- Razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Tehnologija fosforne kiseline - Navodi osobine
fosforne kiseline - Obrazlaže postupke
dobijanja fosforne kiseline (iz bijelog fosfora i iz prirodnih fosfata)
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa dobijanja fosforne kiseline iz fosfora (dobijanje bijelog fosfora, oksidacija fosfora u fosfor (V) oksid i apsorpcija fosfor (V) oksida)
- Analizira procese dobijanja fosforne kiseline iz prirodnih fosfata
- Uočava značaj i primjenu fosforne kiseline u industriji
Referat: - Primjena fosfata u
prehra-mbenoj industriji
Tehnologija neorganskih soli - Navodi osobine
natrijum hlorida - Objašnjava
postupke dobijanja natrijum hlorida
- Navodi osobine bakar (II) sulfata
- Objašnjava postupke dobijanja bakar (II) sulfata
- Analizira postupke proizvodnje natrijum hlorida (iz kamene soli i uparavanjem slanih rastvora)
- Uočava značaj i primjenu natrijum hlorida
- Uočava značaj i primjenu bakar (II) sulfata
- Razvija ekološku svijest
Referat: - Proizvo-dnja
morske soli
Tehnologija sode - Navodi osobine
sode - Objašnjava
Solvejev amonijačni postupak za
- Interpretira uz šemu Solvejev postupak
- Prikazuje hemijskim jednačinama
- Razvija analitičnost - Koristi tehno-lošku šemu Solveje-vog postupka
76
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
dobijanje sode Solvejev postupak - Uočava značaj i
primjenu sode Tehnologija kaustične sode - Navodi osobine
kaustične sode - Objašnjava
postupke proizvodnje sode (kaustifikacijom i elektrolizom)
- Analizira postupke dobijanja sode (kaustifikaciju i elektro – hemijske postupke)
- Uočava značaj i primjenu natrijum hidroksida
- Crta šemu elektroli-zera sa živinom katodom
Tehnologija vještačkih đubriva - Navodi osobine i
podjelu vještačkih đubriva
- Objašnjava postupke dobijanja azotnih đubriva
- Objašnjava postupke proizvodnje fosfornih đubriva
- Razlikuje vrste vještačkih đubriva
- Analizira postupke dobijanja azotnih đubriva (amonijm nitrat, amonijum sulfat, urea, i dr.)
- Analizira procese dobijanja superfosfata i trostrukog superfosfata
- Uočava značaj azotnih, fosfornih, kalijumovih, krečnih i mješovitih đubriva
- Crta šemu procesa proizvo-dnje super-fosfata
Tehnologija silikatnih proizvoda - Navodi osobine i
vrste silikatnih proizvoda
- Objašnjava postupak proizvodnje keramike
- Objašnjava postupak proizvodnje vatrostalnih materijala
- Objašnjava postupak proizvodnje stakla
- Razlikuje keramičke proizvode
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa proizvodnje keramičkih proizvoda (priprema sirovina, oblikovanje, sušenje, pečenje i dorada)
- Analizira postupak proizvodnje vatrostalnih materijala (šamotnih opeka i azbesta)
- Razvija ekološku svijest
77
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa proizvodnje stakla (priprema sirovina, topljenje, oblikovanje, odgrijavanje i naknadna obrada)
- Uočava značaj i primjenu keramičkih proizvoda
Tehnologija neorganskih veziva - Navodi osobine i
podjelu neorganskih veziva
- Objašnjava postupke proizvodnje kreča i gipsa
- Objašnjava postupak proizvodnje cementa
- Poznaje sastav betona i vrste betona
- Razlikuje neorganska veziva po načinu vezivanja
- Analizira postupke proizvodnje kreča i gipsa
- Analizira postupak proizvodnje portland cementa
- Razlikuje vrste cementa
- Uočava značaj i primjenu neorganskih veziva
- Stiče naviku brige o okolini
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Kostić–Gvozdenović, Lj., Ninković, R., Miladinović, J.: Neorganska hemijska
tehnologija, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Popović, S. Kostić-Gvozdenović, Lj.: Neorganska hemijska tehnologija – izabrana
poglavlja, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Degremont: Tehnologija prečišćavanja voda, Tehnološko-metalurški fakultet,
Beograd 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi učenika
(test poslije svake oblasti, referati) i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
78
- Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske
tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Tehnološke šeme procesa - Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
- Tehnički crteži i mašinski elementi
- Tehnoločki procesi proizvodnje
- Opšta i neorganska hemija - Hemijske reakcije
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Tehnološke operacije i uređaji
- Tehnološke operacije
79
1.2.9. TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI 1. Naziv predmeta: TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III 72 72 144 IV 66 66 132
Ukupno 138 138 276 Vježbe- odjeljenje se dijeli na grupe do 12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o mašinama, aparatima i tehnološkim operacijama; - Stiču znanja koja će im omogućiti da samostalno izvode poslove u okviru svog
zanimanja, stručno odlučuju i usvajaju nova znanja iz ove oblasti; - Razumiju tehnološke procese; - Razvijaju osjećaj za racionalno korišćenje materijala i vremena; - Razvijaju osjećaj odgovornosti i preciznosti u radu; - Ovladavaju stručnom terminologijom neophodnom za komuniciranje u struci.
80
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Poznaje osnovne
pojmove o mašinama, aparatima i operacijama
- Nabraja operacije, mašine i aparate
- Razlikuje tehnološke operacije prema pogonskoj sili
Osnovi hidraulike - Definiše pojam i
vrste fluida - Nabraja osnovne
karakteristike fluida (gustina, pritisak, temperatura, viskozitet, maseni i zapreminski protok)
- Objašnjava zakonitosti i režime strujanja fluida (granični sloj i Rejnoldsov kriterijum)
- Razumije jednačinu kontinuiteta i Bernulijevu jednačinu
- Upoređuje fluide prema osnovnim karakteristikama
- Računa maseni i zapreminski protok
- Razlikuje režime strujanja fluida prema Rejnoldsovom kriterijumu
- Pravilno primjenjuje jednačinu kontinuiteta i Bernulijevu jednačinu
- Razvija analitičko mišljenje
Transport materijala - Razumije operaciju
transporta i njen značaj, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Poznaje rezervoare za tečnosti i gasove
- Razlikuje hidraulični od pneumatskog transporta
- Obrazlaže na primjeru značaj pogonske sile za transport fluida
- Računa pogonsku silu za transport materijala
- Upoređuje crpke prema namjeni i vrsti fluida
- Bira crpku prema namjeni i vrsti fluida
- Razlikuje princip
- Razvija odgovornost u izvršavanju zadataka
- Crta uređaje koji se koriste za transport materijala
81
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
sabirnog i rasturnog pneumatskog transporta
- Razlikuje vrste transporta čvrstog materijala (horizontalni, kosi i vertikalni)
- Upoređuje principe rada transportera
- Analizira i ocjenjuje rad transportera
- Bira transporter prema namjeni i vrsti čvrstog materijala i prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije transoprta materijala u industriji
- Bira rezervoar za skladištenje tečnosti i gasova prema osnovnim karakteristikama fluida
Sitnjenje i prosijavanje - Razumije operaciju
sitnjenja i prosijavanja i način rada uređaja koji se za to koriste
- Pravilno koristi pojmove sitnjenja i prosijavanja
- Razlikuje uređaje za sitnjenje i prosijavanje prema stepenu sitnjenja i prosijavanja (drobilice, mlinovi, sjeckalice, sita)
- Pronalazi sličnosti i razlike među uređajima za sitnjenje i prosijavanje
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za
- Uviđa važnost zaštite na radu
- Crta uređaje za sitnjenje i prosijavanje
- Posjeta
industrijskom mlinu
82
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
sitnjenje i prosijavanje
- Bira uređaj za sitnjenje i prosijavanje prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacija sitnjenja i prosijavanja u industriji
Miješanje - Razumije operaciju
miješanja, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razlikuje vrste mješalica za tečnosti, za gasove i za čvrsti materijal
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za miješanje
- Bira mješalicu prema vrsti materijala i prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije miješanja u industriji
Razdvajanje faza - Razumije operacije
taloženja, filtriranja i centrifugiranja, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razumije operaciju taloženja, filtriranja i centrifugiranja
- Pronalazi sličnosti i razlike između uređaja za taloženje
- Pronalazi sličnosti i razlike između uređaja za filtriranje
- Pronalazi sličnosti i razlike između uređaja za centrifugiranje
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za
- Razvija sistematičnost u radu
83
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
taloženje, filtriranje i centrifugiranje
- Bira uređaj za taloženje, filtriranje i centrifugiranje prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj i primjenu taloženja, filtriranja i centrifugiranja u industriji
Vježbe - Upoznaje se sa
uređajima i opremom hemijske industrije, izvorima opasnosti i mjerama zaštite
- Poznaje osnovne i izvedene jedinice Si sistema i nesistemske jedinice koje su u svakodnevnoj upotrebi
- Poznaje različite instrumente za mjerenje pritiska
- Razumije princip rada manometara
- Razumije princip mjerenja protoka preko zapremine i vremena isticanja fluida
- Razumije princip baždarenja manometara
- Razumije princip mjerenja protoka preko brzine kretanja fluida (prigušna ploča)
- Razumije mjerenje protoka fluida rotametrom
- Preračunava veličine iz jedinica jednog mjernog sistema u jedinice drugog sistema
- Mjeri pritisak fluida manometrom sa tečnostima i burdonovim manometrom
- Određuje protok tečnosti i izračunava brzinu kretanja tečnosti kroz cijevni vod
- Određuje protok gasa pomoću gasnog sata i izračunava srednju brzinu proticanja gasa
- Vrši baždarenje manometra prigušne ploče
- Određuje protok tečnosti prigušnom pločom
- Mjeri protok fluida pomoću rotametra
- Određuje režim kretanja fluida preko Rejnoldsovog kriterijuma
- Određuje pad
- Stiče naviku održavanja radnog prostora
- Razvija
odgovornost za kvalitet i ispunjavanje radnih obaveza
84
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Opisuje postupak određivanja režima kretanja fluida
- Objašnjava pojavu otpora pri proticanju fluida
- Razumije princip određivanja optimalnih uslova centrifugalne crpke
- Razumije princip određivanja vakuuma kod laboratorijske vakuum crpke
- Razumije princip određivanja kritičnog i radnog broja obrtaja kod mlina sa kuglama
- Razumije princip granulometrijske analize
- Opisuje princip određivanja kapaciteta filter-prese
pritiska usljed podužnog trenja pomoću pijezometarskih cijevi, pri malim i velikim brzinama strujanja fluida
- Određuje optimalne uslove rada centrifugalne crpke (kapacitet, snaga, stepen iskorišćenja)
- Određuje vakuum koji stvara laboratorijska vakuum crpka pri određenoj brzini strujanja fluida
- Određuje kritični i radni broj obrtaja mlina sa kuglama
- Vrši granulometrijsku analizu prosijavanjem na standardnom sistemu sita
- Određuje kapacitet filter-prese u odnosu na količinu izdvojenog taloga
85
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Fenomeni prenosa toplote - Definiše pojmove
temperature i toplote
- Poznaje izvore i nosioce toplote
- Razumije načine i zakone prenosa toplote (provođenje, miješanje i zračenje)
- Pravilno koristi pojmove temperature i toplote
- Bira izvor i nosilac toplote prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Razlikuje načine prenosa toplote karakteristične za određene materijale
- Pravilno primjenjuje zakone prenosa toplote
- Razvija tehničku kulturu
Razmjena toplote - Razumije operaciju
razmjene toplote, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razlikuje vrste razmjenjivača toplote
- Pronalazi sličnosti i razlike između razmjenjivača toplote
- Analizira i ocjenjuje rad razmjenjivača toplote
- Bira razmjenjivač toplote prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije razmjene toplote u industriji
- Crta razmjenjivače toplote
Hlađenje - Razumije operaciju
hlađenja, kao i uređaje koji se za to koriste
- Razlikuje vrste hladnjaka
- Pronalazi sličnosti i razlike između uređaja za hlađenje
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za hlađenje
- Bira uređaj za
- Razvija sistema-tičnost u radu
- Crta uređaje za hlađenje
86
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
hlađenje prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije hlađenja u industriji
Ukuvavanje - Razumije operacije
ukuvavanja, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razlikuje vrste ukuvača
- Pronalazi sličnosti i razlike između ukuvača
- Analizira i ocjenjuje rad ukuvača
- Bira ukuvač prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije ukuvavanja u industriji
- Stiče radne navike - Crta ukuvače Referat: - Primjena ukuvača u
prehrambe-noj industriji
Destilacija i rektifikacija - Poznaje tipove
tečnih smješa i zakone kojima se pokoravaju
- Objašnjava fazni i ravnotežni dijagram
- Razumije operaciju destilacije i rektifikacije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Interpretira princip destilacije i rektifikacije
- Razlikuje vrste uređaja za destilaciju (pod atmosferskim pritiskom, pod vakuumom, sa vodenom parom)
- Razlikuje vrste rektifikacionih kolona
- Pronalazi sličnosti i razlike između uređaja za destilaciju
- Pronalazi sličnosti i razlike između rektifikacionih kolona
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za destilaciju i rad rektifikacionih
- Crta uređaje za destilaciju i rektifikaciju
87
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
kolona - Bira uređaj za
destilaciju i rektifikacionu kolonu prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije destilacije i rektifikacije u industriji
Fenomeni prenosa mase - Definiše pojam
difuzije - Razumije
mehanizam prenosa mase i zakon difuzije
- Pravilno upotrebljava pojam difuzije
- Razlikuje mehanizme prenosa mase
- Pravilno primjenjuje zakon difuzije
Vlaženje - Definiše apsolutnu i
relativnu vlažnost vazduha
- Objašnjava dijagram vlažnosti vazduha
- Razumije metode određivanja vlažnosti vazduha
- Razumije značaj kondicioniranja vazduha, kao i način rada kondicionera
- Razlikuje apsolutnu od relativne vlažnosti
- Primjenjuje metode za određivanje vlažnosti vazduha
- Analizira i ocjenjuje rad kondicionera
- Uočava značaj kondicionaranja vazduha u industriji
- Ravija analitičnost - Crta kondicioner - Posjeta
Hidrometeo-rološkom zavodu
Destilacija i rektifikacija - Poznaje tipove
tečnih smješa i zakone kojima se pokoravaju
- Objašnjava fazni i ravnotežni dijagram
- Razumije operaciju destilacije i rektifikacije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Interpretira princip destilacije i rektifikacije
- Razlikuje vrste uređaja za destilaciju (pod atmosferskim pritiskom, pod vakuumom, sa vodenom parom)
- Razlikuje vrste rektifikacionih
- Crta uređaje za destilaciju i rektifikaciju
88
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
kolona - Pronalazi sličnosti i
razlike između uređaja za destilaciju
- Pronalazi sličnosti i razlike između rektifikacionih kolona
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za destilaciju i rad rektifikacionih kolona
- Bira uređaj za destilaciju i rektifikacionu kolonu prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije destilacije i rektifikacije u industriji
Fenomeni prenosa mase - Definiše pojam
difuzije - Razumije
mehanizam prenosa mase i zakon difuzije
- Pravilno upotrebljava pojam difuzije
- Razlikuje mehanizme prenosa mase
- Pravilno primjenjuje zakon difuzije
Vlaženje - Definiše apsolutnu i
relativnu vlažnost vazduha
- Objašnjava dijagram vlažnosti vazduha
- Razumije metode određivanja vlažnosti vazduha
- Razumije značaj kondicioniranja vazduha, kao i način rada
- Razlikuje apsolutnu od relativne vlažnosti
- Primjenjuje metode za određivanje vlažnosti vazduha
- Analizira i ocjenjuje rad kondicionera
- Uočava značaj kondicionaranja vazduha u
- Ravija analitičnost - Crta kondicioner - Posjeta
hidrometeo-rološkom zavodu
89
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
kondicionera industriji Sušenje - Razumije operaciju
sušenja, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razlikuje vrste sušnica koje se koriste u industriji
- Pronalazi sličnosti i razlike između sušnica
- Analizira i ocjenjuje rad sušnica
- Bira sušnicu prema vrsti materijala i zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije sušenja u industriji
- Crta uređaje za sušenje
Rastvaranje i kristalizacija - Objašnjava
dijagram rastvorljivosti
- Razumije operaciju kristalizacije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Planira uslove kristalizacije koristeći dijagram rastvorljivosti
- Razlikuje vrste uređaja koji se koriste za kristalizaciju
- Pronalazi sličnosti i razlike između kristalizatora
- Analizira i ocjenjuje rad kristalizatora
- Bira kristalizator prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije kristalizacije u industriji
- Uviđa vezu nauke i pojava iz svakodnevnog života
- Crta uređaje za kristali-zaciju
Ekstrakcija - Razumije operaciju
ekstrakcije, kao i način rada koji se za to koriste
- Razlikuje vrste uređaja koji se koriste za ekstrakciju
- Pronalazi sličnosti i razlike između ekstraktora
- Crta uređaje za ekstrakciju
90
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Analizira i ocjenjuje rad ekstraktora
- Bira ekstraktor prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije ekstrakcije u industriji
Apsorpcija - Razumije operaciju
apsorpcije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razlikuje vrste uređaja koji se koriste za apsorpciju
- Pronalazi sličnosti i razlike između apsorbera
- Analizira i ocjenjuje rad apsorbera
- Bira apsorber prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije apsorpcije u industriji
- Crta uređaje za apsorpciju
Adsorpcija
- Razumije operacije adsorpcije, kao i način rada uređaja koji se za to koriste
- Razlikuje vrste uređaja koji se koriste za adsorpciju
- Pronalazi sličnosti i razlike između uređaja za adsorpciju
- Analizira i ocjenjuje rad uređaja za adsorpciju
- Bira uređaj za adsorpciju prema zahtjevima tehnološkog procesa
- Uočava značaj operacije
- Crta uređaje za adsorpciju
91
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
adsorpcije u industriji
Vježba - Poznaje različite
vrste termometara - Razumije princip
rada termometara - Razumije princip
baždarenja termometara
- Opisuje princip rada parnog kotla
- Razumije princip određivanja koeficijenta provođenja, koeficijenta prelaza i koeficijenta prolaza toplote
- Opisuje postupak podešavanja vode kroz kondenzator sa zmijastim cijevima
- Razumije princip određivanja količine ukuvanog rastvora i stepen koncentrisanja rastvora u ukuvaču sa kratkim vertikalnim cijevima
- Razumije princip određivanja toplotnih gubitaka tokom ukuvavanja
- Razumije princip određivanja specifične potrošnje pare i koeficijent iskorišćenja grejne pare tokom ukuvavanja
- Opisuje destilaciju tečnih smješa koje se potpuno miješaju
- Razumije princip
- Mjeri temperaturu pomoću dilatacionih i manometarskih termometara, termometara sa trajnom deformacijom, termoelemenata, termokolor termometra i zračnog pirometra
- Baždari termoelement živinim termometrom
- Sprovodi postupak proizvodnje vodene pare električnim parnim kotlom
- Određuje koeficijent provođenja toplote izolatora kroz jednoslojan cilindričan zid
- Određuje koeficijent prelaza toplote sa cijevi na vazduh
- Određuje koeficijent prolaza toplote sa pare na vazduh kroz dvoslojan cilindričan zid
- Podešava protok vode kroz kondenzator sa zmijastim cijevima
- Određuje količinu ukuvanog rastvora i stepen koncentrisanja rastvora u ukuvaču sa kratkim vertikalnim cijevima
92
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
određivanja efikasnosti rektifikacione kolone
- Razumije princip određivanja vlažnosti vazduha metodom tačke rose i metodom adijabatske prave
- Razumije princip određujivanja brzine sušenja vlaknastog materijala u etažnoj sušnici
- Opisuje postupak određivanja stepena iskorišćenja kristalizatora
- Razumije postupak određivanja količine toplote koja se gubi tokom hlađenja rastvora
- Opisuje postupak određivanja mase rastvorenog ugljen-dioksida u vodi i u natrijum hidroksidu u tornju za apsorpciju
- Opisuje postupak određivanja brzine adsorpcije metilenskog plavog na silikagelu ili aktivnom uglju
- Određuje toplotne gubitke tokom ukuvavanja
- Određuje specifičnu potrošnju pare i koeficijent iskorišćenja grejne pare tokom ukuvavanja
- Vrši destilaciju tečnih smješa koje se potpuno miješaju
- Određuje efikasnost rektifikacione kolone
- Određuje vlažnost vazduha metodom tačke rose i metodom adijabatske prave
- Određuje brzinu sušenja vlaknastog materijala u etažnoj sušnici
- Određuje stepen iskorišćenja kristalizatora
- Određuje količinu toplote koja se gubi tokom hlađenja rastvora
- Određuje masu rastvorenog ugljen-dioksida u vodi i u natrijum hidroksidu u tornju za apsorpciju
- Određuje brzinu adsorpcije metilenskog plavog na silikagelu ili aktivnom uglju
93
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Cvijović, S., Končar-Đurđević, S., Cvijović, R.: Mašine, aparati i operacije, Zavod
za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - Ivanović, D., Dobričanin, M.: Praktikum iz mašina, aparata i operacija u hemijskoj
industriji, Naučna knjiga - Beograd i Zavod za udžbenike - Novi Sad, 2005. - Simonović, D., Vuković, D., Cvijović, S., Končar-Đurđević, S.: Tehnološke
operacije I, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 2000. - Cvijović, S., Simonović, D., Vuković, D., Končar-Đurđević, S.: Tehnološke
operacije II, Tehnološko-metalurški fakultet, Beograd, 2000. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se realizuju u laboratoriji za mašine, aparate i operacije- koja je
opremljena osnovnim laboratorijskim posuđem, hemikalijama, a potrebni su i sljedeći instrumenti i mašine: U-manometar, Burdonov manometar, rotametar, gasni sat, prigušna ploča, centrifugalna crpka, laboratorijska vakuum crpka, ručni mlin sa kuglama, sistem standardnih sita, filter presa, dilatacioni i manometarski termometri, termometri sa trajnom deformacijom, termoelementi, termokolor termometri, zračni pirometri, parni kotao, kondenzator, otvoreni i zatvoreni ukuvač, rektifikaciona kolona, kolona sa punjenjem za apsorpciju.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (referat, test poslije svake oblasti), usmeni odgovori učenika i opservacija rada- koja obuhvata praktični rad u laboratoriji i vođenje dnevnika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: diplomirani inženjer neorganske tehnologije, diplomirani inženjer
organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. - Stručni saradnik: hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Pojave na granici faza - Fizička hemija - Hromatografsko određivanje - Šeme uređaja - Tehničko crtanje sa
mašinskim crtanjem - Tehnički crtež i mašinski
elementi - Rastvaranje, kristalizacija - Opšta i neorganska hemija - Rastvorljivost, dobijanje
ekstrakta, prečišćavanje supstanci
94
1.2.10. AUTOMATSKA KONTROLA PROCESA 1. Naziv predmeta: AUTOMATSKA KONTROLA PROCESA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III IV 58 8 66
Ukupno 58 8 66 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču osnovna znanja iz automatizacije procesa; - Stiču znanja koja će im omogućiti da samostalno izvode poslove u okviru svog
zanimanja, da stručno odlučuju i usvajaju nova znanja; - Razumiju i prate proces automatske kontrole procesa; - Razvijaju osjećaj o važnosti automatizacije; - Razvijaju osjećaj odgovornosti i preciznosti pri radu; - Ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
95
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Automatika - Upoznaje i
razumije pojam automatske regulacije
- Upoznaje se sa sistemima upravljanja
- Upoznaje se sa simbolima i oznakama u sistemima automatske regulacije
- Razlikuje sisteme upravljanja
- Crta i analizira blok dijagram koristeći simbole i oznake elemenata sistema automatske regulacije
- Uočava značaj automatizacije procesa
- Razvija osjećaj o značaju automatizacije za napredak
Regulaciono kolo - Upoznaje i
razumije pojam regulisanog procesa
- Navodi parametre i promjenljive procesa
- Razumije statičku i dinamičku karakteristiku procesa
- Razlikuje parametre i promjenljive procesa
- Razlikuje statičku i dinamičku karakteristiku procesa
- Mjeri i računa statičku i dinamičku karakteristiku procesa
- Razvija inicijativnost i efikasnost pri radu
Vježbe: - Određivanje
statičke i dinamičke karakteri-stike procesa
Mjerni element - Navodi i definiše
pojam mjernog elementa
- Objašnjava princip rada transmitera temperature
- Objašnjava princip rada transmitera efektivnog pritiska
- Objašnjava princip rada transmitera diferencijalnog pritiska (regulacija nivoa, protoka i gustine)
- Razlikuje ulogu djelova mjernog elementa
- Razlikuje transmitere temperature
- Analizira rad transmitera temperature
- Bira transmiter temperature prema uslovima i zahtjevima sistema automatske regulacije
- Razlikuje transmitere efektivnog i diferencijalnog pritiska
- Razvija preciznost pri radu
Vježbe: - Provjera-vanje
mjernog opsega pneumatskog transmitera temperature
- Provjeravanje mjernog opsega diferenci-jalnog transmitera pritiska
96
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Analizira rad transmitera efektivnog i diferencijalnog pritiska
- Bira transmiter pritiska prema uslovima i zahtjevima sistema automatske regulacije
Izvršni element - Navodi i definiše
pojam izvršnog elementa
- Objašnjava princip rada pneumatskog i električnog regulacionog ventila
- Objašnjava princip rada pozicionera
- Razumije statičku karakteristiku regulacionog ventila
- Razlikuje pneumatski i električni regulacioni ventil
- Uočava ulogu i značaj pozicionera u sistemima automatske regulacije
- Mjeri i crta protočnu karakteristiku regulacionog ventila
Vježbe: - Određivanje
protočne karakteri-stike pneumatskog regulacionog ventila
Regulatori - Navodi i definiše
pojam regulatora - Objašnjava princip
rada: - Dvopoložajnog - Proporcionalnog - Proporcionalno-
integralnog - Proporcionalno-
diferencijalnog i - Proporcionalno-
intergralno-diferencijalnog regulatora
- Navodi i definiše parametre koji karakterišu dinamiku regulatora
- Razlikuje regulatore prema načinu obrade signala greške i kvalitetu obrade signala
- Pronalazi sličnosti i razlike među regulatorima
- Procjenjuje upotrebu određenog regulatora u određenom sistemu automatske regulacije prema uslovima i zahtjevima regulacije
Vježbe: - Crtanje uprošćenih
blok-dijagrama regulatora
Uređaji za automatsku regulaciju - Navodi uređaje za
automatsku regulaciju
- Razumije ulogu
- Podešava izlazni pritisak na pneumatskoj napojnoj jedinici i
- Stiče sigurnost u radu
97
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
uređaja za automatsku regulaciju u sistemima automatske regulacije
- Objašnjava princip rada:
- Napojne jedinice - Sklopke za ručno-
automatski rad - Pisača i indikatora - Pretvarača
standardnih signala
izlazni napon na električnoj napojnoj jedinici
- Podešava rad sistema pomoću sklopke za ručno-automatski rad
- Prati izlazne signale na pisaču i indikatoru
- Razlikuje električno-pneumatske i pneumatsko-električne pretvarače standardnih signala
- Uočava značaj uređaja za automatsku regulaciju u sistemima automatske regulacije
Automatska regulacija procesa - Objašnjava
automatsku regulaciju temperature, pritiska i nivoa
- Objašnjava automatsku regulaciju u aparatu kontinualnog dejstva (rektifikaciona kolona)
- Crta blok dijagram sistema automatske regulacije temperature, pritiska i nivoa
- Crta tehnološku šemu regulacije rektifikacione kolone
- Analizira uslove i zahtjeve regulacije i definiše elemente sistema automatske regulacije temperature, pritiska i nivoa
- Analizira uslove i zahtjeve regulacije i definiše elemente automatske regulacije rektifikacione kolone
- Uočava greške u
- Razvija pozitivnu orjentaciju prema zanimanju
Referat: - Automats-ka
regulacija temperature u otvorenom ukuvaču
- Automats-ka regulacija pritiska u autoklavu
- Automats-ka regulacija nivoa u otvorenim rezervoarima
- Posjeta Kombinatu aluminijuma u Podgorici
98
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
sistemu automatske regulacije
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Cvijović, S., Končar-Đurđević, S., Sadibašić, A., Simonović, D.: Mašine, aparati i
operacije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2006. - Ivanović, D., Dobričanin, M.: Praktikum iz mašina, aparata i operacija, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva Beorad, 2006. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - materijalni ventil, pozicioner, dvopoložajni regulator, proporcionalni regulator,
proporcionalno-integralni regulator, proporcionalno -diferencijalni regulator, proporcionalno-integralno-diferencijalni regulator, kružni i linijski pisač, pretvarači standardnih signala.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (referati, test poslije svake oblasti) i usmeni odgovori učenika. Zaključna ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
- Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - diplomirani inženjer tehnologije, diplomirani inženjer mašinstva, diplomirani
inženjer elektrotehnike. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Principi rada električnih elemenata regulacionog kola
- Elektrotehnika - Struja, napon, otpor
- Parametri i promjenljive procesa
- Mjerni elementi - Automatska regulacija
procesa
- Tehnološke operacije i uređaji
- Karakteristike fluida i instrumenti za mjerenje pritiskaTemperatura i toplota i instrumenti za mjerenje temperature
- Šeme mašina i aparata
99
1.2.11. ORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA 1. Naziv predmeta: ORGANSKA HEMIJSKA TEHNOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III IV 99 99
Ukupno 99 99 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o tehnološkim procesima u okviru organske hemijske tehnologije; - Upoznaju uređaje i opremu koja se koristi u procesima organske tehnologije; - Stiču znanja o vrstama, svojstvima i primjeni proizvoda organske tehnologije; - Upoznaju faktore koji utiču na ekonomičnost procesa organske tehnologije; - Razvijaju interesovanje za tehnička dostignuća; - Razvijaju svijest o potrebi očuvanja radne i životne sredine; - Stiču pozitivan odnos prema profesiji; - Ovladavaju stručnom terminologijom neophodnom za komuniciranje u struci.
100
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tehnologija nafte - Upoznaje predmet
proučavanja i značaj organske hemijske tehnologije
- Prepoznaje porijeklo, sastav i svojstva nafte
- Navodi postupke prerade nafte
- Objašnjava postupak destilacije nafte
- Nabraja proizvode destilacije nafte i njihovu primjenu
- Objašnjava sekundarne postupke prerade nafte
- Uočava vezu između porijekla nafte i mjesta njenog nalaženja
- Razlikuje primarne i sekundarne postupke prerade nafte
- Upoređuje atmosfersku i vakuum destilaciju
- Analizira postupak destilacije nafte
- Razlikuje termičke i katalitičke postupake prerade
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih sekundarnih postupaka prerade nafte (visbrejking, koksovanje, piroliza, krekovanje, alkilacija, postupci rafinacije, i dr.)
- Uočava vezu između sastava nafte i kvaliteta proizvoda
- Uočava značaj i primjenu nafte i derivata nafte
- Navikava se na sistematičnost u radu
- Crta šemu postrojenja za atmosfersku destilaciju nafte
- Crta šemu postrojenja za katalitičko krekovanje nafte
Tehnologija uglja - Opisuje postupak
koksovanja kamenog uglja
- Objašnjava postupak prerade isparljivih proizvoda koksovanja
- Opisuje postupak prerade katrana
- Nabraja proizvode destilacije katrana i njihovu primjenu
- Razlikuje vrste ugljeva
- Uočava vezu između vrste uglja i njegovog kvaliteta
- Analizira postupak koksovanja kamenog uglja
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka prerade
- Razvija ekološku svijest
- Crta šemu postupka prerade gasa iz koksne peći
101
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
isparljivih proizvoda koksovanja
- Razlikuje frakcije katrana
- Uočava značaj i primjenu katrana
Tehnologija boja - Definiše pojam i
svojstva organskih boja
- Navodi podjele organskih boja
- Opisuje postupak dobijanja azo-boje hrizoidina
- Razlikuje organske boje prema hemijskom sastavu i prema namjeni
- Uspostavlja vezu između strukture i osobina organskih boja
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka za dobijanje azo-boje hrizoidina
- Uočava značaj i primjenu hrizoidina
- Povezuje uzroke i posljedice
- Crta šemu postupka za dobijanje hrizoidina
- Test: Tehnologije nafte, katrana i boja
Tehnologija pesticida - Definiše pojam i
vrste pesticida - Upoznaje svojstva i
primjenu pesticida
- Razlikuje pesticide prema namjeni, hemijskom sastavu, načinu i putevima djelovanja
- Uočava pozitivne i negativne aspekte primjene pesticida
- Poštuje propise radi očuvanja zdravlja i okoline
- Prospekti proizvođača pesticida
Tehnologija masti i ulja - Definiše sastav i
osobine masti i ulja - Nabraja postupke
za dobijanje masti i ulja
- Objašnjava postupke dobijanja ulja
- Poznaje postupke prerade masti i ulja
- Piše opštu formulu masti i ulja
- Razlikuje jestive i tehničke masti i ulja
- Razlikuje jodni, saponifikacioni, kiselinski i estarski broj
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri postupku proizvodnje ulja iz sjemena uljarica
- Uočava cilj i značaj
- Crta šemu postupka za izrađivanje biljnih ulja iz sjemena uljarica
102
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
hidrogenovanja ulja
Tehnologija sredstava za pranje - Nabraja vrste
tenzida - Razumije
mehanizam dejstva tenzida
- Objašnjava postupak proizvodnje sapuna
- Objašnjava postupak proizvodnje praškastih deterdženata
- Razlikuje anjonske, katjonske i nejonske tenzide
- Piše reakciju saponifikacije
- Razlikuje osnovne grupe deterdžentskih proizvoda
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri proizvodnji sapuna i praškastih deterdženata
- Uočava nedostatke sapuna
- Uočava značaj biorazgradivosti deterdženata
- Šematski prikazuje mehanizam dejstva tenzida pri pranju
- Prospekti
proizvođača tenzida i deterdženata
- Test: Tehnologija masti i ulja i sredstva za pranje
Tehnologija polimernih materijala - Objašnjava pojam
makromolekula, značaj i ekološki problem primjene makromolekulskih materijala
- Navodi podjele makromolekula
- Navodi uslove i osnovne reakcije obrazovanja polimera
- Objašnjava mehanizam polimerizacije i polikondenzacije
- Nabraja i opisuje industrijske postupke polimerizacije
- Nabraja svojstva i primjenu polimerizacionih polimera
- Nabraja osobine i primjenu polikondenzacionih
- Razlikuje makromolekule prema porijeklu, strukturi, hemijskom sastavu, raspodjeli molekulskih masa, primjeni i ponašanju pri zagrijavanju
- Razlikuje postupke polimerizacije i polikondenzacije
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza reakcije polimerizacije
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza reakcije polikondenzacije
- Upoređuje industrijske postupke polimerizacije
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija odgovoran
pristup radu
- Crta šemu postupka za dobijanje PE male gustine
- Crta šemu dvovaljka i mješača za plastifikaciju kaučuka i pripremu smješe za vulkanizaciju
- Crta šemu postupka za dobijanje sulfatne celuloze
Domaći zadatak, referat: - Svojstva, dobijanje
i primjena polietilena
- Svojstva, dobijanje i primjena polipropilena
- Svojstva, dobijanje i primjena polivinilhlorida
- Dobijanje, osobine i primjena fenol –
103
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
proizvoda - Definiše i navodi
postupke prerade polimernih materijala
- Navodi vrste gumenih proizvoda
- Objašnjava postupak vulkanizacije kaučuka
- Poznaje strukturu celuloze i nalaženje u prirodi
- Nabraja proizvode i postupke prerade drveta
- Objašnjava postupke proizvodnje: drvenjače, sulfitne celuloze, sulfatne celuloze i papira
- Nabraja derivate celuloze i njihovu primjenu
- Objašnjava postupak dobijanja viskoze
- Upoređuje osobine polietilena, polipropilena, polivinilhlorida, polivinilacetata i polistirena
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri postupku vulkanizacije kaučuka
- Uočava vezu između načina prerade drveta i upotrebe
- Razlikuje sulfitni i sulfatni postupak za dobijanje tehničke celuloze
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri proizvodnji drvenjače, sulfitne celuloze, sulfatne celuloze i papira
- Razlikuje viskozna vlakna
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri postupku proizvodnje viskoze
- Uočava značaj i primjenu makromolekulskih materijala
formaldehidnih smola
- Poliestarske smole,prospekti proizvođača polimerizaci-onih i polikonde-zacionih proizvoda
Tehnologija šećera - Definiše podjelu i
značaj ugljenih hidrata
- Objašnjava tehnološki postupak dobijanja šećera iz šećerne repe
- Razlikuje vrste ugljenih hidrata
- Piše reakciju hidrolize saharoze
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza pri procesu proizvodnje šećera iz šećerne repe
- Uočava značaj proizvodnje šećera
- Crta šemu ekstrakcije u kosoležećem ekstraktoru
104
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Tehnologija skroba - Navodi osobine
skroba - Objašnjava
postupak dobijanja skroba iz kukuruza
- Piše reakciju hidrolize skroba
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa dobijanja skroba iz kukuruza
- Uočava značaj i primjenu skroba
- Crta šemu postupka za dobijanje skroba iz kukuruza
- Test: tehnologija polimernih materijala, šećera i skroba
Tehnologija vrenja - Navodi vrste vrenja - Objašnjava
postupak proizvodnje etilalkohola iz melase i skrobnih sirovina
- Objašnjava postupke proizvodnje piva i vina
- Razlikuje anaerobne od aerobnih procesa
- Razlikuje neorganske i biološke katalizatore
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa proizvodnje etilalkohola iz melase i skrobnih sirovina
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza procesa proizvodnje piva i vina
- Uočava značaj enzimskih reakcija
- Razvija analitičnost i logičko mišljenje
- Crta šemu postrojenja za dobijanje alkohola iz melase
- Prospekti
proizvođača piva i vina
Tehnologija mlijeka i mliječnih proizvoda - Poznaje hemijski
sastav mlijeka - Objašnjava
postupke prerade mlijeka
- Nabraja mliječne proizvode
- Objašnjava postupke proizvodnje mliječnih proizvoda
- Razlikuje mliječne proizvode
- Analizira postupke prerade mlijeka
- Analizira postupke proizvodnje mliječnih proizvoda
- Uočava značaj i primjenu mlijeka i mliječnih proizvoda
- Posjeta mljekari
Konzervisanje životnih namirnica - Razumije značaj
konzervisanja životnih namirnica
- Objašnjava
- Razlikuje vrste i načine konzervisanja
- Analizira postupke
105
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
postupke konzervisanja životnih namirnica
konzervisanja životnih namirnica
- Uspostavlja vezu između vrste namirnica i načina konzervisanja
- Uočava značaj konzervisanja životnih namirnica
Tehnologija kože - Navodi osobine
kože - Objašnjava
postupak štavljenja kože
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka štavljenja kože
- Uočava značaj i primjenu kože i prerađevina od kože
Tehnologija farmaceutskih proizvoda - Navodi podjelu
farmaceutskih proizvoda
- Opisuje postupak proizvodnje penicilina
- Razlikuje lijekove za infektivne i neinfektivne bolesti
- Analizira postupak proizvodnje penicilina
- Uviđa vezu teorije i prakse
- Crta šemu fermentatora za proizvodnju penicilina
- Posjeta fabrici lijekova
- Test: Tehnologije vrenja mlijeka i mliječnih proizvoda Konzervisanje namirnica, kože, farmaceutskih proizvoda
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Vrhovac, Lj.: Organska hemijska tehnologija, Zavod za udžbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 2005. - Vrhovac, Lj. Petrović, D., Filipović, J.: Praktikum za organsku hemijsku
tehnologiju, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - Ostali izvori: internet, časopisi, reklamni i propagandni materijal proizvođača. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju pismeni radovi
učenika (referati, testovi poslije svake oblasti)i usmeni odgovori učenika. Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna ocjena na
106
kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
- Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer neorganske
tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Organska hemija - Hemijske reakcije
- Tehnološke šeme procesa - Tehničko crtanje sa nacrtnom geometrijom
- Tehnički crteži i mašinski elementi
- Tehnološki procesi proizvodnje
- Tehnološke operacije i uređaji
- Tehnološke operacije
107
1.3. PRAKTIČNA NASTAVA 1. Naziv predmeta: PRAKTIČNA NASTAVA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I 108 108 II 144 144 III 144 144 IV 132 132
Ukupno 528 528 Praktična nastava- odjeljenje se dijeli na grupe do12 učenika 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Povezuju teorijska znanja sa praktičnim radom; - Razvijaju sposobnosti hemijskog izražavanja; - Stiču sposobnost pravilnog korišćenja uputstva za izvođenje eksperimenta; - Samostalno izvode eksperimente; - Samostalno zapisuju rezultate, predstavljaju ih u odgovarajućem obliku i donose
zaključke; - Razvijaju smisao za organizovan rad, tačnost, sistematičnost i urednost; - Razvijaju analitičko mišljenje i stvaralačku maštu.
108
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Hemijska laboratorija - Upoznaje se sa
radom u hemijskoj laboratoriji
- Upoznaje se sa zaštitom na radu
- Navodi moguće povrede na radu
- Upoznaje se sa pružanjem prve pomoći
- Održava radno mjesto
- Primjenjuje mjere i sredstva zaštite pri radu u laboratoriji
- Razvija pozitivan odnos prema zaštiti na radu
- Učenici se dijele u grupe
- Svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika praktične nastave
Toplotni izvori u hemijskoj laboratoriji - Poznaje goriva koja
se koriste u hemijskoj laboratoriji
- Poznaje laboratorijski pribor za zagrijavanje
- Razlikuje goriva koja se koriste u hemijskoj laboratoriji
- Pravilno rukuje laboratorijskim priborom za zagrijavanje
- Stiče radne navike
Hemikalije i reagensi - Definiše pojmove
hemikalija i reagens
- Poznaje oznake kojima se označava stepen čistoće hemikalija
- Poznaje uslove čuvanja i način rada sa reagenasima
- Razlikuje hemikalije pravilnim čitanjem naljepnica na reagens bocama
- Pravilno radi sa toksičnim i lako zapaljivim supstancama
- Pravilno čuva i radi sa reagensima
- Razvija samostalnost u radu
Laboratorijski pribor - Upoznaje se sa
laboratorijskim priborom i posuđem
- Upoznaje se sa obradom stakla i zapušača
- Pravilno koristi laboratorijski pribor i posuđe
- Razlikuje laboratorijski pribor i posuđe prema namjeni
- Oprezno pere i održava laboratorijski pribor i posuđe
- Priprema staklene cijevi za aparature
- Pravilno obrađuje zapušače
109
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Mjerenje čvrstih i tečnih supstanci - Upoznaje se sa:
tehničkom vagom, analitičkom vagom i sudovima za mjerenje tečnosti
- Precizno odmjerava čvrstu supstancu na tehničkoj i analitičkoj vagi
- Pravilno odmjerava i očitava utrošenu zapreminu tečnosti na: bireti, pipeti, menzuri i mjernom balonu
- Eksperimentalno provjerava Lavoazjeov zakon
- Razvija preciznost i tačnost
Osnovne operacije u hemijskoj laboratoriji - Upoznaje se sa
osnovnim operacijama u hemijskoj laboratoriji
- Precizno obavlja: sitnjenje, rastvaranje, taloženje, dekantovanje, filtriranje, ispiranje i dr.
- Pravilno priprema aparaturu za destilaciju, ekstrakciju, sublimaciju i kristalizaciju
- Vrši destilaciju (sa vazdušnim i vodenim hladnjakom), ekstrakciju, sublimaciju i kristalizaciju
- Razvija samostalnost u radu
Fizičke konstante čistih supstanci - Opisuje metodu za
određivanje tačke topljenja
- Opisuje metodu za određivanje tačke ključanja
- Određuje tačku topljenja u aparatu po Tileu
- Određuje tačku ključanja u aparaturi za destilaciju
Pripremanje rastvora - Definiše
rastvorljivost - Poznaje načine
izražavanja kvantitativnog sastava rastvora
- Računa koncentraciju rastvora (maseni udio, molski udio, molaritet, molalitet)
110
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Priprema rastvore različite koncentracije
Neorganska jedinjenja - Poznaje metode
dobijanja oksida različitih elemenata (sumpor, magnezijum, kalcijum, vodonik, i dr.)
- Poznaje metode dobijanja različitih kiselina
- Poznaje metode dobijanja različitih baza
- Poznaje različite indikatore
- Poznaje metode dobijanja različitih soli
- Razumije hidrolizu soli
- Razlikuje bazne, kisele i amfoterne okside
- Dobija okside različitih elemenata u laboratorijskim uslovima
- Dobija različite kiseline u laboratorijskim uslovima
- Dobija različite baze u laboratorijskim uslovima
- Dokazuje prisustvo kiselina i baza
- Dobija različite soli u laboratorijskim uslovima
- Eksperimentalno vrši hidrolizu i suzbija hidrolizu soli
- Razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Elektroliza - Opisuje postupak
elektrolize vode u Hofmanovom aparatu
- Priprema Hofmanov aparat
- Opslužuje Hofmanov aparat u toku elektrolize vode
- Dokazuje proizvode elektrolize vode
- Razvija sistema-tičnost
Vodonik - Opisuje različite
postupke dobijanja vodonika
- Dobija vodonik različitim metodama u laboratorijskim uslovima
- Dokazuje prisusutvo vodonika
Kiseonik - Opisuje različite
postupke dobijanja kiseonika
- Dobija kiseonik različitim metodama u laboratorijskim
111
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
uslovima - Dokazuje
prisusutvo kiseonika
Alkalni metali - Opisuje metode
ispitivanja osobina i prsustva natrijuma i kalijuma
- Opisuje metode dobijanja nekih jedinjenja natrijuma i kalijuma
- Dokazuje osobine i prisustvo natrijuma i kalijuma
- Dobija jedinjenja natrijuma i kalijuma (okside, karbonate, i dr.) U laboratorijskim uslovima
Zemnoalkalni metali - Opisuje metode
dobijanja nekih jedinjenja magnezijuma i kalcijuma
- Dobija jedinjenja magnezijuma i kalcijuma (baze, karbonate, i dr.) U laboratorijskim uslovima
- Razvija samostalnost u radu
III grupa PSE - Opisuje metode
ispitivanja osobina aluminijuma
- Opisuje metode dobijanja nekih jedinjenja aluminijuma
- Dokazuje osobine aluminijuma
- Dobija jedinjenja aluminijuma (oksid, hidroksid, i dr.) U laboratorijskim uslovima
IV grupa PSE - Opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja elemenata IV grupe periodnog sistema elemenata
- Ispituje i dobija jedinjenja elemenata IV grupe periodnog sistema elemenata (C, Si, Su, Pb) u laboratorijskim uslovima
V grupa PSE - Opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja elemenata V grupe periodnog sistema elemenata
- Ispituje i dobija jedinjenja elemenata V grupe periodnog sistema elemenata (N, P) u laboratorijskim uslovima
VI grupa PSE - Opisuje metode
ispitivanja i - Ispituje osobine
sumpora
112
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
dobijanja jedinjenja sumpora
- Dobija jedinjenja sumpora (oksid, sulfid, kiselina i dr.) U laboratorijskim uslovima
VII grupa PSE - Opisuje metode
dobijanja elemenata VII grupe periodnog sistema elemenata
- Opisuje metode ispitivanja i dobijanja jedinjenja elemenata VII grupe periodnog sistema elemenata
- Dobija elemente VII grupe periodnog sistema elemenata (Cl, Br, J)
- Ispituje i dobija jedinjenja elemenata VII grupe periodnog sistema elemenata u laboratorijskim uslovima
Prelazni elementi - Opisuje metode
ispitivanja i dobijanja jedinjenja prelaznih elemenata
- Ispituje i dobija jedinjenja prelaznih elemenata u laboratorijskim uslovima
113
Razred: DRUGI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uvod - Poznaje postupke
za određivanje koncentracije H+ i OH- jona
- Poznaje postupke za suzbijanje disocijacije slabih elektrolita
- Poznaje pufere i razumije mehanizam dejstva pufera
- Eksperimentalno određuje koncentraciju H+ i OH- jona
- Eksperimentalno suzbija disocijaciju slabih elektrolita uticajem zajedničkog jona
- Priprema pufere i ispituje dejstvo pufera
- Stvara i rastvara talog
- Učenici se dijele u grupe
- Svaki učenik vodi dnevnik na bazi unaprijed datih uputstava od strane nastavnika praktične nastave
Analitičke reakcije - Definiše:
specifičnost, selektivnost i osjetljivost analitičkih reakcija
- Navodi analitičke reakcije suvim putem: bojenjem plamena, bojenjem fosforne i boraksove đinđuve, topljenje
- Određuje specifičnost, selektivnost i osjetljivost na primjerima katjona prve analitičke grupe
- Dokazuje katjone suvim putem
- Razvija osjećaj za preciznost i pouzdanost
I analitička grupa - Navodi katjone I
analitičke grupe - Poznaje reakcije za
dokazivanje katjona I grupe
- Eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone I analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
II analitička grupa - Navodi katjone II
analitičke grupe - Poznaje reakcije za
dokazivanje katjona II grupe
- Eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone ii analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
III analitička grupa - Navodi katjone III
analitičke grupe - Poznaje reakcije za
dokazivanje katjona III grupe
- Eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone III analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
- Stiče osjećaj za sigurnost na radu
IV i V analitička grupa - Navodi katjone IV i - Eksperimentalno
114
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
V analitičke grupe - Poznaje reakcije za
dokazivanje katjona IV i V grupe
dokazuje i odvaja katjone IV analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
- Eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone V analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
VI analitička grupa - Navodi katjone VI
analitičke grupe - Poznaje reakcije za
dokazivanje katjona VI grupe
- Eksperimentalno dokazuje i odvaja katjone VI analitičke grupe u poznatom i nepoznatom uzorku
Anjoni - Poznaje reakcije za
dokazivanje anjona - Eksperimentalno
dokazuje anjone u poznatom uzorku
Gravimetrija - Definiše
gravimetriju - Navodi klasifikaciju
gravimetrijskih metoda
- Razumije princip gravimetrijske analize
- Poznaje postupak gravimetrijskog određivanja gvožđa i sulfatnog jona
- Razlikuje tipove gravimetrijske analize
- Pravilno žari i mjeri lončić do konstantne mase
- Gravimetrijski određuje masu gvožđa u ispitivanom uzorku
- Gravimetrijski određuje masu sulfatnih jona u ispitivanom uzorku
- Razvija sposobnost samostalnog rješavanja problema
Volumetrija - Definiše
volumetriju - Navodi klasifikaciju
volumetrijskih metoda
- Razumije princip volumetrijske analize
- Definiše standarde rastvora
- Poznaje postupak određivanja sadržaja jake
- Priprema rastvor hlorovodonične kiseline i vrši njegovu standardizaciju
- Eksperimentalno određuje i izračunava masu naoh, odnosno zapreminu naoh
- Eksperimentalno određuje sekundarni rastvor
115
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
kiseline - Poznaje postupak
određivanja sadržaja slabe kiseline
naoh i vrši standardizaciju
- Eksperimentalno određuje i izračunava masu H2SO4, odnosno zapreminu H2SO4
- Eksperimentalno određuje i izračunava masu CH3COOH, odnosno zapreminu CH3COOH
Oksido-redukcione metode - Navodi podjelu
oksido–redukcionih metoda
- Poznaje opšte principe oksido–redukcionih metoda
- Analizira reakcije oksido – redukcije
- Eksperimentalno priprema sekundarni rastvor kmno4
Određivanje sadržaja Fe (II) jona po Cimerman - Rajnhardu - Poznaje postupak
određivanja sadržaja Fe(II) jona po Cimerman-Rajnhardovoj metodi
- Računa masu (Fe3+) odnosno V (Fe3+) po Cinerman – Rajnhardovoj metodi
Jodometrijsko određivanje hroma i bakra - Poznaje postupak
određivanja hroma i bakra jodometrijskom metodom
- Određuje hrom i bakar jodometrijskom metodom
Kompleksometrija (helatometrija) - Definiše metodu
kompleksometrije - Navodi vrste
kompleksona - Poznaje postupak
određivanja sadržaja Ca jona kompleksometrijski
- Poznaje postupak određivanja sadržaja Mg jona kompleksometrijski
- Određuje sadržaj Ca jona kompleksometrijski
- Određuje sadržaj Mg jona kompleksometrijski
- Razvija sposobnost samostalnog rješavanja problema
Taložne metode - Navodi podjelu
taložnih metoda - Poznaje opšte
- Određuje saržaj hlorida u vodi metodom po Moru
116
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
principe taložnih metoda
- Poznaje postupak određivanja hlorida metodom po Moru
117
Razred: TREĆI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Uzorkovanje - Upoznaje se sa
postupcima uzorkovanja različitih materijala
- Uočava pravilnost uzorkovanja
- Uzorkuje određeni materijal
- U radu koristiti materijale: brašno, žito
Ispitivanje vode - Poznaje postupke
uzorkovanja i analize različitih vrsta vode
- Uzorkuje vodu i priprema uzorke za analizu
- Određuje tvrdoću vode
- Računa količinu sode i kreča za omekšavanje vode
- Određuje alkalitet vode
- Interpretira rezulatate analiza
- Posjeta laboratoriji koja se bavi ispitivanjem vode
- U radu koristi aparaturu za omekšavanje vode postupkom soda - kreč
Ispitivanje goriva - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja uglja
- Uzorkuje ugalj i priprema uzorke za analizu
- Određuje isparljive materije i pepeo u uglju
- Određuje sumpor u uglju
- Analizira gasovita goriva po Orsatu
- Računa minimalnu količinu kiseonika potrebnu za sagorijevanje goriva
- Interpretira rezultate analiza
- Razvija osjećaj za sigurnost na radu
- U radu koristi aparat za analizu gasova po Orsatu
- Posjeta rudniku
uglja
Ispitivanje kiselina - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja kiselina
- Poznaje postupke pripremanja rastvora različitih koncentracija
- Uzorkuje kiselinu i priprema uzorke za analizu
- Priprema standardne rastvore
- Određuje koncentracije sumporne kiseline (pomoću piknometra i titracijom)
- U radu koristi piknometar i aparaturu za određivanje SO2 po Rajhu
118
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Određuje sadržaj SO2 u smješi gasova jodometrijskom metodom
- Interpretira rezultate analiza
Ispitivanje baza i soli - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja baza.
- Poznaje postupke uzorkovanja i ispitivanja soli
- Poznaje metode uzorkovanja i ispitivanja hlornog kreča
- Uzorkuje tehnički naoh i priprema uzorke za analizu
- Određuje sadržaj naoh u uzorku, titracijom standardnim rastvorom 1M hcl
- Uzorkuje tehnički Na2CO3 i priprema uzorke za analizu
- Određuje ukupnu alakalnost u tehničkom Na2CO3, metodom titracije
- Uzorkuje hlorni kreč i priprema uzorke za analizu
- Određuje sadržaj hlora u hlornom kreču jodometrijskim postupkom
- Interpretira rezultate analiza
- Razvija tačnost, preciznost i ekonomično-st u radu
- Posjeta solani
Ispitivanje vještačkih đubriva - Poznaje postupke
uzorkovanja i analize vještačkih đubriva
- Uzorkuje azotna i fosforna đubriva i priprema uzorke za analizu
- Analizira fosforna đubriva (određuje: vlagu, sadržaj P2O5 rastvorenog u vodi i slobodnu fosfornu kiselinu)
- Analizira azotna đubriva (određuje ukupni azot i amonijačni azot)
- Interpretira rezultate analiza
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija tačnost i
preciznost
- U radu koristi aparaturu za destilaciju amonijaka
Ispitivanje keramike - Poznaje postupke - Uzorkuje silikatnu - Razvija sposobnost
119
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
uzorkovanja i ispitivanja keramike
sirovinu i priprema uzorak za analizu
- Određuje sadržaj sio2 alkalnim topljenjem
- Interpretira rezultate analize
za samostalan rad
Ispitivanje stakla - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja stakla
- Uzorkuje staklo i priprema uzorke za analizu
- Određuje hidrolitičku otpornost stakla
- Interpretira rezultate analize
Ispitivanje neorganskih veziva - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja neorganskih veziva
- Uzorkuje kreč i priprema uzorak za analizu
- Ispituje kreč (određuje sadržaj CO2 u kreču)
- Uzorkuje gips i priprema uzorak za analizu
- Ispituje gips (određuje vrijeme vezivanja gipsa)
- Uzorkuje cement i priprema uzorak za analizu
- Ispituje cement hemijskom analizom
- Interpretira rezultate analize
- Razvija sposobnost za donošenja odluka
- U radu koristi kalcimetar i Vikatov aparat
- Posjeta krečani
120
Razred: ČETVRTI Informativni ciljevi i
sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski ciljevi
Preporuke za izvođenje nastave
učenik učenik učenik Ispitivanje nafte i njenih derivata - Poznaje postupke
uzorkovanja i analize nafte i njenih derivata
- Određuje gustinu nafte piknometrom i areometrom
- Određuje tačku zapaljivosti nafte na aparatu po Markusonu
- Interpretira rezultate ispitivanja
- U radu koristi piknometar, areometar, Englerov viskozimetar, aparat po Markusonu i hronometar
Ispitivanje boja i lakova - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja boja i lakova
- Određuje viskozitet premaza Ostvaldovim viskozimetrom
- Određuje vrijeme sušenja premaza
- Interpretira rezultate ispitivanja
- Uviđa značaj ekologije u svako-dnevnom životu
- U radu koristi Ostvaldov viskozimetar, staklena mikrozrnca, gumeni diskovi, hronometar
Ispitivanje jestivih masti i ulja - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja jestivih masti i ulja
- Određuje sadržaj ulja ekstrakcijom u Soksletovom aparatu
- Određuje saponifikacioni, kiselinski i jodni broj ulja
- Pravilno koristi obrasce i tabele za preračunavanje rezultata
- Izvodi zaključke na osnovu rezultata
- U radu koristi Soksletov aparat
- Posjeta fabrici za
proizvodnju ulja
Ispitivanje sredstava za pranje - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja sapuna i deterdženata
- Određuje ukupne masne kiseline u sapunima ekstrakcionim postupkom i postupkom pomoću parafinskog kolača
- Određuje i razlikuje ukupne, slobodne i vezane alkalije
- Određuje sadržaj površinski aktivne
- Izgrađuje pravilan stav prema zdravlju
- Posjeta fabrici za proizvodnju tečnih i praškastih deterdženata
121
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
materije i aktivnog kiseonika u deterdžentima
- Pravilno koristi obrasce za preračunavanje rezultata
Ispitivanje gume - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja mehaničkih svojstava gume
- Određuje tvrdoću gume
- Interpretira dobijene rezultate
- U radu koristi aparat po Šoru
Ispitivanje plastičnih masa - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja osobina plastičnih masa
- Ispituje mehanička svojstva plastičnih masa
- Ispituje fizičke osobine plastičnih masa
- Pravilno preračunava dobijene rezultate
- Interpretira dobijene rezultate
- Stiče naviku brige o okolini
- U radu koristi aparat po Vikatu
Ispitivanje tekstilnih vlakana - Poznaje postupak
mikroskopskog ispitivanje porijekla tekstilnih vlakana
- Vrši mikroskopsko ispitivanje porijekla tekstilnih vlakana
- Pravilno tumači dobijene rezultate
- U radu koristi mikroskop i uzorke tkanina
Ispitivanje papira - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja papira
- Određuje gramaturu papira
- Izvodi zaključke na osnovu rezultata
Ispitivanje šećera - Poznaje postupke
ispitivanja šećera - Određuje sadržaj
saharoze Bestrandovim i polarimetrijskim postupkom
- Pravilno koristi tablice za određivanje šećera po Bertrandu
- Interpretira dobijene rezultate
- U radu koristi saharimetar
122
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Ispitivanje alkoholnih pića - Poznaje postupke
ispitivanja alkoholnih pića
- Poznaje postupke ispitivanja kvasca
- Određuje procenat alkohola u vinu
- Određuje procenat alkohola i ekstrakta u pivu
- Vrši mikroskopsko ispitivanje kvasca
- Pravilno koristi tablice za određivanje etilalkohola iz gustine
- Interpretira dobijene rezultate
- U radu koristi aparaturu za destilaciju, piknometar i mikroskop
- Posjeta fabrici piva
i vina
Ispitivanje mlijeka i mliječnih proizvoda - Poznaje postupke
uzorkovanja i ispitivanja mlijeka i mliječnih proizvoda
- Određuje gustinu mlijeka laktodenzimetrom
- Određuje procenat masti po Gerberu
- Određuje kiselost mlijeka
- Vrši korekcije i analizu dobijenih rezultata
- Uviđa ljepotu svog zanimanja
- U radu koristi laktodenzime-tar i piknometar
- Posjeta mljekari
Ispitivanje konzervansa - Poznaje postupak
dokazivanja prisustva konzervansa
- Dokazuje prisustvo konzervansa
- Izvodi zaključke na osnovu rezultata
Ispitivanje kože - Poznaje postupak
ispitivanja kože - Određuje sadržaj
masti Soksletovim aparatom
- Pravilno preračunava dobijene rezultate
- Interpretira dobijene rezultate
- U radu koristi Soksletov aparat
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Lukić, Lj., Isaković, G.: Praktikum iz opšte i neorganske hemije, Zavod za
udžbenika i nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Krajčević, M., Ignjatov, M., Mladenović, O.: Praktikum iz analitičke hemije,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Kostić-Gvozdenović, Lj., Ninković, R., Miladinović, J.: Praktikum za vježbe iz
neorganske hemijske tehnologije, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, Beograd, 2004.
- Nešić, S., Jovetić, M.: Hemijski praktikum za gimnazije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
123
- Jovanović – Vitorović, O., Rekić, V.: Ispitivanje u tehnološkoj proizvodnji sa praktikumom, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva, Beograd, 2003.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Praktična nastava se izvodi u laboratoriji koja je opremljena: A/V sredstvima,
zaštitnim sredstvima i opremom, opremom za prvu pomoć, laboratorijskim priborom i posuđem, hemikalijama i sljedećim aparatima i uređajima: tehničkom i analitičkom vagom, aparaturom za omekšavanje vode postupkom soda – kreč, aparatom za analizu gasova po Orsatu, piknometrom, aparaturom za određivanje SO2 po Rajhu, automatskom biretom, aparaturom za destilaciju amonijaka, kalcimetrom, Vikatovim aparatom, areometrom, Englerovim viskozimetrom, aparatom po Markusonu, hronometrom, Ostvaldovim viskozimetrom, Soksletovim aparatom, aparatom po Šoru, saharimetrom, mikroskopom, laktodenzimetrom.
Hemikalije:
Aluminijum Al (traka ili lim) Kalijum tiocijanat KSCN Aluminijum Al (prah) Kalijum hromat K2CrO4 Aluminijum Al (folija) Kalijum dihromat K2Cr2O7 Aluminijum oksid Al2O3 Kalijum permanganat KMnO4 Aluminijum hlorid AlCl3 Kalijum hidroksid KOH Aluminijum sulfat Al2(SO4)3 Kalijum hlorat KClO3 Amonijak NH3 Kalijum bromat KBrO3
Amonijum hlorid NH4Cl Kalijum heksacijanoferat (II K4 [Fe(CN)6]
Amonijum karbonat (NH4)2CO3 Kalcijum Ca Amonijum acetat NH4CH3COO Negašeni kreč CaO Amonijum tiocijanat NH4 SCN Kalcijum hidroksid Ca(OH)2 Amonijum hidroksid NH4OH Kalcijum karbonat CaCO3 Amonijum hidrogenfosfat (NH4)2HPO4 Kalcijum hlorid CaCl2
Amonijum nitrat NH4NO3 Kalcijum sulfat CaSO4 ⋅ 2H20 Amonijum molibdat (NH4)2MoO4 Kalaj (II) hlorid SnCl2 Amonijum oksalat (NH4)C2O4 ⋅ H20 Kobalt (II) nitrat Co(NO3)2 ⋅ 6H2O Amonijum sulfat (NH4)2SO4 Ksilenoloranž Amonijum sulfid (NH4)2S Komplekson III EDTA Na2H2⋅2H2O Azotna kiselina HNO3 Magnezijum Mg (traka) Antimon Sb (u prahu) Magnezijum oksid MgO Antimon (III) oksid Sb4O6 Magnezijum hlorid MgCl2
Antimon (III) hlorid SbCl3 Magnezijumova smješa
MgCl2⋅6H2O + NH4Cl + NH4OH
Arsen (III) oksid As4O6 Mangan (IV) oksid MnO2 Bakar Cu (žica) Mravlja kiselina HCOOH Bakar Cu (granule) Mureksid Bakar (II) hlorid CuCl2 Metilcrveno Bakar (II) oksid CuO Metiloranž Bakar (II) sulfat CuSO4 Natrijum Na Plavi kamen CuSO4.5H2O Natrijum sulfat Na2SO4
Barijum oksid BaO Natrijum sulfat dekahidrat Na2SO4.10H2O
Barijum hlorid BaCl2 Natrijum karbonat Na2CO3 Baritna voda Ba(OH)2 Natrijum hidroksid NaOH Barijum nitrat Ba(NO3)2 Natrijum tiosulfat Na2S2O3
Barijum peroksid BaO2 Natrijum hidrogensulfit NaHSO3
124
Benzen C6H6 Natrijum hidrogenfosfat Na2HPO4
Bizmut (III) hlorid BiCl3 Natrijum nitrit NaNO2 Bizmut (III) nitrat BI(NO3)3 Natrijum nitrat NaNO3 Bromna voda Br2 + H2O Natrijum arsenit NaAsO2 Cink Zn (prah) Natrijum acetat CH3COONa⋅3H2O Cink Zn (granule) Natrijum oksalat Na2C2O4 Cink hlorid ZnCl2 Boraks Na2B4O7⋅10H2O
Cink nitrat Zn(NO3)2 ⋅ 6H2O Natrijum heksanitrokobalt (III) Na3[Co(NO2)6]
Cink uranil acetat Zn(UO2)3(CH3 COO)8 Natrijum bromid NaBr Cimerman – Rajnhardov rastvor. Natrijum hlorid NaCl
Dimetilglioksim C4H8N2O2 Neslerov reagens K2 [HgJ4]+ NaOH Etar C4H10O Olovo Pb Etanol C2H5OH Olovo (II) acetat Pb(CH3 COO)2 Fenolftalein Olovo (II) oksid PbO Fosfor P (crveni) Olovo (II) nitrat Pb(NO3)2 Fosforna kiselina H3PO4 Olovo (II) hlorid PbCl2 Gvožđe Fe (opiljci) Oksalna kiselina H2C2O4
Gvožđe Fe (žica) Perhlorna kiselina HClO4 Gvožđe (II) sulfid FeS Puferska smješa NH4OH + NH4Cl Gvožđe (II) sulfat FeSO4 Sirćetna kiselina CH3COOH Gvožđe (II) oksid FeO Silicijum (IV) oksid SiO2 Gvožđe (III) oksid Fe2O3 Skrob (C6H10O5)n Gvožđe (II) hlorid FeCl2 Srebro nitrat AgNO3 Gvožđe (III) hlorid FeCl3 Sumpor S Hlor (hlorna voda Cl2 Sumporna kiselina H2SO4 Hlorovodonična kiselina HCl Stroncijum oksid SrO
Hloroform CHCl3 Stroncijum hlorid SrCl2 Hrom (III) sulfat Cr2(SO4)3 Stroncijum nitrat Sr(NO3)2 Hrom (III) hlorid Cr Cl3. 6H2O Trihrom crno T Jod J2 Ugljenik C Kadmijum hlorid CdCl2 ⋅ 2,5H2O Ugljenik (IV) oksid CO2 Kalaj Sn (lim) Ugljenik (IV) sulfid CS2 Kalaj Sn (granule) Vodonik peoksid H2O2 Kalaj (II) hlorid SnCl2 Vodonik sulfid H2S Kalaj (IV) oksid SnO2 Živa Hg Kalijum K Živa (I) nitrat Hg2(NO3)2 ⋅ 2H2O Kalijum nitrat KNO3 Živa (II) nitrat Hg(NO3)2 Kalijum jodid KJ Živa (II) oksid HgO Kalijum hlorid KCl Živa (II) hlorid HgCl2 Kalijum cijanid KCN
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - U toku klasifikacionog perioda provjeravaju se i ocjenjuju usmeni odgovori
učenika i opservacija rada, koja obuhvata praktični rad u laboratoriji i vođenje dnevnika (najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu).
- Učenik mora biti ocijenjen na kraju svakog klasifikacionog perioda. Zaključna
ocjena na kraju klasifikacionog perioda izvodi se iz svih datih ocjena u
125
klasifikacionom periodu, od kojih najmanje jedna mora biti sa usmene provjere znanja.
- Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne sprema nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer tehnologije, diplomirani
inženjer neorganske tehnologije, diplomirani fiziko-hemičar. - Stručni saradnik: hemijski laborant, hemijsko-tehnološki tehničar. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Neorganska jedinjenja - Opšta i neorganska hemija - Osobine i dobijanje oksida, kiselina, baza I soli
- Operacije u hemijskim laboratorijama
- Tehnološke operacije i uređaji
- Sitnjenje, filtriranje i taloženje
126
1.4. IZBORNI PREDMETI 1.4.1. HEMIJSKI RAČUN 1. Naziv predmeta: HEMIJSKI RAČUN
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I 72 72 II III IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave - Sadržajno povezuje tematske cjeline sa sadržajima obrađenim u toku školovanja; - Produbljuje stečena znanja kroz rješavanje računskih zadataka; - Razvija sposobnost hemijskog izražavanja; - Razvija smisao za tačnost i sistematičnost; - Razvija sposobnost za uočavanje i zaključivanje; - Razvija stvaralačku maštu, analitičko mišljenje i formira pravilan odnos prema
radu; - Ovladava stručnom terminologijom neophodnom za komuniciranje u struci; - Razvija kriterijum za samostalno procjenjivanje izvora podataka i sposobnost
njihove upotrebe.
127
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: PRVI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Fizičke veličine i mjerne jedinice - Upoznaje se sa
fizičkim veličinama i mjernim jedinicama
- Pravilno izražava fizičke veličine u odgovarajućim mjernim Si – jedinicama
- U računu razlikuje oznake: fizičkih veličina, njihovih jednica, fizičkih konstanti i matematičkih operacija
- Razvija analitičko mišljenje, tačnost i sistematičnost
- Kroz računske zadatke utemeljuje znanje iz ove oblasti
Osnovni hemijski pojmovi i zakonitosti - Pojašnjava
pojmove: materije, supstance, elemenata i jedinjenja, simbola, formule i jednačine, mola, molarne mase i molarne zapremine
- Pravilno piše strukturne i molekulske formule
- Pravilno izračunava: Ar, Mr, M, broj atoma u uzorku, broj molekula u uzorku
- Stehiometrjski izračunava % sastav elemenata i maseni udio (ω) na osnovu hemijske formule
- Postavlja empirijske i molekulske formule
Struktura atoma - Pojašnjava
strukturu atoma - Definiše energetski
nivo, podnivo i atomsku orbitalu
- - definiše tipove hemijskih veza
- Određuje broj elementarnih čestica u atomu elementa na osnovu rednog i masenog broja
- Pravilno vrši raspored elektrona po energetskim nivoima na osnovu rednog broja i odredjuje položaj elemenata u PSE
- Šematski predstavlja konfiguraciju elemenata
- Određuje karakter
128
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
hemijske veze u molekulu iz tablice elektonegativnosti (Paulingove tabele)
Hemijske reakcije - Ponavlja definiciju
hemijskih reakcija i nabraja tipove hemijskih reakcija
- Definiše hemijsku ravnotežu
- Definiše brzinu hemijske reakcije i nabraja faktore koji utiču na brzinu hemijske reakcije
- Izračunava toplotu pri hemijskoj reakciji
- Izračunava broj hemijskih reaktanata pri promjeni koncentracije reaktanata
- Izračunava konstantu ravnoteže reakcija
- Izračunava ravnotežnu koncentraciju reaktanata i proizvoda
Rastvori - Definiše: rastvor,
rastvarač, rastvorljivu supstancu i rastvorljivost
- Definiše: elektrolite, elektrolitičku disocijaciju i stepen elektrolitičke disocijacije
- Definiše jonski proizvod vode
- Izračunava maseni udio
- Izračunava molsku koncentraciju
- Izračunava konstantu disocijacije (kiselina i baza)
- Izračunava koncentraciju: CH3O+; COH- i PH; POH
- Razvija analitičko mišljenje, tačnost i sistematičnost
- Kroz računske zadatke utemeljuje znanje iz ove oblasti
Oksido – redukcija - Definiše: oksido –
redukcione procese, oksidacioni broj i naponski niz
- Određuje oksidacioni broj u jedinjenjima i jonima
- Odredjuje koeficijent u oksido – redukcionim reakcijama
Stehiometrijski proračun - Izračunava masu,
broj nivoa i zapreminu reaktanata i
129
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
proizvoda na osnovu hemijske jednačine
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Miodrag Milovanović, Ljubica Lazić: Zbirka zadataka iz opšte i neorganske hemije
za I i II razred srednjeg obrazovanja i vaspitanja; Naučna knjiga, Beograd, Zavod za izdavanje udžbenika Novi Sad, 2003.
- Lija Stefan: Zbirka riješenih zadataka iz opšte i neorganske hemije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd, 2004.
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V sredstvima,
grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje putem pismenih radova (testovi) i usmenih
odgovora, najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8.Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - profesor hemije, diplomirani inženjer tehnologije, diplomirani inženjer
neorganske tehnologije, diplomirani fiziko-hemičar. 9.Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Stehiometrijiski proračun - Opšta i neorganska hemija - Oksidi, kiseline, baze i soli - Koncentracija rastvora - Opšta i neorganska hemija - Rastvori- osobine i vrste
130
1.4.2. EKOLOGIJA 1. Naziv predmeta: EKOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II 66 6 72 III IV
Ukupno 66 6 72 3. Opšti ciljevi nastave - Shvatanje pojmova, činjenica, procesa i zakonitosti u ekologiji; - Uočavanje međuzavisnosti žive i nežive prirode; - Shvatanje raznolikosti odnosa živih bića u prirodi; - Razumijevanje uticaja čovjeka na životnu sredinu; - Razvijanje sposobnosti uočavanja ekoloških problema u okviru date struke; - Sposobnost praktične primjene stečenih znanja; - Razvijanje odgovornog odnosa prema živoj i neživoj prirodi.
131
4. Sadržaji/Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: DRUGI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Ekologija - Definiše pojam
prirode - Definiše pojam
ekologije - Definiše pojam
životne sredine - Definiše pojam
biotope i životnog staništa
- Definiše pojam populacioje
- Definiše pojam biocenoze
- Definiše pojam ekosistema
- Definiše pojam biosfere
- Ukazuje na međupovezanost žive i nežive prirode
- Određuje elemente životne sredine
- Uviđa ravnopravnost uticaja kojima su živa bića izložena u prirodi
- Objašnjava na konkretnom primjeru osobine pojedinih tipova staništa
- Određuje osnovne odlike populacije na datom primjeru
- Razumije životnu zajednicu kao realan oblik grupisanja živog svijeta u prirodi
- Ukazuje na neraskidivo jedinstvo žive i nežive prirode
- Razumije ulogu živih bića u procesu kruženja materije i proticanje energije kroz ekosistem
- Navodi osobine hidrosfere, litosfere i atmosfere kao okvira rasprostranjenja živih bića
- Razumije povezanost žive i nežive prirode
- Uviđa značaj
ekoloških saznanja u svakodnevnom životu
- U radu koristiti materijale: brašno, žito
Ekološki problemi u životnoj sredini - Definiše pojmove
ugrožavanja i uništavanja prirodnih ekosistema
- Definiše pojam
- Obrazlaže na primjeru uništavanje šumskih ekosistema
- Analizira pojmove toksičan,
- Stiče sposobnost uviđanja i rješavanja ekoloških problema
- Uviđa opasnost negativnih uticaja
- Posjeta laboratoriji koja se bavi ispitivanjem vode
- U radu koristi aparaturu za omekšavanje vode
132
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
zagađenja životne sredine
- Definiše pojam polutanata
- - navodi efekte negativnih zagađujućih uticaja u životnoj sredini
taratogen, mutagen, kancerogen
u životnoj sredini za ljudsku vrstu i ostali živi svijet
postupkom soda - kreč
Zagađenje vazduha - Poznaje fizička,
hemijska i biološka svojstva vazduha
- Definiše pojam lokalnog zagađenja vazduha
- Definiše pojam globalnog zagađenja vazduha
- Navodi prisustvo čvrstih i gasovitih zagađujućih materija vazduha
- Nabraja neke čvrste i gasovite zagađivače vazduha
- Ukazuje na uzrok pojave kisjelih kiša
- Nabraja meteorološke prilike koje utiču na zagađenje vazduha
- Ukazuje na povezanost zagađenja vazduha i globalnog poremećaja klime
- Navodi posljedice zagađenja vazduha na ljudsko zdravlje
- Nabraja posljedice zagađenja vazduha na biljni i životinjski svijet
- Nabraja posljedice zagađenja vazduha na materijalna i kulturna dobra
- Navodi mjere za zaštitu vazduha od
- Analizira fizička, hemijska i biološka svojstva vazduha
- Ukazuje na uzroke, izvore lokalnog zagađenja vazduha
- Navodi uzroke i posljedice globalnog zagađenja vazduha(efekat staklene bašte, oštećenje ozonskog omotača)
- Ukazuje na porijeklo čvrstih, gasovitih zagađujućih materijala u vazduhu
- Obajašnjava način nastanka kiselih kiša i posljedice njihovog dejstva na površinske vode, zemljište, vegetaciju, životinje, materijalna i kulturna dobra
- Analizira dejstvo pojedinih meteoroloških elemenata na zagađenje vazduha
- Objašnjava uzroke i posljedice globalnog poremećaja klime
- Ukazuje na opasnost od
- Razvija svijest o značaju očuvanja osobina vazduha zarad očuvanja životne sredine
- Uviđa raznolikost i
kompleksnost raznovrsnih uticaja koji doprinose zagađenju vazduha
- U radu koristi aparat za analizu gasova po Orsatu
- Posjeta rudniku
uglja
133
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
zagađenja (lokalno, globalno)
najrazličiijih hroničnih i akutnih posljedica uzrokovanih zagađenim vazduhom
- Ukazuje na poremećaj ekološke ravnoteže u lancima ishrane, usljed povećanog mortaliteta nekih populacija
- Objašnjava vezu zakona o zaštiti vazduha od zagađenja sa ekološkim mjerama za poboljšanje kvaliteta vazduha
Zagađenje voda - Poznaje različite
tipove voda u prirodi
- Poznaje oblike zagađenja voda u prirodi
- Definiše pojam prirodnog zagađenja voda
- Definiše pojam fizičkog zagađenja voda
- Definše pojam hemijskog zagađenja voda
- Definiše pojam biološkog zagađenja voda
- Nabraja metode prečišćavanja voda na različitim nivoima
- Ukazuje na uticaje zagađenog vazduha i zemljišta na vode
- Poznaje obavezu kontrole vode za piće u pogledu različitih uticaja
- Ukazuje na hemijske, fizičke, biološke različitosti voda u prirodi
- Razlikuje prirodno od vještačkih oblika zagađenja voda
- Ukazuje i objašnjava uzroke promjena osobina vode usljed prirodnih procesa koji se dešavaju u vodenom ekosistemu i njegovoj okolini
- Naglašava značaj i objašnjava uzroke termalnog radioaktivnog zagađenja voda, kao najtežih oblika zagađenja
- Razlikuje izvore organskog i neorganskog zagađenja voda
- Analizira najzastupljenije
- Razumije značaj različitosti prirodnih voda kao dijela biosfere
- Razumije značaj
očuvanja vodenih ekosistema i raznolikosti živog svijeta u njima
- U radu koristi piknometar i aparaturu za određivanje SO2 po Rajhu
134
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
neorganske i organske zagađujuće materije u vodi
- Razlikuje uzročnike biološkog zagađenja voda
- Uočava infekcije koje su rezultat hidričnih epidemija
- Analizira metode, principe i mehanizme prečišćavanja voda
- Analizira načine kojima zagađenost vazduha i zemljišta pojačava ili uzrokuje zagađenje voda
- Obrazlaže obaveznu kontrolu u pogledu prisustva deterdženata, pesticida, teških metala, radioaktivnih izotopa, patogenih organizama, itd.
Zagađenje zemljišta - Poznaje način
formiranja zemljišta
- Poznaje značaj za kopnene biljke, životinje i čovjeka
- Nabraja načine kojima se zemljište ugrožava
- Nabraja načine kojima se zemljište trajno zauzima
- Poznaje načine zagađenja zemljišta pri poljoprivrednoj proizvodnji
- Poznaje značaj biljnog pokrivača za očuvanje strukture zemljišta
- Obrazlaže uticaj prvih kopneneih biljaka i mikroorganizama, kao i klimatskih promjena na formiranje zemljišta
- Razumije značaj zemjljišta za žive organizme
- Analizira sve negativne uticaje koji remete sastav, strukturu i osobine zemljišta
- Analizira hemijske promjene u zemljištu uzrokovane uotrebom
- Uviđa posljedice hemizacije zemljišta uzrokovane na razne načine
- Razumije prednost
i zdrave hrane
- Posjeta solani
135
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Poznaje razlog upotrebe mineralnih đubriva
- Poznaje negativne uticaje koje mineralna đubriva uzrokuju u zemljištu
- Definiše pojam pesticida
- Poznaje svrhu upotrebe pesticida u poljoprivredi
- Poznaje toksičnost pesticida
- Nabraja grupe otpadnih materija koje zagađuju zemljište
- Definiše pojam erozije
- Definiše pojam rekultivacije zemljišta
mineralnih đubriva - Razlikuje grupe
pesticida - Razlikuje hemijske
grupe pesticida - Uočava i
objašnjava sve toksične efekte koje pesticidi izazivaju u organizmu čovjeka
- Obrazlaže ostale hemijske osobine pesticida kojima se obezbjeđuje dugotrajno toksično dejstvo u životnoj sredini
- Obrazlaže porijeklo različitih otpadnih materijala i njihove osobine
- Razlikuje tipove erozije
- Uzrokovane vjetrom,vodom i lednicima
- Obrazlaže metode i načine rekultivacije zemljišta
- Uviđa značaj mogućnosti očuvanaja zemljišta
Zagađenje hrane - Definiše pojam
hrane i životnih namirnica
- Poznaje načine hranljivih sirovina biljnog i životinjskog porijekla u fazi njihovog uzgajanja
- Poznaje načine zagađenja hrane u fazi industrijske prerade sirovina biljnog i životinjskog porijekla
- Definiše pojam aditiva
- Navodi tipove
- Ukazuje na značaju osnovnih hranljivih materija za čovjeka
- Analizira uticaj mineralnih đubriva, pesticida, koncentrata, hormona, antibiotika na zagađenje biljaka koje se koriste u ljudskoj ishrani
- Uočava negativne posljedice upotrebe ovih materijala
- Objašnjava svrhu upotrebe aditiva
- Razumije neophodnost koriščenja osnovnih hranjivih materija za osnovne životne funkcije
- Uviđa značaj
ispravnosti proizvedenih namirnica
- U radu koristi aparaturu za destilaciju amonijaka
136
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
aditiva - Poznaje načine
zagađenja hrane u fazi pakovanja, čuvanja i magacioniranja namirnica
- Poznaje neophodnost biološke ispravnosti namirnica
- Ukazuje na različite osobine tipova aditiva
- Razlikuje i objašnjava grupu negativnih uticaja koje aditivi izazivaju u ljudskom organizmu
- Obrazlaže uticaj neadekvatne ambalaže i uslova u kojima se magacioniraju i čuvaju namirnice
- Uočava ulogu i značaj sanitarne kontrole namirnica u svim fazama proizvodnje
Radioaktivno zagađenje životne sredine - Definiše pojam
zračenja i radijacije
- Definiše jonizujuće zračenje
- Definiše X zračenje - Navodi vještačke
izvore radioaktivnosti
- Nabraja negativne uticaje radioaktivnosti na živi svijet
- Poznaje načine zaštite od radioaktivnosti
- Poznaje problematiku radioaktivnog otpada
- Razlikuje tipove jonizujućih zraka (alfa, beta, gama)
- Ukazuje na različite biološke efekte alfa, beta, gama zračenja
- Analizira biološke efekte X zračenja
- Analizira dejstvo (pojedinačno) prirodnih izvora radioaktivnosti
- Objašnjava svrhu i upotrebni značaj radioaktivnih izvora
- Naglašava kancerogenost, mutagenost i teratogenost radioaktivnosti
- Ukazuje na mogućnost i domete sredstava za zaštitu od radioaktivnosti
- Ukazuje na metode adekvatnog
- Uviđa opasnost nekontrolisane upotrebe nuklearne energije
137
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
odlaganja radioaktivnog otpada
Buka - Definiše pojam
buke - Navodi izvore buke - Nabraja negativne
uticaje buke na zdravlje
- Poznaje oblike zvučne izolacije
- Objašnjava buku sa aspekta fizike(mjerna jedinica, intezitet, frekvencija)
- Obrazlaže prirodu buke u zavisnosti od izvora
- Ukazuje na međuzavisnost posljedica i jačine buke kao i stepen izloženosti zvuku velike jačine
- Analizira izolacionu moć pojedinih oblika zvučne izolacije
Zaštita prirode - Nabraja zaštićene
objekte prirode (nacionalni parkovi, parkovi prirode, predjeli izuzetnih oblika, rezervati prirode, spomenici prirode i prirodne rijetkosti
- Poznaje pojam crvena knjiga
- Definiše pojam ekocida
- Nabraja ekološke mjere očuvanja biodiverziteta planete
- Obrazlaže specifičnosti svakog od navedenih zaštićenih objekata prirode
- Ukazuje na neophodnost zakonske zaštite mnogih biljaka, životinja i mikroorganmizama
- Analizira najčešće uzroke i povode ekocida
- Obrazlaže nezamjenjivu ulogu koju svaka vrsta ima u održavanju sveukupne ekološke ravnoteže
- Poštuje i podržava propise koji se odnose na zaštitu ugroženih, endemskih, reliktnih biljnih i životinjskih vrsta
- U radu koristi kalcimetar i Vikatov aparat
- Posjeta krečani
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Ivo Savić, Veljko Terzija – Ekologija i zaštita životne sredine, Zavod za udžbenike
i nastavna sredstva, Beograd, 2005. - Ratajac Ružica i drugi: Ekologija i zaštita životne sredine, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2003. - Mara Đukanović, Ekološki izazov, Elit, Beograd
138
6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - dijaprojektor, slajdovi, - grafoskop, - TV prijemnik, video-rikorder, video kasete, - računar. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog odgovora, najmanje jedna
ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Visoka stručna sprema: profesor biologije, diplomirani biolog. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Zagađujuće materije vazduha, vode, zemljišta i hrane
- Opšta i neorganska hemija - Karakteristike i hemijske oobine neorganskih zagađujućih materija
- Zagađujuće materije vazduha, vode, zemljišta i hrane
- Organska hemija - Karakteristike i hemijske osobine organskih zagađujućih materija
- Uticaji zagađujućih materija na žive organizme
- Biologija - Toksičnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost
- Radioaktivno zračenje životne sredine
- Fizika - Osobine i oblici radioaktivnog zračenja
- Buka - Fizika - Osobine i karaketristike zvuka i vibracije
139
1.4.3. BIOHEMIJA 1. Naziv predmeta: BIOHEMIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Povezuju tematske cjeline sa sadržajima već obrađenim u toku prethodnih
razreda; - Stiču znanja o organskim jedinjenjima koja su neophodna za normalno
funkcionisanje živih organizama; - Povezuju teorijska znanja sa procesima koji se odvijaju u živim organizmima; - Razvijaju sposobnosti za posmatranje, uočavanje i zaključivanje; - Ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
140
4. Sadržaji/ Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Pojašnjava
biohemiju kao prirodnu nauku i predmet njenog izučavanja
- Interpretira rezultate proučavanja hemijskog sastava ćelija, tkiva i organizma kao cjeline, njihove fizičko hemijske strukture i funkcije
- Razvija interesovanje prema prirodnim naukama
Ugljeni hidrati - Zna definiciju
ugljenih hidrata i podjelu
- Poznaje poluacetalne i poliketalne oblike monosaharoze
- Navodi deoksi – šećere i amino šećere
- Obrazlaže hemijske osobine monosaharide
- Navodi oligosaharide i polisaharide od biološkog značaja
- Razlikuje ugljene hidrate prema sastavu
- Razlikuje aldoze i ketoze
- Prikazuje ciklične poluacetalne i poluketalne Fišerovim projekcionim formulama i Hejvertovim perspektivnim formulama
- Razlikuje deoksi i amino šećere kao komponente složenih biomolekula
- Analizira reakcije oksidacije, građenje glikozida estara
- Razlikuje strukturu maltoze, laktoze i saharoze
- Analizira strukturu rezervnih i strukturnih polisaharida
Lipidi - Zna definiciju
lipida i njihovu ulogu u živim organizmima
- Navodi podjelu lipida u zavisnosti od hemijskog
- Razlikuje lipide kao grupu biomolekula i njihovu ulogu u živim organizmima
- Upoređuje lipide u zavisnosti od hemijskog sastava
- Razvija smisao za sistematičan rad i marljivost
141
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
sastava i strukture - Navodi
fosfogliceride i sfingolipide i njihov značaj
- Definiše i navodi steroide – sterole, žučne kiseline i steroidne hormone
- Razlikuje masne kiseline neutralne masti i voskove kao komponente živih organizama
- Upoređuje strukturu fosfoglicerida i sfingolipida i njihov značaj u živim organizmima
- Razlikuje sterole (holesterol) i hormone nadbubrežne žlijezde, ženske i muške polne hormone
Proteini - Zna definiciju
amino – kiseline i reaktivnost
- Navodi podjelu proteina i strukturu
- Opisuje osobine proteina
- Definiše enzime i navodi podjelu
- Navodi enzimske kofaktore (koenzime)
- Obrazlaže mehanizam djelovanja enzima
- Opisuje antitijela i njihov značaj
- Analizira optičku aktivnost, kiselo – bazne osobine, izoelektričnu tačku aminokiselina
- Razlikuje proteine prema sastavu, rastvorljivosti i prema biološkoj funkciji
- Analizira primarnu, sekundarnu, tercijalnu i kvaternernu strukturu proteina
- Analizira metodu elektroforeze
- Analizira bojenje i taložne reakcije (denaturacija)
- Razlikuje enzime prema vrsti supstance
- Razlikuje vrste koenzima
- Analizira mehanizam djelovanja enzima
- Obrazlaže uticaj temperature, ph, aktivatora i inhibatora na
142
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
aktivnost enzima i njihovu regulaciju
- Interpretira stvaranje antitijela i njihov značaj
Nukleinske kiseline - Definiše nukleinske
kiseline - Opisuje strukturu i
osobine nukleinskih kiselina
- Pojašnjava genetsku šifru
- Obrazlaže biosintezu proteina
- Definiše pojam mutacije
- Interpretira nukleinske kiseline kao biomolekule
- Analizira strukturu nukleinskih kiselina – nukleotida (purinske i pirimidinske baze, šećera)
- Analizira strukturu, osobine i funkciju DNK kao molekulsku osnovu za očuvanje i prenošenje genetske informacije
- Analizira strukturu i funkciju RNK – ribozomalne, transportne i informacione
- Interpretira genetski kod i njegov značaj
- Razlikuje faze biosinteze proteina
- Interpertira nastanak mutacija
- Razvija preciznost u radu
Alkaloidi i antibiotici - Zna definiciju
alkaloida i navodi podjelu
- Opisuje dejstvo i značaj alkaloida
- Definiše antibiotike i navodi podjelu
- Obrazlaže mehanizam djelovanja antibiotika
- Razlikuje alkaloide prema strukturi, alkaloide sa azotom van prstena (efedrin) i alkaloide sa azotom u prstenu (nikotin, atropin, kokain, morfin)
- Interpretira značaj alkaloida u terapeutske svrhe
- Uočava fiziološko dejstvo alkaloida
- Razlikuje
- Razvija sposobnost analitičkog mišljenja, povezuje uzroke i posljedice
143
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
antibiotike prema osnovnim strukturnim karakteristikama (penicilin, cefalosporin, gramicidin, streptomicin, eritromicin, tetraciklini, nikomicin, hloramfenikal)
- Upoređuje mehanizam djelovanja pojedinih antibiotika
Vitamini i hormoni - Zna definiciju
vitamina - Navodi podjelu i
opisuje ulogu vitamina
- Ponavlja definiciju hormona
- Navodi podjelu i opisuje ulogu pojedinih hormona
- Interpretira vitamine kao biološki važna jedinjenja
- Razlikuje vitamine prema rastvorljivosti u mastima (A, D, E i K) i vitamine rastorljive u vodi (vitamini B kompleksa i C)
- Interpretira uloge pojedinih vitamina i dnevne potrebe vitamina
- Interpretira hormone kao biološki važna jedinjenja
- Razlikuje hormone prema strukturi (adrenalin, tiroksin, prolaktin, somatotropin, insulin)
- Interpretira uloge pojedinih hormona
- Stiče naviku brige o
zdravlju
Osnovi metabolizma - Navodi izvore
ugljene energije i korišćenja azota
- Navodi osnovne
- Razlikuje autotrofne i heterotrofne organizme
- Razvija marljivost i upornost
- Koristitii šeme procesa: katabolizma i anabolizma,
144
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
faze metabolizma i energetski ciklus u ćelijama
- Pojašnjava procese varenja i resorpcije proteina, masti i ugljenih hidrata
- Obrazlaže procese razgradnje molekula nastalih varenjem proteina, masti i ugljenih hidrata
- Opisuje procese respiratornog niza i oksidativnog fosforilovanja
- Obrazlaže procese biosinteze aminokiselina, neutralnih masti i ugljenih hidrata
- Navodi regulacije metabolizma
- Analizira procese kruženja ugljenika, kiseonika i azota
- Razlikuje katabolizam i anabolizam – kao osnovne faze metabolizma
- Interpretira energetski ciklus u procesima katabolizma i anabolizma u pojedinim etapama prema datoj šemi (ATP, ADP, AMP)
- Analizira procese varenja i resorpcije proteina, masti i ugljenih hidrata
- Analizira pojedine faze razgradnje aminokiselina
- Analizira pojedine faze razgradnje sastojaka neutralnih masti (glicerola i masnih kiselina – z – oksidacije) prema datoj šemi
- Analizira faze razgradnje glukoze prema datoj šemi
- Analizira faze ciklusa trikarbonskih kiselina – Krebsov ciklus prema datoj šemi
- Razlikuje enzime i koenzime respiratornog niza i analizira proces oksidativne fosforilacije
- Analizira procese biosinteze aminokiselina, neutralnih masti i ugljenih hidrata
razgradnje neutralnih masti, razgradnje glukoze i šemu Krebsovog ciklusa
145
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Interpretira načine regulacije metabolizma
Biotehnologija - Pojašnjava pojam
biotehnologije i njene mogućnosti
- Interpretira biotehnologiju kroz primjenu mikroorganizama ili enzima za dobijanje različitih proizvoda
- Interpretira značaj dobijanja proizvoda u prehrambenoj industriji (piva, vina, prerađevina mlijeka, pivski kvasac), farmaceutskoj (antibiotici), hemijsko – prerađivačkoj i drugim
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Petrović, J., Velimirović, S.: Hemija za IV razred gimnazije, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 2004. - Ristić, M. S., Ristić Z. M.: Medicinska biohemija za III razred usmjerenog
obrazovanja zdravstvene struke, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988.
- Džamić, M.: Biohemija, IRO – Građevinska knjiga, Beograd, 1998. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. 7. Obavezni način provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog i pismenog odgovora (testovi
poslije svake oblasti), najmanje jedna ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: profesor hemije, diplomirani inženjer neorganske tehnologije,
diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije.
146
9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Ugljeni hidrati, lipidi, proteini
- Organska hemija - Osobine ugljenih hidrata, lipida, proteina
- Nukleinske kiseline - Biologija - Struktura nukleinskih kiselina
147
1.4.4. TEHNOLOGIJA PREMAZNIH SREDSTAVA 1. Naziv predmeta: TEHNOLOGIJA PREMAZNIH SREDSTAVA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III IV 58 8 66
Ukupno 58 8 66
3.Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o procesima u tehnologiji premaznih sredstava; - Upoznaju uređaje i opremu koji se koriste u proizvodnji premaznih sredtava; - Upoznaju sastav i vrste premaznih sredstava; - Stiču znanja koja će im omogućiti da samostalno izvode poslove u okviru svog
zanimanja, stručno odlučuju i usvajaju nova znanja iz ove oblasti; - Upoznaju metode ispitivanja premaznih sredstava i premaza; - Razvijaju osjećaj za racionalno korišćenje materijala i vremena; - Razvijaju osjećaj odgovornosti i preciznosti u radu; - Ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci.
148
4. Sadržaji/ Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Sastav premaznih sredstava - Definiše premazno
sredstvo i razumije njegovu osnovnu namjenu
- Upoznaje pojam sistem premaza
- Objašnjava sastav premaznih sredstava
- Nabraja vezivna sredstva
- Nabraja i objašnjava smole kao veziva za premazno sredstvo
- Navodi klasifikacije alkidnih smola i obrazlaže njihov hemijski sastav i svojstva
- Nabraja oplemenjene prirodne proizvode
- Definiše pigmente i objašnjava njihova svojstva
- Definiše punioce i navodi vrste punila
- Nabraja pomoćna sredstva (aditive)
- Navodi svojstva i vrste rastvarača
- Opisuje formiranje filma premaznog sredstva
- Razlikuje pojmove: premazno sredstvo, premaz i film premaznog sredstva
- Analizira sistem premaza
- Razlikuje osnovne komponente premaznog sredstva
- Uočava ulogu pigmenata u premaznim sredstvima
- Pronalazi sličnosti i razlike između pigmenata i punioca
- Razlikuje vrste pomoćnih sredstava
- Upoređuje fizičko i hemijsko sušenje
- Razvija smisao za sistematičan rad i marljivost
- Prospekti proizvođača premaznih sredstava
Referat: - Modifikacija
alkidnih smola
Vrste premaznih sredstava - Navodi podjele
premaznih sredstava
- Nabraja i objašnjava vrste premaznih sredstava
- Uočava mogućnost kombinovanja osnovnih sirovina
- Razlikuje providne i neprovidne vrste premaznih sredstava
- Analizira pomoćne i specifične materijale
- Razvija analitičko mišljenje
Referat: - Vrste, svojstva i
primjena smolnih lakova
- Prospekti proizvodjača premaznih sredstava
Test: - Sastav i vrste
premaznih sredstava
149
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Proizvodnja premaznih sredstava - Definiše
mehanizam dispergovanja pigmenata i punioca i objašnjava kvašenje
- Objašnjava koloidnu stabilnost
- Navodi posljedice nestabilnosti disperzije
- Upoznaje pojam ''pigment – volumna koncentracija'' (pvk)
- Razumije postupak proizvodnje pigmentiranih premaznih sredstava
- Razumije postupak proizvodnje providnih premaznih sredstava
- Opisuje postupke dorade nepigmentiranih i pigmetiranih proizvoda
- Navodi primjere proizvodnih linija
- Poznaje standarde kvaliteta
- Uočava cilj dispegovanja
- Upoređuje primarne čestice, agregate i aglomerate
- Analizira uticaj pvk na svojstva premaznog sredstva
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka proizvodnje pigmentiranih premaznih sredstava
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka proizvodnje providnih premaznih sredstava
- Analizira i ocjenjuje značaj pojedinih faza postupka dorade nepigmentiranih i pigmentiranih premaznih sredstava
- Poštuje standarde kvaliteta premaznih sredstava
- Adekvatno skladišti sirovine i gotove proizvode
- Šematski prikazuje vrste čestica prisutne u prahu pigmenata
- Šematski prikazuje stabilizaciju disperzije pomoću adsorpcionih slojeva
- Razvija
interesovanje prema istraživanju i novim saznanjima
150
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Šematski prikazuje pigmentni šok
- Crta tehnološku šemu postupka pigmentiranih premaznih sredstava
- Crta tehnološku šemu postupka providnih premaznih sredstava
- Crta tehnološku šemu postupka dorade nepigmentiranih i pigmentiranih premaznih sredstava
Svojstva premaznih sredstava i njihovo ispitivanje - Opisuje dobijanje
reprezentativnog uzorka
- Opisuje metode ispitivanja svojstava premaznih sredstava u tečnom stanju
- Opisuje metode ispitivanja svojstava premaza u čvrstom stanju
- Uzorkuje premazna sredstva u tečnom i čvrstom stanju i priprema uzorke za analizu
- Razlikuje mehanička, optička, fizička, hemijska, biološka i električna svojstva
- Pravilno primjenjuje aparate za ispitivanje svojstava premaznih sredstava u tečnom stanju
- Pravilno primjenjuje aparate za ispitivanje svojstava premaza u čvrstom stanju
- - razvija ekološku svijest
Referat: - Određivanje
premaznog sredstva u tečnom stanju
- Određivanje premaznog sredstva u čvrstom stanju
Primjena premaznih sredstava - Opisuje pripremu
površina za nanošenje pramaznih sredstava
- Razlikuje postupke pripreme metalne, mineralne i površine od drveta
- Priprema površinu
- Navikava se na red i urednost
Referat: - Priprema metalne,
mineralne i drvene površine
- Nanošenje
151
Informativni ciljevi i Sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Navodi i opisuje načine nanošenja premaznih sredstava
- Poznaje uslove sušenja
- Nabraja područja primjene premaznih sredstava
za nanošenje premaznih sredstava
- Nanosi premazno sredstvo na površinu
- Razlikuje diskontinualni i kontinualni proces sušenja
premaznog sredstva na površinu
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Rikovski, G.: Zaštita premazima, Zavod za udžbenika i nastavna sredstva,
Beograd, 2000. - Tomaš, M.: Tehnologija premaznih sredstava, Zavod za udžbenika i nastavna
sredstva, Beograd, 2003. - Tomić, B.: Tehnologija boja i lakova, Naučna knjiga- Beograd, Zavod za izdavanje
udžbenika Novi Sad, 2000. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i odgovarajućim šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog odgovora, najmanje jedna
ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - diplomirani inženjer organske tehnologije, diplomirani inženjer neorganske
tehnologije, diplomirani inženjer hemijske tehnologije. 9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Smole kao vezivo za premazna sredstva
- Organska hemijska tehnologija
- Sastav i struktura smole
- Pigmentirana i nepigmentirana premazna sredstva
- Neorganska hemija - Struktura i osobine pigmenata
- Nanošenje i ispitivanje premaznih sredstava
- Tehnološke operacije i uređaji
- Aparati za nanošenje i ispitivanje premaznih sredstava
152
1.4.5. PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA 1. Naziv predmeta: PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III IV 72 72
Ukupno 72 72
3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Stiču znanja o hemijskom sastavu hrane; - Primjenjuju principe pravilne ishrane; - Stiču znanja o značaju pomoćnih sirovina, aditiva i njihovoj pravilnoj primjeni; - Razumiju važnost konzervisanja u svakodnevnom životu; - Osposobljavaju se da razlikuju vrste ambalaže i skladišta prema vrsti
prehrambenih proizvoda; - Ovladavaju stručnom terminologijom, neophodnom za komuniciranje u struci; - Razvijaju svijest o potrebi očuvanja radne i životne sredine.
153
4. Sadržaji/ Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: ČETVRTI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
I Uvod - Upoznaje predmet
izučavanja i podjelu prehrambene tehnologije
- Interpretira definiciju, značaj i podjelu prehrambene tehnologije
II Životne namirnice i osnovni sastojci - Definiše životne
namirnice i njihovu podjelu
- Objašnjva ulogu životnih namirnica u ishrani
- Poznaje osnovne hranljive materije, podjelu i izvore
- Upoznaje principe pravilne ishrane
- Poznaje ishranu pojedinih kategorija zdravih ljudi
- Nabraja osnovne funkcije mineralnih materija u organizmu
- Upoznaje bolesti nepravilne ishrane
- - navodi najčešća trovanja izazvana hranom
- Razlikuje gradivnu, energetsku i zaštitnu ulogu hranljivih sastojaka
- Razlikuje namirnice biljnog i životinjskog porijekla
- Razlikuje dnevne potrebe hrane muškarca i žene
- Analizira biološku ulogu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina u organizmu
- Vrši podjelu vitamina i analizira njihov značaj u ishrani
- Uočava potrebe čovjeka za vitaminima i posljedice nedostataka vitamina po zdravlje
- Razlikuje mikroelemente i makroelemente
- Izračunava energetsku vrijednost pojedinih namirnica
- Predlaže primjer jelovnika koji zadovoljava principe pravilne ishrane
- Upoređuje karakteristike
- Razvija analitičko mišljenje
- Usvaja uzročnu
povezanost ishrane i zdravlja
- Koristi: skice, fotografije, nutricionističke tabele, vodiče za ishranu
- Film: - Bolesti nepravilne
ishrane
154
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
ishrane pojedinih kategorija zdravih ljudi
- - komentariše ishranu srednjoškolaca
III Pomoćne materije u prehrambenoj industriji - Upoznaje pomoćne
sirovine koje se koriste u prehrambenoj industriji
- Razumije značaj i objašnjava upotrebu: zaslađivača, skroba, kuhinjske soli, pekarskog kvasca, začina, kafe, kakaoa, arome
- Uočava značaj pomoćnih sirovina u prehrambenoj industriji
- Analizira rastvorljivost šećera
- Obrazlaže značaj upotrebe kuhinjske soli u prehrambenoj industriji i navodi oblike nalaženja u prirodi
- Uočava značaj pekarskog kvasca u proizvodnji pekarskih proizvoda
- Analizira dejstvo povećane temperature na kvasne ćelije
- Interpretira pojam začina i uočava značaj njihove upotrebe
- Vrši podjelu aroma i nabraja najčešće korišćene aromatične materije
- Razvija odgovornost u donošenju odluka
- Koristi: fotografije pomoćnih sirovina raznih proizvođača, uzorke zaslađivača, sredstava za narastanje
IV Aditivi - Definiše pojam i
podjelu aditiva - Objašnjava
označavanje aditiva na proizvođačkim specifikacijama
- Razumije svrhu i objašnjava upotrebu: konzervanasa,
- Vrši podjelu aditiva prema namjeni
- Prema Pravilniku o kvalitetu razvrstava aditive
- Razlikuje opravdanu i neopravdanu upotrebu aditiva
- Shvata značaj upotrebe propisane
- Stiče samostalnost u radu
- Koristi pravilnik o primjeni aditiva u prehrambenoj industriji
- Koristi uzorke
aditiva
155
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
antioksidanasa, kiselina, emulgatora, zgušnjivača, stabilizatora, humektanata, sredstava za želiranje
- Upoznaje zakonske norme o upotrebi aditiva
količine aditiva - Analizira
djelovanje konzervanasa i nabraja najčešće korišćene u prehrambenoj industriji
- Interpretira pojam antioksidanasa i objašnjava njihovo djelovanje vezano za procese u mastima, voću i povrću
- Analizira ulogu emulgatora i nabraja najviše korišćene
- Analizira mehanizam djelovanja sredstava za narastanje tijesta
V Pesticidi - Definiše pojam
pesticida - Objašnjava karencu
i tolerancu - Poznaje vrste
pesticida i način njihove primjene
- Vrši podjelu pesticida prema namjeni
- Ističe značaj korišćenja dozvoljene količine pesticida
- - predlaže mjere zaštite životne sredine od pesticida
- Razvija ekološku svijest
Referat: - Vještačka đubriva
VI Ambalaža - Definiše pojam i
funkciju ambalaže - Poznaje ambalažne
materijale - Objašnjava opšte
karakteristike i značaj u prehrambenoj industriji: bijelog i crnog, aliminijuma i aluminijum- ambalaže, stakla
- Nabraja najčešće korišćene plastične
- Analizira funkciju ambalaže
- Razlikuje ambalažu prema materijalu za izradu, namjeni, prirodi proizvoda koji se pakuje
- Ističe nedostatke metalne ambalaže i prednosti staklene ambalaže
- Shvata značaj jedinstvenog međunarodnog EAN
- Navikava se na urednost i brigu o radnom prostoru
- Koristi uzorke različitih ambalažnih materijala
Referat: - Staklena ambalaža
156
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
mase za izradu ambalaže
- Razumije EAN sistem numerisanja
- - definiše recikliranje otpadne ambalaže
sistema numerisanja
- Komentariše problem zagađivanja čovjekove sredine kao posljedicu loših postupaka sa ambalažom
- Predlaže postupke u zaštiti životne sredine od otpadne ambalaže
- Ukazuje na mogućnost recikliranja otpadne ambalaže kao zagađivača životne sredine
VII Skladištenje - Definiše pojam
skladišta - Poznaje podjelu i
vrste skladišta - Poznaje
karakteristike pojedinih vrsta skladišta i objašnjava rad: silosa, podnih skladišta i hladnjača
- Navodi skladišne štetočine
- Shvata značaj čuvanja i skladištenja sirovina i namirnica
- Analizira uslove koji moraju biti obezbijeđeni tokom skladištenja namirnica
- Vrši podjelu skladišta prema namjeni
- Ističe prednosti skladištenja u kontrolisanoj gasnoj atmosferi
- Ističe prednosti silosnog skladištenja
- Uočava značaj skladištenja žitarica i zrnastog industrijskog materijala
- Predlaže načine suzbijanja štetočina u skladištu
- Stiče radne navike
- Koristi šeme raznih tipova skladišta
Referat: - Uloga silosa
157
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - M. Rosić, I. Anđelković I G. Rosić: Osnovni principi nutricionizma i dijetetike,
Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, 1998. - S. Cvejanov i saradnici: Prehrambena tehnologija za II razred srednje škole, ZUNS
Beograd, 2002. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom i dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima i šemama.
7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog odgovora, najmanje jedna
ocjena u svakom klasifikacionom periodu. Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, diplomirani inženjer tehnologije –
prehrambreno inženjerstvo.
9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Životne namirnice i osnovni sastojci - Hemija
- Ugljeni hidrati, proteini, lipidi
- Podjela životnih namirnica - Pomoćne sirovine u
prehrambenoj industriji - Praktična nastava - Ispitivanje pomoćnih sirovina i aditiva
- Korišćenje fosfata u prehrambenoj industriji
- Neorganska hemijska tehnologija
- Tehnologija fosforne kiseline
158
1.4.6. MIKROBIOLOGIJA 1. Naziv predmeta: MIKROBIOLOGIJA
2. Broj časova po godinama obrazovanja i vrstama nastave
Razred Vrste nastave
Ukupno Teorija Vježbe Praktična
nastava I II III 72 72 IV
Ukupno 72 72 3. Opšti ciljevi nastave U okviru predmeta učenici: - Upoznaju osnovne pojmove iz mikrobiologije; - Upoznaju se sa značajem mikroorganizama u prehrambenoj industriji; - Stiču znanja o korisnim i štetnim mikroorganizmima; - Stiču znanja o metodama uništavanja mikroorganizama; - Stiču znanja o značaju mikrobiološke kontrole proizvodnje, mikrobiološkim
normama i higijenskoj ispravnosti; - Stiču rutinu u radu sa mikroskopom; - Upoznaju postupak sterilizacije laboratorijskog pribora; - Razvijaju ekološku svijest; - Ovladavaju stručnom terminologijom.
159
4. Sadržaji/ Standardi znanja predmeta/Operativni ciljevi Razred: TREĆI
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
Uvod - Definiše predmet
izučavanja mikrobiologije
- Navodi značaj i podjelu mikrobiologije
- Opisuje istorijat i razvoj mikrobiologije
- Uočava brzi razvoj mikrobiologije kao nauke
- Navodi primjere primjene mikrobiologije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, medicini i dr.
Referat: - Naučnici –
istraživači značajni za razvoj mikrobiologije (Levenhuk, Paster, Koh, Mečnikov, Ivanovski, Vinogradski i dr.)
Osnovne karakteristike živih bića - Poznaje strukturnu
građu ćelije - Navodi hemijski
sastav ćelija mikroorganizama
- Objašnjava osnovne životne funkcije gradivnih jedinica ćelije
- Uočava sličnosti i razlike u građi prokariotskih i eukariotskih ćelija
- Razlikuje hemijski sastav ćelija mikroorganizama
- Uočava međusobnu povezanost strukturne građe ćelije i osnovnih životnih funkcija ćelije
- Razumije odnos čovjeka i prirode
- Šematski prikazuje izgled strukturne građe prokariotske i eukariotske ćelije
Morfologija mikroorganizama (MO) - Poznaje morfološke
karakteristike bakterija (oblik, građu, veličinu i kretanje bakterija)
- Definiše bakterijske kapsule, spore i oblike porasta bakterija
- Opisuje opšte karakteristike i morfologiju gljiva (plijesni i kvasca)
- Razlikuje oblike bakterija (okruglaste, štapićaste, izvijene)
- Uočava red, veličine, dužine i prečnike bakterije
- Analizira građu bakterija
- Razlikuje aktivno i pasivno kretanje bakterija
- Interpretira kretanje bakterija pomoću flagela
- Uočava značaj bakterijskih kapsula i spora u prehrambenoj industriji
- Razlikuje kolonije i druge oblike
- Razvija pozitivan stav prema novim saznanjima
- Šematski prikazuje izgled okruglastih, štapićastih i izvijenih bakterija
Vježba: - Rukovanje
mikroskopom i priprema nativnih i fiksiranih preparata
160
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
porasta bakterija - Analizira opšte
karakteristike gljiva
- Razlikuje morfologiju plijesni od morfologije kvasca
Uticaj spoljašnjih činilaca na MO (ekologija MO) - Opisuje uticaj
fizičkih činilaca na mikroorganizme (voda, temperatura, osmotski pritisak, svjetlost, zračenje i ultrazvuk)
- Poznaje uticaj
hemijskih činilaca na mikroorganizme (ph, molekulski kiseonik, hemijska jedinjenja: neorganske kiseline, organske kiseline, baze, soli, oksidaciona sredstva, alkoholi, fenoli, sapuni, deterdženti, sulfonalidi, antibiotici i dr.)
- Poznaje i razlikuje uticaj bioloških činilaca na MO
- Definiše mutualizam, sinergizam i komensalizam
- Definiše antibiozu, inhibiciju i parazitizam
- Uočava uticaj vode na razvoj i životnu aktivnost MO
- Interpretira praktičan značaj isušivanja u konzervisanju namirnica
- Uočava uticaj temperature na mogućnost razvoja MO
- Razlikuje minimalnu, optimalnu i maksimalnu temperaturu u životu MO i izvodi podjelu MO u odnosu na temperature
- Razlikuje postupke sterilizacije i pasterizacije
- Analizira djelovanje visoke temperature na MO
- Razlikuje pojave plazmalize i plazmoptize ćelija MO
- Analizira uticaj UV, X i radioaktivnih zraka na MO
- Analizira djelovanje ultrazvuka na mikroorganizme
- Analizira uticaj reakcije sredine (ph) na mikroorganizme
- Razvija analitičko mišljenje
- Razvija pozitivan
stav prema novim saznanjima
- Razvija pozitivnu
orjentaciju prema zanimanju
Referat: - Uloga
pasterizacije i sterilizacije u mljekarskoj industriji
- Konzervi-ranje namirnica primjenom fizičkih faktora
161
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
- Razlikuje obligatno aerobne, obligatno anaerobne, fakultativno anaerobne i mikroaerofilne mikroorganizme
- Analizira stimulativno, mikrobiostatično i mikrobicidno djelovanje hemijskih jedinjenja na MO
- Analizira djelovanje neorganskih i organskih kiselina na MO
- Analizira djelovanje baza, soli i oksidacionih sredstava na MO
- Analizira djelovanje alkohola, fenola, sapuna i deterdženta na MO
- Interpretira djelovanje antibiotika na mikroorganizme
- Upoređuje djelovanje različitih hemijskih činilaca na MO
- Razlikuje indiferentni odnos MO, simbiozu i antibiozu
- Razlikuje pojave mutualizma, sinergizma i komensalizma MO u prirodi
- Uspostavlja vezu između biotičkih činilaca i tehnologije mlijeka
Fiziologija mikroorganizama - Definiše - Razlikuje - Razvija moć Referat:
162
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
metabolizam - Objašnjava ulogu
(značaj) fermenata - Navodi mehanizme
djelovanja fermenata
- Poznaje procese ishrane mikroorganizama (sastav hrane za MO tj. Hranljive podloge i načine uzimanja hrane)
- Poznaje anaerobno i aerobno disanje mikroorganizama
- Objašnjava razmnožavanje bakterija, plijesni i kvasca
- Definiše promjenljivost MO (modifikacije, mutacije)
anabolizam i katabolizam
- Interpretira značaj i djelovanje fermenata
- Izražava uticaj temperature, ph i aktivatora na djelovanje fermenata
- Analizira sastav hrane za MO
- Uspostavlja vezu između vrsta MO i hranljivosti podloga
- Razlikuje fototrofne, hemotrofne, heterotrofne MO
- Razlikuje procese osmoze, difuzije i aktivnog transporta
- Analizira procese disanja MO
- Razlikuje anaerobno i aerobno disanje MO
- Razlikuje načine razmnožavanja bakterija, plijesni i kvasca
- Analizira krivu rasta populacije MO
- Razlikuje modifikacije i mutacije
- Uočava praktičnu primjenu mutagenih MO
zapažanja - Razvija analitičko
mišljenje
- Fermenti-sani mliječni proizvodi
- Uticaj temperature na razmnožavanje i uticaj hlađenja na zaustavljanje procesa razmnožavanja mikro-organizama
Vježba: - Zasijavanja tečnih i čvrstih hranljivih podloga
Klasifikacija MO - Poznaje
klasifikaciju bakterija
- Navodi grupe bakterija koje su značajne za prehrambenu industriju
- Poznaje
- Analizira osobine MO koji su korisni u prehrambenoj industriji
- Upoređuje djelovanje bakterija mliječnog, sirćetnog i aceton –
- Povezuje teorijska saznanja sa praktičnim radom
- Uraditi šematsku klasifikaciju bakterija
- Šematski prikazati klasifikaciju plijesni
- Šematski prikazati klasifikaciju kvasaca
163
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
klasifikaciju plijesni i navodi vrste plijesni koje su značajne za prehrambenu industriju
- Poznaje klasifikaciju kvasaca i navodi kvasce koji su značajni u prehrambenoj industriji
buternog vrenja - Razlikuje
termofilne od psihrofilnih bakterija
- Razlikuje klase plijesni
- Klasifikuje (razvrstava) plijesni sa štetnom i korisnom ulogom u prehrambenoj industriji i poljoprivredi
- Razlikuje klase kvasaca
- Upoređuje djelovanje sporogenih i asporogenih kvasaca i interpretira njihovu ulogu u prehrambenoj industriji
Mjesto i uloga mikroorganizama u prirodi - Poznaje ulogu MO u
kruženju materije - Objašnjava ulogu
MO u atmosferi, zemljištu, vodi kao i u životu biljnog i životinjskog svijeta
- Interpretira ulogu MO u kruženju materije
- Upoređuje uloge MO u atmosferi, zemljištu i vodi
- Interpretira ulogu MO u životu biljaka i životinjskog svijeta
- Povezuje djelovanje MO iz prirode sa prehrambenom tehnologijom
- Razvija sistematičnost u radu
Uloga MO u prehrambenoj industriji - Poznaje primjenu
fermentacionih procesa MO (vrenja) u prehrambenoj industriji
- Poznaje primjenu biosintetičkih procesa MO u
- Uočava korisnu i štetnu ulogu MO u prehrambenoj industriji
- Razlikuje anaerobnu od aerobne fermentacije
- Upoređuje
- Uviđa važnost
prirodnih nauka
Referat: - Primjena
fermentacionih procesa u prehrambenoj industriji
- Alge - Zanatsko gajenje
pečuraka
164
Informativni ciljevi i sadržaji Formativni ciljevi Socijalizacijski
ciljevi Preporuke za
izvođenje nastave učenik učenik učenik
industriji - Poznaje MO –
uzročnike kvarenja mlijeka i proizvoda od mlijeka
- Definiše patogene MO
- Navodi MO koji su prouzrokovali trovanja hranom
- Poznaje mikrobiološke norme higijenske ispravnosti namirnica
mehanizme alkoholne, mliječne, buterne, sićetne i limunske fermentacije
- Interpretira važnost (ulogu) biosintetičkih procesa
- Uočava značaj i navodi primjere primjene biosintetičkih procesa MO u poljoprivredi, medicini, prehrambenoj industriji
- Interpretira djelovanje MO koji su izazvali kvarenje mlijeka i mliječnih proizvoda
- Analizira osnovne karakteristike patogenih MO
- Razlikuje vrste imuniteta
- Razlikuje intoksikaciju hranom od toksikoinfekcije
- Pravilno primjenjuje pravilnik o mikrobiološkoj kontroli namirnica
- Mikro-biološka kontrola namirnica
Vježba: - Dokazuje hidrolizu
skroba na skrobnom agaru
- Određuje dejstva penicilina, streptomici-na i teramicina na kulturu Staphlylococcus aureus
5. Okvirni spisak literature i drugih izvora - Stojanović, M.: Mikrobiologija za III razred prehrambene škole, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2003. 6. Materijalni uslovi za izvođenje nastave - Teorijska nastava predmeta realizuje se u učionici koja je opremljena: A/V
sredstvima, grafoskopom, dijaprojektorom sa odgovarajućim slajdovima. - Vježbe se izvode u mikrobiološkoj laboratoriji. 7. Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja učenika - Znanje se provjerava i ocjenjuje putem usmenog odgovora, najmanje jedna
ocjena u svakom klasifikacionom periodu.
165
- Zaključna ocjena izvodi se na osnovu svih ocjena dobijenih u klasifikacionim periodima.
8. Profil stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika - Nastavnik: Diplomirani inženjer tehnologije – smjer prehrambeno-tehnološko
inženjerstvo, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije, diplomirani inženjer poljoprivrede za animalne proizvode, diplomirani inženjer tehnologije – smjer mikrobiološki procesi, diplomirani inženjer poljoprivredne prerade i kontrole poljoprivrednih proizvoda.
9. Povezanost predmeta
Znanja Povezanost sa drugim predmetima Predmet Znanja
- Osnovne karakteristike živih bića
- Biologija
- Strukturna građa ćelije; osnovne životne funkcije
- Utucaj spoljašnjih činilaca na MO
- Hemija - pH, T, P, O2, hemijska jedinjenja; dezinfekcija
- Fiziologija i sistematizacija mikroorganizama
- Biohemija - Fermenti
166
2. ISPITNI KATALOZI Tip ispita: Usmeno Nastavnik/aktiv formuliše pojedina pitanja i sastavlja detaljan spisak ispitnih pitanja na osnovu okvirnog spiska pitanja, datih u ispitnom katalogu. Na ispitnom listu treba da budu tri pitanja, kombinovana po složenosti na odgovarajući način – da budu iz različitih taksonomskih kategorija i iz različitih tematskih oblasti. Kandidat ima pravo da se pripremi za usmeni ispit 20 minuta. Usmeni ispit traje najviše 20 minuta. Ocjenu na usmenom ispitu oblikuje ispitna komisija, na prijedlog ispitivača. 2.1. FIZIČKA HEMIJA 1. Agregatna stanja materija i međumolekulske sile. 2. Osnovni gasni zakoni. 3. Jednačina idealnog gasnog stanja (Klapejronova jednačina). 4. Daltonov zakon parcijalnih pritisaka. 5. Realno gasno stanje - Van Der Valsova jednačina. 6. Termodinamički sistemi. 7. Unutrašnja energija. 8. Prvi zakon termodinamike i rad pri promjeni zapremine. 9. Primjena prvog zakona termodinamike na izohorske, izotermske, izobarske i
adijabatske procese. 10. Molarne i specifične toplote - jednačine za količinu toplote. 11. Funkcije stanja i entalpija. 12. Promjena entalpije pri procesima rastvaranja i neutralizacije. 13. Hesov zakon. 14. Karnoov kružni ciklus i drugi princip termodinamike. 15. Entropija. 16. Svojstva materije u tečnom agregatnom stanju. 17. Napon pare i toplota isparavanja. 18. Svojstva materije u čvrstom agregatnom stanju - amorfno i kristalno stanje. 19. Kristalne strukture. 20. Brzina hemijske reakcije. 21. Uticaj temperature, koncentracije i katalizatora na brzinu reakcije. 22. Klasifikacija hemijskih reakcija (molekularnost i red reakcije). 23. Hemijska ravnoteža i zakon o dejstvu mase. 24. Konstanta ravnoteže izražena preko koncentracije i parcijalnih pritisaka. 25. Le Šatelijeov princip - uticaj primjene koncentracije, temperature i pritiska na
pomjeranje ravnoteže. 26. Rastvori (relativno učešće komponenti u rastvoru). 27. Rastvori gasova u tečnostima, rastvori čvrstih supstanci u tečnostima, krive
rastvorljivosti. 28. Napon pare rastvora i Raulov zakon. 29. Sniženje temperature mržnjenja i povišenje temperature ključanja. 30. Smješe dviju tečnosti - idealni sistemi. 31. Gibsovo pravilo faza. 32. Površinski napon. 33. Adsorpcija (fizička i hemijska). 34. Principi hromatografskog razdvajanja materije - adsorpcione i podeone
hromatografije. 35. Gasna i jonoizmjenjivačka hromatografija.
167
36. Prirodna radioaktivnost i osobine radioaktivnih zraka. 37. Atomsko jezgro - prirodni radioaktivni nizovi. 38. Izotopi i stabilnost jezgra. 39. Zakon radioaktivnog raspadanja. 40. Nuklearne reakcije. 41. Fuzija. 42. Fisija, nuklearni reaktor. 43. Refraktometrijska analiza, zakon prelamanja svjetlosti (apsolutni i relativni indeks
prelamanja, specifična i molarna refrakcija). 44. Princip refraktometrijskog određivanja. 45. Polarimetrijska analiza, polarizacija svjetlosti. 46. Optički aktivne supstance. 47. Polarimetar i primjena polarizacije. 48. Kolorimetrijska analiza. 49. Vizuelna kolorimetrija. 50. Fotoelektrični kolorimetar i primjena kolorimetrijskih metoda. 51. Spektri, spektar elektromagnetnih talasa. 52. Podjela spektra prema talasnoj dužini, izgledu i mehanizmu nastajanja. 53. Spektrohemijska analiza. 54. Plamena fotometrijsa i atomska apsorpciona spektrofotometrija. 55. Spektrofotometrija. 56. Hemijske i elektrohemijske reakcije. 57. Provodnici prve i druge vrste. 58. Električna provodljivost i konstanta posude. 59. Kolraušova modifikacija Vitstonovog mosta. 60. Molarna provodljivost. 61. Zakon o nezavisnom putovanju jona. 62. Pokretljivost jona. 63. Konduktometrijska titracija. 64. Teorija galvanskog elementa. 65. Danijelov element. 66. Nernstova jednačina. 67. Elektrohemijski niz elemenata. 68. Elektrode I vrste (vodonikova i staklena elektroda). 69. Elektrode II vrste (Kalomelova elektroda). 70. Redoks elektrode (Hinhidronova elektroda). 71. Vestonov standardni element. 72. Određivanje elektromotorne sile galvanskog elementa elektrodnog potencijala. 73. Korozija. 74. Faradejevi zakoni elektrolize, kulometri. 75. Kulometrijska titracija. 76. Polarizacija i napon razlaganja. 77. Nadnapon. 78. Zaštita metala od korozije. 79. Hemijski izvori struje - olovni akumulator.
168
2.2. TEHNOLOŠKE OPERACIJE I UREĐAJI 1. Nabrojati osnovne karakteristike fluida. 2. Objasniti režime kretanja fluida. 3. Objasniti jednačinu kontinuiteta. 4. Objasniti Bernulijevu jednačinu. 5. Objasniti hidraulični i pneumatski transport. 6. Objasniti princip rada uređaja za transport tečnosti. 7. Objasniti princip rada uređaja za transport gasova. 8. Objasniti operaciju transporta čvrstog materijala. 9. Objasniti princip rada uređaja za transport čvrstog materijala. 10. Uporediti sabirni i rasturni pneumatski transport. 11. Objasniti operaciju sitnjenja čvrstog materijala. 12. Objasniti značaj operacije sitnjenja u industriji. 13. Objasniti princip rada uređaja za grubo i srednje sitnjenje. 14. Objasniti princip rada uređaja za fino sitnjenje. 15. Objasniti operaciju prosijavanja i njen značaj u industriji. 16. Objasniti princip rada sita. 17. Objasniti operaciju miješanja tečnosti. 18. Objasniti značaj operacije miješanja u industriji. 19. Objasniti princip rada mješalica za tečnost. 20. Nabrojati tipove heterogenih sistema i načine njihovog razdvajanja. 21. Objasniti operaciju taloženja i njen značaj u industriji. 22. Objasniti operaciju filtriranja i njen značaj u industriji. 23. Objasniti princip rada filtera. 24. Objasniti operaciju centrifugiranja i njen značaj u industriji. 25. Objasniti princip rada uređaja za centrifugiranje. 26. Definisati pojmove temperature i toplote. 27. Nabrojati izvore i nosioce toplote. 28. Objasniti načine prenosa toplote. 29. Objasniti operaciju razmjene toplote. 30. Objasniti značaj razmjene toplote u industriji. 31. Objasniti princip rada razmjenjivača toplote koji se koriste za grijanje fluida. 32. Objasniti princip rada razmjenjivača toplote koji se koriste za hlađenje fluida. 33. Objasniti operaciju hlađenja. 34. Objasniti značaj operacije hlađenja u industriji. 35. Objasniti princip rada hladnjaka. 36. Objasniti operaciju ukuvavanja. 37. Objasniti značaj operacije ukuvavanja u industriji. 38. Objasniti princip rada otvorenih ukuvača. 39. Objasniti princip rada zatvorenih ukuvača. 40. Objasniti operaciju višestepenog ukuvavanja i njen značaj. 41. Objasniti operaciju destilacije. 42. Objasniti značaj operacije destilacije u industriji. 43. Objasniti princip rada uređaja za destilaciju pod atmosferskim pritiskom. 44. Objasniti princip rada uređaja za destilaciju pod vakuumom. 45. Objasniti operaciju višestepene destilacije i njen značaj. 46. Objasniti operaciju rektifikacije. 47. Objasniti značaj operacije rektifikacije u industriji. 48. Objasniti princip rada diskontinualnih uređaja za rektifikaciju. 49. Objasniti princip rada kontinualnih uređaja za rektifikaciju. 50. Definisati pojam difuzije i vrste difuzije. 51. Definisati apsolutnu i relativnu vlažnost vazduha. 52. Objasniti značaj kondicioniranja vazduha u industriji.
169
53. Objasniti princip rada kondicionera. 54. Objasniti operaciju sušenja. 55. Objasniti značaj operacije sušenja u industriji. 56. Objasniti princip rada sušnica koje se koriste za sušenje čvrstog materijala. 57. Objasniti princip rada sušnica koje se koriste za sušenje tečnog materijala. 58. Objasniti princip rada sušnica koje se koriste za sušenje tjestastog materijala. 59. Definisati rastvorljivost i objasniti dijagram rastvorljivosti. 60. Objasniti operaciju kristalizacije. 61. Objasniti značaj operacije kristalizacije u industriji. 62. Objasniti princip rada uređaja za kristalizaciju. 63. Objasniti operaciju ekstrakcije. 64. Objasniti značaj operacije ekstrakcije u industriji. 65. Objasniti princip rada uređaja za ekstrakciju. 66. Objasniti operaciju apsorpcije. 67. Objasniti značaj operacije apsorpcije u industriji. 68. Objasniti princip rada uređaja za apsorpciju. 69. Objasniti operaciju adsorpcije. 70. Objasniti značaj operacije adsorpcije u industriji. 71. Objasniti princip rada uređaja za adsorpciju.
170
2.3. STRUČNI RAD OKVIRNI SPISAK TEMA ZA STRUČNI RAD 1. Dobijanje boja. 2. Dobijanje ulja presovanjem. 3. Rafinacija sirovog ulja. 4. Dobijanje sapuna. 5. Dobijanje deterdženta. 6. Prerada plastičnih masa. 7. Dobijanje hartije. 8. Dobijanje voćnih prerađevina. 9. Dobijanje lozove rakije. 10. Dobijanje vina. 11. Dobijanje piva. 12. Prerada mlijeka. 13. Dobijanje mlijeka. 14. Dobijanje jogurta. 15. Dobijanje sladoleda. 16. Dobijanje sira. Kandidat za praktični dio stručnog ispita priprema seminarski ili projektni zadatak. Sadržaj ispitnih zadataka određen je okvirnim spiskom zadataka ili njihovom kombinacijom, datih u ispitnom katalogu. Nastavnici/aktivi definišu konkretne, pojedinačne zadatke, koji treba da su ujednačeni po težini za sve kandidate, usaglašeni između nastavnika stručno- teorijskih predmeta i praktične nastave. Sastavni dio praktičnog dijela stručnog ispita je odbrana urađenog zadatka. Kandidat radi zadatak samostalno, u toku školske godine u kojoj završava razred. Ispitni odbor propisuje početak, završetak i rok predaje radova. Ispitni odbor priprema kriterijume za ocjenjivanje. U sljedećoj tabeli daje se prijedlog za udio pojedinih elemenata pri izradi zadataka u konačnoj ocjeni:
Oblast ocjenjivanja Udio Plan obrade teme ∼20% Izbor i upotreba odgovarajućih metoda rada ∼10%
Analiza, interpretacija i vrednovanje rezultata ∼40%
Predstavljanje problema ∼20% Usmena odbrana ∼10% Ukupno 100%
Za učenike je preporučena literatura i drugi izvori objavljena u katalogu znanja i godišnjem planu rada nastavnika.
171
3. OBAVEZNI NAČINI PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UCENIKA Predmet Obavezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja
Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
- usmeno - pismeno - vježbe - grafički rad
Opšta i neorganska hemija - usmeno - pismeno
Elektrotehnika - usmeno Preduzetništvo - usmeno Organska hemija - usmeno, pismeno
- vježbe Tehnološke operacije i uređaji - usmeno
- vježbe Fizička hemija - usmeno, pismeno
- vježbe Neorganska hemijska tehnologija - usmeno
- pismeno Organska hemijska tehnologija - usmeno
- pismeno Analitička hemija - usmeno
- pismeno Automatska kontrola procesa - usmeno, pismeno
- vježbe Praktična nastava
- dnevnik rada prakse; prakticni radovi koji se rade u toku casova; odbrana zadataka ili radova; usmeno.
Hemijski račun - usmeno - pismeno
Biohemija
- usmeno - pismeno
Mikrobiologija - usmeno Tehnologija premaznih sredstava - usmeno Prehrambrena tehnologija - usmeno Ekologija - usmeno
4. USLOVI ZA ZAVRŠETAK OBRAZOVANJA Za završetak srednjeg stručnog obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju potrebno je završiti zadnju godinu obrazovanja sa pozitivnim ocjenama iz svih predmeta, odraditi sve slobodne aktivnosti, završiti obaveze iz praktičnog obrazovanja u procesu rada i stručni ispit. Četvorogodisnja stručna škola završava se polaganjem stručnog ispita. Stručni ispit (za hemijsko-tehnološkog tehničara) se sastoji iz: pismenog ispita iz Maternjeg jezika i književnosti, pismenog ispita iz Matematike ili stranog jezika, usmenog ispita iz stručno-teorijskog predmeta i stručnog rada sa odbranom. O tipu ispita iz Maternjeg jezika i književnosti i Matematike ili stranog jezika, odluku donosi nadležni Savjet odnosno Zavod. Kao stručno-teorijski predmet na stručnom ispitu učenici mogu odabrati Fizičku hemiju ili Tehnološke operacije i uređaje. Zadaci za stručni rad treba da budu približno iste težine za sve učenike. Sastavlja ih Stručni aktiv. Težina i složenost zadataka, odnosno tema za stručni rad treba da bude donesena i usaglašena između nastavnika stručno-teorijskih predmeta i praktične nastave.
172
Stručni rad rade učenici u toku završnog razreda. Ispitni odbor, pored ostalog, određuje početak, završetak i rok predaje zadatka, vrijeme za izradu rada u školi, vrijeme za konsultacije sa nastavnikom. Odbrana se obavlja prema rasporedu za sprovođenje stručnog ispita. Kriterijum za ocjenjivanje stručnog rada može biti: - plan obrade teme - 20%, - odabir i upotreba odgovarajućih metoda rada - 10%, - analiza, interpretacija i vrednovanje procesa ili podataka - 40%, - prezentovanje obrađene teme ili problema u jezički (pismeno) odgovarajucem
obliku - 10% i - odbrana - 20%. Djelovi stručnog ispita koje je učenik položio priznaju mu se u sljedećem roku. 5. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA UČENICIMA SA POSEBNIM POTREBAMA Za učenike sa smetnjama u razvoju obrazovni programi se izvode: - prilagođavanjem uslova izvođenja uz dodatnu stručnu pomoc (dva izvođača
programa, manje grupe), u skladu sa Zakonom o usmjeravanju djece sa posebnim potrebama. Škola treba da uradi individualni plan (u roku od 30 dana) na osnovu važećeg, uzimajući u obzir stav da učenici treba da postignu iste standarde znanja u svim predmetima.
- prilagođavanjem programa tako da se određeni sadržaji zamjenjuju njihovim ekvivalentima, koji omogućavaju dostizanje istog profesionalnog standarda, odnosno profesionalnih kompetencija.
- Obrazovanje za učenike sa smetnjama u razvoju može se produžiti najviše za jednu godinu.
6. NAČIN PRILAGOÐAVANJA PROGRAMA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH Da bi potrebama obrazovanja odraslih prilagodili obrazovni program pripremljen za stručno obrazovanje mladih, neophodno je: - iz nastavnog plana izbrisati predmet Fizičko vaspitanje kao i slobodne aktivnosti,
koji time prestaju biti uslov za završetak obrazovanja. Škola je obavezna da odraslima ponudi školske aktivnosti kojima se oni mogu priključiti po sopstvenoj želji;
- škola je dužna da uradi prilagođen program praktičnog obrazovanja s obzirom na poslove i zadatke koje obavlja učesnik obrazovanja;
- Provjeravanje znanja sprovodi se putem ispita, pri čemu se uzimaju u obzir načini provjeravanja znanja (usmeno, pismeno, vježbe, praktični radovi), određeni obrazovnim programom.
7. PROFIL STRUČNE SPREME NASTAVNIKA I STRUČNIH SARADNIKA
Predmet Izvođač Stručna sprema Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
Nastavnik - Dipl.inženjer(mašinstva, metalurgije i tehnologije).
Opšta i neorganska hemija Nastavnik - Dipl. inženjer(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije, dipl. Inž. hemijskog inženjerstva.
Analitička hemija Nastavnik - Dipl. inženjer(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije,dipl. Inž. hemijskog inženjerstva.
173
Predmet Izvođač Stručna sprema Elektrotehnika Nastavnik - Dipl.inženjer elektrtehnike, profesor
elektrotehnike, profesor fizike. Preduzetništvo Nastavnik - Dipl.inženjer elektrtehnike, profesor
elektrotehnike, profesor fizike. Organska hemija Nastavnik
Saradnik - Dipl. inženjer(organske, neorganske i
hemijske)tehnologije, profesor hemije.
- Hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant.
Tehnološke operacije i uređaji
Nastavnik Saradnik
- Dipl. inženjer(organske, neorganske i hemijske)tehnologije.
- Hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant.
Fizička hemija Nastavnik Saradnik
- Dipl. inženjer( neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije,diplomirani fiziko-hemičar.
- Hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant.
Neorganska hemijska tehnologija
Nastavnik - Dipl. inženjer( neorganske i hemijske)tehnologije.
Organska hemijska tehnologija
Nastavnik - Dipl. inženjer(organske, neorganske i hemijske)tehnologije.
Automatska kontrola procesa
Nastavnik - Dipl. inženjer(tehnologije, mašinstva, elektrotehnike).
Praktična nastava
Nastavnik Saradnik
- Dipl. Inženjer(organske, neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije.
- -Stručni saradnik: Hemijsko-tehnološki tehničar, hemijski laborant.
Hemijski račun Nastavnik - Dipl. inženjer(neorganske i hemijske)tehnologije, profesor hemije,dipl. fiziko-hemičar.
Ekologija Nastavnik - Profesor biologije, diplomirani biolog. Biohemija
Nastavnik - Dipl. inženjer(organske, neorganske i hemijske) tehnologije, profesor hemije.
Mikrobiologija Nastavnik
- Dipl.inž. tehnologije(smjer prehrambreno-tehnološko inženjerstvo, smjer mikrobiološki procesi),dipl.inž.prehrambrene tehnologije, dipl. inž. poljoprivrede za animalne proizvode, dipl.inž. poljoprivredne prerade i kontrole poljoprivrednih proizvoda.
Tehnologija premaznih sredstava
Nastavnik - Dipl. inženjer(organske, neorganske i hemijske)tehnologije.
Prehrambrena tehnologija Nastavnik - Dipl.inž.prehrambrene tehnologije, dipl.inž.tehnologije-prehrambreno inženjerstvo
174
8. OBLIK ORGANIZACIJE IZVOÐENJA OBRAZOVNOG PROGRAMA Obrazovni program se izvodi u školskom obliku. 8.1. BROJ ČASOVA PO GODINAMA OBRAZOVANJA I VRSTAMA NASTAVE
Redni broj Naziv premeta Razred Ukupno
časova Vrste nastave
Broj časova kod kojih se
odjeljenje dijeli u grupe do 12
učenika T V V(P)
1. Tehničko crtanje sa mašinskim elementima
I 72 48
24
2. Opšta i neorganska hemija
I 140 140
3. Elektrotehnika II 36 36 4. Organska hemija II 210 105 105 5. Analitička hemija II 72 72 6. Preduzetništvo III 72 72 7.
Fizička hemija III 144 72 72 IV 132 66 66
8. Automatska kontrola proizvoda IV 66 58
8
9. Tehnološke operacije i uređaji
III 144 72
72
IV 132 66 66
10. Organska hemijska tehnologija IV 99 99
11. Neorganska hemijska tehnologija
III 108 108
12. Hemijski račun I 72 72 13. Ekologija II 72 66 6 14. Biohemija IV 66 66 15. Mikrobiologija III 72 72 16. Tehnologija
premaznih sredstava
IV 66 58
8
17. Prehrambrena tehnologija IV 72 72
18.
Praktična nastava
I 108 108 II 144 144 III 144 144 IV 144 144
9. SLOBODNE AKTIVNOSTI Slobodne aktivnosti učenika sastavni su dio nastavnog plana i obrazovnog programa. Koncepcija slobodnih aktivnosti zasniva se na tome da doprinose kako rekreaciji i opštekulturnom uzdizanju učenika, tako i upotpunjavanju stručnog znanja. Slobodne aktivnosti sadrže obavezne i sadržaje po izboru učenika.
175
Program slobodnih aktivnosti priprema škola, polazeći od utvrđenog broja časova u nastavnom planu. Program slobodnih aktivnosti sastavni je dio godišnjeg plana rada škole i to: Obavezni sadržaji vezani za opšteobrazovno područje: - dani sporta, - ekološke aktivnosti, - filmske, pozorišne, muzičke predstave i likovne izložbe, - posjeta istorijskim spomenicima, muzejima, sajmu knjiga i dr. Obavezni sadržaji vezani za stručno-teorijsko područje: - posjete institucijama i preduzećima koja su stručno vezana s obrazovnim programom koji se realizuje, - posjete sajmovima informatike, tehnike i nastavne tehnologije, - učešće na stručnim predavanjima i takmičenjima u poznavanju određenih oblasti. Sadržaji po izboru učenika: - učešće u raznim sekcijama (sportska, dramska, literarna, muzička, likovna, informatička, prva pomoć, saobraćajni propisi, tehnički i Internet klub i dr.), - socijalni rad učenika, - organizovanje dopunske i dodatne nastave i dr. Uspješnost učenika na slobodnim aktivnostima se ne ocjenjuje, ali su učenici obavezni da realizuju sadržaje slobodnih aktivnosti jer je to uslov za napredovanje u viši razred, kao i za završetak obrazovnog programa. 10. PROFESIONALNA PRAKSA Učenici I i II razreda obavljaju profesionalnu praksu nakon završetka nastavne godine, u skladu s nastavnim planom. Profesionalna praksa izvodi se u odgovarajućim preduzećima ili objektima škole. Za izradu programa profesionalne prakse i njenu realizaciju zadužena je škola. Program profesionalne prakse mora biti u korelaciji sa programom stručno-teorijskih predmeta. O realizaciji programa profesionalne prakse učenik je obavezan da vodi dnevnik profesionalne prakse u koji upisuje sadržaje rada po danima, uz priložene skice, šeme ili neke druge elemente tehnološko-tehničke dokumentacije. Dnevnik profesinalne prakse potpisuje lice zaduženo za realizaciju programa. Podatke o profesionalnoj praksi (ime i prezime učenika, mjesto i vrijeme izvođenja) evidentiraju se u posebnim rubrikama u odjeljenskim knjigama. Profesionalna praksa se ne ocjenjuje, ali je uslov za završetak razreda.