Download - Neeksperimentalna istra živanja
Neeksperimentalna istraživanja
Predmet: Metodologija naučnih istraživanja
07. i 08. 11. 2008.
Mirjana Beara
Neeksperimentalna istraživanja
Namenjena su istraživanju povezanosti (a ne kauzalnosti) varijabli
Raniji naziv: “ex post facto” istraživanja Istraživač nema direktnu kontrolu nad
nezavisnom varijablom zato što je ona nastala ranije ili zato što nije u mogućnosti da njome manipuliše
Ciljevi neeksperimentalnih istraživanja vs. eksperimentalnih
Neeksperimentalna
PREDIKCIJA (predviđanje)
OTKRIVANJE STRUKTURE
Oba cilja se zasnivaju na
OTKRIVANJU POVEZANOSTI (korelacije)
Eksperimentalna
OTKRIVANJE UZROČNO-POSLEDIČNIH VEZA
Uslovi uzročnosti i vrste istraživanja Prvi uslov uzročnosti: neka pojava X nastala
je pre pojave Y (NV je nastala pre ZV) Drugi uslov: između pojava X i Y postoji
povezanost Treći uslov: eliminisana su sva alternativna
tumačenja, osim da X uzrokuje Y Neeksperimentalna istraživanja ispunjavaju
samo prva dva uslova, a usled nedostatka kontrole ne i treći, dok eksperimentalna ispunjavaju sva tri uslova
Nacrti neeksperimentalnih istraživanja
“eksperimentalna” (programska) i kontrolna grupa – mogu da postoje
Može da postoji i randomizacija Međutim, nijedno neeksperimentalno
istraživanje nema eksperimentalnu kontrolu nezavisnih varijabli i ometajućih varijabli
Primeri nacrta neeksperimentalnih istraživanja
Tx M
Tx N M
N M Tx Pr M
Pr M
Zaključci o razlici eksperimentalnih i neeksperimentalnih istraživanja
EKSPERIMENTI Pokušavaju da otkriju uzročno-
posledične veze Zadovoljavaju sva tri uslova za
to (vremenski sled, povezanost, eliminaciju neželjenih uticaja)
Postoji eksperimentalna manipulacija NV (tretman)
Zasnivaju se na eksperimentalnojh kontroli varijabli
Uzorkovanje je slučajno Obično je visoka interna
validnost, a eksterna je obično niska
NEEKSPERIMENTALNA ISTR. Ispituju povezanost između
pojava Zadovoljavaju samo vremenski
sled i povezanost pojava X i Y
Nema eksperimentalne manipulacije NV
Zasnivaju se na analizi individualnih razlika
Uzorkovanje ne mora biti slučajno (randomizirano)
Niska interna ali visoka eksterna validnost
TERENSKO ISTRAŽIVANJE
Svako neeksperimentalno istraživanje koje na dovoljno velikom uzorku iz postojeće socijalne strukure utvrđuje pojave ili odnose ili testira hipoteze a izvodi se u realnim životnim uslovima
TERENSKO ISTRAŽIVANJE
Osnovna snaga je visoka eksterna validnost Uslovi za eksternu validnost:
a. Sličnost uslova pod kojima se vrši istraživanje sa uslovima u kojima ispitanici žive
b. “dovoljno veliki uzorak” – reprezentativan
TERENSKA ISTRAŽIVANJA
Koriste različitu metodologiju: posmatranje, psihološko testiranje, upitnici, intervjui...
Prevagu imaju kvantitativne metode Terenske studije su većinom kvantitativna
istraživanja Postoje različite vrste terenskih istraživanja:
eksplorativna (deskriptivna)/konfirmativna, prediktivna, korelaciona...
Postoje i terenski eksperimenti!
ANKETNO ISTRAŽIVANJE(survey)
Neeksperimentalno Koristi se veoma često u naukama o ponašanju Osnovni cilj: zaključivanje o populaciji na osnovu
uzorka Razvoj doživela u XX veku, imaju veliki značaj za
celokupni društveni život Obično se koristi upitnik i strukturisani intervju Često se koriste u praktične i komercijalne svrhe
VRSTE ANKETNIH ISTRAŽIVANJA (s obzirom na ciljeve i namenu)
Politikološka (poverenje u političare i institucije, partijska opredeljenja, predikcije izbora...)
Marketinška (potrošačke preferencije i ponašanje) Medijska (čitanost, slušanost, gledanost medija) Sociopsihološka (vrednosti, životni stilovi, navike) Socioekonomska (socijalna pokretljivost, materijalni
status, potrebe tržišta rada...) Itd.
Primer jednog anketnog istraživanja
U sklopu jednog projekta za smanjenje nezaposlenosti, izvršena je analiza tržišta rada
Putem statističkog anketnog istraživanja ispitano preko 1200 kompanija u Beogradu I Banatu
Rezultati
VRSTE PODATAKA KOJI SE PRIKUPLJAJU ANKETAMA
Sociološka, ekonomska ili antropološka svojstva (pol, starost, obrazovanje, prihod, bračni status, posedovanje dobara, itd)
Ponašanje ljudi - prošla, sadašnja ili buduća: (npr učestalost gledanja pozorišnih predstava, šta jedu, gde i kako rade, kako vaspitavaju decu....)
Stavovi i mišljenja (npr. ispitivanje javnog mnjenja)
USLOVI ZA VALIDNOST ANKETNIH ISTRAŽIVANJA
Reprezentativan uzorak Iskrenost u odgovorima ispitanika
VRSTE ANKETNIH ISTRAŽIVANJA (s obzirom na način prikupljanja podataka) Ankete sa ličnim intervjuisanjem Telefonska anketa Poštanska anketa Internet anketa Longitudinalno anketno istraživanje Vođenje dnevnika
Sve češće se primenjuje računarska podrška anketiranju (primer: glasanje preko web stranica, slanje upitnika elektronskom poštom itd)
pauza
KORELACIONO I STRUKTURALNO ISTRAŽIVANJE
Korelaciona istraživanja su jedna od najčešće primenjivanih u naukama o ponašanju
Imaju dvojaku namenu:
a. Da tragaju za povezanošću dve ili više varijabli (prediktivna istraživanja) ili
b. Da tragaju za latentnim strukturama iza manifestnih varijabli (strukturalna istraživanja)
Razlike između eksperimentalnog i korelacionih istraživanja
Mini kviz: iz ponuđenih odgovora, podvucite ključne razlike
Broj objekata: u eksperimentima je mali, u korelacionim istraživanjima je veliki
Mesto odvijanja: eksperiment se radi u laboratoriji, a korelaciono na terenu
Cilj: eksperimentalna nastoje da otkriju uzroke ZV a korelaciona samo povezanost među varijablama
Manipulacija varijabli: u eksperimentalnim istraživanjima postoji manipulacija varijablama, a u korelacionim je nema
Korelacija i uzročnost
Korelacija je samo jedan od uslova uzročnosti
Ako ustanovimo da među varijablama postoji korelacija, ne smemo da tvrdimo da između njih postoji uzročna veza
Ali – ne smemo da tvrdimo i da ne postoji!! Razlog: tumačenje korelacije
Dva osnovna tumačenja korelacije:
1.Povezanost postoji ili zato što je jedna varijabla izvor drugoj...
2. ... Ili obe imaju zajednički izvor
Primer:
Ustanovljeno je da postoji značajna povezanost između potrošnje sladoleda i stope nasilničkog kriminala
Da li to znači da je jedenje sladoleda uzrok povećanog nasilja?
Sladoled se više jede tokom meseci kada je toplo – da li to znači da je temperatura uzrok povećanog nasilja?
Primer - nastavak
Kada je toplo, ljudi više izlaze, imaju više slobodnog vremena (raspust), više se druže, stupaju u ljubavne veze...- a sve to stvara povoljnije uslove za nesporazume i konflikte – agresivno ponašanje
Dakle: ne temperatura, već drugačije socijalno ponašanje ljudi tokom letnjih meseci utiče i na veću potrošnje sladoleda i do povećane agresivnosti – korelacija postoji, ali sladoled nije direktan uzrok agresivnosti, kao ni sama povišena temperatura
PREDIKTIVNA KORELACIONA ISTRAŽIVANJA
Za većinu ustanovljenih korelacija se, pre ili kasnije, pokaže da su zasnovane na medijatorskim, moderatorskim ili onim varijablama koje su izvor i jednoj i drugoj varijabli – a ne da NV uzrokuje ZV
Međutim, iako se ne može nesumnjivo ustanoviti uzročna veza, korelaciona istraživanja imaju visoku prediktivnu vrednost
PREDIKTIVNA KORELACIONA ISTRAŽIVANJA
Primer prediktivne vrednosti: iako ne znamo tačno šta uzrokuje povećano nasilje tokom letnjih meseci, mi možemo da se pripremimo za povećano nasilje tako što ćemo angažovati više čuvara reda, pripremiti službu hitne pomoći, itd. tokom letnjih meseci
STRUKTURALNA KORELACIONA ISTRAŽIVANJA
Ona koja na osnovu opaženih korelacija manifestnih varijabli tragaju za latentnim varijablama
Najčešće se radi o traganju za uzrocima individualnih razlika
U logičkom smislu, to znači da su srukturalna istraživanja takođe kauzalna istraživanja!
Ali, razlika u odnosu na eksperiment je u tome što nema manipulacije nezavisnim varijablama!
STRUKTURALNA KORELACIONA ISTRAŽIVANJA/3
Prepoznatljiva su i po tome što po pravilu primenjuju tehnike MULTIVARIJATNE ANALIZE: faktorsku analizu, kanoničku korelacionu analizu i diskriminacionu analizu
Vežba:
Utvrdite: Da li je istraživački nacrt vaše grupe korelacioni?
Ako jeste, odredite da li je u pitanju korelaciono prediktivno, ili korelaciono strukturalno istraživanje i obrazložite zašto.
Vreme za rad: 10 minuta
pauza
www.psihologija-np.com
Vrste neeksperimentalnih istraživanja
Da se podsetimo… Većina terenskih istraživanja su
neeksperimentalna Anketna istraživanja Korelaciona istraživanja: prediktivna i
strukturalna Transferzalno i longitudinalno
istraživanje, istraživanje kohorti i retrospektivno istraživanje
TRANSFERZALNO I LONGITUDINALNO ISTRAŽIVANJE
Podela na osnovu faktora “vreme” Transferzalna: nemaju za cilj praćenje vremenskih
promena (“sazrevanja”, “razvoja”) Longitudinalna: namenjena upravo praćenju
vremenskih promenaPodvrste: Analiza kohorti (postupak koji se primenjuje i u
longitudinalnim, ali pre svega u transferzalnoj postavci da bi se ipak ispitao uticaj vremena na promene ZV)
Retrospektivno istraživanje: uvek kada ispitujemo varijable ili događaje u prošlosti
TRANSFERZALNA VS. LONGITUDINALNA ISTRAŽIVANJA
TRANSFERZALNA Obavljaju se u jednom
trenutku Presek Nemaju za cilj da
istraže uticaj vremena na promene zavisnih varijabli
LONGITUDINALNA Merenja se vrše u više
uzastopnih vremenskih tačaka
“Razvoj” Imaju za cilj ispitivanje
uticaja vremena na promene zavisnih varijabli
Analiza kohorti
Kohorta: grupa pojedinaca koja se odlikuje nekim zajedničkim događajem ili iskustvom koje su doživeli u isto vreme
Primeri: osobe rođene iste godine, parovi koji su iste godine sklopile brak, učesnici nekog rata...
Istraživanje kohorti
Mini kviz: - Kako bismo istraživanje kohorti primenili u
longitudinalnom nacrtu? (npr. u istraživanju kako su se negovale bebe nekad i sad)
- A kako bi ono izgledalo u transferzalnom nacrtu? (npr. želimo da ispitamo povezanost između uzrasta i stila odevanja)
Istraživanje kohorti u longitudinalnom nacrtu
Stilovi negovanja beba nekad i sad: formiramo kohortu bračnih parova koji su stupili u brak npr. 2000.
Tokom dvadeset godina, pratimo kako oni neguju bebe
Istraživanje kohorti u transferzalnom nacrtu:
U ograničenom vremenskom periodu (npr. dva meseca), ispitaćemo nekoliko različitih kohorti i uporediti ih po tome kakav im je stil odevanja
Moguće kohorte: ljudi starosti 10, 20, 30, 40 i 50 godina.
Retrospektivno istraživanje
Uvek kada ispitujemo varijable, pojave ili događaje u prošlosti
Npr. uticaj učešća u ratu na anksioznost Prava retrospektivan istraživanja su ona kod
kojih SVE varijable pripadaju prošlosti Npr: istraživanje uticaja/povezanosti
depresije i suicida – čak i ZV (suicid) se desio u prošlosti
ISTRAŽIVANJA SPECIJALNE NAMENE
Komparativna analiza i komparativne studije Pilot istraživanje Akciono istraživanje Evaluaciono istraživanje Metodološke i psihometrijske studije “Edukativno” i “pravo” istraživanje
Vežba:
6 grupa Uz pomoć teksta, izvucite najvažnije
karakteristike dobijenog specijalnog/namenskog istraživanja i pripremite trominutnu prezentaciju ostalim grupama
Vreme za rad: 20 min Prezentacije: 20 min
1.Komparativna analiza i komparativne studije
KA: bavi se samo prikupljanjem i prezentacijom podata o obuhvacenim objektima analize
KS: prikupljene podatke ćemo koristiti da bismo uočene razlike koristili za bolje upoznavanja objekata
Primer: kupovne navike dve zemlje koje poredimo (vršimo komparaciju)
2.Pilot istraživanje
Namena je prvenstveno da uštedimo – vršimo probno istraživanje da bismo proverili uzorkovanje, instrumente...
Služi za otkrivanje mogućih problema Proporcionalno manje nego glavno
istraživanje Služe za pripremu velikih i skupih istraživanja Nalaženje referentnog okvira pojava koje
istražujemo
3.Akciono istraživanje
Smenjuju se akcija i istraživanje Npr. želimo da sprovedemo neki novi program u
školi Uglavnom kvalitativna i primenjena Problem istraživanja je praktičan Istraživanje teče paralelno sa programom koji se
primenjuje Najčešće je u pedagogiji i pedagoškoj psihologiji, ali
i u adaptaciji marginalnih grupa, borbi protiv bolesti zavisnosti itd.
4. Metodološka i 5. Psihometrijska istraživanja
Metodološka istraživanja istražuju uzorak objekata istraživanja, uticaj anketara na pojave itd
Konstrukcija mernih instrumenata – testova, skala, upitnika...
Postupak standardizacije je psihometrijska studija kojoj se određuju svojstva mernog instrumenta i njegova validnosti
5. “Edukativno” i “pravo” istraživanje
Edukativna su namenjena sticanje akademskog stepena – master, doktorat...
Cilj da pokaže da kandidat zna da primeni i da se konformira zahtevima metodologije
“Prava” su uglavnom komercijalna, naručuju se za određene namene (npr ankete javnog mnjenja, prognoze izbora itd)
7.Evaluativno istraživanje Evaluacije raznih reformi, projekata, poduhvata CIlj da se oceni uspešnost nekog društvenog
projekta Sistematsko prikupljanje i ocenjivanje informacija da
bi se stekla upotrebjiva predstava o nečemu Povezanost sa konkretnom organizacijom,
politikama, i koristi se u raznim oblastima Podele: ocena potreba, evaluacija ishoda, procesa i
efikasnosti; studije izvodljivosti; evaluacija programa Deskriptivna, normativna i evaluacija uticaja i
efekata nekih projekata,programa, reformi Koristi različite metode i tehnike
STUDIJA SLUČAJA Svrstava se i u vrste i u metode istraživanja Suština je da se proučava mali broj slučajeva, ali
intenzivno i “produbljeno” Ekstremno idiografska, ali može biti i kvalitativnog i
kvantitativnog pristupa “Slučajevi”: pojedinci, porodice, institucije, narodi,
kulture, ljudski proizvodi (emisije, knjige, časopisi...) Mogu da imaju longitudinalni ali i transferzalni
pristup Može se upotrebiti u kvazi-eksperimentalnom i
neeksperimentalnom nacrtu
KADA SE KORISTE STUDIJE SLUČAJA
Skoro jedina mogućnost kada istražujemo retke i izuzetne pojave
Služila je kao generator naučnih teorija (Darvin...)
Za evaluaciju Za proveru teorija i hipoteza Ali je nećemo koristiti ako želimo da izvršimo
generalizaciju na populaciju – jer ne možemo koristiti statističke metode i zaključivanje
ETNOGRAFSKE I BIOGRAFSKE STUDIJE SLUČAJA
Etnografska studija slučaja: Margaret Mid je sprovodila istraživanja plemenskih zajednica tako što je godinama živela sa njima
Biografska metoda (life story research): koristi intervju za prikupljanje životne priče ali se koriste i razni dokumenti, dnevnici, radovi itd. kao i učesničko posmatranje
Autobiografska - memoari