Download - Mofrologija Za Studente Predavanja
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
1/31
Institut za strane jezike PodgoricaPredavanje morfologijaDoc. dr Miodarka Tepavevi
MO!O"O#I$% I T&O'% I$()I
Morfologija(gr. morphe oblik i logos rije) sa tvorbom rijei bavi se prouavanjem rijei,
njihovim vrstama, oblicima i graenjem (tvorbom). U prouavanju rijei i njihovog glasovnog sklopa
ona polazi i od funkcije i znaenja prouavajui ih u jedinstvu.
!ije je glasovni skup ili samo jedan glas, koji ima znaenje i sintaksiku funkciju. !ije, dakle
mo"e imati pojedinano znaenje (kua, #kola, $van, sunce), kao i vi#e znaenja (kosa, grad, luka).
!ijei se obja#njavaju u leksikonima, pa se nazivaju leksemama. %eksikografija je oblast nauke o jeziku
koja opisuje znaenja rijei i stvara renike.
&orfologija se mo"e podijeliti na flektivnu morfologijuvezanu za oblike promjene u okviru
pojedinih vrsta rijei kao izraz gramatikih kategorija i tvor*enu odnosno leksiku (derivacionu)
morfologiju koja prouava procese graenja leksikih jedinica.'. sunce sunani
. sunca flektivnamorfologija suna#ce tvor*enamor
. suncu
*snovna jedinica na morfolo#kom nivou je morfema, najmanja jezika jedinica koja je nosilac
znaenja ili gramatike slu"be u reenici. +edna rije mo"e da sadr"i jednu morfemu (o, na, ve), ili vi#e
(jelena, knjigu dvije- nositi, kupiti, kuni tri- podvezivati, propisivati etiri).
+orijenili korjenska morfemaje najmanja jezika jedinica koja je nosilac leksikog znaenja i
nedjeljiva je na manje znaenjske djelove (grada u svim oblicima deklinacije, kua,gradski, kuica).
%fiks ili afiksalna morfemaje najmanja nesamostalna (vezana) jezika jedinica sa zasebnim
znaenjem i funkcijom. fiksi se dijele na/ prefikse, sufikse, infikse i nastavke za oblik.
Prefiksi (prefiksalne morfeme) su nesamostalne morfeme koje dolaze ispred korjena ili drugih
prefiksa unosei novo znaenje u rijei (proitati,zaroniti,podvui).
,ufiksi(sufiksalne morfeme) su nesamostalne morfeme koje dolaze iza korjena ili iza drugih
morfema, obilje"avajui novo znaenje one rijei na iji se osnovni dio dodaju (itanje, pisar, listi).
Infiksi(infiksalne morfeme) su nesamostalne morfeme koji dolaze iza korijena a ispred nastavka
za oblik ili drugih morfema (gradovi, pu"evi, kraljevi, plamena).
-astavci za o*liksu nesamostalne morfeme koje se nalaze iza korijena rijei, iza sufiksa i iza
osnove i oznaavaju razne gramatike odnose u koje stupaju rijei u reenici, tj. obilje"avaju razna
gramatika znaenja (grad, grada, gradu- "ena, "ene, "eni).
0
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
2/31
fiksalne morfeme (prefiksi, sufiksi, infiksi, nastavci za oblik) nazivaju se vezanim
(nesamostalnim) morfemama, zato #to samo sa svojim tvorbenim i gramatikim osnovama imaju
znaenje.
#%M%TI)+( I T&O'(-( MO!(M(
. #ramatike morfeme
U morfologiji utvruju se gramatike osnove i gramatike morfeme (nastavci za o*lik/.
#ramatikeosnovesu rijei koje uvaju vezu sa leksikim znaenjem rijei, tj. sa znaenjem njenog
korjena. (npr. ku, u svim oblicima promjene- gramatika osnova mo"e se podudarati sa korjenom ali
ne mora. 'pr. osnova imenice kua ku ne mo"e se razlagati na manje djelove koji bi imali isto
znaenje. &orfema ku ini gramatiku osnovu u promjeni oblika i tvorbenu osnovu mnogih rijei
dobijenih od iste imenice kuica, okuiti, kuni. 1o znai da se korjen i gramatika osnova
poklapaju. &eutim, kod imenice pleme gramatika osnova je plemen 2plemena, plemenu, plemen
om2, dok korjen ima oblik plem. 'aime, gramatika osnova plemen mo"e se razlo"iti na korjensku
morfemu plem i na dio sa pro#irenjem n, tj. en).#ramatike morfeme(nastavci za oblik) jesu zavisne morfeme koje oznaavaju odnos meu
rijeima u reenici (kua, kue, kui; uim, ui).
3. Tvor*ene morfeme
U tvorbi rijei razlikujemo tvor*ene osnove i tvor*ene afikse. 1vorbene osnove mogu biti
korjenske morfeme i gramatike osnove rijei.
fiksi su vezane morfeme i mogu biti prefiksi, sufiksi, infiksi.
&,T( I$()I
'a# jezik pripada fleksivnim jezicima (promjenljivim), pa rijei mogu biti promjenljive i
nepromjenljive. 4olazei od fonetskog oblika rijei, od njihovih gramatikih oblika, funkcija i znaenja
u reenici i u jeziku, gramatiari dijele rijei na deset vrsta/ imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve,
glagole, priloge, predloge, veznike, rece i uzvike. 4romjenljive rijei su/ imenice, zamjenice, pridjevi,
brojevi 0, 3, 5, 6. 1o su rijei sa deklinacijom, mijenjaju se po pade"ima i oblike osobine su im vezane
za rod (mu#ki, "enski, srednji), broj (jednina i mno"ina) i pade". 1o su imenske rijei.
lagoli su grupa promjenljivih rijei, ije su oblike osobine vezane za gramatike kategorije
lica (govornika, sagovornika i neprisutnog lica), vremena (prema vremenu govorenja), naina (prema
linom stavu govornog lica), glagolskog vida (prema trajanju radnje), glagolskog roda (odnos subjekta,
objekta i radnje) i broja (jednina i mno"ina). 4romjena glagola po licima, vremenima i nainima naziva
se konjugacija.
4rilozi (osim u elementu poreenja), brojevi od 7 nadalje (osim kad nisu imenice stotina, hiljada,
milion), predlozi, veznici, rece i uzvici ine nepromjenljive rijei.
3
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
3/31
&ijenjanje oblika jedne rijei naziva se promjenljivost rijei ili fleksija. 4ostoje tri vrste
promjene rijei/ deklinacija (skup oblika koji iskazuje razliite odnose u koje ulaze imenske rijei/
imenice, zamjenice, pridjevi i promjenljivi brojevi)- konjugacija (skup oblika kojima se iskazuje
vremenski tok u odnosu na trenutak govorenja govornog lica ili u odnosu na njegov stav prema
iskazanoj radnji. 1o je promjena oblika glagola)- komparacija (skup osobina koji iskazuju razliite
stepene osobine koju iskazuje pridjev).
!ijei se prema sintaksikoj funkciji dijele na/ predmetne(imenice i imenike zamjenice i one
su samostalne)- odred*ene (pridjevi, pridjevske zamjenice, brojevi, glagoli i prilozi i sve su
nesamostalne) i odno0ajne1 relacione(predlozi, veznici, rjece i uzvici, takoe nesamostalne).
IM(-,+( I$()I
#ramatika kategorija pade2apokazuje odnos imenikerijei prema svim drugim rijeima u
reenici. U na#em jeziku imamo nezavisne (upravne) 2nominativ i vokativ2 i zavisne pade"e (kose)
predstavljaju samostalnu rije upotrijebljenu u zavisnoj funkciji 2genitiv, dativ, akuzativ, instrumental i
lokativ2. 4ored sintaksikih funkcija, kao #to su subjekat i objekat, pade" je povezan i sa nizomznaenja koja se tiu osobina, koliine, pripadanja, mjesta, pravca, vremena, uzroka, cilja, porijekla.
8ami oblici nekad nijesu dovoljni da bi prepoznali pade", pa se moraju posmatrati u #iroj
konstrukciji 2oblik ljudima mo"e biti dativ, instrumental i lokativ2. 4ojava istih oblika u razliitim
pade"ima i drugim znaenjima naziva se sinkretizam. (U jednini su isti dativ i lokativ- a u mn.
2$2%). 4romjena imenikih oblika naziva se deklinacija.
$menske rijei u zavisnosti od roda i broja imaju pade"ne oblike za pade"e. U na#em jeziku
razlikujemo 9 pade"a (3 nezavisna nominativ i vokativ i 7 zavisnih genitiv, dativ, akuzativ,
instrumental i lokativ).
0. -ominativje oblik kojim se imenuje vr#ilac radnje ili nosilac stanja (Mojbratje na studijama).
3. #enitivje oblik imenske rijei u kome stoji ime pojma kome 2 emu ne#to pripada, koga 2 ega
se ne#to tie i od koga 2 ega ne#to potie (*no su stvari moga druga- 4opio je a#u vode- 'a#ao
sam svesku njenog brata).
5. Dativje oblik imenske rijei u kome stoji ime pojma kome 2 emu je ne#to namijenjeno ili
upravljeno (ao je bratuloptu. 4o#li suprijateljima).
6. %kuzativ je oblik imenske rijei u kome stoji ime pojma koji u cjelosti obuhvata glagolska
radnja 2pade" objekta2 (4roitao sampjesmu. :upio sam novine).
7. &okativje oblik imenske rijei koji slu"i za dozivanje, skretanje pa"nje (Drue, uzmi knjigu).
;. Instrumentalje oblik imenske rijei koji oznaava ime i s kim se vr#i glagolska radnja. 1o je
pade" zajednice. (Maramicomobrisa elo. :osi kosom.
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
4/31
9. "okativje oblik imenske rijei koji oznaava mjesto vr#enja glagolske radnje, ili o kome i emu
se govori (
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
5/31
b) imena "ivotinja/#ablan, $arac, %obi, &ivko-
v) imena zemalja, gradova, rijeka, planina i uop#te geografska imena/ talija, !iki, 'ara,
Durmitor-
g) imena nebeskih tijela/(emlja, #upiter, &unce.
U izuzetnim sluajevima mogu imati mno"inu. ko se nau dva ili vi#e pojmova s istim
imenom, mno"inski oblici bie sasvim normalni ("merikesu vezane 4anamskim kanalom), ili ako se
lino ime upotrebi sa prenesenim znaenjem (*va istorija je dala dosta Miloa).
5ajednike(op#te) imenice su op#ti nazivi za "iva bia i predmete sa zajednikim osobinama
(student, brat, majka, otac, tele, knjiga, avion, more, planina, oluja). $maju oba gramatika broja
jedninu i mno"inu i njihovi su oblici sistemski 2pravilni2 (drug ) drugovi) i supletivni (ovjek ) ljudi,
brat ) braa).
5*irne (kolektivne) imenice oznaavaju vi#e predmeta ili bia uzetih skupa u neodreenom
zbiru, kolektivu koji se uzima kao jedna cjelina. *ne oblikom jednine oznaavaju mno"inu, pa zato po
pravilu nemaju mno"inu (prue, trnje, granje, lie, cvijee, pilad, jagnjad, unuad, braa, djeca).#radivne imenice istim oblikom, tj. oblikom jednine oznaavaju najveu kao i najmanju
koliinu materije ma u koliko se djelova i estica ona pojavila. *ne se ne upotrebljavaju u mno"ini
(voda, kamen, zlato, vino, snijeg). U oblicima mno"ine bie upotrebljene onda kada oznaavaju razliite
vrste iste materije (*ode su nadole+ *ina su dobra).
'eke imenice se upotrebljavaju samo u obliku mno"ine i zovu se pluralija tantum (pluralia
tantum). 'jima se imenuju predmeti sastavljeni najmanje od dva dijela ( nogari, lea, prsa, vrata, jasle,
gusle, -arlovci).
%pstraktne (mislene) imenice oznaavaju ne#to neopipljivo i nekonkretno, osjeanje,
raspolo"enje (tuga, radost, enja, bol, strah, briga, nada)- osobinu (mladost, ljepota, snaga, sloboda,
starost, daljina).
#lagolske imenice oznaavaju radnje, stanja i zbivanja (pisanje, itanje, spavanje, svitanje,
borba).
'i apstaktne ni glagolske imenice u ovom znaenjeu nemaju mno"inu, ali ako se konkretno ve"u
za predmete onda mogu imati mno"inu (.ivali su u ljepotama Durmitora+ /oeli su pregovori o miru).
POM$(-% IM(-I3%4!*&+?' $&?'$@ $ A!81?
4o prvoj promjeni mijenjaju se imenice mu#kog roda iji se osnovni oblik nom. jed. zavr#ava na
, 0o, 0e, i imenice srednjeg roda sa zavr#etkom o, 0e, s neizmijenjenom osnovom u svim pade"ima.
7
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
6/31
Imenice mu0kog roda
jednina mno"ina
0. jelen prozor 0. jeleni prozori
3. jelena prozora 3. jelena prozora
5. jelenu prozoru 5. jelenima prozorima
6. jelena prozor 6. jelene prozore
7. jelene prozore 7. jeleni prozori
;. jelenom prozorom ;. jelenima prozorima
9. jelenu prozoru 9. jelenima prozorima
Imenice srednjeg roda
jednina mno"ina
0. selo polje 0. sela polja
3. sela polja 3. sela polja
5. selu polju 5. selima poljima6. selo polje 6. sela polja
7. selo polje 7. sela polja
;. selom poljem ;. selima poljima
9. selu polju 9. selima poljima
0. a) $menice srednjeg roda, za razliku od imenica mu#kog roda, imaju jednake oblike nominativa,
akuzativa i vokativa u oba broja.
b) $menice mu#kog roda sa zavr#etkom na o, 0eimaju jednak nominativ i vokativ (/avle, &lavko, striko,
medo). *ve imenice ak i kada su zajednike nemaju oblik mno"ine.
v) voslo"ne imenice mu#kog roda na os dugouzlaznim akcentom mogu se osim po prvoj mijenjati i
po treoj vrsti ($ vo, va, vu- $$$ vo, ve, vi).
3. "kuzativ jednine $menice koje oznaavaju bia imaju izjednaen oblik genitiva i akuzativa, a
imenice koje oznaavaju predmet nominativ s akuzativom (Aidimzid. Aidim uenika).
Izuzeci/ a) $menice koje oznaavaju kolektiv bia (zbirne imenice) imaju akuzativ jednak nominativu
(Aoli svoj narod. Aidjeli smo opor).
b) :od imenica koje oznaavaju predmete, a nose imena "ivih bia, akuzativ je jednak
nominativu (=ita#e. novine 4okrenuli su 1rao).
v) :od naziva djela koja imaju imena "ivih bia akuzativ je jednak genitivu (=itao sam $epana
Malog. =itao sam-anjoa Macedonovia).
;
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
7/31
5. *okativ jednine *vaj pade" ima nastavak eili uili je izjednaen sa nominativom. $menice koje se
zavr#avaju na nenepani suglasnik imaju nastavak e (jelene, grade, Milane), a imenice koje se
zavr#avaju na mek (palatalan) suglasnik imaju nastavak u(mladiu, prijatelju, zmaju).
'eke imenice sa zavr#etkom na rimaju alternativno oba nastavka (pisar 0e20u, gospodar 0e20u, ribar
0e20u, potar 0e20u). $ma i drugih kriterijuma, tako na primjer, neke imenice na rimaju samo e(care,
3azare), dok e neke na c i zimati samo u (konjicu, 4rancuzu), dok je u nekim sluajevima vokativ
jednak nominativu ili ima u(maak, patak, petak 2 maku, patku, petku).
6.nstrumental jednine *vaj pade" ima nastavke omili em.
a) :od imenica srednjeg roda sa zavr#etkom na onastavak je om, a kod imenica na enastavak je em.
b) :od imenica mu#kog roda raspodjela je ne#to drugaija. 4o pravilu kod imenica na nenepani
suglasnik nastavak je om (drugom, jelenom, gradom, topom, zubom), dok je kod imenica na mek
(palatalan, prednjonepani) suglasnik nastavak em(krajem, mladiem).
&eutim, djelovanjem zakona disimilacije (razjednaavanja) ukoliko se kod imenica u krajnjem
osnovinskom slogu javlja vokal e, onda je nastavak om (jeom, keljom, kejom, padeom, kreom), aukoliko je vokal o, onda je nastavak em(noem, 5oem, !jegoem).
$menice sa zavr#etkom na tvrde suglasnike , , , na grupet, d, na sonant r, kao i osnove sa vi#e od tri
sloga, mogu imati nastavke om i em. (vozaem2vozaom, biem2biom, puem2puom,
koarkaem2koarkaom, pritem2pritom, vodem2vodom, sekretarem2sekretarom, pastirem2pastirom,
uiteljem2uiteljom, neprijateljem2neprijateljom). 1akve dublete imaju i imenice na c i z
(stricem2stricom, mrazem2mrazom), ukoliko zakon disimilacije ne nametne samo jedan nastavak (ocem,
zecom).
7.!ominativ mnoine *vaj pade" ima nastavak i, s tim #to kod nekih imenica dodaje se umetak ov
(iza nenepanih suglasnika) ili ev (iza prednjonepanih) 2grad)gradovi, cvijet ) cvjetovi; panj )
panjevi, mu ) muevi, klju ) kljuevi). ruge se javljaju bez pro#irenja (mravi, prsti, lovci, uitelji,
uenici, vojnici, prozori).
&noge imenice imaju dubletne oblike (vuci2vukovi, znaci2znakovi, mii2mievi, pauci2paukovi,
liaji2liajevi).
:od imenica sa zavr#etkom na in (&rbin, %ugarin, %eograanin, obanin) nastavak ise dodaje na
okrnjenu osnovu bez zavr#etka in(&rbi, %ugari, %eograani, obani).
;. 5enitiv mnoine $menice mu#kog i srednjeg roda imaju nastacak as prethodnim dugim vokalom
(prijatelja, sela, polja).
:od imenica sa nepostojanim au osnovi, vokal a se pojavljuje i u genitivu mno"ine (boraca, kobaca,
molioca). Ukoliko se osnova pro#iruje sa ov20ev, vokal ase ne javlja (vjetrova, snova).
+edan broj imenica mu#kog roda ima drugaije oblike genitiva.
9
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
8/31
a) imenica ljudi, koja je dopunski oblik mno"ine za imenicu ovjek, ima oblik ljudi-
b) imeniceprst, nokat, gostimaju oblike/prstiju2prsta2prsti, noktiju2nokata2nokti,gostiju2gosti-
v) imenice minut, mjesec, sat, sekundimaju oblike na i(minuti, mjeseci, sati, sekundi), pored rijetkih
oblika na a.
$menice srednjeg roda sa suglasnikom grupom na kraju (rebro, sedlo, jutro) javljaju se sa nepostojanim
au genitivu mn. (rebara, sedala, jutara), ali ako tu grupu ne ini strujni suglasnik na prvom a praskavi
na drugom mjestu ne razdvajaju se (mjesta, gnijezda, ua, poprita, gvoa).
+edan broj imenica srednjeg roda ima drugaije nastavke/
a) imenice okoi uhoimaju oblike oiju2oi i uiju2ui-
b) imenicapleeima oblikepleiju2plei2plea-
v) imenicaprsaoblikprsiju2prsa-
g) imenica ustaoblik ustiju2usta.
4!*&+?' $&?'$@ $$ A!81?
4o drugoj vrsti mijenjaju se imenice srednjeg roda sa zavr#etkom na eu nominativu jednine ipro#irenjem suglasnicima ni tu polo"aju izmeu osnove i nastavka u zavisnim pade"ima.
jednina mno"ina
0. pleme kube 0. plemena kubeta
3. plemena kubeta 3. plemena kubeta
5. plemenu kubetu 5. plemenima kubetima
6. pleme kube 6. plemena kubeta
7. pleme kube 7. plemena kubeta
;. plemenom kubetom ;. plemenima kubetima
9. plemenu kubetu 9. plemenima kubetima
4o ovoj promjeni mijenjaju se imenice vrijeme, tjeme, dugme, rame. &eutim, kod imenica ija
se osnova pro#iruje suglasnikom tpade"i mno"ine javljaju se sa dvije promjene. $menice sa znaenjem
stvari uz datu promjenu imaju i promjenu po $A promjeni (burad2buradi2buradi2burad2 2 buradi2buradi).
$menica dijeteima supletivnu mno"inu po jednini $$$ vrste (djeca2djece2djeci), a imenicedrebe,
tele, jagnje, pile imaju supletivne oblike i po $A i mno"inu po $ vrsti (pilad2piladi2piladi-
pilii2pilia2piliima).
4!*&+?' $&?'$@ $$$ A!81?
4o ovoj vrsti se mijenjaju sve imenice koje se u nominativu jednine zavr#avaju na a (ena,
Marija, !ikola, sluga). 1o su imenice mu#kog i "enskog roda, koje bez obzira na razliku u (prirodnom)
rodu, imaju isti obrazac promjene.
B
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
9/31
". r. jednina m.r. mno"ina
0. kua 0. sudija 0. kue 0. sudije
3. kue 3. sudije 3. kua 3. sudija
5. kui 5. sudiji 5. kuama 5. sudijama
6. kuu 6. sudiju 6. kue 6. sudije
7. kuo 7. sudijo 2 sudija 7. kue 7. sudije
;. kuom ;. sudijom ;. kuama ;. sudijama
9. kui 9. sudiji 9. kuama 9. sudijama
8ve imenice $$$ vrste imaju ovakve nastavke u svim pade"ima oba broja osim vokativa jednine i genitiva
mno"ine, koji mogu imati i drugaije nastavke.
Aokativ jednine
0. U vokativu jednine najvei broj imenica ima nastavak o, ali neke mogu imati i drugaije nastavke.
Ai#eslo"na lina imena, pa i mnoga dvoslo"na, naje#e imaju nastavak a/ (nominativ u slu"bi
vokativa) Marija, #ovanka, Marta, Mirjana, &tojanka, %ranka, !ikola, 3uka, 'adija i sl. 'aravno,imamo i dvoslo"na lina imena sa zavr#etkom o/(oro, &tano, #elo, %oo, 3jubo, %rano, #ovoi sl.
3. $menice na ica "enskog roda imaju nastavak e/ Milice, (orice, Danice, "nkice, a mu#kog roda
nastavak a/ Milojica, 6adojica, *ukojica, /erica, #ovica. $meniceDobrica, #okica, Mikicau vokativu
imaju nastavak aili e, prema tome da li oznaavaju mu#ka ili "enska lica.
$ sve druge vi#eslo"ne imenice ". roda koje se grade nastavkom ica imaju u vokativu nastavk e/
uiteljice, nastavnice, drugarice, sestrice, ljepotice, starice i sl. voslo"ne imenice na ica imaju
zavr#etak o/ ptico, zlico.
5. eografska imena na ka, koja su postala od pridjeva, imaju u vokativu zavr#etak a/ 4rancuska,
6aka, 7rvatska, 8ngleska.
6. $menice prirodnog mu#kog roda na a koje oznaavaju imaoca zanimanja upotrebljavaju se u vokativu
i sa zavr#etkom a i sa zavr#etkom o/ sudija 2 sudijo, vojvoda 2 vojvodo, aga 2 ago, delija 2 delijo,
mehandija 2 mehandijoi sl.
7. $menice koje oznaavaju srodnika, bilo mu#kog ili "enskog, imaju dubletne oblike i sa a i sa o/
mama2mamo, strina2strino, baba2babo, tata2tato, ujna2ujno, mada je prete"nija upotreba prvog oblika.
(nastavak oupotrebljava se u izuzetnim sluajevima, djeca je koriste u ma"enju mamo, tato, dedo,
pogrdno babo jedna, strino jedna).
enitiv mno"ine
0. $ma nastavak akoji se dodaje na osnovu koja se zavr#ava jednim suglasnikom/ ena, kua, sudija,
sluga, ptica, uiteljica.
C
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
10/31
3. +avlja se sa nastavkom a koji se dodaje na osnovu koja se zavr#ava grupom suglasnika i
nepostojanim akoje razdvaja tu suglasniku grupu/ djevojaka, zemalja, ovaca, bitaka, pripovijedaka,
pjesama, usana, kruaka, vianja, treanja, dasaka...
5. 'astavak ase dodaje na osnovu koja se zavr#ava grupom suglasnikast, zd, t, , , , d, a koje
se ne razdvajaju nepostojanim a/ lasta, zvijezda, bata, goa, krasta.
6. 'astavak idodaje se na osnovu koja se zavr#ava grupom suglasnika/ radnji, lopti, molbi, olovki,
nepravdi, radnji, slutnji, borbi, smetnji, vojski,
mada se mnoge od njih javljaju i sa nastavkom a/ olovaka2olovki, smetnja2smetnji, prietnja2prijetnji,
molba2molbi, kretnja2kretnji.
7. 'astavak udodaje se na osnovu imenica/ ruku, nogu, slugu.
4!*&+?' $&?'$@ $A A!81?4o etvrtoj vrsti mijenjaju se imenice "enskog roda koje se u nominativu jednine zavr#avaju na
suglasnik, odnosno D. 'jihova promjena je/
jednina mno"ina
0. stvar 0. stvari
3. stvari 3. stvari
5. stvari 5. stvarima
6. stvar 6. stvari
7. stvari 7. stvari
;. stvarju 2 stvari ;. stvarima
9. stvari 9. stvarima
0. $nstrumental jednine ima dvojak oblik sa nastavkom jui sa nastavkom i. 'astavak juije j jotuje
nenepane suglasnike osnove, odnosno gubi se ako imamo meki prednjonepani suglasnik na kraju
osnove imamo u primjerima tipa/stvarju, rijeju, pameu, mladou, ljubavlju, nenou, svjetlou,
boleu, ali i
nastavak i/stvari, rijei, pameti, ljubavi, svjetlosti, bolestii sl.
Ukoliko se imenica upotrebljava bez atributa obino se koristi nastavak ju/ 8 ljubavlju obavlja posao.
ko upotrebljavamo atribut uz imenicu mogua su oba nastavka/ 8 velikom ljubavlju 2 ljubavi obavlja
posao.3. 'ekoliko imenica ima drugaiju promjenu. 1ako imenice koko, kost i vaimaju u genitivu mno"ine
oblike stare dvojine (izgubila se u na#em jeziku)/ kokoiju2kokoi, kostiju2kosti, vaiju2vai.
$menica kise nominativom jednine ne uklapa u ove imenice, dok ostali pade"i sla"u se sa imenicama
$A vrste/ 0. ki, 3. keri, 5. keri, 6. ker, 7. keri, ;. kerju2keri, 9. keri- 0. keri, 3. keri, 5. kerima,
6. keri, 7. keri, ;. kerima, 9. kerima.
0E
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
11/31
$menica matiobino se mijenja po treoj vrsti izuzev nominativa i akuzativa jednine (0. mati, 3. matere,
5. materi, 6. mater, 7. mati, ;. materom, 9. materi- mn. 0. matere, 3. matera, 5. materama, 6. matere, 7.
matere, ;. materama, 9. materama).
5amjenice
Famjenice su rijei koje upuuju na neki predmet, bie ili pojavu, ili na neku njihovu
osobinu. 4rema tome da li vr#e slu"bu imenica ili pridjeva, dijele se na imenike i pridjevske.
Imenike zamjenice
*ve zamjenice se u reenici pona#aju kao imenice, imaju naje#e funkciju subjekta i
objekta. :ao i imenice, imenike zamjenice su samostalne rijei, ne zavise od drugih rijei u
reenici. 1o su/ line zamjenice ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona, lina zamjenica svakog
lica sebe 2 se, upitna zamjenica za lica i stvari ko, #to (#ta), neodreene neko, ne#ta, odrine
niko, ni#ta, op#te svako, ma ko, bilo ko.
Promjena imeniki4 zamjenica
%ine zamjenice se mijenjaju po posebnoj promjeni i po tome se razlikuju od svih zamjenica.jednina mno2ina
0. lice 3. lice 0. lice 3. lice
0. ja ti mi vi
3. mene, me tebe, te nas, nas vas, vas
5. meni, mi tebi, ti nama, nam vama, vam
6. mene, me tebe, te nas, nas vas, vas
7. G G G
;. mnom (e) tobom nama vama
9. meni tebi nama vama
5. lice 5. lice
0. on, ono ona oni ona one
3. njega, ga nje, je njih, ih
5. njemu, mu njoj, joj njima, im
6. njega, ga nju, ju, je njih, ih
7. G G G
;. njim njom njima
9. njemu njoj njima
%ina zamjenica svakog lica
0. G
3. sebe, se
00
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
12/31
5. sebi, si
6. sebe, se
7. G
;. sobom
9. sebi
Famjenice 0. i 3. lica imaju jednu osnovu u nominativu, a drugu u zavisnim pade"ima.
Famjenica 5. lica ima oblike za sva tri roda i ima oblike veine pridjevskih zamjenica. %ine
zamjenice u genitivu, dativu i akuzativu jednine i mno"ine imaju du"e (akcenatske) i krae
(enklitike) oblike.
Famjenica za svako lice nema nominativa, niti razlikuje rodove.
Upitne imenike zamjenice, imenike neodreene i odrine zamjenice mijenjaju se kao
pridjevske zamjenice.
0. ko #to
3. koga, kog ega, #ta5. kome, komu emu
6. koga, kog #to, #ta
7. G
;. kime, kim ime, im
9. kome, kom emu, em
Pridjevske zamjenice
4ridjevske zamjenice se u reenici pona#aju kao pridjevi, upotrebljavaju se uz samostalne
rijei, uglavnom uz imenice, koje odreuju. 4rema tome po emu odreuju imena uz koja stoje
razlikujemo/
0. Prisvojne (posesivne) zamjenice oznaavaju pripadanje/ moj,moja, moje- tvoj, tvoja,
tvoje- njegov, njegova, njegovo- njen, njena, njeno- na#, na#a, na#e- va#, va#a, va#e- njihov, njihova,
njihovo- svoj, svoja, svoje.
3. Pokazne (demonstrativne) zamjenice upuuju na lica i predmete, odnosno na njihova
svojstva/ ovaj, ova, ovo- onaj, ona, ono- taj, ta, to- ovakav, ovakva, ovakvo- ovoliki, ovolika,
ovoliko- toliki, tolika, toliko.
5. Odnosno7upitneupotrebljavaju se u upitnim, odnosnim i dr. znaenjima/ koji, iji, kakav,
kolik (U upitnim reenicama/ =ija je to knjigaH U zavisnim reenicama u funkciji veznika 1u se
nalazi knjiga koju sam ja kupio)
6. -eodre8enezamjenice upuuju na neodreena lica i predmete/ neki, nekakav, neiji,
nekolik ('eki ovjek je do#ao. 'eiji kaput visi u ormaru.)
03
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
13/31
7. Odrinezamjenice oznaavaju odricanje/ nikoji, nikakav, niiji ('emamo nikakve vijesti.
'iija knjiga nije pocijepana.)
;. Op0teili odreene upuuju na op#te ili odreene pojmove, na vi#e takvih pojmova ili na
jedan od njih/ svaki, koji god, ma koji, svakakav, svakakva, svakakvo, kakav god (8vaki rad je
dobar. &a koji kola da da# dobar je).
Promjena pridjevski4 zamjenica
4ridjevske zamjenice mijenjaju se po dvojakoj promjeni pridjevskoj i zamjenikoj.
4ridjevska promjena
jednina mno"ina
mu#ki rod srednji rod "enski r. mu#ki srednji "enski
0. svaki svako svaka svaki svaka svake
3. svakog(a) svake svakih
5. svakom(e) svakoj svakim(a)
6. svaki 2 svakog(a) svako svaku svake svaka svake7. G G G G G G
;. svakim svakom svakim(a)
9. svakom(e) svakoj svakim(a)
4o pridjevskoj promjeni mijenjaju se/ svaki, neki, takvi, onakvi, ovoliki i sl. zamjenice.
Famjenika promjena
jednina mno"ina
mu#ki rod srednji rod "enski r. mu#ki srednji "enski
0. ovaj ovo ova ovi ova ove
3. ovoga ove ovih
5. ovom(e) ovoj ovim(a)
6. ovoga2ovaj ovo ovu ove ova ove
7. G G G G G G
;. ovim ovom ovima(a)
9. ovom(e) ovoj ovim(a)
4o zamjenikoj (pronominalnoj) promjeni mijenjaju se/ ovaj, taj, onaj, sav, sva, sve, kakav,
takav, ovakav, onakav, nekakav, #to, #ta i sl.
$ po pridjevskoj i po zamjenikoj promjeni mijenjaju se zamjenice/ moj, tvoj, na#, va#, koji,
iji, niiji, iiji, ikoji i sl.
Famjenice moj, tvoj, svoj, koji u zavisnim pade"ima imaju du"e i krae forme.
05
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
14/31
0. moj moj
3. mojeg(a) mog(a)
5. mojem(u) mom(e2u)
6. moj 2 mojega moj 2 mog(a)
7. G G
;. mojim mojim
9. mojem(u) mom(e2u)
*blici genitiva, dativa, lokativa u drugom liku promjene dobijeni su kao rezultat ispadanja j
izmeu o i e, kojem su slijedili asimilacija i sa"imanje vokala/
mojega Imoega I mooga I moga
od i *roj zamjenica
$menike i pridjevske zamjenice razlikuju se i po oblicima roda. %ine zamjenice 0. i 3. lica
imaju isti oblik za sva tri roda, a lina zamjenica treeg lica ima posebne oblike za svaki rod i u
jednini i u mno"ini. (*n pi#e. *na pi#e. *no pi#e. *ni pi#u. *ne pi#u.) %ina zamjenica svakog licaima jedan oblik za sva tri roda i oba broja. (+a sam to kupio za sebe. &i smo to kupili za sebe. *ni su
to kupili za sebe). *stale imenike zamjenice ne razlikuju rod niti imaju oblike mno"ine.
8ve pridjevske zamjenice pona#aju se kao pridjevi, pa prema tome imaju oblike za sva tri
roda i oba broja (moj drug, moja drugarica, moje odijelo- moji drugovi, moje drugarice, moja
odijela).
Pridjevi
4ridjevi su odredbene nesamostalne rijei koje stoje uz imenicu da po neemu odrede ono #to
ta imenica znai. 4ridjevi dakle, oznaavaju osobinu pojma oznaenog imenicom (lijep ovjek,
lijepa "ene, lijepo dijete- mlad ovjek, mlada "ena, dobro dijete).
Podjela pridjeva prema znaenju
4rema tome kakvu odliku onoga #to imenice znae, obja#njavaju pridjevi se dijele na/
0. opisne(kvalitativne) G pokazuju osobinu koja se sadr"i u pojmu samostalne rijei koju ti
pridjevi bli"e odreuju, odnosno kakvou/ bijele (ruke), ljut (mraz), blag (ovjek), dobar, hrabar,
ista, mlada, vrue, visok, rumena-
3. prisvojne (posesivne) koji oznaavaju kome ne#to pripada/ oev, &arkov, $vanov,
bratov, pjesnikov, #kolski, ovjeiji, djedina (kua), gradski (park)-
5. gradivni kazuju od ega je #to, od kakve je materije ne#to/ zlatan, zemljani, drveni,
laneni, stakleni, svileni, drvena (koliba), ko"ni (kai#), slameni (#e#ir), betonski, plastini-
06
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
15/31
6. pridjevi vremenskog odnosa pokazuju za koje je vrijeme ne#to vezano, tj. vrijeme na
koje se odnosi pojam oznaen imenicom uz koju pridjev stoji/ dnevni, godi#nji, jutarnji,
pro#logodi#nji, proljeni, jutarnja (ki#a), noa#nji-
7. pridjevi prostornog odnosa pokazuju za koje mjesto ili prostor je ne#to vezano- tj.
oznaavaju na koje se mjesto odnosi pojam oznaen imenicom/ gornji (sprat), lijevi, desni,
tamno#nji, unutra#nji, ovda#nji-
;. pridjevi namjene "itni (trg), zdravstvena (ustanova), stona (hrana).
od1 *roj i pade2 kod pridjeva
4ridjevi kao nesamostalne rijei dobijaju oznake roda, broja i pade"a od imenice uz koju
stoje. 1ako pridjev mo"e stajati u sledeim oblicima/
a) u mu0kom, 2enskom, srednjem rodu/ udoban (krevet), udobna (fotelja), udobno
(sjedi#te)-
b) ujedniniili mno2ini/ #arena (lopta), #arene (lopte)-
v) u jednom od sedam pade2a/ mudar (odgovor), mudrog (odgovora), mudrom (odgovoru)...4ridjevi su dakle, trorodne rijei sa dva broja i sedam pade"a. !od, broj i pade" u kojem stoji
pridjev zavisi od roda, broja i pade"a imenice. Fato se ka"e da se pridjev sla"e (kongruira) sa
imenicom u rodu, broju i pade"u. 1o slaganje je potrebno da bi bilo jasno kojem imenikom pojmu
pridjev pripisuje osobinu koju oznaava.
-eodre8eni i odre8eni pridjevski vid 9krai i du2i o*lici pridjeva/
4ridjevi razlikuju dva vida/ odreeni i neodreeni. 4ridjevi u kraem obliku zovu se pridjevi
neodreenog vida, a u du"em obliku odreenog vida. 4ridjevi neodreenog vida kazuju osobinu
dotad neodreenog pojma ili neodreenog lica o kome se govori. $maju krai oblik/ dubok, dobar,
udesan, siroma#an. *ni se zavr#avaju u mu#kom rodu na D, u "enskom rodu na a, u srednjem rodu
na o. *dreeni vid kazuje osobinu ve odreenog lica ili pojma. $ma du"i oblik/ duboki, dobri,
udesni, siroma#ni. *ni se zavr#avaju u mu#kom rodu na i (dugo), u "enskom na J, u srednjem na
o (dugo) (siroma#ni ovjek, siroma#na "ena, siroma#no dijete).
*blike neodreenog i odreenog vida imaju pravi opisni pridjevi. 8vi ostali pridjevi su ili
samo neodreenog ili odreenog vida.
Pore8enje pridjeva 9komparacija/1rea osobina pridjeva, i to samo opisnih, jeste komparacija. 'aime, mnogi pridjevi porede
se imaju komparaciju jer osobinu koju oznaavaju imeniki pojam mo"e imati jae ili slabije
izra"enu. 8istem poreenja sastoji se od/
a) pozitiva(osnovnog oblika) kojim se oznaava da imeniki pojam ima odreenu osobinu/
&arko je visok. *n je vrijedan.
07
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
16/31
b) komparativa (prvi stepen poreenja) kazuje osobinu u vi#em stupnju- odnosno
oznaava da jedan imeniki pojam ima jae izra"enu neku osobinu nego drugi imeniki pojam, koji
se s njim poredi/ &arko je vi#i od 4avla. na je vrednija od &aje.
v) superlativ (drugi stepen poreenja) oznaava osobinu u najvi#em stepenu, tj. jedan
imeniki pojam ima neku osobinu najvi#e izra"enu od svih imenikih pojmova sa kojima se poredi/
'ikola je najvredniji. *na je najvi#a u razredu.
:omparativ se gradi na sledee naine/ dodavanjem nastavaka 7iji1 7ji1 70i na osnovu
pridjeva.
a) 'astavkom jigrade komparativ veina jednoslo"nih i neki dvoslo"ni pridjevi, pri emu se
suglasnik iz osnove jotuje/ mlad mlai, jak jai, dug du"i, grub grublji, visok vi#i, strog
stro"i, sladak slai-
b) Aeina vi#eslo"nih i neki jednoslo"ni pridjevi grade komparativ nastavkom iji, a, e/
hrabriji, pametniji, zadovoljniji, zanimljiviji, noviji, slaniji, stariji-
v) 'astavkom 0igrade komparativ pridjevi lak, lijep i mek/ lak#i, ljep#i, mek#i.=etiri pridjeva imaju nepravilnu komparaciju/ do*ar *olji1 zao gori1 velik vei1 malen
manji.
8uperlativ se gradi dodavanjem prefiksa naj na oblike komparativa/ najhrabriji,
najpametniji, najnoviji, najljep#i, najbolji, najgori, najvei, najstariji, najkrai.
:omparaciju imaju samo opisni pridjevi. ko opisni pridjevi oznaavaju neku osobinu koja
se ne mo"e porediti, on nema komparaciju/ mrtav, "iv, go, bos i sl. &eutim, ako takav pridjev
promijeni znaenje, mo"e da je dobije/ 1o dijete je "ivlje od ostalih (pridjev "iv u tom sluaju znai
"ivahan).
&eutim, i neki drugi pridjevi upotrebljeni u znaenju opisnih pridjeva mogu imati stepene
poreenja (zlatan, drven, *na je najzlatnije dijete. 'ema u razredu "ivljeg djeteta od njega. rven
momak, boso dijete slabo obueno)
'eki pridjevi su nepromjenljivi/ teget (kaput), braon (cipele), be" (boja), mini (suknja),
portabl (ma#ina), super (film). *ni su porijeklom iz stranih jezika.
Promjena pridjeva
Aeina opisnih i gradivnih pridjeva ima dvojaku promjenu.
Mu0ki rod
O*lici neodre8enog vida O*lici odre8enog vida
jednina mno"ina jednina mno"ina
0. plav plavi plavi plavi
3. plava plavih plavog(a) plavih
0;
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
17/31
5. plavu plavima(a) plavom(e) plavim(a)
6. plav2plava plave plavi 2oga plave
7. plavi plavi plavi plavi
;. plavim plavima plavim plavim(a)
9. plavom plavima plavom(e) plavim(a)
,rednji rod
O*lici neodre8enog vida O*lici odre8enog vida
0. plavo plava plavo plava
3. plava plavih plavog(a) plavim
5. plavu plavim(a) plavom(e) plavim(a)
6. plavo plava plavo plava
7. plavo plava plavo plava
;. plavim plavim(a) plavim plavim(a)
9. plavu plavim(a) plavom(e) plavim(a):enski rod
O*lici neodre8enog vida O*lici odre8enog vida
0. plava plave plava plave
3. plave plavih plave plavih
5. plavoj plavim(a) plavoj plavim(a)
6. plavu plave plavu plave
7. plava plave plava plave
;. plavom plavim(a) plavom plavim(a)
9. plavoj plavim(a) plavoj plavim(a)
*blici neodreenog vida mijenjaju se u veini pade"a po imenikoj promjeni, a pridjevi
odreenog vida po zamjenikopridjevskoj deklinaciji. U atributskoj slu"bi upotrebljavaju se oblici
obje promjene, ali bez jasnog razlikovanja odreenog od neodreenog. Upotreba pridjevskih oblika
neodreenog vida danas je rea, i to ne samo u nominativu, ve i u zavisnim pade"ima. U nekim
slu"bama u reenici upotreba pridjeva neodreenog vida je jedino mogua, npr. u funkciji predikata
(*n je dobar djeak. *ni su pa"ljivi).
*snovni oblik (nominativ jednine) u obliku neodreenog i odreenog vida, uglavnom, imaju
opisni i gradivni pridjevi/ crn crni, mlad mladi, zlatan zlatni, drven drveni. *stali pridjevi
imaju ili samo oblike neodreenog vida prisvojni pridjevi na ov, ev, in/ bratov, mladiev, sestrin-
ili samo oblike odreenog vida prisvojni pridjevi na ski, ki, #ki, ni, ji/ #kolski, vojniki,
mona#ki, narodni, ovjeiji i pridjevi mjesnog i vremenskog odnosa/ donji, gornji, dana#nji, ljeto#nji.
09
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
18/31
'rojevi>rojevi su zavisne odredbene rijei koji oznaavaju koliko ima onoga #to znai rije uz koju
stoje ili u kome se redu to nalazi. >rojevi se dijele na osnovne, redne, zbirne.
Osnovni(glavni, kardinalni) brojevi oznaavaju koliko ima pojedinano uzetih "ivih bia ili
predmeta. (dva prijatelja, etiri stolice, petnaest uenica) >rojevi jedan i dva su promjenljivi, tri i
etiri djelimino promjenljivi, a ostali brojevi su nepromjenljivi. >rojevi stotina, hiljada, milion i
milijarda su brojevi samo po slu"bi, a po ostalim osobinama su imenice, pa se mijenjaju kao iimenice.
>rojjedanima oblike za za sva tri roda i mijenja se po zamjenikopridjevskoj promjeni.
mu#ki rod srednji rod "enski rod
0. jedan jedno jedna
3. jednog(a) jedne
5. jednom(e2u) jednoj
6. jedan2jednog(a) jedno jednu
7. G G G
;. jednim jednom
9. jednom jednoj
'ema oblika mno"ine, osim kada se upotrebljava uz imenice koje imaju mno"inu (jedne naoari,
jedna kola, jedna vrata).
>roj dvamijenja se po nekada#njoj promjeni dvojine i ima oblike jednake za mu#ki i srednji
rod.
mu#ki2srednji rod "enski rod
0. dva dvije
3. dvaju dviju
5. dvama dvijema
6. dva dvije
7. dva dvije
;. dvama dvijema
9. dvama dvijema4o istoj promjeni mijenjaju se oba, obje.
>rojevi trii etirimijenjaju se po promjeni nekada#nje dvojine.
0. tri
3. triju
5. trima
6. tri
0B
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
19/31
7. tri
;. trima
9. trima
*blici 2$ 2% broja etiri grade se dodavanjem nastavka ma na osnovu etir (etirma). U
savremenom jeziku brojevi 3, 5, 6 uglavnom se upotrebljavaju sa osnovnim oblikom za sve pade"e.
>rojevi se dekliniraju obino ako ispred broja ne stoji predlog (dvaju drugova, ao sam to dvjema
drugaricama), ali kad se ispred broja nalazi predlog obino se ne mijenjaju (oi u sa dva druga.
4ozajmio sam to od dvije drugarice).
5*irnibrojevi oznaavaju taan broj pojmova oznaenih imenicom sa znaenjem mladih
bia i bia razliitog roda (petero uenika, troje brae, dvoje teladi, troje jagnjadi). Fbirni brojevi
(dvoje, troje, etvero, petero... tridesetoro... devedeset devetero). 'ajmanji broj od kojeg se obrazuju
jeste dva, a najvei devedeset devet (brojevi koji se zavr#avaju brojem jedan nemaju prema sebi
zbirni broj, kao ni broj sto).
Fbirni brojevi rijetko se dekliniraju, naroito ako uz njih stoje predlozi. 'aje#i je oblikdativa, rei genitiva, a u ostalim pade"ima se skoro i ne upotrebljavaju.
jednina mno"ina
0. dvoje etvoro
3. dvoga 2 dvojega etvorga
5. dvoma 2 dvome 2 dvojemu etvorma 2 etvorome
6. dvoje etvoro
7. dvoje etvoro
;. dvoma etvorma
9. dvoma 2 dvome 2 dvojemu etvorma 2 etvorome
mno"ina
mu#ki srednji "enski
0. dvoji dvoja dvoje
3. dvojih
5. dvojim
6. dvoje dvoja dvoje
7. G G G
;. dvojim
9. dvojim
0C
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
20/31
ednibrojevi oznaavaju u kome se redu nalazi neko ili ne#to (prvi ovjek, peti prijatelj,
deseto pile, prvi razred, trea godina). 4ona#aju se kao pridjevi, sla"u se s imenicom u rodu, broju i
pade"u, i mijenjaju se kao pridjevi.
m. r. s. r. ". r.
0. prvi deveto deveta
3. prvoga devetoga devete ...
U jeziku se u slu"bi osnovnih brojeva od 3 do CC pri oznaavanju tanog broja mu#kih lica,
esto upotrebljavaju brojne imenice na ica/ dvojica, trojica, desetorica.
#lagoli
lagoli su nesamostalne odredbene rijei koje oznaavaju radnju (raditi, pisati), stanje
(bolovati, radovati se) ili zbivanje (grmjeti, smraiti se).
lagolski oblici mogu biti lini vremena/ prezent, perfekat, aorist, imperfekat,
pluskvamperfekat, futur $, futur $$ i naini/ imperativ i potencijal- i nelini/ glagolski prilog sada#nji,
glagolski prilog pro#li, trpni glagolski pridjev, radni glagolski pridjev i infinitiv.lagolski oblici dobijaju svoje znaenje u reenici gdje se ostvaruju u dvije grupe
gramatikih kategorija/
a) glagolskog vida (aspekta), glagolskog roda (dijateze), vremena i naina, potvrdnosti i
odrinosti-
b) lica, gramatikog broja i gramatikog roda.
4rva grupa gramatikih kategorija svojstvena je samo glagolima, dok drugi niz povezuje
glagole sa imenskim rijeima, jer i oni imaju oblike jednine i mno"ine, a neki njihovi oblici
(glagolski pridjevi) gramatike nastavke za oznaavanje mu#kog, "enskog i srednjeg roda.
#lagolski vid
lagolski vid odnosi se na trajanje radnje, stanja ili zbivanja. lagoli se dijele na nesvr#ene
(imperfektivne), svr#ene (perfektivne) i dvovidske.
0. lagoli nesvr0enog vidaoznaavaju radnju koja neogranieno traje/ itati, pisati, govoriti,
imati, hodati, kucati, poskakivati i sl. U ovoj grupi glagola razlikujemo dva vidska lika/ a) durativne
ili trajne koji znae krae ili du"e neprekidno vr#enje radnje ili stanja (#etati, jesti, piti, spavati) i b)
iterativne ili uestale koji znae vi#e puta ponavljanje radnje ili stanja, koji se vr#e neogranieno ali
sa prekidima (sjedati, javljati se, kuckati, pribojavati se).
3. lagoli svr0enog (perfektivnog) vida oznaavaju radnju ogranienu na jedan trenutak/
doi, dii, pasti, sjesti, popiti, potra"iti. 1aj svr#eni trenutak mo"e biti razliit, pa se oni dijele na
nekoliko vidskih likova/
3E
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
21/31
a) trenutno7svr0enioznaavaju radnju koja se izvr#i u jednom trenutku/ pasti, sjesti, doi,
dii, prii, skoiti-
b) poetno7svr0eni oznaavaju svr#eni poetak glagolske radnje, iza kojeg radnja mo"e
trajati neogranieno/ potra"iti, zapjevati, zaplakati, zalajati, progovoriti-
v) zavr0no7svr0eni oznaavaju svr#etak radnje, prije kojeg je radnja mogla trajati i
neogranieno/ popiti, proitati, zavr#iti, napisati, doi, izgorjeti-
g) neodre8eno7svr0eni (ili produ"nosvr#eni) oznaavaju svr#eni trenutak radnje i izvjesno
du"e ili krae vr#enje date radnje/ razvikati se, pole"ati, zaigrati se, zagristi.
5.Dvovidskiglagoli su oni kojima se oznaava ili nesvr#ena ili svr#ena radnja. akle, jedan
isti glagol u zavisnosti od konteksta mo"e biti i svr#enog i nesvr#enog vida. 1akvi su glagoli/
objedovati (ruati, dorukovati, objedovati), glagoli koji znae ne#to preko ula saznati ili saznavati
(uti, vidjeti) i glagoli telefonirati, telegrafisati. U reenici/ ?vo, sjedim i ruam glagol ruati je
nesvr#enog vida- a u reenici/ =im ruam, otii u na posao glagol je svr#enog vida.
#lagolski rod*dnos subjekta, objekta i glagolom oznaenog procesa mo"e biti trojak/
a) 8ubjekat mo"e svjesno, svojom voljom vr#iti radnju (itati, pisati, pjevati, nositi, kopati,
orati) i takvi glagoli su aktivni-
b) !adnja se mo"e vr#iti u subjektu bez njegove volje i bez ue#a spoljne sile, takvi glagoli
su medijalni(rasti, cvjetati, starati, radovati se, bolovati, voljeti, "ivjeti)-
v) ko pojam s imenom u subjektu trpi radnju od neke spoljne sile, onda se radi o pasivnim
glagolima (radovi su poru0eni. :njige su proitane. Uenici su po4valjeni)
8istem glagolskog roda u #irem smislu ine/ sistem glagolskih stanja (aktiv, pasiv, medij) i
prelaznost, neprelaznost i povratnost. !azlikovanje opisanih odnosa pojma s imenom u
subjekatskom dijelu reenice i radnje, stanja ili zbivanja ini glagolski rod u u"em smislu ili
glagolsko stanje.
!azlikovanje glagola prema tome da li zahtijevaju upotrebu pravog objekta kao obavezne
dopune ili ne ini glagolski rod u #irem smislu. 4rema tome glagole dijelimo na/ prelazne,
neprelaznei povratne.
a) Prelazni(tranzitivni) glagoli su oni koji uza se zahtijevaju objekat u vezi sa kojim se vr#i
radnja. *bjekat mo"e biti pravi koji stoji uz prave prelazne glagole i nepravi koji stoje uz
neprave prelazne glagole. Pravi prelaznikoriste uza se akuzativ bez predloga (u nekim sluajevima
genitiv) itati (knjigu), pisati (pismo), pravi (kuu), baca (loptu) 2 nema para, piti vode. -epravi
prelazniuza se imaju sve pade"ne oblike, osim akuzativa bez predloga misli (o drugu), pria
(drugu), brine (za prijatelja).
30
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
22/31
b) -eprelazni(intranzitivni) glagoli su glagoli koji ne zahtijevaju uza se objekat/ sjesti, lei,
ii, padati, pasti, trati, plakati, crvenjeti, bolovati.
v) Povratni(refleksivni) su oni koji uza se imaju povratnu rjecu se. ijele se na/
0. Pravi povratniglagoli su oni kod kojih se rjeca se osjea kao akuzativ bez predloga/
e#ljati se, umivati se, spremati se-
3. 6zajamno povratnisu oni kod kojih radnju vr#e najmanje dva vr#ioca jedan na drugom/
grliti se, ljubiti se, tui se, rvati se-
5. -epravi povratnisu oni kod kojih se rjeca se osjea kao bilo koji zavisni pade", izuzev
akuzativa bez predloga/ rugati se, javiti se, ljutiti se, crveniti se, doepati se, uditi se.
#ramatike kategorije lica1 vremena i naina1 gramatikog *roja i roda
lagoli su promjenljive rijei koje se mijenjaju po licima, vremenima i nainima. 'jihova
promjena naziva se konjugacija. Favisno od toga da li se radnja, stanje ili zbivanje pripisuje
govornom licu, licu sa kojim se govori ili nekom treem, razlikujemo 0. 3. 5. lice jednine i mno"ine,
pa je to promjena po licima. Favisno da li sa radnja pripisuje nekome ili neemu za vrijeme upro#losti, sada#njosti ili budunosti, glagolski oblici e imati razliite zavr#etke, pa se za njih ka"e da
se mijenjaju po vremenima. Fa oznaavanje stava govornog lica prema jo# neostvarenoj radnji
odnosno stanju upotrebljavaju se glagolski naini (modusi). U na#em jeziku to su imperativ i
potencijal, pa se za glagole ka"e da se mijenjaju po nainima.
:onjugaciju s kategorijama lica, vremena i naina kao i deklinaciju povezuju dvije
gramatike kategorije/ kategorije gramatikog broja (jednina i mno"ina) i kategorija roda (mu#ki,
"enski i srednji rod), #to je karaktristino samo za neke glagolske oblike (radni glagolski pridjev i
trpni glagolski pridjev).
Promjena glagola
lagoli kao i ostale promjenljive rijei u promjeni imaju dva dijela osnovu i nastavak. Fa
razliku od imenskih rijei, glagoli imaju dvojake likove nastavak za oblik i line nastavke. lagoli
se prave od dvije osnove infinitivne (aoristne) i prezentske.
a) Infinitnaosnova dobija se na dva naina/ 0. od glagola na ti- 3. od glagola na i. *d
glagola na ti osnova se dobija odbijanjem nastavka ti/ itati, nositi, pisati, pjevati. *d glagola na
i i glagola koji ispred nastavka imaju suglasnik s (sti) osnova se dobija odbijanjem aoristnog
nastavka oh (odbijanjem zavr#etka oh u 0. licu jednine aorista)/ ii 2 idoh, lei 2 legoh, pei 2 pek
oh.
b) 4rezentska osnova nastaje odbijanjem nastavka mo u 0. licu mno"ine prezenta/ nosimo,
pi#emo, ujemo, pletemo.
33
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
23/31
:od nekih glagola infinitivna i prezentska osnova mogu biti jednake/ nositi, nosimo- itati,
itamo.
*d navedene dvije osnove dodavanjem nastavaka za oblik dobijaju se glagolski oblici lini
i nelini. %ini glagolski oblici su/ prezent, perfekat, aorist, imperfekat, pluskvamperfekat, futur $ i
futur $$, imperativ i potencijal. 'elini glagolski oblici su/ glagolski prilog sada#nji, glagolski prilog
pro#li, radni glagolski pridjev, trpni glagolski pridjev i infinitiv.
lagoli se u promjenama dijele na vrste. U zavisnosti od toga koje se gramatike osnove
infinitiva i prezenta kombinuju, gramatiari sve glagole dijele na sedam vrsta.
0. 4o prvoj vrsti mijenjaju se glagoli ija se infinitivna osnova zavr#ava na suglasnik, a
prezentska na e (tresti trese/ tres)
3. 4o drugoj vrsti mijenjaju se glagoli ija se infinitivna osnova zavr#ava na a, a prezentska
na e (orati ore/ ora)
5. 4o treoj vrsti mijenjaju se glagoli ija se infinitivna osnova zavr#ava na nu, a prezentska
na ne (dignuti dignu/ digne)6. 4o etvrtoj vrsti mijenjaju se glagoli sa infinitivnom osnovom bez nastavka ili sa
nastavkom a, a prezentska na je (uti/ ujemo, kovati/ kujemo)
7. 4o petoj vrsti mijenjaju se glagoli ija se infinitivna osnova zavr#ava na a ili e, a
prezentska na a ili e (pjevati/ pjevamo- smjeti/ smijemo)
;. 4o #estoj vrsti mijenjaju se glagoli ija se infinitivna osnova zavr#ava na i ili e, a
prezentska na i (nositi/ nosimo- vidjeti/ vidimo)
9. 4o sedmoj vrsti mijenjaju se glagoli ija se infinitivna osnova zavr#ava na a, a
prezentska na i (dr"ati/ dr"imo).
lagolski oblici koji se grade od jedne glagolske osnove i nastavaka za oblik ine jednu rije
i to su prosti glagolski oblici. lagolski oblici koji se sastoje od najmanje dvije rijei jesu slo"eni
glagolski oblici. *ni se obino grade od oblika pomonih glagola i glagola koji se mijenja.
Prosti glagolski o*lici
4rosti glagolski oblici grade se od prezentske ili od infinitivne osnove dodavanjem na te
osnove nastavaka za oblik (vremena i naini) i lice. *d prezentske osnove grade se/ prezent,
imperativ, glagolski prilog sada#nji. *d infinitivne osnove grade se/ infinitiv, aorist, radni glagolski
pridjev, trpni glagolski pridjev. +edna grupa glagola grade imperfekat i glagolski prilog pro#li od
prezentske, a druga grupa od infinitivne osnove.
a) Prezentskaosnova
0. Prezentse gradi dodavanjem linih nastavaka na tu osnovu/
35
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
24/31
0. m 0. mo
3. # 3. te
5. D 5. u, ju, e
3. Imperativse gradi od oblika 5. lica mno"ine prezenta odbacivanjem njegovog nastavka i
dodavanjem nastavaka za oblik i lice/
0. G 0. imo, jmo, jimo
3. i, j, ji, D 3. ite, jte, jite
5. G 5. G
Fa 0. lice jednine nema oblika imperativa. Fa 5. lice jed. i mn. upotrebljava se konstrukcija
koja se sastoji od rjece neka i 5. lica jednine, odnosno mno"ine prezenta glagola koji se mijenja.
5. #lagolski prilog sada0njise gradi od 5. lica mno"ine prezenta i nastavka i/ radei,
nosei, itajui.
6. Imperfekatse gradi od prezentske osnove odbacivanjem krajnjeg vokala i dodavanjem
nastavaka/0.ijah 0. ijasmo
3. ija#e 3. ijaste
5. ija#e 5. ijahu
*d infinitivne osnovese gradi kada se na punu osnovu dodaju nastavci/
0.ah 0. asmo
3. a#e 3. aste
5. a#e 5. ahu
7. Trpni glagolski pridjevse gradi od prezentske osnove dodavanjem nastavaka/ en, ena,
eno (tresen, tresena, terseno) i od infinitivne osnove dodavanjem nastavaka/ n, na, no (itan,
itana, itano)- t, ta, to (zabrinut, zabrinuta, zabrinuto).
b) Infinitivnaosnova
0. Infinitivglagola 3, 5, 6, 7, ;, 9. vrste gradi se od osnove i nastavka ti, a od 0. vrste od
infinitivne osnove nastavkom ti ispred kojeg se nalazi suglasnik s/ grepsti, plesti- ili nastavkom i
u ijem se suglasniku nalazi i dio osnove i dio nastavka pei (pekti), pekoh.
3. %oristse gradi od infinitivne osnove i nastavaka/
a) kod glagola 0. vrste/
0.ohD 0. ommo
3. De 3. oste
5. De 5. o#e
b)
36
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
25/31
0. hD 0. smo
3. DD 3. ste
5. DD 5. #e
5. adni glagolski pridjevse gradi dodavanjem nastavaka za oblik na infinitivnu osnovu i
to za mu#ki rod o (pisao), za "enski rod la (pisala), za srednji rod lo (pisao), i za mno"inu li, le,
la (pisali, pisale, pisala).
6. #lagolski prilog pro0lise gradi dodavanjem nastavaka v#i i v na infinitivnu osnovu/
proitav(#i), do#av(#i), krenuv(#i).
Promjena pomoni4 glagola
4omoni glagoli su oni glagoli pomou kojih se grade slo"eni glagolski oblici (perfekat,
pluskvamperfekat, futur $, futur $$, potencijal). 4omoni glagoli sujesam, *itii 4tjeti.
a) 4omoni glagoljesamima samo oblike prezenta/
jednina mno"ina
0. jesam, sam 0. jesmo, smo 0. jesmo 0. smo3. jesi, si 3. jeste, ste 3. jeste 3. ste
5. jest(e) 5. jesu, su 5. jesu 5. su
U odrinom obliku reca ne spaja se sa glagolom/
0. nijesam 0. nijesmo
3. nijesi 3. nijeste
5. nije 5. nijesu
4oslije gubljenja j i upro#avanja vokalske grupe ie, u svim licima, sem 5. lica jednine, javlja
se forma i sa i umjesto ije/
0. nisam 0. nismo
3. nisi 3. niste
5. nije 5. nisu
b) 4omoni glagol *itiima sve oblike sem trpnog glagolskog pridjeva/
Prezent
0. budem 0. budemo
3. bude# 3. budete
5. bude 5. budu
Imperativ
0. G 0. budimo
3. budi 3. budite
5. neka bude 5. neka budu
37
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
26/31
#lagolski prilog sada0nji
>udui
Infinitiv
>iti
%orist
0. bih 0. bismo
3. bi 3. biste
5. bi 5. bi#e
#lagolski prilog pro0li
biv#i 2 biv
adni glagolski pridjev
bio, bila, bilo
bili, bile, bila
v) 4omoni glagol 4tjetiima sve oblike sem trpnog pridjeva/Prezent
0. hou, u 0. hoemo, emo
3. hoe#, e# 3. hoete, ete
5. hoe, e 5. hoe, e
#lagolski prilog sada0nji
Kotei
Imperfekat
0. hoah 0. hoasmo
3. hoa#e 3. hoaste
5. hoa#e 5. hoahu
Infinitiv
htjeti
%orist
0. htjedoh2htjeh 0. htjedosmo2htjesmo
3. htjede2htje 3. htjedoste2htjeste
5. htjede2htje 5. htjedo#e2htje#e
#lagolski prilog pro0li
htjev#i2htjev
adni glagolski pridjev
htio, htjela, htjelo
3;
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
27/31
htjeli, htjele, htjela
4rezent glagola jesam i htjeti ima du"e (akcentovane) i krae (neakcentovane) oblike.
*drina rjeca ne u prezentu se pi#e zajedno sa glagolom htjeti/ neu, nee#, nee, neemo, neete,
nee.
,lo2eni glagolski o*lici
8lo"eni glagolski oblici sastavljeni su od pomonih glagola jesam (sam), biti i htjeti u linom
glagolskom obliku (obino enklitikom) i infinitiva ili radnog glagolskog pridjeva koji se mijenja.
8lo"eni glagolski oblici su/ perfekat, pluskvamperfekat, futur $, futur $$ i potencijal.
0. Perfekat (pro#lo vrijeme) se gradi od prezenta pomonog glagola jesam i radnog
glagolskog pridjeva koji se mijenja (ja sam pisao 2 pisao sam).
3. Pluskvamperfekat(davnopro#lo vrijeme) se gradi od perfekta pomonog glagola biti i
radnog glagolskog pridjeva u promjeni (bio sam napisao) ili od imperfekta glagola biti i radnog
glagolskog pridjeva koji se mijenja (bijah napisao).
5. !utur I(budue vrijeme) se gradi od enklitikog oblika prezenta pomonog glagola htjeti iinfinitiva glagola koji se mijenja (ja u itati 2 itau, ti e# itati 2 itae#). Ukoliko se ne
upotrebljava lina zamjenica ili bilo koja druga rije u funkciji subjekta, onda se oblici pomonog
glagola i sami glagol u promjeni izgovaraju i pi#u zajedno, pa je futur tada prost glagolski oblik
(itau, itae#).
6. !utur II(futur egzaktni) se gradi od prezenta glagola biti i radnog glagolskog pridjeva
koji se mijenja (kad budem radio, bude# radio, bude radio).
7. Potencijal(mogui nain) se gradi od oblika aorista glagola biti/ bih, bi, bi, bismo, biste,
bi i radnog glagolskog pridjeva koji se mijenja (ja bih itao, ti bi itao, on bi itao- mi bismo itali, vi
biste itali, oni bi itali). U 5. licu mno"ine ne upotrebljava se odgovarajui oblik (bi#e) nego isti
onaj koji je u 5. licu jednine (bi).
O*lici pasiva 9trpnog stanja/
*blici pasiva su konstrukcije koje oznaavaju da se radnja vr#i na subjektu kao na objektu.
akle, radnju trpi subjekat. U njima se javljaju samo prelazni glagoli. 4asivnom konstrukcijom ime
pojma koje bi bilo u reenici objekat predstavlja se kao sredi#te reenice i tako postaje gramatiki
subjekat, izra"en nominativom. U na#em jeziku upotrebljavaju se sledei oblici pasiva/
*d trpnog glagolskog pridjeva i oblika pomonih glagola biti i jesam/
0. infinitiv/ biti hvaljen, biti pohvaljen
3. perfekat/ hvaljen sam, pohvaljen sam
5. pluskvamperfekat/ bio sam hvaljen, bijah hvaljen, bio sam pohvaljen, bijah pohvaljen
6. futur $/ biu hvaljen, biu pohvaljen
39
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
28/31
7. futur $$/ kad budem hvaljen, kad budem pohvaljen
;. imperfekat/ bijah hvaljen (samo od imperfektivnih glagola)
9. imperativ/ budi hvaljen, budi pohvaljen
B. potencijal/ bio bih hvaljen, bio bih pohvaljen
C. aorist/ bih hvaljen, bih pohvaljen
*d glagolskog priloga sada#njeg i pro#log od glagola biti i trpnog glagolskog pridjeva datog
glagola pravi se pasiv/
0. glagolski prilog sada#nji/ budui a#en, budui poa#en
3. glagolski prilog pro#li/ biv#i a#en, biv#i poa#en
4asiv prezenta se oznaava aktivnim oblikom odreenog glagola s povratnom rjecom se/
hvalim se pohvalim se.
Prilozi1 predlozi1 veznici1 rece1 uzvici
Prilozi(adverbi) su rijei koje stoje uz glagole, pridjeve, imenice i druge priloge da bli"e
odrede ono #to te rijei znae (prilog L glagol dobro pi#e- prilog L imenica mnogo ljudi- prilog Lpridjev dosta dobar prijatelj- prilog L prilog dosta dobro pi#e). U najveem broju, oni su
nepromjenljivi, osim #to neki od njih imaju oblike komparacije.
4rilozi koji stoje uz glagole odreuju one stalne pratilake elemente glagola, a to su mjesto,
vrijeme i nain vr#enja radnje, odnosno stanja ili zbivanja ili neki drugi moment.
4rilozi za mjesto/ gdje, kuda, kamo, ovdje, ondje, ovamo, onamo, dolje, desno, naprijed,
nazad, blizu, daleko,.
4rilozi za vrijeme/ danas, jue, onomad, prekjue, jutros, zimus, ljetos, prije, poslije, kasnije,
ranije, sada, kada, nekada, nikada.
4rilozi za nain/ dobro, lijepo, umjereno, tako, ovako, onako, brzo, sporo, po#teno, nekako,
ljudski.
4rilozi za uzrok/ zato, stoga.
4rilozi za koliinu/ malo, mnogo, jo#, dosta, nekoliko.
4rilozi koji stoje uz pridjeve i priloge odreuju stepen osobine koja se pridjevima i prilozima
oznaava/
uz pridjeve/ *na je vrlovrijedna. :upila je vrlolijep d"emper. *n je neo*inojak.
Uz priloge/ 1o si sasvimtano uradio. &rlorado u to uraditi.
4rilozi koji stoje uz imenice odreuju koliinu onoga #to znai imenica/ Uzeli su ne0to
novca. :upili su mnogovoa i malopovra.
4rilozi za nain, koliinu i neki prilozi za mjesto (naje#e oni koji imaju oblik kao pridjevi
srednjeg roda dobro, lijepo, malo, mnogo) su promjenljive rijei, u elementu poreenja
3B
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
29/31
(komparacije)/ &aja sla*opjeva. na sla*ijepjeva, a &arko najsla*ijepjeva. %ana ima mnogo
prijateljica. 8laa ima vi0eprijateljica od %ane.
Praviprilozi su rijei koje nijesu nastale od drugih rijei/ lane, jue, prije, blizu, svuda.
-epraviprilozi su oni koji su postali od drugih vrsta rijei, npr. od raznih pade"nih oblika imenica/
zimi, ljeti, kradom, nou, ili od nekada#njih skupova rijei/ sino, jesenas, danas. 4rilozi za nain i
koliinu naje#e su nastali od pridjeva i imaju oblik pridjeva srednjeg roda/ dobro, lijepo,
zanimljivo, malo, mnogo ili oblike pridjeva na ski/ !azgovarao je prijateljski. +unaki se borio.
Predlozi
Predlozisu nepromjenljive, pomone, odno#ajne rijei koje stoje ispred odreenih pade"nih
oblika samostalnih rijei i slu"e za oznaavanje njihovog odnosa prema drugim rijeima u reenici,
kao i za bli"e odreivanje (preciziranje) tog odnosa. 8emantiki, predlozi se sla"u sa odreenim
pade"nim oblicima. &anje je predloga koji se samo sla"u sa po jednim pade"nim oblikom. Aeina
njih se sla"e sa dva, a esto i sa tri pade"a. 1i odnosi mogu biti vrlo razliiti, pa tako postoje/
a) Prostorni odnos odnos po mjestu/ 6 graduje gu"va. Po so*isu razbacane stvari. Pred0kolomsu aci. -a stolusu knjige.
b) &remenski odnos odnos po vremenu/ 4utovali su od jutra do mraka. Od rane
mladostije bio vrijedan. oi u o proljeu. 8ti"e u septem*ru.
v) 6zrok/ 'e vidi se od jake ki0e. 'ije do#ao z*og *olesti. 8aop#tio je to izpakosti.
g) 3ilj ili namjeru/ *ti#ao je u inostransto radi zarade. o#ao je za stvari. 4o#ao je po
stvari.
d) -ain/ 4jeva iz svega glasa. 8mije se od srca. 8ve je to u 0alirekao. $#li su na jednoj
nozi.
) *dnos zajednice/ $grao se sa mojom sestrom. !azgovarao je sa prijateljem.
4redlozi preciziraju (diferenciraju) pade"na znaenja, pa razliiti predlozi s istim pade"om
precizno odvajaju op#ta znaenja tog pade"a. 1ako je jedno od znaenja genitiva, na primjer, i
znaenje da se ne#to odvaja od pojma s imenom u genitivu, ali se raznim predlozima precizira to
odvajanje/ 0. od cjeline/ *ti#ao je od kue. 3. od unutra#njosti/ *ti#ao je iz kue. 5. sa gornje
povr#ine/ 4ao je sa kue. 6. sa strane/ 4ro#ao je kraj #kole.
4ravi predlozi su nemotivisane rijei/ od, do, na, iz, za, nad, pred, dok su nepravi predlozi
postali od drugih vrsta rijei, npr. priloga/ blizu, vi#e, ni"e, posle, oko, preko- imenica/ vrh, dno,
elo, du", put.
4redlozi su naje#e proste rijei, ali ima i slo"enica/ iznad, ispod, iza, meu, ukraj, nakraj,
pokraj, iskraj, povrh, uvrh, svrh.
3C
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
30/31
'eki predlozi koji se zavr#avaju na suglasnik javljaju se u dvije varijante/ sa nepostojanim a
na kraju ili bez njega/ ka gradu/ k ljekaru- sa sestrom/ s majkom. 4ojava nepostojanog a uslovljena je
glasom koji poinje rije s kojom se predlog upotrebljava. ko je taj glas jednak ili slian glasu
kojim se predlog zavr#ava, u najvi#e sluajeva predlozi se zavr#avaju nepostojanim a.
&eznici
Aeznici su nepromjenljive rijei koje slu"e za povezivanje rijei u reenici ili meusobno
povezivanje reenica. Aeznici ne oznaavaju samo vezu meu rijeima i reenicama, nego i vrstu
veze, odnosno vrstu odnosa. 1ako veznici a, ali oznaavaju suprotnost, jer oznaava uzrok, veznik
kad vrijeme, kako oznaava nain i sl.
4ravi veznici su/ i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, no, da, dok, jer, ako- a nepravi su obino druge
rijei prilozi, rece, zamjenice/ kada, ve, samo, dokle, po#to, kako, koji, #to.
Aeznici se prema tome koje reenice vezuju mogu podijeliti na/ 0. naporedne (sastavne,
rastavne, suprotne, zakljune, iskljune) i 3. zavisne (odnosne, vremenske, mjesne, nainske,
uzrone, posledine, pogodbene, dopusne, namjerne, izrine).jece 9partikule/
!ece (partikule) su posebne rijei i po znaenju i po funkciji u reenici. *bliki one su
prilozi ili veznici. U reenici se upotrebljavaju da oznae lini stav govornog lica prema onome #to
se iznosi reenicom. !ece nijesu odredbe glagola ili znaci veze meu rijeima, nego jeziki znaci
koji se odnose na cijelu reenicu ili na neki njen dio. *ne slu"e.
a) za isticanje suprotnosti me8utim, pak/ *n se, meutim, nije odazvao. 4itali su je,
meutim, ona nije htjela doi. &arko pak nije tako dobar. Fvui istinito, #to pak, ne mora biti istina.
b) za potvrivanje i odricanje da, ne/ Ai ste nas ne#to pitaliH a, pitali smo vas. $de# li
sjutra na posaoH 'e, moram da zavr#im pisanje eseja.
v) za isticanje linog stava (modalne rece) da1 dakako1 uistinu1 zaista1 nipo0to1
vjerovatno1 valjda1 z*ilja1 mo2da/ &o"da emo morati da po"urimo. Ajerovatno nee stii na
vrijeme.
g) za posebno isticanje *a01 *ar1 i/ ko ba# "eli# da to uradi# uradi onda. 1o bar mora# da
kupi#. 1i si i pored toga i vrijedan, i dobar, i hrabar.
d) upitna reca zar1 da li/ Far nijesi do#laH a li e# doi kod nasH
) za pokazivanje evo1 eno1 eto/ ?vo vam gostiju. ?to takav je "ivot. ?no trolejbus.
6zvici
Uzvici su nepromjenljive rijei koji se upotrebljavaju da oznae lina osjeanja i
raspolo"enja, odnosno stanja/ ah, oh, jao, haj, a, o, oj. &nogi smatraju da oni i nijesu vrsta rijei.
5E
-
7/21/2019 Mofrologija Za Studente Predavanja
31/31
*bino su vrlo kratki i ponekad sadr"e kombinaciju glasova koja se ne nalazi u drugim rijeima.
ijele se na nekoliko grupa/
a) uzvici koji izra"avaju osjeanja/ +aoM +ojM UhM *hoM
b) onomatopejski uzvici, kojima se podra"avaju zvukovi iz prirode/ 1rasM umM NijuM :rcM
uM
v) uzvici koji slu"e za dozivanje/ ?jM *jM
g) zapovijedni uzvici/ 4stM eM KajdeM
d) uzvici koji slu"e za dozivanje i tjeranje "ivotinja/ &acM 4isM