Download - Mirjana Radetic Paic
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
1/12
NEKA
OBILJEZJAOBITELJI
I RODITELJA
KAO
RrzreNrH
innnENrKA
zApoJAVU
r RAZVoJ
poREMECAJA
u
poNASrxlu
DJECE
r MLAnnzt
Primljeno:
svibanj
2002.
Prihva6eno:
listopad
2002.
Uvod
Obitelj odnosno
roditelji
imaju
izuzetno
mjesto
u
procesu
formiranja
i
razvoja
mlade
osobe. To
je
prvo
okruZenje
u
kojemu
mlada
osoba
Zivi
i
u
kojem
postoje
velike
mogu6nosti
u
procesu
odgo-
ja.
Obiteljski
odgoj ovisi
o mnogo
dimbenika
od
kojih
neki
mogu
biti
rizidni
za
pojavu
i razvoj
poremedaja
u
pona5anju
djece
i mladeZi,
posebice
kada nisu
zastupljeni
nuZni
uvjeti
za
ostvarivanje
pozitivne
uloge
obitelji. Dakle,
obiljeZja
obitelji
odnosno roditelja
kao
rizidni
dimbenici
mogu
ude-
cati
na
pojadanu
vjerojatnost prvog
pojavljivanja
budu6ih
poreme6aja
u
pona5anju
djece
i
mladeZi,
Ovo istralivanie
imalo
je
za
cilj utvrditi
veze
izmedu
poreme(aja
u
ponaianju
d.jece
i mladeii
otlnosno rizika za po1at'u
i razvoj
takvog
ponaian.ja
i
po.jedinih
obiljeija
obiteljilroditelia,
te
utvrditi
njihot,u
prediktivnu
vrijeclnost.
St,rha istrali-
van.ia
pot'ezana
je
s
planiranjem
adekvatnih intervenciia
za
obitelii
i
roditelje
djet'e
i mladeii
u
riziku
ili
s
ve( ispolieninr
poremefu.iima
u
ponaianiu
l4rada
Pule
temeljem
dobivenih pokazatelja.
Pri
tome
se testira
hipoteza ko,jom
se
pret-
postavlia posto.ianie
statistit\ki
znat'a.jne povezanosti
po.jedinih
obilieiia
obiteliilroditelja
i
rizika za
pojavu
i
razt,o.j
poreme(aia
u
ponaianju
u
uxtrku djece,
maloljetnika
i mladih punoljetnika
(N=100)
koji
su
bili
u tretmanu
Centra
za
sot'ijalu
skrb Pula
od 01.01.1998.g.
do 30.06.1999.g.
U
istralivanju
je
koriiten
Formular
za
prot'jenu
riziinostilpotreba
ispitanika
autora
Hoge
i
Andrew.s
(1994),
a
dobiveni
podaci
obradeni
su regresijskom
analizom
gclje
prediktot.ski
skup
varijabli
iini
deset
variiabli podru{ja
obiteljlroditelji,
a kriteri.jsku
varijablu
t'ini
ukupna prosudba
rizika za
po.jat'u
i
rozvo.i
porentefuja
u
ponaian.ju.
Dobiveni
rezultati
pokazuiu
da
se
postavljena
hipoteza
mole prihvatiti,
a s aspekta
uspjeine predikt'ije
poreme(aja
u
ponaianju
djet'e
i mladeii
grada
Pule
statistitku znatajnost pokazale
su
variiable
emot'ionalni problemilpsihijatrijski
slutYa.ievi
u obitelii, pot'ijest
kroniinog
kriminalnog ponaianja
i zlostavljanje
od strane
oca. Rezultati
daju smjernice
za
pret'entivno
i
tretmansko
stru(no djelovanje
u odnosu
na timbenike
rizika
na
podt'uiju
obiteljlroditelji
za
obitetji i roclitel-
ie
djete
i
mladeii
u
riziku
ili
s
poremefujima
u
ponaianju
grada Pule,
te s
tint
u
vezi
predlaganje tetman.skih programa
uz mogu(nost
njihove
evaluacije.
Kljuine
ijeii:
obiteljlroditel.ji,
rizici
za
poreme(a.je
u
ponaianju,
grad
pula
Izvorni
znanstveni
rad
UDK:
376.5
te
njihovo
napredovanje.
Nepovoljni
utjecaji
obitelji i
roditelja pripisuju
se
mnogobrojnim
dimbenicima,
a najde56e
se radi
o lo5im
socioeko-
nomskim prilikama,
strukturalnoj
deficijentnosti
ili
o kvalitativnoj
deficijentnosti
(lo5i
meduljudski
odnosi,
sociopatolo5ke pojave
i
sl.).
Op6e
je
poznato
da
su
poreme6aji
u
pona5anju
kompleksni,
te
uvjetovani
bio-psiho-socijalnim
dimbenicima,
no
i
oni vezani
za obitelj
odnosno
roditelje
takoder
su viSedimenzionalni
i
slojeviti.
Stoga
autori Zeanah,
Boris
i Larrieu
(1997
-
prema
Scheithauer
i
Petermana,
1999)
identifici-
raju
dimbenike
za razvoj
djeteta
tijekom
prve
tri
godine
Livota
unutar slijede6ih
skupina:
133
*
Centar za socijalnu
skrb
Pula
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
2/12
Radeti6-Paid,
M.: Neka obiljeZja
obitelji i roditelja kao rizidnih dimbenika
za
pojavu
i razvoj
poremecaja
u
pona5anju
djece i
mladeZi
.
biolo5ki
dimbenici
(raniji
porod,
mala
poro-
dajna teZina,
negativne
prehrambene
i
druge
navike majke
i
sl.),
.
dimbenici
unutar interakcije
roditelj-dijete
(nesigurno-izbjegavaju6e
ponaSanje,
nesi-
gumo-ambivalentno
pona5anje,
iskustvo dez-
organiziranog odnosa,
negativno
pona5anje
majke
prilikom
njege djeteta,
psihidke
smetnje
roditelja), te
.
obiteljski
i
socijalni dimbenici
(konflikti
medu
roditeljima, neujednadenost odgojnih
postupa-
ka,
kaZnjavanje djeteta,
nasilje i
zlouporaba
djeteta
u obitelji, vrlo mladi roditelji,
niski
socio-ekonomski
status
i
sl.)
Utjecaje nepovoljnih
obiteljskih
prilika
na
pona5anje
mlade
osobe
koja u
njoj
Zivi mogu6e
je
potvrditi
mnogobrojnim istraZivanjima. IstraZiva-
nja
pokazuju
da
obiteljsko
okruZenje
u
najSirem
smislu
u
razliditim Zivotnim okolnostima
ima
znaEajan udinak na dijete.
Kv alite ta o
bite lj skih
o
dno s a
Ponaianje
roditelja
neizbjeZno
ostavlja
nega-
tivne
posljedice
na djecu.
Djeca
po
prirodi
stvari
imitiraju takva
pona5anja
i osjetljivi
su
na ozra(je
koje
vlada
u
kudi. Roditelji
koji
nisu
u stanju
pokazati
ljubav,
po5tenje,
altruizam,
ljubaznost,
bilo
medusobno,
bilo
prema
djeci, ne
mogu
odekivati
ni
drugadije
pona5anje
od
svoje djece.
Stoga
autori
Maccobi i Martin
(1983
-
prema
Raboteg-Sar ie
i
Bra$a-Zganec,
2000)
ukazuju
na
vaZnost
toplog
i
prihva6ajudeg
roditeljstva na
djedji
psihidki
razvoj.
Williams,
Ayers,
Arthur
(1997
-
prema
BaSi6,
2000)
kada se
radi o
istraZivanju
rizidnih
dim-
benika
u
razvoju
poremedaja
u
pona5anju
na stra-
ni
obitelji
istidu rizidne dimbenike
vezane
zapro-
bleme
u obitelji,
obiteljske
konflikte
i
obiteljsku
povijest
visokorizidnog
pona5anja.
U
istraZivanju djetetove
izloZenosti supruZni-
dkoj agresiji
i
njene direktne
i
dugotrajne udinke,
Margolin
i
John
(1997
- prema
Kovdo,
2000)
utvrdili
su da
postoje
dvije teorije o
izvoru
utje-
caja
kada dijete Zivi okruZeno
interpersonalnim
nasiljem. Prva teorija
istide direktne
traume te
izloZenosti. Udinak takve
izloLenosti
(slu5anje
ili
direktno
prisustvovanje
nasilju)
vedi
je
Sto
je
dijete
vi5e
povezano
sa Zrtvom takvog
nasilja
i
5to
je
fizidki bliZe tom
dogadaju.
Druga teorija
odnosi se na
prirodu
odnosa
roditelj-dijete u
obiteljima
s
prisustvom
interpersonalnog nasilja.
Bradni
konflikti
su, bez obzira
da
li
ukljuduju
nasilje
ili
ne,
povezani
sa
slabim
roditeljevanjem.
Takvi
se
roditelji
svadaju
oko
pona5anja prema
djeci,
Sto
se nesumnjivo
odraZava i
na djecu.
Odevi
koji fizidki maltretiraju
svoje supruge isto
se
tako
pona5anju
i
prema
svojoj djeci.
Isti
autori
(1997
-
prema
Kovdo, 2000)
su
ana-
lizirali kako
bradna agresija utjede
na
djetetovu
prilagodbu,
videnu djetetovim odima, te do5li
do
slijede6ih rezultata:
.
bradna agresija
direktno
utjede
na
roditelje-
vanje,
.
bradna agresija ima donekle
razlilite
udinke
na
djetetovu
prilagodbu,
.
bradna agresija
i
konstrukti roditeljevanja
obja5njavaju
znatno vi5e varijance samoiska-
zane
pilagodbe
kod
djedaka
nego kod
dje-
vojdica.
U
istraZivanju
provedenom
1987.
g.
na
uzorku
od
18 226 isptanika smje5tenih
u
l8
institucija za
resocijalizaciju u
Americi,
dobiveni
podaci
su
pokazali
da su
kod vi5e od
polovine
ispitanika
dlanovi obitelji takoder
bili u ustanovama barem
jedanput,
a
ve6ina
ispitanika
je
rasla
sa
samo
jed-
nim roditeljem
(U.S.
Department of
Justice,
1988
-
prema
Papalia
i
Olds,
1992).
Uz
navedeno
znalajan
prediktor pojave
delinkventnog
pona5anja
u obitelji
je
obiteljski
nadzor
i
disci-
plina
djeteta.
Antisocijalna
pona5anja
u
mladosti
su usko povezana
s
nesposobno56u
roditelja
da
primjeduju
Sto
njihova djeca rade
i s
kim.
U
literaturi
se
roditelji s
emocionalnim
pro-
blemima i
roditelji
s
psihidkim
te5ko6ama
znadaj-
no
identificiraju kao
rizidni
dimbenici
za
rast
i
razvoj djeteta
(Laucht
i
sur., 1998; Zeanah,
Boris
i Larrieu,
1997
-
prema
Scheithauer
i Petermann,
1999).
Takvi roditelji
nerijetko zanemaruju svoje
roditeljske
obveze,
nedosljedni
su
u odgojnim
postupcima,
nisu u stanju
pokazati
ljubav i
razu-
134
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
3/12
Hrvatska
revijaza
rehabiliracijska
istraZivanja
2002,Yo|
38, br. 2,
str. 133-144
mijevanje,
kvalitetno
komunicirati
i
nadziratt
svoje dijete,
a
cijela
obitelj
je
uglavnom
karakter-
izirana
naru5enom
dinamikom
odnosa,
destim
sukobima,
te
zanemarivanjem
i zlostavljanjem
djeteta.
S tim
u vezi
zlostavljanje
djece
i
maloljetnika
je
identificirano
kao
dimbenik
koji
pogoduje
i
do-
prinosi
pojavi
i razvoju poremedaja
na
podrud-
jima
neurolo5kog
i
intelektualnog
razvoja,
Skol-
skog
uspjeha
i Zivotnih
odekivanja,
socio-emo-
cionalnog
razvoia,
socijalnih
odnosa
i
pona5anja,
te
mentalnog
zdravlja
u
cjelini
(Ajdukovi6,
2001).
Uz
navedeno
u
literaturi
autori istidu
i
problem
medugeneracijskog
prijenosa
nasilja
u
obitelji koji je
obidno u
vezi
s
autoritarnim
odgo-
jem,
te
sadomazohistidkom
lidnosti
roditelja,
najde56e
oca
(Petak,
1989;
Margolin
i
John,1997
- prema
Kovdo,
2000;Ajdukovid,
2001).
U istraZivanjima
se takoder
javljaju
visoke
korelacije
izmedu
kriminalnog
ponaSanja
rodite-
lja
i
poremeiaja
u
pona5anju
njihove
djece
(Bu-
janovi6-Pastuovi6,
1988;
Towberman,lgg2;
Pa-
palia
i
Olds, 1992;
Williams,
Ayers,
Arrhur,
1997
-
prema
Ba5ii,
2000).
Navedeno
se
ne
smije
pojednostavljeno
obja5njavati
nasljednim
obi-
ljeZjima lidnosti,
vei
snaZnim
negativnim
utjeca-
jem
takvih
roditelja
i
njihove
smanjene
sposob-
nosti
da
svoju
djecu
socijaliziraju
na pravilan
nadin.
Autori
Rutter
i
Giller
(1983)
tvrde da
je
obiljeZje
kriminalnog
pona5anja
roditelja
naj-
znadajnije
povezano
s
pojavom
istog
pona5anja
kod
njihove
djece,
no
smatraju
da
se
vi5e radi
o
modelu
antisocijalnog
pona5anja
odnosno
nji-
hovim
tolerantnim
stavovima prema
neprih-
vatljivom
pona5anju,
nego li
direktnog poticanja
svoje djece
na
kriminalno
ponaSanje.
Na uzorku
osudenih
osoba
od
18 do
24
godine
Vrgod
(1988)
nalazi
daje
topao
ibrllan
odnos
oca
uZivalo
tek
oko
polovice
ispitanika.
Kod
213
ispitanika
utvrdeno
je
prisustvo
fizidkog
kaLnja-
vanja
od strane
roditelja,
od dega
znalan
dio
na
okrutan
nadin,
a
odreden
broj
bio
je
vrlo
grubo
poniZavan
i
zlostavljan.
U
nas vr5ena
istraZivanja
rijetko
su
zahva6ala
stil roditeljskog
odgoja
i
osrale varijable
koje
ukazuju
na
sloZenije procese
u
obitelji,
ve6
se
teZi5te
vi5e
stavljalo na
sociodemografska
obi-
ljei.jai patolo5ke
pojave
u obitelji.
U
posljednjem
desetlje6u
nastoje
se dobiti podaci
o stilu
roditeljskog
odgoja i
ostalim
znadajnim
obiljeZji-
ma
obiteljskog
okruZenja
i
to
neposredno
od
samih maloljetnika.
IstraZivanje provedeno
na
uzorku
Sti6enika
Centra
za odgoj
djece
i
mladeZi
i udenika
jedne
osnovne
Skole
u Zagrebu
u dobi
od 13
do 16 go-
dina imalo
je
za
cilj
utvrditi
obiljeZja
odgojnih
postupaka
roditelja
nedelinkventnih
djedaka
i
djevojdica,
te udio varijance
roditeljskih
postupa-
ka u
objainjenju predelinkventnog
i
delinkven-
tnog
pona5anja (Ajdukovi6,
l99O
-
prema
Ajdu-
kovi6
i
Delale, 2000). Rezultati
istraZivanja
su
pokazali
da djedaci
i djevojdice
koji
su u rrermanu
zbog
poreme6aja
u
pona5anju
percipiraju
svoje
roditelje
kao hladnije,
agresivnije,
indiferentnije
i
sklonije
zanemarivanju
u odnosu
na
svoje nede-
linkventne
vrSnjake,
te se zakljuduje
da
su nead-
ekvatni
odgojni
postupci
roditelja povezani
s ne-
prihvatljivim
ponaSanjem
djece.
Ipak,
u
istraZi-
vanju,
varijable
odgojnih
postupaka
roditelja
nisu
bile
visoko
povezane
sa
samoiskazanim
delin-
kventnim
pona5anjem
ispitanika.
Autorice
BaSi6
i
ZIZaU
t1994)
ispitivale
su
prediktivnu
vrijednost
komunikacije
u
obitelji na
pona5anje
484
djedaka
i
djevojdica
starije
osnov-
no5kolske
dobi. Rezultati
su
pokazali
da
je
mogu-
6a
predikcija
ponalanja
djece
preko
obiljeZja ko-
munikacije
u
obitelji
odnosno nedostatna
i neis-
krena
komunikacija,
nedostatak
zajedni5tva,
kri-
tiziranje,
omalovaZavanje
i
slidni
oblici
pona-
Sanja
povezani
su s razliditim
odstupanjima
u
pona5anju
djece.
Pri
ispitivanju
odnosa
obiteljskih
prilika
ado-
lescenta
i njihovih
konativnih
osobina
autorice
Ba5i6 i
Lebedina-Manzoni
(1998)
utvrdile
su
znadajnu
vezu
izmedu
loleg
obiteljskog
funkcio-
niranj
a
(
sv
ade, fizidko
r
azr
a( unav
anj
e, zanemari-
vanje i
sl.)
i niske
razine
socijalizacije
kod
ado-
lescenta
ukljudujudi
agresivnost
i
disociranost.
Pokazalo
se i
da su
obiteljski
odnosi
istodobno
dinitelji
za5tite
tj. ukoliko
su
pozirivni
ublaZavaju
mogu6e
poreme6aje
konativnog
funkcioniranja
adolescenta.
leq
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
4/12
Radetid-pai6,
M.:
Neka obiljeZja
obitelji
i roditelja
kao
rizidnih dimbenika
za
pojavu
i razvoj
poreme6aja u
ponaianju djece
i mladeZi
Na
uzorku
od 5947
maloljetnih
podinitelja
kaznenih
djela
na
podrudju
Republike
Hrvatske
kojima
je
izredena
neka
sankcija
ili
je
postupak
obustavljen
iz
razloga
svrhovitosti,
autorica
Kovdo (1999)
nalazi
42Vo
malolietnika
u
dijim
su
obiteljima
odnosi
poreme6eni
i to
u
13,7
Vo ttz
prisustvo
fizidkog
razradunavanja.
U
ispitivanju
uloge
roditeljskih
odgojnih
pos-
tupaka
u razvoju
problematidnog
pona5anja djece
u ranoj
adolescenciji
(Raboteg-5ari6
i
Braj3a-
l,ganec,
2000),
na
uzorku
287
udenika
6.
i
7.
razreda
iz cjelovitih
obitelji,
pokazalo se
da
su
slabiji
roditeljski
nadzor
i
manja
podr5ka
koje
roditelji
pruZaju djeci
povezani sa
svim
oblicima
neprimjerenog
pona5anja
djece,
udestalijim
prob-
lematidnim
pona5anjem
u
Skoli,
devijantnim
pona5anjem,
pu5enjem
i
uzimanjem
alkohola.
U
istraZivanju
koje
je
u
Republici
Flrvatskoj
provedeno
1990.-1992.
g.
(Pednik, 1993
-
prema
Pednik,
2001)
ispitivan
je
doprinos
dimbenika
rizika
i
za5tite
u
obja5njenju
zlostavljanja
i
zane-
marivanja
djece
u
obitelji
odnosno
ta
su se
pona5anja
poku5ala
povezati s individualno-psiho-
lo5kim,
socio-demografskim
obiljeZjima
roditelja,
te odredenim
stresorima
koji
su
prisutni u
obitelji-
ma.
Posredno,
temeljem
poznavanja
tih
obiljeZja
mogude
je
suditi
i
o
budu6em
pona5anju
zlostav-
ljane
i
zanemarivane
djece
i maloljetnika.
Rezulta-
ti su
pokazali da
je
temeljem
poznavanja odre-
denih
rizidnih
dimbenika
mogu6e
gotovo
u
pot-
punosti
razlikovati
roditelje
koji zlostavljaju
i
zanemaruju
djecu
od
onih
koji
to
ne dine.
Najde56e
se
radilo
o
rizidnim
dimbenicima
vezanim
za
vi5e-
struke
korisnike
centara
za
socijalnu
skrb
i
nezado-
voljstvo
roditelja
djetetom
i
samim
sobom.
Ostaln
obilieiia
obitelii
i
roditelia
kao
riziinih
iimbenika
U
literaturi
(Illingworth,
1983)
se
govori o
psi-
holo5kim
posljedicama
na dijete
zbog separacije
od
majke
ili oca
u
ranom
djetinjstvu.
Autor
je
doSao
do
podataka da
duga
separacija
od
majke u
tom
razdoblju
u
starijoj
dobi
moZe
dovesti
do
poremedaja u
pona5anju
i
nesposobnosti
davanja
ili
primanja
osje6aja.
Isti
je
sludaj
i
sa
odevima.
Nedostatak
ljubavi
u djetinjstvu
na
taj
nadin
moZe
imati
posljedice
i
na
slijede6u
generaciju.
Razlidite
studije
o
samoubojicama,
ovisnicima
o
drogama
i
alkoholu,
pokazale su
da su
skoro
svi
ispitanici
ostali
bez
roditelja
zbog
razvoda,
smrti
ili
slidnih
situacija.
Autorica
Towberman
(1992)
u
istraZivanju
najznadajnijih
obiljeZja
skupine
visoko
rizidnih
maloljetnih
delinkvenata
nalazi
takva
obiljeZja
preteZno upravo
u obiteljskom
okruZenju.
Rezultati
studije
ukazuju
na
zna(aj
slijededih
obiljeZja:
Zivot
maloljetnika
samo
s
majkom,
roditelj
ili
rodak
s
kriminalnom
pro5lo56u,
ranije
zanemarivanje
ili
zlostavljanje,
disfunkcionalna
obitelj,
niZi socio-ekonomski
status
i slidno.
U
najnovijoj
analizi
586
ispitanika
iz evidenci-
ja
centara
za
socijalnu
skrb
na
podrudju
Republike
Hrvatske,
autorica
Koller-Trbovi6
(2001) primje6uje
da
su
rizidni
dimbenici
u
obitelji
ispitanika
najde56e
vezani uz
financijske
i
stambene
probleme,
roditelje
koji
ne
suraduju,
bradne
probleme
roditelja,
alkoholizam
i obitelj-
ske
traume,
te
emocionalne
odnosno
psihijatri-
jske
probleme roditelja.
Zlostavljanje
djeteta
po-
javljuje
se
u obiteljima
l07o
ispitanika,
a ostala
obiljeZja
obitelji
procijenjena su
ispod
107o.
I
mnoga
druga
istraZivanja,
ranije
uglavnom
strukture obitelji
i
socio-ekonomskih
prilika, a
u
novije
vrijeme
kvalitete
obiteljskih
odnosa,
argu-
mentirala
su tezu
o
znadajnoj
povezanosti obitelj-
skih
prilika i
roditeljstva
i
poreme6aja
u
pona5anju
u naj5irem
smislu,
a
koja
su
rezultirala
vrlo
vrijed-
nim
spoznajama.
U ovom
radu se
postavlja
pitanje
koje
su
to
pojedine
odnosno
konkretne
varijable
podrudja
obitelj/roditelji
koje
statistidki
znadajno
doprinose
predikciji
poremedaja
u
ponalanju
u
svrhu
planiranja adekvatnih
intervencija
za obitelji
djece
i
mladeZi
u
riziku
ili
s
ve6
ispoljenim
pore-
medajima
u
pona5anju
grada
Pule.
Naime,
u
istraZivanju
provedenom
za
podrudje
grada Pule
(Radeti6-Pai
e,
2/U0.-l)
s ciljem
utvrdivanja
podrudja
rizikalpotreba
procijenjenih
od strane
strudnih
dje-
latnika
Centra
za socijalnu
skrb
Pula
temeljem
kojih
se
moZe
predvidjeti
rizidnost
za
pojavu
i
razvojporemedaja
u
pona5anju
upravo
se
podrudje
obiteljskih
prilika/roditeljstva
pojavljuje
kao
znalajan
prediktor takvog
pona5anja.
136
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
5/12
Hrvatska
revijaza
rehabilitacijska
istraZivanja
2002,Yol
38,
br.2, str. 133-144
Cilj,
svrha, hipoteza
i
metode rada
IstraZivanje predstavlja
dio
ve6eg
istraZiva-
dkog
projekta pod nazivom
Modeli
intervencija
u svrhu
prevencije
poreme6aja
u
pona5anju
djece,
mladih i
odraslih
u Republici
Hrvatskoj
kojeg
je
realizirao
Odsjek za
poremeeaje
u
pona5anju
Edukacijsko-rehabilitacijskog
fakulteta
Sveudili-
StauZagrebu
(glavni
istraZivad
bila
je
prof.
dr.sc.
Josipa BaSi6)
u razdoblju
od
1996.-2000. g.
Projekt
se
provodio
uz
potporu
Ministarstva
znanosti
i tehnologije
i
Ministarstva
rada
i soci-
jalne
skrbi.
Cilj, svrha
i
hipoteza
istraiivanja
Ovo istraZivanje
ima za
cilj
utvrditi
veze
izmedu poreme6aja
u
pona5anju
djece i mladeZi
odnosno
rizika
za pojavu
i razvoj
takvog
pona5anja
i
pojedinih
obiljeZja
obitelji/roditelja,
te utvrditi
njihovu
prediktivnu
vrijednost.
Svrha
istraZivanja
povezana
je
s
planiranjem
adekvatnih
intervencija
za obitelji
i roditelje
djece i mladeZi
u
riziku
ili
s
ve6 ispoljenim
poreme6ajima
u
pona5anju
grada
Pule
temeljem
dobivenih
pokazatelja.
Pri tome
se
testira
hipoteza
kojom
se
pretpostavlja
postojanje
statistidki
znatajne
povezanosri
pojedinih
obiljeZja
obirelj i/rodirelja
i
rizlka
za
pojavu
i razvoj poreme6aja
u
pona5anju
djece
i
mladeZi
grada
Pule.
Uzorak ispitanika
IstraZivanjem
je
obuhva6en
uzorak
od 100
ispitanika
(djece,
maloljetnika
i mladih punoljet-
nika) koji
su
bili u
tretmanu
Centra za
socijalnu
skrb
Pula
od
01.01.1998.9.
do
30.06.1999.9. U
istraZivanju
rizidnosti
djece
i mladeZi grada
Pule
krenulo
se
od
podataka
Centar
za
socijalnu
skrb
Pula
obzirom
da
on, na
razini lokalne
zajednice,
ima
najpotpunije
informacije
o djeci
i mladeZi
u
riziku
ili
s
ve6
ispoljenim
poremedajima
u
pona5anju.
Na taj nadin
se
definiraju
potrebe
pop-
ulacije
koja
ulazi
u
interes
Centra za
socijalnu
skrb Pula
kao najodgovornijeg
na
podrudju
lokalne
zajednice
za
poduzimanje
odredenih
intervencija
u
sludaju
pojave
problema
djece
i
mladih,
obitelji,
braka i
slidno,
ali
i
ukupne
potrebe
rizidne
populacije
na
razini
lokalne
zajednice.
Sukladno
uputama
o nadinu
ispunjavanja
upit-
nika
svi
su ispitanici podijeljeni
u 3
slijede6e
skupine prema
dobi, te
je
od svake
skupine obuh-
va6en
svaki tre6i
ispitanik:
.
djeca od
1l
dol4
godina
(217o),
.
maloljetnici
od
l4
dol8
godina
(46Eo)
i
.
mlade
punoljetne
osobe
od
l8
do 23
godine
(33Vo).
Obzirom
na spol ispitanika
u uzorku
se
nalazi
94
ispitanika
i
6 ispitanica.
Uzorak varijabli
Snimanje
rizikalpotreba
djece i
mladeZi,
u
ovom
istraZivanju,
udinjeno
je
Formularom
za
procjenu
rizidnosti/potreba
ispitanika
(izvorno:
The
Youth
Level
of Service/Case
Management
Inventory)
autora Hoge,
R.D. i
Andrews, D.A.
(1994,
1996).
Instrument
je
razvijen
na
general-
noj teoriji
koja implicira
Sirok niz
osobnih
i
situ-
acijskih
dimbenika
(osobne,
kontekstualne
i
sis-
temske
varijable
u
analizi kriminalne
aktivnosti)
u determinaciji
kriminogenog pona5anja
mladih,
tj.
ovaj upitnik
integrira
sve
dostupne informaci-
je
i temeljem
njih
procjenjuje
razinu
rizikalpotre-
ba
djece i
maloljetnika
s
poreme6ajima
u
pona5anju.
Sastoji
se
od Sest
dijelova,
a za
potrebe
ovog rada
odzna(,aja
su drugi i tre6i
dio.
Podrudje
obitelj/roditelji
u Formularu
za
proc-
jenu
rizidnosti/potreba
ispitanika
definirano
je
kao podrudje
posebne
skrbi. Radi
se o nizu vari-
jabli
koje
mogu
biti relevantne
za
odluku
o inrer-
venciji,
a
koje
ne moraju
biti
nuZno povezane
s
kriminalnom
aktivno56u.
Mnoge
od
varijabli
u
ove dvije
skupine
definiraju podrudje
tzv.
dimbe-
nika
odgovornosti.
Prvi
set
tih
varijabli
ima veze
s
obiteljskim
okolnostima/dinamikom
i roditeli-
stvom.
Prediktorski
skup varijabli
dine
slijede6e vari-
jable
podrudja
obitelj/roditelji
:
l.
povijest
kronidnog
kriminalnog pona5anja
2.
zlouporaba
droga-alkohola
3. emocionalni
problemi/psihijatnjski
sludajevi
tJt
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
6/12
Radeti6-pai6,
M.: Neka
obiljeZja
obitelji
i roditelja
kao
rizidnih
dimbenika
za
pojavu
i razvoj
poreme6aja u
ponaianju djece
i mladeZi
4. znalajnrje
obiteljske
traume
(posebno)
5.
nekooperativni
roditelji
6.
bradni
problemi
7.
zlostavljanje
od
strane
oca
8. zlostavljanje od
strane
majke
9.
financijski/stambeni
problemi
10.
problemi manjinskih
kultura/etnidkih
zajed-
nica
Kriterijsku
varijablu
dini
varijabla
rizika
za
pojavu
i
razvoj
poreme6aja u
pona5anju odnosno
ukupna
prosudba
rizika
za
pojavu
i
razvoj
takvih
poreme6aja.
Dakle,
na
temelju
postojanja
nepo-
voljnih
okolnosti
u
pojedinim
varijablama
koje
opisuju
podrudje
obitelj/roditelji
nastojati
6e
se
predvidjeti
rizidnost
takvih
okolnosti
za
pojavu
i
razv
oj
poremedaja u
pona5anju u djece
i
maloljet-
nika.
Prije
primjene na
definiranom
uzorku
ispitani-
ka za
istraLiv anje
u
Republ ic
i
Hrv
atskoj
provede-
no
je
pilot istraZivanje
na
probnom
uzorku
Centara
za socijalnu
skrb
Zagreb
-
uredi
Centar
i
Sesvete,
programom
RTT-7
(Momirovi6,
1983
-
prema
Gale3ev
i sur.,
1992)
kojim
su
dobivene
zadovolj
avaj
ude
mjerne
karakteri
stike
Formulara
za primjenu
u
na5im
uvjetima (Koller-Trbovi6,
2001).'
Metoda
obrada
podataka
U
obradi
podataka
je
kori5tena
regresijska
analiza
kao
multivarij
atna
metoda
obrade
podata-
ka
kojom
se
utvrduje
prognostidka
valjanost
skupa
prediktorskih
varijabli
(prema
Kovadevi6,
Standi6,
Mejov5ek,
1998).
Prikupljeni
podaci obradeni
su
na Edukacijsko-
rehabilitacij
skom
fakultetu,
S
veudili3ta
u Zagr
ebu,
programom
Multipla
regresij
ska
analiza
.
N aiin
prikupliania
podatakn
IstraZivanje
je
provedeno
tijekom
1999.9.
u
Centru
za socijalnu
skrb
Pula,
na nadin
da
je
autor
ovog
rada
ispunjavao
Formular
za
procjenu
rizidnosti/potreba ispitanlka
za svakog
ispitanika
koji
je
ulao
u
uzorak
sukladno
uputama
o nadinu
ispunjavanja
upitnika.
U
tu svrhu
kori5tena
su
izvje56a
Centra
za socijalnu
skrb
Pula, dije
su
intervencije
usmjerene
prije
svega
djeci
i mladeZi
u
riziku
ili
s
vei
ispoljenim
poreme6ajima
u
pona5anju
i
njihovim
obiteljima.
Rezultati
istraiivanja
Regresijska analiza udinjena
je
na
predik-
torskom
skupu
varijabli
podrudja
obitelj/roditelji
iz
Formulara
za
procjenu rizidnosti/potreba
ispi-
tanika
i
kriterijske
varijable
rizika
za
pojavu
i
razvoj
poreme6aja
u
pona5anju ispitanika
izuzor-
ka
grada
Pule.
Radi
se
o 9 od
l0
varijabli
podrudja
obitelj/roditelji
obzirom
da
je
varijabla
Tablica
7.
O
snovne
statistiike
vrii ednosti
predi
ktorskog
skupa
varijabli
podruiia
obireljlroditelji
Naziv
Aritmetidke
Standardne
REZULTATI
sredine
deviiacije
Minimalni
Maksimalni
08R001
.2
.4
.0000
1.0000
0BR002
.13
.34
.0000
1.0000
08R003
.51
.5
.0000
1.0000
08R004
.3'l
.46
.0000
1.0000
08R005
.15
.36
.0000
1.0000
08R007
.51
.5
.0000
'1.0000
08R008
.12
.32
.0000
1.0000
08R009
.01
.1
.0000
1.0000
08R010
.17 .38 .0000
1.0000
I
U tijeku
je
rad na
srandardizaciji
Formulara
za
procjenu rizidnosti/potreba
ispitanika
za Republiku
Hrvatsku
(Nikoli6
i
sur.'
2002)
gdje
su
analizirane
njegove
metrijske
karakteristike
i norme
obzirom
da su originalne
norme
temeljene
na relativno
malom uzorku
teZih
deiinkvenata
iz
jedne
jurizdikcijske
provincije u Kanadi
(Hoge
i Andrews,
I
994),
te
ih
je
potrebno
provjeravati. Rezultati
su ukazali
na
dobre
mjeme
karakteristike
Formulara
u naSim
uvjetima
5to
opravdava
njegovo
kori5tenje
u
znanstvene,
praktidne i edukacijske
svrhe'
Obzirom
na
norrne za
procjenu odredene
nzine rizika
rezultati
pokazuju razlike
u
odnosu
na originalne
norme.
Naime,
procjene
rizidnosti/potreba
izvrSene
su
na temelju
uzorka
ispitanika
u na5im
uvjetima,
te
stoga dolazi
do
odstupanja
u norrnama
i procjenama
rizidnosti
na temelju
prve
glavne komponente
i
Burtove
komponente
obzirom
da
su radene
u drugadijim
socio-kultumim
okolnostima'
Zbog
navedenog
je
za konadno
definiranje
normi
za
procjenu
razina
rizika
potrebno
izvriiti
dodatne
provjere. Za
potrebe ovog
rada
koriStene su
originalne
norme
sto
moZe utjecati
na
objektivnost
pojedinih rezultata.
138
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
7/12
Hrvatska
revijaza
rehabilitacijska
istraZivanja
20O2,Yol
38,
br.
2,
str. 133-144
Tablica
2. Matrica
korelacija prediktorskog
skupa varijabli podrutja
ohiteljlroditelji
08R001
OBROOg
MRfiO
mR001
08R002
08R003
OBRM4
08R005
08R007
08R008
08R009
1.00000
.17841
.'t9004
.04324
-.07001
.14003
-.03077
-.05025
-.09318
08R002
.17841
1.mmo
.02201
.19095
.17071
.20045
-.14275
-.03885
.14170
08R008
-.03077
-.14275
-.00739
-.18098
-.06895
.30040
1.m000
-.037't'l
-.00328
0BR0m
08R004
08R005
08R007
.19004
.04324
-.0700't
.'t4003
.02201
.19095 .17071
.20045
1.00000
.13798
-.03641
.07963
.13798
1.00000
.44507
.18123
-.03641
.44507
1.00000
.07563
.07963
.'t8123
.07563
1.flXno
-.00739
-.18098
-.06895
.30040
.09851
-.06737
-.04222
-.10253
-.19544
j5714
.10811
-.03568
-.05025
-.09318
-.03885
.14170
.09851
-.'t9544
-.06737
j5714
-.04222
.108't1
-.10253
-.03568
-.03711
-.00328
1.00000
-.04548
-.04548
1.00000
OBRO06 odnosno
varijabla
bradni
problemi
kon-
stanta,
odnosno
bez
procjene
nepovoljnih
okol-
nosti
kod
obitelji/roditelja
ispitanrka
iz
uzorka,
Sto moZemo pripisati
nedovoljnom
uvidu u
ovo
podrudje
obitelj
skog funkcioniranja
kao relativno
nedostupnom
prosudbi
strudnjaka.
U tablici
l.
prikazane
su osnovne
statistidke
vrijednosti
varijabl
i
podrudja
obitelj/roditelj
i
koje
dine
prediktorski
skup varijabli.
Uodava
se da
su
prosjedne
vrijednosti
u varijablama
razlidite
s
posebnim
odstupanjem
varijable
OBROO9
(vari-
jabla
financijski/stambeni
problemi
)
u
pozi-
tivnom
smjeru
(manji
broj nepovoljnih
okolnos-
ti),
te varijable
OBROO3
(varijabla
emocionalni
problem
i/psihijatrij
ski sl udajevi)
i
OB
RO07
(var-
ijabla
zlostavljanje
od strane
oca) u negativnom
smjeru
(ve6i
broj
nepovoljnih
okolnosti).
Medutim, prosjedne
vrijednosti
varijabli
su
rela-
tivno
niZe
u
odnosu
na
maksimalno
mogu6i
broj
nepovoljnih
okolnosti
kod ispitanika
iz
uzorka.
Navedeno
se
moZe
smatrati
pozitivnim
ukoliko
se uistinu
radi
o
postojanju
relativno
manjeg
broja nepovoljnih
okolnosti
u
promatranim
vari-
jablama,
a
ne
o brojdano
manjim
prosudbama
uslijed nedovoljnog
uvida
u
nepovoljne
okolnos-
ti.
Minimalni
rezultati
unutar prediktorskog
skupa, koji govore
o
nepostojanju
niti
jedne
nepovoljne
okolnosti,
prisutni
su kod
svih vari-
jabli
podrudja
obitelj/roditelji
Sto se
takoder
moZe
smatrati
pozitivnim
obzirom
da to moZe
upu6ivati
na
postojanje
jakosti
u
svim
varijabla-
ma, ali
samo ako
se radi
o
poznavanju
nepo-
voljnih
odnosno
povoljnih
okolnosti
odredenih
varijabli.
U
sludaju kriterijske
varijable
minimalni
rezultat
je
l, a maksimalni
3.
Korelacije prediktorskog
skupa
varijabli
po-
drudja
obitelj/roditelji
prikazane
su
u
tablici 2.,
a
sve
dobivene
vrijednosti statistidki
su
znadajne na
razini
od
P=
.05
i
kre6u
se od -.003
do .45. Naj-
niZa
korelacija
od
-.003
dobivena
je
na
varijabli
OBROO8
koja
opisuje varijablu
zlostavljanje
od
strane majke,
a
najvi5a
od
.45 dobivena
je
na var-
ijabli
OBROO4
koja opisuje varijablu
znadajnije
obiteljske
traume
(posebno).
Regresijska
anahza
(tablica
3.)
prediktorske
vrijednosti
varijabli podrudja
obitelj/roditelji
za
rizik
za
pojavu
i
razvoj poremedaja
u
pona5anju,
na razini
znadajnosti p=
.05, urodila
je
sa
sta-
Tablica
3. KoeJicijenti
multiple
re
gresije
prcdiktorskog
skupa vari.jahli podru[ia
obileljlxtditelji
i
kriterija rizika
139
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
8/12
Radeti6-Paii,
M.:
Neka
obiljeZja
obitelji i
roditelja
kao rizidnih
dimbenika
za
pojavu
i
razvoj
poreme6aja u
ponaianju djece
i mladeZi
tistidki
znadajnom,
ali
relativno
osrednjom
povezanosti
varijabli
prediktora
s
kriterijem,
dime
je
pokriveno
347a
zajednidke
varijance.
Drugim
rijedima, na temelju
poznavanja
varijabli
podrudja
obitelj/roditelji
mogu6e
je
predvidjeti
rizidnost
daljnjeg
pona5anja
ispitanika
iz tzorka
dime
je
potvrdena
postavljana hipoteza.
Korelacije
prediktorskih varijabli
s
kriteri-
jskom
varijablom
(tablica
4.)
pokazuju da sve
varijable
prediktorskog skupa
osrednje
sudjeluju
u
povezanosti
s
kriterijem.
NajviSa
korelacija
bi-
ljeZi
se na
varijablama
OBROO3
i OBROO7
odnosno
varijablama
emocionalni
problemi/psi-
hijatrijski sludajevi
i zlostavljanje
od strane
oca.
Parcijalne
korelacije
(korelacije
prediktorskog
skupa
varijabli
i
kriterijske varijable
kada
se
iz
prediktorskog skupa
varijabli
eliminira
sve
ono
Sto
je
zajednidko
s ostalim
varijablama)
su
najvi5e
na varijablama
OBROO3,
OBRO0I
i
OBROO7
(emocionalni
problemi/psihijatrijski,
sludajevi
povijest
kronidnog
kriminalnog
ponaSanja
i
zlostavljanje
od strane
oca).
Standardni
regresijski
koeficijenti
najvi5i
su, a
ujedno
i statistidki
znadajni
na razini od
p=
.05,
na varijablama
OBROO3,
OBROOl
i OBRO07.
Ostale
varijable
prediktora takoder
sudjeluju
u
definiranju
latentnog
kriterija,
no nisu statistidki
znadajni
prediktori kriterijske
varijable.
Dakle,
regresij
skoj funkcij
i
svoj
im
proj
ekcij
ama
naj
v
i 5e
pridonose
varijable
emocionalni
problemi/psihi-
j
atrij ski
sludajevi
povijest kronidnog
kriminalnog
pona5anja
i
zlostavljanje
od
strane
oca, a
ostala
podrudja
pojedinadno znadajno
ne
predvidaju
kri-
terij,
ali su svojim
varijancama
manjim
djelom
pridonijele prediktorskoj vrijednosti
skupa
vari-
jabli
obitelj/roditelji.
Diskusija
rezultata
Dobiveni
rezultati
pokazuju da se
hipoteza,
kojom
se
pretpostavljalo
da
6e
postojati
statistidki
zna(ajne
povezanosti
pojedinih obiljeZja
obitelji/roditelja
i
rizrka za
pojavu
i
razvoj
poreme6aja
u
pona5anju, moZe
prihvatiti. S
aspekta
uspjeSne
predikcije
poreme6aja
u
pona5anju djece
i
mladeZi
grada
Pule statistidku
znadajnost
pokazale su varijable
emocionalni
problemi/psihijatrijski
sludajevi
u obitelji,
povi-
jest
kronidnog
kriminalnog
pona5anja i zlostav-
ljanje od
strane
oca,
no treba uzeti
u
obzir
i da
pojedinadne
nepovoljne
okolnosti uglavnom
ne
dovode
do
razvoja
poreme6aja
u
ponalanju.
Do
slidnih
rezultata
do5lo
se
i
u
drugim
istraZivanji-
ma, mada se
pri
usporedivanju
rezultata
mora
voditi
raduna
o
razll(.itim socio-kulturnim
okol-
nostima
u
kojima
su
provedena.
Navedena
obiljeZja
obitelji/roditelja
znadajne
su smjernice
u
planiranju
adekvatnih
kako
pre-
ventivnih tako
i tretmanskih
intervencija
prema
Tablica
4, Mubipla
regresijska analiza
za
kriterij
rizikrt
Red.
var.
08R001
08R002
08R003
08R004
08R005
08R007
0BR008
0BR00s
08R010
lGrchciJe
$
ldbr.
.288
.093
.347
.247
.177
.347
.190
.067
.055
Tfr'
r
.004
.362
.001
.013
.075
.001
.056
.514
.587
Parcfalne
lorelaciie
.223
-.036
.276
.096
.127
.212
.143
.096
.112
Shndardni
rwrcsijski
loeficileflti
Determ.
pred.
U%
b.bv
I
-.364
10.062
2.829
2.538
8.169
2.982
.657
.659
Grffia
re$6.
loef.
.090
.093
.091
.103
.097
.096
.095
.087
.090
Znd,,.
bila
.233
-.039
.290
.114
.144
.235
.157
.098
.119
.011
.654
.002
.267
.139
.016
.096
.zo I
.187
140
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
9/12
Hrvatska revijaza
rehabilitacijska
istraZivanja
2O02,YoI
38,
br.2, str. 133-144
obiteljima i roditeljima
djece i mladeZi u riziku ili
ve6
ispoljenim
poreme6ajima
u
pona5anju grada
Pule. Prije
svega
treba se raditi o edukacijskim,
a
ne
represivnim
intervencijama
odnosno interven-
cijama
koje
ohrabruju roditeljske interakcije
i
jadaju
prosocijalne
vrijednosti
u
obitelji
kao
primjerice
Skola za roditelje
ili redaj kvalitetnog
roditeljstva,
a
kod
ve6ih
problema
treninzi
roditeljskih
vje5tina
i razliditi
suporrivni
progra-
mi
(Radeti6-Pai(,2001).
Medutim, pri
tome
je
potrebno
usmjeriti
pozornost
i
na
ostale segmente
obiteljskog
Livota koje
nije
mogu6e mijenjati
obrazovanjem
roditelja,
a nesumnjivo
utjecu na
cjelokupnu
obiteljsku
klimu.
Po
uzoru
na
razlidite forme
i
programe rada
s
djecom i mladeZi
s
poreme6ajima
u
ponaSanju
i
njihovim
obiteljima,
razvijenih
zadnjih
desetak
godina
u Europi
(Nizozemska,
Njemadka
i
Svic-
arska)
koje
se rukovode
nadelom diferencijacije
tretmana u
odnosu
na
diferencijaciju
potreba
korisnika
pomo6i,
moZe
se razmi5ljati
o
planira-
nju
novih
oblika
posebne
tzv. socijalnopedagoSke
pomo6i
kod
ku6e
odnosno
pomo6i
obitelji
u
obitelji
(Koller-Trbovi(
1996,1999;
Fanger i
sur.
1998).
Najprisutnijim
oblicima rada
s obitelji
su
Video Hometraining,
Direktivna
terapija, Inten-
zivna
pomo6
obitelji, Smje5taj kod
ku6e, Socijal-
nopedagoSka pomo6
obitelji, Families
First
dija
je
polazi5ta
u
radu
vrijedno posebno
istaknuti.
To
su
slijedede
teorijske vodilje:
.
djeca najbolje
rastu u
obitelji,
.
sigurnost djeteta
u obitelji
je
najvaZnije
todka
pomo6i,
.
potrebno
je,
umjesto djeteta,
odstraniti
opas-
nost
u obitelji,
.
kori5tenjem
pozitivnih
snaga
obitelji
pomo-
6i
obitelji
da
si sama
pomogne,
uvaZavati norrne i vrijednosti
dlanova
obitelji i
pomagati
roditelje
i djecu kao kolege,
partnere,
kriza nudi
posebne
mogu6nosti za
promjenu,
ponudena
pomo6
u ovisnostije od
ciljeva koje
postavlja
pomagad
zajedno
s
dlanovima
obitelii...
U novije vrijeme
umjesto
na
rizidne
dimbenike
posebna
se
pozomost
usmjeruje
na
dimbenike
za5tite
u obitelji koji mogu
olak5ati suodavanje
s
te5ko6ama
odnosno
koji
pogoduju povoljnom
razvoju
djeteta
unatod
prisutnosti
rizidnih
dimbe-
nika. Iako izudavanje
dimbenika za5tite
u obitelji
prelazi
okvire ovog rada spomenimo
neke
od
za5titnih dimbenika
u
obitelji
koji
se
najde56e
spominju
(Koller-Trbovid
i sur,2001). To
su
ljubav
i
briga
za
dljete,
skladni odnosi u
obitelji i
kohezivna
obitelj,
umjereni stupanj
kontrole i
srdadna komunikacija,
emocionalno
topli i
podu-
pirudi
odnos
prema
djetetu,
disciplina i
nekaZnja-
vanje,
konzistentnost
u odgoju, uvaZavanje
djeteta,
bavljenje djetetom, zajednidke
aktivnosti,
zajed-
nidko provodenje
vremena,
vedro
ozra(je,
humor,
zainteresiranost
roditelja za
suradnju u
cilju dobro-
biti djeteta,
odgovorno i kompetentno
roditeljstvo,
pomo6
i
za5tita kroz
socijaln e veze
i
izvan
obitelji,
te
pozitivan
odnos s najmimje
jednim
roditeljem.
Dakle,
moZe se
zakljuditi
da,
temeljem
postav-
ljenog
cilja i
hipoteze, te
dobivenih
rezultata,
ovaj rad ima doprinos
u
definiranju
dimbenika
rizlka i potreba
odnosno
daje smjemice
za
pre-
ventivno
i
tretmansko strudno
djelovanje
u odno-
su na dimbenike rizika
na
podrudju
obitelj/rodi-
telji
za
obitelji i roditelje
djece i mladeZi
u
riziku
ili
s
poreme6ajima
u
pona5anju grada
Pule,
te
s
tim
u vezi
predlaganje tretmanskih programa
uz
mogu6nost
njihove
evaluacije.
141
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
10/12
Radeti6-Pai6,
M.: Neka obiljeZja
obitelji
i roditelja
kao
rizidnih dimbenika
za
pojavu
i razvoj
poreme6aja
u
ponaianju
djece
i
mladeZi
Literatura
Ajdukovif,
M.
(2001):
Utjecaj
zlostavljanja
i
zanemarivanja
u
obitelji
na
psihosocijalni razvoj
djece.
Dijete i
dru5tvo-dasopis
za
promicanje
prava
djeteta. 3,
l-2,59-'17.
Ajdukovi6,
M.
i
Delale,
E.
M.
(2000):
Stil
odgoja
u
obitelji
kao
dinitelj rizika
za5tite
u
razvoju
poreme6aja
u
ponalanju djece
i
mladeZi.
Rizidni
i
za5titni dimbenici
u
razvoju
poreme6aja
u
pona5anju
djece
i mladeZi.
Urednici
Ba5i6 J.
i
Jankovi6
J.
Povjerenstvo
vlade
RH
za
prevenciju
poreme6aja
u
pona5anju
djece
i
mladeZi
i
za5titu
djece
s
poreme6ajima u
ponaSanju .
Zagreb,
17l-187
.
BaSi6,
J. iZiLak
A.
(1994):
Znahj
komunikacije u
obitelji za
pojavu
poremedaja
u
pona5anju djece osnovno5kolske
dobi.
Kriminologija
i
socijalna
integracija.
2,
l,l-19.
Ba5i6,
J. i
Lebedina-Manzoni,
M
(1998):
Relacije
obiteljskih
prilika
i
nekih konativnih
osobina
udenika
-
adoles-
centa.
Revija
za
rehabilitacijska
istraZivanja.
34,
|,23-30'
BaSi6,
J.
(2000):
Rizidni
i za5titni
dimbenici u
razvoju
poreme6aja
u
pona5anju djece i
mladeZi: teorijsko
motri5te.
Rizidni
dimbenici
u
razvoju
poreme6aja
u
ponaianju djece
i
mladeZi. Urednici
BaSi6
J. i
Jankovi6 J.
Povjerenstvo
Vlade RH
za
prevenciju
poreme6aja u
ponaSanju djece
i
mladeZi
i
za5titu djece
s
poreme6ajima
u
pona5anju. Zagreb.
3l
-46.
Bujanovi6-Pasruovi6,
R.
(1988):
Obiteljske
prilike, pona5anje
i
Skolovanje
u doba
maloljetstva
mladih
punoljetnih
delinkvenata
uZagrebu
u
relaciji sa
socijalno-za5titnim
intervencijama.
Feneomenolo5ke
i
sociodemografske
karakteristike
mladih
punoljetnih
delinkvenata.
Fakultet
za defektologiju
Sveudili5ta
u
Zagtebu
i
Zavod
za
socijalni
rad
grada Zagreba.
Zagreb.
Fanger,
I.,
Moeller, S.
i Nachtigall-Kuschnick
(1998):
10
godina socijalnopedago5ke
pomo6i
obiteljima
u okrugu
Giftrom
(Njemadka
1987-1997).
Prijevod
N. Koller-Trbovi6.
Kriminologija
i socijalna
intregracija.
6,l,7l-'75.
Galesev
V., Nikoli6,
B.
i
Igri6,
L|
(1992):
Neke
metrijske
karakteristike
testa
-
.
Defektologija.23,
l-2,
129-139.
Hoge, R.D.
i
Andrews,
D.A.
(1994):
The
Youth Level
of
Service/Case
Management
Inventory:
Description
and
Evaluation. Carleton University. Depatment
of
Psychology. Ottawa, Ontario
Kls
586.
Hoge,
R.D. i Andrews,
D.A.
(1996):
Assessing
the Youthful
Offender:
issues and
tehniques.
Forensic
Psychiatry
and Psychology
Library. Carleton
University.
Ottawa.
Ontario.
Canada.
Illingworth,
R.
S.
(1983):
Il bambino a
scuola.
Guida
pediatrica
per
insegnanti.
Prijevod
sa
engleskog.
Giangiacomo
Feltrinelli
Editore.
Milano.
Koller-Trbovi6,
N.
(1996):
Nove forme
socijalnopedago5ke
pomo6i
obitelji
u
Nizozemskoj.
Hrvatska
revija
za
reha-
bilitacijska
istraZivanja.
32,
l,'7
3-79.
Koller-Trbovi6,
N.
(1999):
Nizozemska.
Odgoj
u
domovima-kako
dalje.
Ministarstvo
rada
i
socijalne
skrbi.
Zagreb.
185-197.
Koller-Trbovi6, N.
(1999): Nove forme
i
podrudja djelovanja socijalnih
pedagoga.
Kriminologija
i
socijalna
inte-
gracija.
7
,
1,93-103.
Koller-Trbovif,
N.
(2001):
Prosudba
rizika
i
potreba djece
i mladeZi
s
poremedajima u
pona5anju
u
svrhu
planira-
nja intervencija.lJ:
ZiLak,
Koller-Trbovi6,
Lebedina-Manzoni:
Od
rizika do intervencije.
Edukacijsko-rehabil-
itacij ski fakultet
Sveudi
I
i5te u
Zagrebu.
Zagreb,
37
-69
.
Koller-Trbovie
,N.,
Zl\ak,
A. i
BaSi6,
J.(2001):
Poremedaji u
pona5anju djece
i mladeZi-prevencija
i
tretman.
Dijete
i
dru5tvo.
Dijete
i dru5tvo, 3,3,319-340.
Kovadevi6,
V.,
Standi6,
V.
i Mejov5ek
M.
(
1998): Osnove
teorije
defektologije.
Fakultet
za
defektologiju
Sveudili5ta
u
Zagrebu,
Zagreb.
142
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
11/12
Hrvatska
rcvijaza
rehabilitacijska
istraZivanja
2O02,Yol
38,br.2,
srr. 133-1214
Kovdo,
I.
(1999):
Sociopatolo5ke pojave
u obitelji
maloljetnih podinitelja
kaznenih
djela u Republici
Hrvatskoj.
Hrvatski
ljetopis
ta kaznene
znanosti
i
praksu.
Hrvatsko
udruZenje
za
kaznene znanosti
i
praksu.
Zagreb,
6,
|
,
295-309.
Kovdo,
I.
(2000):
Sociopatolo5ki
oblici pona5anja
roditelja
kao
rizidni
dimbenici razvoja poremecaja
u
pona5anju
djece
i
mladeZi.
Rizidni
i
za5titni
dimbenici
u razvoju poreme6aja
u
pona5anju
djece i mladeZi.
Urednici BaSi6
J.
i
Jankovi6 J. Povjerenstvo
vlade
RH za prevenciju
poreme6aja
u
pona5anju
djece i
mladeZi
i
za5titu
djece
s
poreme6ajima
u
pona5anju
. Zagreb,
221
-232.
Laucht,
M.,
Esser,
G.
i
Schmidt,
M.
H.
(1998):
Risiko
-
und
Schutzfaktoren
der
freukindlichen
Entwickluns:
Empirische
Befunde.
Zeitschrift
fuer
Kinder
-
und
Jugendpsychiatrie,
26,6-20.
Nikoli6, B.,
Koller-Trbovi6,
N. iZtZaU,A:
(2001):
Metrijske
karakteristike
Formulara
za
procjenu
rizidnosti/potre-
ba
(FPRP).
Hrvatska
revijaza
rehabilitacijska
istraZivanja,38,
l, 103-119.
Papalia,
D.E.
i olds
S.w.
(1992):
Human
Developmenr.
McGraw-Hill,
Inc.
New
york.
Pednik,
N.
(2001):
Teorijski pristupi
obja5njenju
zlostavljanja
i zanemarivanja
djece. Dijete
i
dru5rvo.
3,l-2,33-59.
Petak,
O. (1989): Uloga odgoja
u
genezi
zlostavljanja
i
zanemarivanja
djece.
Socijalni rad.3
(29),
l-2, llg-123.
Raboteg-Sari
C, Z.
i
Brajla-Zganec
A.
(2000):
Roditeljski
odgojni postupci
i
problematidno
pona5anje
djece
u
ranoj
adolescenciji.
Rizidni
i
za5titni
dimbenici
u
razvoju
poreme6aja
u
pona5anju
djece i mladeZi.
Urednici
BaSi6
J.
i Jankovi6
J. Povjerenstvo
vlade
RH
za
prevenciju
poreme6aja
u
pona5anu
djece
i mladeZi
i za5titu
djece
s
poreme6ajima
u
pona5anju
. Zagreb.
155- 170.
Radeti6-Pai6,
M.
(2001):
Rizici
i
potrebe
-
polazi5ta
u
planiranju
preventivnih
intervencija
za
djecu i mladeZ
grada
Pule.
Okrugli
stol: Lokalna
zajednica
u
prevenciji
poreme6aja
u
pona5anju
djece
imladih
-
izvoriste
strategi-
je
prevencije
poreme6aja
u
pona5anju.
DrZavni
zavod za
za5titu
obitelji,
materinjstva
i mladeZi.
povjerenstvo
vlade
RH
za
prevenciju
poreme6aja
u
pona5anu
djece
i
mladeZi
i za5titu
djece s
poreme6ajima
u
ponasanju.
Zagreb.
Radni
materijal.
Pula.
Rutter,
M.
i
Giller,
H
(1983):
Juvenile
Delinquency.
Trends
and Perspectives.
Penguin
Books,
Middlesex.
Scheithauer,
H. i
Petermann,
F.
(
1999):
Zur
Wirkungsweise
von
Risiko
-
und Schutzfaktoren
in
der Entwickluns
von
Kindern
und Jugendlichen.
Kindheit
und Entwicklung.
8,
1,3-14.
Towberman,
D.B.
(1992):
National
Survey
of
Juvenile
Needs
Assesmenr.
Crime and
delinquency.
38, 2,230-238.
Vrgod,
I'
(1988):
Utjecaji
nekih
faktora
kvalitete
obiteljskih
odnosa
na intenzitet poreme6aja
u
pona5anju
mladih.
Fenomenolo5ke
i
sociodemografske
karakteristike
mladih punoljetnih
delinkvenata.
Fakultet
za defektologiju
Sveudili5te
uZagrebuiZavod
za
socijalni
rad
grada
Zagreba.Zagreb.
143
-
7/23/2019 Mirjana Radetic Paic
12/12
Radeti6-Pai6,
M.: Neka obiljeZja
obitelji
i roditelja kao
rizidnih dimbenika
za
pojavu i razvoj
poremedaja u
pona5anju
djece
i mladeZi
Some
family
and
parent
traits
as
risk
factors
for
the
appearance
and
development
of behavioral
disorders
of children
and
youths
Abstract
The
aim of this
researchwas
to
determine
the connections
between
the
disorders
in behavior
oJ
children
and
youths,
i.e. of
riskfor
the
appearance
and
development
of
such
behavior
and certainfamilylparents'
traits, and
determine
their
predictive value.
The
aim
of
the
research
is
related to
the
planning
of
adequate
interventions
with
respect to
J'amilies
and
parents
of children and
youths at risk or
with already
maniftsted
disorders
in behavior
in
the
city
of
Pula on
the basis
of
the
resulting
indicators.The
research tested
the
hypothesis
that
there
was
a statistically
signiJicant
connection
betvveen
certainfamilylparents'
traits
and
the
riskfor
the appearance
and
development
ofbehavioral
disorders
in
a sample of
chil-
dren, under-aged
youths
ancl
young
adults
(N=100)
treated
at
the
Center
for
Social
Care
Pula
from
01.01.1998. to
30.06.t999.
The
research used
the Form
The
Youth
Level of ServicelCase
Manag,ement
Inventory
by
Hoge and
Andrews
(1994),
and the regression
analysis
was used
for
the
processing of
the so
obtained
results
where
the
predicting,
set
of variables
was
represented
by
ten variables
from
the area
familylparents,
and
the
criterion
variable
was
represent'
ed by the
total
evaluation
of
the
risk
for
the
appearance
and
development
of
behavioral disorders.
The results
have shown
that
the hypothesis
can
be
adopted:
however,
from
the
(tspect
of
a successful
prediction
of the
behavioral
disord.ers
in children
and
youths
of
the
city
of
Pula
the
variable
of emotional
distresslpsychiatric
cases
in
the
family,
chronic
history
of
offence(s)
and
abuse
by
the
father
have
proven
to
be
of
statistical
importance.
The results
pro-
vide indications
for
actions
in
prevention
and
treatment
with
respect
to
the
factors
of risk aimed
at
familieslparents
for
the
families
and
parents
of
children
and
youths
at
risk or with
behavioral disorders
in
the
city of
Pula, and to that
effect
the
proposal
of
treatment
correlates
with
the
possibility of their
evaluation.
Key
words:
familylparents,
risks
for
behavioral
disorders,
city
of
Pula