Download - KVS
![Page 1: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/1.jpg)
Prof. dr Slavica Suzić
Kardio-vaskularni sistem
![Page 2: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/2.jpg)
CiljeviPregled građe i funkcije KVSSrčana frekvencijaObjasniti srčani ciklusObjasniti odgovor KVS na različite tipove f.a. Pobrojati i diskutovati o faktorima koji utiču i
one koji regulišu minutni volumen tokom f.a. Objasniti redistribuciju protoka tokom f.a.
![Page 3: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/3.jpg)
Kardiovaskularni sistem
Zatvoren sistem krvnih sudova sa srcem kao pumpom
Uloge1. Transport O2 do tkiva i odvođenje CO2 2. Transport hranjivih materija do tkiva3. Regulacija telesne temperature
![Page 4: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/4.jpg)
Kardiovaskularni sistemSrce
Pumpa krvArterije i arteriole
Nosi krv od srca do ciljnih tkiva Kapilari
Izmena nutritijenata krv-tkivoVene i venule
Nose krv od tkiva ka srcu
![Page 5: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/5.jpg)
Građa srčanog mišića
Fig 9.1
![Page 6: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/6.jpg)
Atrijumi(pretkomore)
Ventrikuli(komore)
![Page 7: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/7.jpg)
Srčani zalisci
![Page 8: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/8.jpg)
Miokard
![Page 9: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/9.jpg)
Građa srčanog mišića Mitohondrija
Jedro
Srčana mišićna ćelija
Kontraktilna vlakna
Interkalatni diskovi
![Page 10: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/10.jpg)
Akcijski potencijal ćelijasprovodnog sistema
Akcijski potencijalkontraktilnih ćelija
Ćelije SA čvora
Kontraktilne ćelije
Međudiskovi sa Gap junction
![Page 11: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/11.jpg)
Trikuspidalni zalistak
Pulmonalnevene
V. cava sup. i inf.
Sistemska cirkulacija
Leva predkomora
Leva komora
Aorta
Plućnostablo
Pulmonalnearterije
Plućnacirkulacija
Semilunarni plućni zalistak
Bikuspidalni zalistak
Semilunarni aortni zalistak
Desna komora
Shema cirkulacije
Desna predkomora
![Page 12: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/12.jpg)
Plućna i sistemska cirkulacija
Sistemska cirkulacija
Leva strana srcaNosi oksigenisanu krv
do tkiva sistemom arterija
Vraća krv od tkiva ka srcu sistemom vena
Plućna cirkulacija Desna strana srcaNosi deoksigenisanu
krv u pluća preko pulmonalne arterije
Vraća oksigenisanu krv u levo srce preko pulmonalne vene
![Page 13: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/13.jpg)
Srčani predvodnikSA čvor
SA čvor
Internodalni putevi
AV čvor
AV čvor
SA depolarizacija
Električna aktivnost se širi do AV čvora preko internodalnih puteva
Depolarizacija se širi napretkomore. Zadržavanje u AV čvoru
Depolarizacija se brzo širi kroz provodni sistem do vrha srca
Depolarizacija se širi od vrha srca kroz komoru
Hisov snop
Hisove grane
Purkinjeova vlakana
Provodni sistem
![Page 14: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/14.jpg)
SA čvorAV čvor
AV snop
Purkinjeova vlakna
![Page 15: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/15.jpg)
Srčana frekvencijaBroj srčanih ciklusa u jednoj minuti
SF; HR; fc
Fiziološke varijacije 60 – 90 (100) min -1
tahikardija > 100 min -1
bradikardija < 60 min -1
![Page 16: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/16.jpg)
Srčana frekvencija u mirovanju
Utiču:Uzrast, polPoložaj telaFaza disanja (povećanje SF u inspiraciji, smanjenje
ekspiraciji)Psihičko stanje (uzbuđenost)Telesna temperatura, temperatura okolineRalativna vlažnost i brzina kretanja vazduhaDoba dana (cirkadijalni ritmovi, najmanja ujutru)ZamorUnošenje hrane, neki napici, pušenjeHormoni (tireoidne žlezde, nadbubrega)Zdravstveno stanje, uzimanje medikamenata
![Page 17: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/17.jpg)
Kako i kada se meri SF?Fiziološke vrednosti se odnose na SF u
mirovanju, minimalnu, tj. jutarnju frekvenciju posle buđenja
Može se odrediti: palpacijom udara srčanog vrha, auskultacijom srca ili analizom EKG-a
Nije isto što i puls (p) ali se u praksi određuje kao puls a.radialis ili a.carotis
![Page 18: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/18.jpg)
Srčana frekvencija u različitim periodima života
uzrast SF (min -1)Novorođenčad 100 - 160
deca 1 to 10 godina 70 - 120
Deca preko 10 g., odrasli (uključujući stare)
60 – 90(100)
sportisti (“aerobni”) 40 - 60
![Page 19: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/19.jpg)
Fiziološka bradikardijaSportisti u mirovanjuTokom spavanja (određene faze)
![Page 20: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/20.jpg)
Fiziološka tahikardijadecatokom fizičke aktivnosti
![Page 21: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/21.jpg)
SF tokom fizičke aktivnostiSF raste tokom fizičke aktivnosti
maksimalna: 220 – godine starosti +/- 10
(student 20 godina, SFmax = 200 +/- 10)
![Page 22: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/22.jpg)
SF tokom fizičke aktivnostiUtiču:
Psihički faktori predstartna groznicaOpterećenjePeriferni impulsi (receptori u mišićima i
zglobovima)Promenjena kiselost krvi (CO2 i mlečna kiselina)Hormon adrenalinTelesna temperaturaImpulsi iz provodne muskulature srca
![Page 23: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/23.jpg)
SF tokom fizičke aktivnosti
Dinamički rad – proporcionalni raste sa intenzitetom fizičke aktivnosti
Statički rad – neproporcionalno, znatno veća SF u odnosu na intenzitet rada
Intermitentni rad – menja se rad-oporavak
![Page 24: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/24.jpg)
![Page 25: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/25.jpg)
Srčani ciklusVremenski period između dve uzastopne
srčane kontrakcije
![Page 26: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/26.jpg)
Srčani ciklus
Faza sistole: skraćenje i kontrakcija miokarda krv se istiskuje iz srca
Faza dijastole: opuštanje miokarda srce se puni krvlju
![Page 27: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/27.jpg)
Srčani ciklus• U fiziološkim uslovima, trajanje srčanog trajanje srčanog
ciklusa se konstantno menjaciklusa se konstantno menja u određenim fiziološkim granicama
• Ova varijabilnost je rezultat integrativnih neurohumoralnih uticaja
![Page 28: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/28.jpg)
Srčana frekvencija: trajanje srčanog ciklusa
srčana frekvencija
trajanje srčanog ciklusa
40 min -1 1,5 s
60 min -1 1 s
80 min -1 0,75 s
100 min -1 0,6 s
120 min -1 0,5 s
! Trajanje sistole i dijastole ne skraćuju se proporcionalno
![Page 29: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/29.jpg)
Srčani ciklus ako je SF=75 min-1
PKK
Srčani ciklus levog i desnog srca
0,8 s
0,7 s0,1 s
0,3 s 0,5 s
S
S
D
D
Obuhvata: sistolu i dijastolu pretkomore (PK)
sistolu i dijastolu komore (K) (sve levog i desnog srca)
![Page 30: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/30.jpg)
Srčani ciklus tokom fizičke aktivnosti
SistolaFaza kontrakcije
DijastolaFaza relaksacije
Skraćuje se faza punjenja komora
![Page 31: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/31.jpg)
Inervacija srca ANS
![Page 32: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/32.jpg)
Uticaji na rad srca mogu biti:
Pozitivni ili negativni:hronotropni (frekvencija)inotropni (snaga)batmotropni (razdrazljivost,
podrazljivost)dromotropni (sprovodljivost, brzina
provođenja impilsa)
![Page 33: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/33.jpg)
Regulacija rada srcaFaktori koji utiču na rad srca:
Lokalni heterometrijska autoregulacija (Frank-Starlingov
zakon)K + i Ca++
temperaturaNervni
simpatikus i parasimpatikus Humoralni
kateholaminiglukagontiroksinhormon rastaglukokortikoidimineralokortikoidi
![Page 34: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/34.jpg)
Udarni volumen srca UV
Zapremina krvi koju komore tokom sistole istisnu u velike arterije
70 ml (60-100 ml)Utiču:
UzrastPolPoložaj tela
![Page 35: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/35.jpg)
Minutni volumen srca MVSZapremina krvi (u litrima) koju svaka
komora istisne u cirkulaciju u toku 1 minuta
MVS = UV x SF 5000 ml = 70 ml x 72 min-1
Udarni volumen UV
Srčana frekvencija SF
Minutni volumen srca MVS
![Page 36: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/36.jpg)
Faktori koji utiču na minutni volumen
Minutni = srčana frekvenca x udarni volumenvolumen
Srednji arterijski pritisak
EDVSnaga kontrakcije
Frank-Starling
Rastegljivost
simpatikus
parasimpatikus
![Page 37: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/37.jpg)
end-dijastolni volumen (EDV) oko 120 ml zapremina krvi u komori na kraju dijastole
end- sistolni volumen (ESV) oko 50 ml zapremina krvi u komori na kraju sistole
UV = EDV - ESV = 120 -50 = 70 ml
UV udarni volumen
![Page 38: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/38.jpg)
Ejekcijska frakcija
EF = UV / EDV
fiziološke varijacije: 65 +/- 10 %
![Page 39: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/39.jpg)
Minutni volumen srca MVS kod sportista u mirovanju SF ↓UV ↑
MVS = UV x SF 5000 ml = 100 ml x 50 min-1
Udarni volumen UV
Srčana frekvencija SF
Minutni volumen srca MVS
![Page 40: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/40.jpg)
MVS tokom fizičkog naporaSF ↑UV ↑MVS 20-22 L (zdravi, netrenirani),
30-40 L (vrhunski sportisti) (200 x 200 ml)
ESV pada na 10-30 mlEDV raste na 200-250 mlKod utreniranih MVS više raste na račun
UV, a kod netreniranih na račun SF
![Page 41: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/41.jpg)
![Page 42: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/42.jpg)
mirovanje fizička aktivnost oporavak
![Page 43: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/43.jpg)
Trenirani : netrenirani U miru:
Trenirana osoba ima SF ↓
Pri istom intenzitetu opterećenja:Trenirana osoba ima SF ↓
Pri maksimalnom intenzitetu opterećenja:Maksimalna srčana frekvencija je ista , ali
trenirana osoba je dostiže pri većem opterećenju
![Page 44: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/44.jpg)
Sportsko srceZavisno od
Vrste sportske aktivnostiIntenziteta i obima treningaDužine sportskog stažaPolaKonstitucije
Dolazi do povećanja srcaPovećava se
Zapremina (tonogena dilatacija)Masa (hipertrofija)
![Page 45: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/45.jpg)
Pražni intenzitet treninga
Intenzitet treninga koji dovodi do pozitivnih adaptacija KVS i može da se izdrži duže vreme i ne pretstavlja opterećenje
Najmanje 70% SFmax Karvonenov metod
HRR Heart Rate Reserve = ((SFmax – SFmir) x željeni %) + Sfmir
(željeni % = 0.6)
Pr. (200 – 60) x 0,6 + 60= 144 c / min
![Page 46: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/46.jpg)
Srčani rezervni kapacitet Zavisi od:
Rezerva frekvencije srcaRezerva udarnog volumenaPovećano korišćenje kiseonika
![Page 47: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/47.jpg)
SRČANI MIŠIĆ
AEROBNI METABOLIZAM MASNE KISELINE KAO PRIMARNI
ENERGETSKI SUPSTRAT ISKORIŠĆAVA I:
GLUKOZU (IZ MALIH DEPOA GLIKOGENA)
KETONSKA TELA PIRUVAT I LAKTAT “PEĆ NA SVA GORIVA”
![Page 48: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/48.jpg)
Energetski Energetski izvorizvor
Beli skeletni Beli skeletni mišićimišići
Crveni skeletni/ Crveni skeletni/ srčanisrčani
Glavni Glavni supstratisupstrati GlukozaGlukoza Masne kiselineMasne kiseline
Glavni Glavni metabolimetabolički čki puteviputevi
AnaerobniAnaerobni AerobniAerobni
Glavni Glavni produkti produkti metabolizmametabolizma
Mlečna kiselinaMlečna kiselina COCO22 i H i H22OO
OO2 2 dugdug SignifikantnoSignifikantno MinornaMinorna
Funkcija u Funkcija u odsustvu Oodsustvu O22
DobraDobra SlabaSlaba
Energetski izvori za kontrakciju crvenih i belih skeletnih i srčanog mišića
![Page 49: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/49.jpg)
Srce i homeostaza ATPa
Težina: 0.35kg“ATP turnover” 10mM/sU toku 24h srce
stvara 35kg ATPa
Količina ATPa u srcu je 3.5g
![Page 50: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/50.jpg)
Skeletni mišići i homeostaza ATPa
“ATP turnover” 10g/s (maraton)U toku trke
maratonac “iskoristi” 75 kg ATPa
Količina ATPa u mišićima je 60-100g (nesportisti-sportisti)
![Page 51: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/51.jpg)
Ishemija miokarda
Akumulacija mlečne kiselineSmanjenje pHInhibicija glikolizeSmanjenje utilizacije masnih
kiselina(porast odnosa NADH/NAD i ADP/ATP)
Smanjenje sinteze proteina, kontrole volumena ćelije, kontraktilnosti
Promena strukture i funkcije membrana
![Page 52: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/52.jpg)
Osnovni elementi programa f.a.
učestalost intenzitet trajanje oblik
Fizička aktivnost se dozira kao svaki lek
![Page 53: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/53.jpg)
Programiranje fizičkih aktivnosti
Postupak prilagođavanja:
polu godinama starosti stepenu fizičke sposobnosti zdravstvenom stanju
![Page 54: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/54.jpg)
Učestalost
skoro svakog, po mogućstvu svakog dana u nedelji
150min/nedeljno umerene f.a.
90 min/nedeljno intenzivne f.a.
![Page 55: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/55.jpg)
Trajanjeduže od 30 minuta u jednoj sesiji
ili
ukupno preko 30 minuta fizičke
aktivnosti dnevno u više sesija
![Page 56: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/56.jpg)
Oblik
OPŠTI ZAHTEVI: - angažovanje velikih mišićnih grupa - kontinuiranost - ritmičnost
OSNOVNI OBLICI: hodanje, džoging, trčanje, plivanje,vožnja bicikla, kućna vesla
![Page 57: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/57.jpg)
Intenzitet
Vežbanje se ne bi smelo meriti samo kroz
predjenu distancu ili utrošeno vreme, već je napor
neophodno meriti i nekim fiziološkim parametrima
SRČANA FREKVENCIJA
![Page 58: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/58.jpg)
Intenzitet
umerenog intenziteta
50 - 70% HRmax (90)
40 - < 60 VO2max (85)
40 - < 60 HRR
![Page 59: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/59.jpg)
Ciljna srčana frekvencija
70
80
90
100
50
60
% HRmax
red line zone
anaerobic treshold zone
aerobic zone
weight mesurement
moderate activity
![Page 60: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/60.jpg)
Redistribution of Blood Flow During Exercise
![Page 61: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/61.jpg)
Krvni pritisak (KP)Sila koju vrši krv po jedinici površine krvnog
suda Izražava se u milim. živinog stuba (mm Hg)Meri se arterijski KP ( TA= tensio arterialis) u
velikim arterijama blizu srcaRazlika u KP u vaskularnom sistemu
obezbeđuje pokretačku silu za kretanje krvi iz područja sa visokim u područje sa niskim KP
Arterije – sudovi visokog pritiska Vene – sudovi niskog pritiska Kapilari – sudovi razmene
![Page 62: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/62.jpg)
Protok krvi, krvni pritisak i otpor
Protok krvi (Q) je direktno proporcionalan razlici KP (P) između dve tačke u cirkulacijiAko se P povećava, Q se ubrzava; a ako se
P smanjuje, Q se smanjuje i usporavaQ je obrnuto proporcionalan otporu (R)
Ako se R povećava, Q se smanjuje. R je važniji od P na vrednost lokalnog KP.
![Page 63: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/63.jpg)
Sistemski Krvni Pritisak ( SKP)Pumpna aktivnost srca stvara E za kretanje
krvi kroz krvne sudove sa mesta većeg ka mestu manjeg KP
KP je proizvod Q ( MVS) i RSKP je:
Najveći u aortiPošto se E za kretanje krvi troši na
savladavanje R , pritisak se postepeno smanjuje duž krvnih sudova
Ima vrednost 0 mm Hg u desnoj pretkomoriNajveće smanjenje KP se dešava u arteriolama
koje pružaju najveći otpor prolasku krvi
![Page 64: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/64.jpg)
Sistemski Krvni Pritisak
Figure 19.5
![Page 65: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/65.jpg)
Arterijski Krvni Pritisak ( TA )TA zavisi od dva faktora:
Elastičnosti zidova arterija (kompliansa ili distenzibilnost)
Količine krvi u njima u svakom momentuTA u elastičnim arterijama blizu srca je
pulzatilan (KP raste i pada)
![Page 66: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/66.jpg)
Arterijski Krvni Pritisak ( TA)Sistolni pritisak (gornji) – pritisak krvi na
zid arterija za vreme kontrakcije srca ( sistole) Dijastolni pritisak ( donji) – najniža
vrednost TA za vreme srčane relaksacije ( dijastole)
Pulsni pritisak ( PP) - razlika između sistolnog i dijastolnog pritiska
Srednji AP (SAP) – pritisak koji pokreće krv u tkivima
SAP = dijastolni pritisak + 1/3 pulsnog pritiska
![Page 67: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/67.jpg)
Održavanje KP
Glavni faktori koji utiču na vrednost KP su:Minutni volumen srca ( MVS)Periferni otpor (PR)Volumen krvi
KP = MVS x PR KP varira u zavisnosti od vrednosti MVS, PR, i
volumena krvi
InterActive Physiology®: Cardiovascular System: Factors that Affect Blood PressurePLAYPLAY
![Page 68: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/68.jpg)
Merenje AKP ( TA )Sistemski AKP se meri indirektno pomoću
auskultatorne metodeAparat sfingmomanometar se postavlja na
nadlakticu iznad lakta.Pritisak u manžetni se postepeno povećava sve
dok on ne bude veći od sistolnog pritiska u brahialnoj arteriji.
Pritisak se u manžeti polako otpušta , a prvi ton koji se čuje preko stetoskopa označava vrednost sistolnog ( gornjeg) pritiska,; poslednji ton koji se jasno čuje, iza koga sledi tišina, označava vrednost dijastolnog ( donjeg) pritiska.
![Page 69: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/69.jpg)
Varijacije KP AKP varira u toku 24-h perioda.AKP dostiže najviše vrednosti ujutru due to waxing and
waning levels of retinoic acidZavise i od spoljašnjih faktora: uzrast, pol, TM, rasa,
položaj tela,raspoloženje ( emocionalno stanje ), socioekonomski status, FIZIČKA AKTIVNOST.
U toku dinamičkog rada, srazmerno opterećenju raste vrednost AKP ( posebno sistolnog); pri radu rukama vrednosti AKP su veće nego pri radu nogama ( istog intenziteta); ako je angažovana veća mišićna masa , izraženija je vazodilatacija, manji otpor i vrednost KP
U toku statičkog rada, dolazi do naglog povećanja i sistolnog i dijastolnog pritiska (↑TA u grudnoj duplji i ↓ venskog priliva). Rizik od pucanja krvnih sudova je pojačan ( oprez kod starih i srčanih bolesnika)
![Page 70: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/70.jpg)
Promene KP
Hipotenzija – nizak KP pri čemu je sistolni AKP ispod 100 mmHg
Hipertenzija – stanje povišenog AKP = 140/90 mm Hg ili višeAkutna prolazna povišenja AKP su normalna i
mogu biti uzrokovana: povećanom temperaturom ( groznica), psihičkim promenama, fizičkom aktivnošću, uzimanjem hrane, napitaka – kafa, čaj, pušenje ....
Hronični porast AKP se dešava uglavnom zbog: oštećenja srca, krvnih sudova, poremećaja rada bubrega i moždanog udara.
![Page 71: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/71.jpg)
Ispitati funkcionalnu sposobnost srca i krvotoka u uslovima fizičkog opterećenjaLorencov test – procena na osnovu brzine oporavka
srčane frekvence ( SF) odn. vremena potrebnog da posle zadatog fizičkog napora ponovo uspostavi SF u miru.
Način rada: ispitaniku se naloži da uradi 10 ( 20) čučnjeva za 20 s ( zavisno od zdravstvenog stanja, kondicije...). FS se meri pre i posle fizičkog napora, sve do postizanja SF u mirovanju.
Oporavak kod sportista traje 15-30s, kod zdravih netreniranih 60s.Vrednosti preko 60s ukazuju ili na potpuni nedostatak kondicije ili na neko srčano oboljenje.
Postoje i drugi testovi: na step-klupici ( step-ergometru), bicikl ergometru i pokretnoj traci “treadmill”-u.
![Page 72: KVS](https://reader035.vdocuments.mx/reader035/viewer/2022062220/557212a0497959fc0b909db2/html5/thumbnails/72.jpg)