Dječji vrtić „En ten tini“
Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8
Zagreb, Sesvete
KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA „EN TEN TINI“
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018
Rujan 2017.
1
Na temelju članka 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i članka 42. Statuta
Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno vijeće Dječjeg vrtića „En ten tini“ je na 46. sjednici
održanoj 27.09.2017. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića
„En ten tini“ za pedagošku godinu 2017./2018.
KLASA: 601-02/17-04/01
UR. BROJ: 251-607-01-17-1
Zagreb, Sesvete 22.09.2017.
2
SADRŽAJ:
1. OSOBNA KARTA VRTIĆA ................................................................................................................... 3
2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA ............................................................................................................ 4
3. PROGRAMI ....................................................................................................................................... 6
3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM ......................................................................................... 6
3.2. PROGRAM PREDŠKOLE ............................................................................................................ 15
3.3. POSEBNI PROGRAMI ............................................................................................................... 18
3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAMI.................................................................................. 18
3.3.1.1. CJELODNEVNI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA..................................18
3.3.1.2. CJELODNEVNI PROGRAM MONTESSORI KONCEPCIJE ZA DJECU OD 1 DO 3 GODINE I
DJECU OD 3 DO 7 GODINA...........................................................................................21
3.3.2. KRAĆI PROGRAMI ............................................................................................................ 27
3.3.2.1. KRAĆI PROGRAM METODIKA OBUKE NEPLIVAČA.........................................................27
3.3.2.2. KRAĆI SPORTSKI PROGRAM..........................................................................................29
3.3.2.3. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA................................................30
3.3.2.4. KRAĆI PROGRAM DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA SCENSKA PRIMJENA
3.3.2.5. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE DOBI..............35
3.3.2.6. KRAĆI PROGRAM GLAZBENE KULURE...........................................................................38
3. 4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI PROGRAM .............................. 41
3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ ................................. 41
3. 4. 2. IZVEDBENI PROGRAM DJECA U PRIRODI U GRADU MLADIH-GRANEŠINA .................... 46
3.4.3. PROGRAM PATHS-RASTEM ............................................................................................... 48
3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA ZLOSTAVLJANJA DJECE) .... 52
3. 4. 5. PROGRAM RASTIMO ZAJEDNO ....................................................................................... 55
3. 4. 6. PROGRAM SIGURNOST I ZAŠTITA ................................................................................... 59
4. OSIGURANJE KVALITETE ................................................................................................................. 61
5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA .............................................................. 62
6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ................................................................................................... 65
3
1. OSOBNA KARTA VRTIĆA
Dječji vrtić „En ten tini“ je javna ustanova predškolskog i ranog odgoja i obrazovanja
osnovana 2009. godine. Odgojno - obrazovni proces Dječjeg vrtića „En ten tini“ održava se u
centralnom objektu (Ulica 144. brigade Hrvatske vojske 8) koji ima kapacitet 20 odgojnih
skupina: 6 jasličkih i 14 vrtićkih skupina, te u područnom objektu (Ulica 144. Brigade
Hrvatske vojske 2) s kapacitetom od 9 odgojnih skupina: 4 jasličke i 5 vrtićkih. Oba objekta
suvremeno su arhitektonski dizajnirana i opremljena. Matični objekt ima dvije polivalentne
dvorane - jednu za djecu od 1.- 3. godine starosti, a drugu za djecu od 3.-7. godine starosti;
bazen, igralište, likovni atelje, istraživački atelje, dva prostora za istraživanje svjetla i sjene,
sportsku terasu, terasu za istraživanja i stvaranje, eko terasu dok područni objekt ima
dvoranu za motoričke aktivnosti, igralište, prostor za aktivnosti stvaranja i izražavanja te, od
pretprošle pedagoške godine, informatičku igraonicu. U Dječji vrtić „En ten tini“ u
pedagoškoj godini 2017./2018. upisano je 620 djece. Ukupan broj radnika je 108 što
uključuje 58+6 odgojitelja, administrativno, tehničko i pomoćno osoblje i kompletnu stručno
razvojnu službu (pedagoga, psihologa, logopeda, rehabilitatora, višu medicinsku sestru te
kineziologa).
Predškolski odgoj i obrazovanje čini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga
kurikuluma. Dječji vrtić „En ten tini“ provodi djelatnost ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja u dva ciklusa:
a) od navršene prve do navršene treće godine djetetova života (podrazumijeva
uključenost djece u mlađe, starije i mješovite jasličke skupine)
b) od navršene treće godine djetetova života do polaska u osnovnu školu
(podrazumijeva uključenost djece u mlađe, srednje, starije i mješovite vrtićke
skupine)
U vrtiću se provode programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i
socijalne skrbi djece predškolske dobi koji su prilagođeni interesima, pravima, razvojnim
potrebama djece, te njihovim mogućnostima.
4
2. MISIJA I VIZIJA RADA VRTIĆA
Dječji vrtić „En ten tini“ u tekućoj pedagoškoj godini ustrojava i provodi odgojno obrazovni
rad s djecom predškolske dobi sukladno važećim propisima za predškolske ustanove. Vrtić
kroz planirane programe ostvaruje djelatnost njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene
zaštite, pravilne prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni
razvojnim i aktualnim potrebama djeteta, njegovim interesima i potencijalima. Istodobno se
održava visoki standard poštivanja prava djeteta i njegove obitelji kao i prava radnika Vrtića.
Nadalje, kroz timsko djelovanje želimo doći na što kvalitetniju razinu suradničkih odnosa.
Želimo postati organizacija koja uči, koja je u stalnom mijenjanju i istraživanju osobne
prakse. Naša želja da determiniramo i izgradimo osobnu kulturu, a kojom želimo postići
autentičnost u pristupu odgojno – obrazovnoj praksi ujedno je i poticaj da promišljamo o
svim dimenzijama stvaranja organizacije koja uči.
Naša vizija razvoja kurikuluma temeljno se naslanjati na sve dimenzije zajedničkog
oblikovanja i prilagodbu službenoj programskoj koncepciji, koja je temelj našeg rasta i
razvoja k zajednici koja uči.
U tom kontekstu, jedna od bitnih zadaća i dalje će biti jačanje kulture ustanove kroz
primjenu razvojnog plana temeljenog na Samovrednovanju i vrednovanju svih struktura
vrtića (NCVVO).
Cilj djelovanja u ovoj pedagoškoj godini je stvaranje optimalnih vremenskih uvjeta za
življenje, razvoj, odgoj i učenje djece rane i predškolske dobi i odraslih kroz fleksibilnu
organizaciju rada predškolske ustanove koja uvažava i poštuje aktualne potrebe,
preferencije, potencijale i prava djeteta.
Djelovanje će se odnositi na stvaranje uvjeta za kvalitetniju participaciju svakog pojedinca u
smislu stvaranja i provođenja fleksibilne organizacije rada.
Na temelju upisa djece i izraženog interesa roditelja u ovoj pedagoškoj godini planiramo
organizirati i provoditi sljedeće programe koji će obogaćivati primarni 10 – satni prihvat
djece.
5
Posebni programi:
1. Cjelodnevni programi:
1.1. Program engleskog jezika (rano učenje stranog jezika – 1 odg. skupina)
1.2. Cjelodnevni programi Montessori koncepcije:
za djecu od 1 do 3 godine života
za djecu od 3 do 7 godine života
2. Kraći programi – izvan redovitog programa:
2.1. Kraći program Metodika obuke neplivača
2.2. Kraći Sportski program
2.3. Kraći program ranog učenja engleskog jezika
2.4. Kraći program Dječje folklorno stvaralaštvo i njegova scenska primjena
2.5. Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi
2.6. Kraći program glazbene kulture
Pored navedenih programa u našem Vrtiću posebnu pozornost fokusirat ćemo na
promišljanje, obogaćivanje i provedbu sljedećih programa:
Međunarodni program odgoja i obrazovanja za okoliš u suradnji s Udrugom
Lijepa naša
Program Djeca u prirodi u Gradu mladih Granešina
Program Paths – Rastem u suradnji s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom
CAP program - Program Prevencija zlostavljanja djece u suradnji s Udrugom
roditelja Korak po korak
Rastimo zajedno - UNICEF-ov program za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo
Program Samoprocjena ustanova za rani i predškolski odgoj u suradnji s
Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje
Preventivni program mjera unapređivanja sigurnosti i zaštite djece
6
3. PROGRAMI
3.1. PRIMARNI DESETOSATNI PROGRAM
Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno - primjerenom kurikulumu
usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači: osigurati
pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajnu materijalnu sredinu koja doprinosi razvoju
dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu, poštivati zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s
čim stručni djelatnici planiraju svoj rad, omogućiti učenje kao interaktivan proces koji uključuje
djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje, poticati partnerske odnose s roditeljima kao
najviši oblik suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta, poticanja
tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju
djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove), kontinuirano stručno usavršavanje kao
potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti
potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada s djecom predškolske dobi.
Specifičnost primarnog desetsatnog programa DV „En ten tini“ jest i provođenje integriranog
kurikuluma otvorenih vrata, čije je provođenje zamišljeno i omogućeno samom arhitekturom i
opremljenošću prostora pomičnim pregradnim stijenama. Koncepcija se temelji na poticanju
suvremenih procesa učenja djece, poticanju suradnje, timskog rada i kvalitete interakcije na svim
razinama te adekvatnog prostornog, materijalnog i vremenskog okruženja koje zadovoljava
potrebe i interese djece te potiče djecu na suradnju, igru i učenje. Koncepcija integriranog
kurikuluma otvorenih vrata predstavlja djetetovo prirodno okruženje za rast, razvoj i odgoj.
Otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali su kao produkt
zajedničkog planiranja i omogućavaju slobodno kretanje djece i biranje prostora za igru te potiču
suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno - obrazovnog procesa. Postizanje kvalitete
zajedničkog življenja djece i odgajatelja smatramo našom osnovnom zadaćom. Nastojimo to
ostvariti živeći integrirani kurikulum otvorenih vrata. To je termin koji govori o načinu rada koji
podrazumijeva višestruku mogućnost izbora za svako dijete i poštivanje interesa i potreba svakog
djeteta: organizacija prostornog, materijalnog i vremenskog konteksta u našem vrtiću, te naša
promišljanja o ulozi odraslih u odgojno - obrazovnom radu polaze upravo od ovih postavki.
7
CILJEVI PROGRAMA
Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova
odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji
jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:
• zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta
• stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) zainteresiran,
nedirektivni stav odgojitelja
• usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju
NAMJENA PROGRAMA
Primarni desetsatni program provodi se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu.
Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i
vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine).
NOSITELJI
U realizaciju odgojno - obrazovnog dijela programa uključeno je 40 odgojitelja u centralnom i 18
odgojitelja u područnom objektu te šest odgojitelja „pomagača“.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Primarni program Vrtića provodi se u vremenu od (5:30) 6 – 17,30 sati. Provođenje aktivnosti u
vrtiću vremenski je usklađeno s zadovoljavanjem osnovnih dječjih potreba za jelom i
popodnevnim odmorom te je u službi djeteta, njegovih potreba i preferencija. Glavni sudionici
provođenja programa su dijete, odgojitelj i roditelj te u odnosu na njihove potrebe planiramo
realizaciju programa, inovacije i promjene u provođenju programa.
Provođenje redovitog programa realizira se kroz:
individualizirani pristup
rad s djecom u manjim grupama
rad s cijelom skupnom jedinicom
8
situacijski rad s djecom
različite oblike suradnje s roditeljima (roditeljski sastanci, individualne konzultacije, radionice, priredbe i različita događanja)
različite oblike rada s odgajateljima (stručna usavršavanja, rad u timu, radni sastanci)
suradnju s užom i širom lokalnom zajednicom
VREMENIK
VRIJEME (H) AKTIVNOST
5:30 / 06: 00- 06:30 Ranojutarnje okupljanje: prostor mlađe skupine
06:45-07:00 Zajutrak
07:00-08:00 Aktivnosti okupljanja, individualne aktivnosti odgojitelja s
djecom u sobama dnevnog boravka
07:00-08:30 Doručak (sve dobne skupine)
09:30-10:30 Voćna užina (sve dobne skupine)
09:00 – 10:00 10:30 / 11:45 Provedba različitih aktivnosti
11:00 - 12:00 Ručak (intervali od 15 minuta); prema dobnim skupinama -
od najmlađih ka najstarijima)
12:00-14:00 Popodnevni odmor
12:00-14:00 Mirne aktivnosti u vrtićkim skupinama, za djecu koja
nemaju potrebu za popodnevnim odmorom
14:00-15:30 Popodnevna užina (sve dobne skupine)
15:30 / 16:00 – 17:30 Poslijepodnevno okupljanje (odlazak djece kući)
9
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i
uspješnost svakog djeteta (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i uratci
djeteta i sl.).
instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada: protokoli za
samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog
kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece
skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja
djeteta
upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili
odgojne skupine; procjena kvalitete programa, procjena zadovoljstva programom /
vrtićem
Zajedničke analize kvalitete različitih segmenata odgojno - obrazovnog rada odgajatelja i
stručno razvojne službe
DJECA S POSEBNIM POTREBAMA
Kontinuirano nastojanje stručno razvojne službe dječjeg vrtića jest uključivanje što većeg broja
djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, pri čemu se posebna pažnja posvećuje
kvaliteti samog procesu inkluzije/integracije. Sama priprema konteksta za navedene procese
započinje mnogo prije nego li se dijete uključi u proces, a s daljnjih tijekom procesa još se
intenzivnije nastavlja. Integracijom i inkluzijom djece s posebnim potrebama i teškoćama u
razvoju djeci bez teškoća omogućava se rast u okolini u kojoj je različitost norma, a ne iznimka.
Elementi uključivanja, koji se mogu koristiti kako bi prepoznali visoko kvalitetni program i usluge
za rano djetinjstvo, su pristup širokom spektru prilika za učenje, sudjelovanje i potpora.
Inkluzija/integracija daje djeci priliku da razvijaju socijalne i komunikacijske vještine,
osamostaljuju se, nauče prihvaćati sebe i svoje posebnosti. Ostala djeca uključena u program uče
nove socijalne vještine interakcije s djecom različitih sposobnosti, čime postaju osjetljivija prema
potrebama drugih općenito, bolje razumiju različitosti i prema njima postanu tolerantnija.
Ovogodišnja zadaća u tom smislu jest sustavno, kroz odgojno - obrazovne sadržaje i opću
informiranost, djelovati na formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s
teškoćama u razvoju i posebnih potreba, kako bi se zadovoljila prava i mogućnosti svakog djeteta.
Misija odgojnih radnika i članova stručnog tima je omogućiti svoj djeci, a naročito djetetu s
10
teškoćama u razvoju, kroz svakodnevne situacije i planirane situacije, učenje i razvoj osobnih
kompetencija.
Za djecu s određenim posebnim potrebama organizira se individualizirani rad u skupini i/ili
individualni rad sa stručnjacima, ili ih se upućuje u specijalizirane ustanove u cilju postizanja
njihova optimalnog razvoja. Djeca s posebnim potrebama također su kao i drugi polaznici
vrtića uključeni u cjelodnevne i kraće posebne programe.
OPĆI CILJ
Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju/
posebnim potrebama i njihovih roditelja u sve aspekte odgojno – obrazovnog rada.
SPECIFIČNI CILJEVI, NAČIN OSTVARIVANJA, VREMENIK I NOSITELJI
SPECIFIČNI CILJEVI AKTIVNOSTI PLANIRANO VRIJEME
NOSITELJI
DIJETE
Promicanje inkluzije djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama i teškoćama u razvoju, osiguravanje njihovih prava na prihvaćanje, razumijevanje. Stvaranje pozitivnog ozračja i uvažavanje različitosti dobro osmišljenim radom u skupini, s odgojiteljima i roditeljima.
Poticanje cjelovitog razvoj djetetove osobnosti, očuvanjem stečenih sposobnosti i sprečavanjem nastanka novih poteškoća pravodobnim
izrada programa opservacije za djecu s teškoćama u razvoju
praćenje tijeka opservacije
praćenje tijeka prilagodbe djece na vrtić
prikupljanje podataka u svrhu izrade anamneze
odabiranje instrumentarija za identifikaciju po odgojnim skupinama
izrada individualiziranog programa rada za djecu s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju
rujan, listopad, studeni, prosinac
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj, odgojitelji
prisustvovanje odgojnom procesu s ciljem utvrđivanja indikacija s pojedinim djetetom
poduzimanje odgovarajućih mjera u radu s djecom s teškoćama u razvoju
prikupljanje i obrada podataka o djetetu na opservaciji
utvrđivanje psihofizičkog statusa djeteta i izrada nalaza i mišljenja
tijekom cijele pedagoške godine
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj
11
rehabilitacijskim radom i praćenjem razvoja djece.
Rad na području pripreme i poboljšanja spremnosti djece za polazak u školu
(posebno djeca s faktorom rizika, djeca s teškoćama i posebnim potrebama)
upućivanje djeteta na dodatnu dijagnostičku obradu u specijalizirane ustanove
izrada individualnog programa rada za dijete s teškoćama u razvoju
sudjelovanje u procjeni razvojnog statusa i potreba djeteta, izrada mišljenja o razvojnim osobitostima djece
vođenje dosjea o djeci (individualizirani odgojno-obrazovni plan, procjena i bilježenje razvojnog potencijala)
otkrivanje i praćenje djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju
neposredan rad s djecom s teškoćama u razvoju - sistematsko praćenje razvoja djeteta s teškoćom i utvrđivanje statusa pojedinog područja razvoja
sudjelovanje u pripremama djece za polazak u školu
sudjelovanje u izradi mišljenja o psihofizičkom statusu djeteta
tijekom cijele pedagoške godine
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj
12
SPECIFIČNI CILJEVI AKTIVNOSTI PLANIRANO VRIJEME
NOSITELJI
ODGOJITELJI
Priprema odgojitelja i odgojitelja pomagača za kvalitetan prihvat sve djece
Senzibilizacija odgojitelja prema djeci s posebnim potrebama
Upoznavanje odgojitelja s ulogom trećeg odgojitelja i njegovim sudjelovanjem u odgojno obrazovnom radu u skupini
Upoznavanje pomagača i trećeg odgojitelja s planom i programom rada pomagača
Suradnja kod izrade i realizacije individualiziranih programa za djecu s PP
Informiranje odgojitelja o karakteristikama novoupisanog djeteta
Dogovor o izboru odgovarajućih postupaka u procesu prilagodbe djeteta na vrtić
Pomoć u prepoznavanju i zadovoljavanju posebnih potreba djeteta
rujan,
listopad
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj
Upoznavanje s psihofizičkim osobinama i potrebama djeteta s teškoćama u razvoju
Upoznavanje s posebnim oblicima rada, metodama rada i specifičnim pomagalima (po potrebi)
Pomoć u procesu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta s teškoćom
rujan
listopad
studeni
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr. voditelj
Sudjelovanje u planiranju i programiranju njege, odgoja i obrazovanja djece s TUR-om i PP-om
Dogovori o suradnji s roditeljima djece s posebnim potrebama
Razmjena informacija o razvojnim osobitostima tijekom valorizacije odgojno-obrazovnog rada
Izrada sistema evidencije i vođenja dokumentacije o praćenju razvoja djece s TUR-om
Individualni stručni dogovori i konzultacije
Stručno usavršavanje djelatnika (radionice, radni dogovori, vijeća)
Praćenje stručne literature vezane uz sve aspekte djelovanja
Sudjelovanje u provođenju internih oblika stručnog usavršavanja
tijekom
godine
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj
13
SPECIFIČNI CILJEVI AKTIVNOSTI PLANIRANO VRIJEME
NOSITELJI
RODITELJI
Suradnja, zajedničko djelovanje u svrhu zadovoljavanja posebnih potreba djeteta, aktivnim sudjelovanjem u procesu inkluzije
Podrška roditeljima tijekom prilagodbe djece s teškoćama u razvoju i posebnim potrebama
Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima djeteta.
Aktivno sudjelovanje roditelja u skupini u vremenu prilagodbe i poslije (po dogovoru).
Stalni kontakt s roditeljima tijekom prilagodbe djeteta u ustanovi
Sudjelovanje na plenarnim roditeljskim sastancima za nove roditelje.
rujan
ravnatelj, logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr.voditelj, odgojitelji
Provođenje razgovora i intervjua radi prikupljanja podataka o razvojnim osobitostima djeteta
svibanj
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr. voditelj
Savjetodavni rad s roditeljima
Informiranje roditelja o specifičnostima razvojnih potreba djeteta
Sudjelovanje roditelja u izradi individualiziranog programa za dijete
Sudjelovanje i upućivanje roditelja na stručnu literaturu
Upućivanje na dodatne specijalističke preglede, dijagnostike i tretmane u specijalizirane ustanove
Kontinuirana suradnja i obostrano informiranje o teškoćama i postignućima djeteta
Sudjelovanje na skupnim roditeljskim sastancima
tijekom
godine
logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdr. voditelj, odgojitelji
14
SPECIFIČNI CILJEVI AKTIVNOSTI PLANIRANO VRIJEME
NOSITELJI
SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM
Kvalitetniji prijenos informacija relevantnih za integracijski proces djece s privremenim i stalnim posebnim potrebama u vrtićke skupine
Suradnja sa specijaliziranim ustanovama i Udrugama
Suradnja sa Centrom za socijalnu skrb sa ciljem uključivanja djeteta u kategorizaciju prema vrsti teškoće
Suradnja sa zdravstvenim ustanovama u svrhu dijagnostike i tretmana djeteta
Suradnja sa stručnjacima raznih profila iz područja edukacijsko – rehabilitacijskih znanosti
Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom sa svrhom stručnog usavršavanja
Sudjelovanje i prisustvovanje stručnim predavanjima, seminarima, aktivima i sekcijama
Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, te Ministarstvom znanosti, obrazovanje i sporta, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport
Suradnja sa stručnim suradnicima drugih vrtića, stručnjacima drugih profila, školom i kulturnim i sportsko rekreativnim ustanovama
TIJEKOM
GODINE
Ravnatelj, logoped, rehabilitator, pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj, odgojitelji
NAČIN VREDNOVANJA
Procjena dobivena praćenjem rada u skupinama
zapažanje odgajatelja o dječjim reakcijama, mišljenju
Povratne informacije odgojitelja, uvid u odgojno obrazovni rad
Dokumentacija odgojitelja i stručnih suradnika
Dobivanje povratnih informacija i prijedloga roditelja anketiranjem i indfividualnim razgovorima
Praćenje djetetova psihofizičkog razvoja
Razvojne i druge liste praćenja
Ispitivanje spremnosti za školu
utvrđivanje inicijalnog stanja u skupinama procjenama,anketama
Procjena i anketiranje tijekom rada, izvješća
15
3.2. PROGRAM PREDŠKOLE
Program predškole je obavezni program odgojno-obrazovnoga rada za svu djecu u
godini prije polaska u školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska
u školu. Program predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se
svakodnevno u okviru odgojno – obrazovnog rada. S obzirom na to da broj djece koja
nisu uključena u redoviti 10-satni program bilo vrlo malen, program predškole za njih se
organizirao u koordinaciji s drugim vrtićima u lokalnoj zajednici. Program predškole
počiva načelu poticanja cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece. Odgojno-obrazovni
proces ostvaruje se kroz individualizirani pristup svakom djetetu te se učenju pristupa
kao nestandardiziranom procesu koji se događa u svrhovitome kontekstu. Stoga je
naglasak stavljen na stvaranje primjerenog konteksta za spontano bogaćenje rječnika,
kvalitetnu komunikaciju, razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina, za uočavanje
odnosa među predmetima i pojavama, poticanje istraživačkih interesa djece za
matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti. Pri tome se polazi od samog interesa
djeteta i potiče se samoinicirano učenje djece kako bi se stvorili preduvjeti za
upravljanje vlastitim procesom učenja. Djecu se potiče na razvoj kritičkog mišljenja,
kreativnog izražavanja u raznim umjetničkim područjima te poštovanja vlastite kulturne
i povijesne baštine. Posebna pozornost pridaje se razvoju socijalnih kompetencija,
odnosa s vršnjacima, suradničkog učenja, nenasilnog rješavanje sukoba, timskog rada...
CILJEVI PROGRAMA
S obzirom na aktivnu, integriranu i istraživačku prirodu učenja djece te razvojne, integrirane,
humanističke i sukonstruktivistički orijentirane značajke programa, cilj je stvoriti takve
kontekstualne uvjete za održavanje različitih odgojno-obrazovnih aktivnosti i stjecanje
raznovrsnih iskustava djece u svrhu razvijanja i unaprjeđivanja tjelesnih, emocionalnih,
socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za
nove oblike učenja.
16
NAMJENA PROGRAMA
Program predškole u okviru redovnog programa namijenjen je za djecu u godini pred polazak
u osnovnu školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u školu. Odvijat
će se u odgojnim skupinama: Zečići, Vjeverice, Ježići, Zebrice, Medvjedići, Patkice, Dupini,
Mravi, Vučići, Ivančice i Suncokreti za djecu uključenu u redovni program, te u dvije skupine
u područnom objektu za djecu koja nisu obuhvaćena redovnim programom vrtića.
NOSITELJI PROGRAMA
Nositelji programa su odgojitelji starijih i mješovitih vrtićkih skupina koji rade u
neposrednom radu s djecom koji su u godini pred polazak u osnovnu školu: Ž. Juranović, M.
Frančić, A. Novak, N. Arambašić, J. Korbar, N. Brkić, I. Kolak, P. Zubak, A. Ančić, A. Ćarapin, A.
Ivkovič, M. Barić, M. Kuprešak, I. Hajtek Legin, M. Slipac, D. Kelčec, P. Sever, N. Večerin, N.
Hrgetić, I. Hlebec, I. Kušenić i R. Guja. Nositeljica programa za dvije skupine predškole za
djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom bit će D. Barać.
Odgojitelji će program održavati u suradnji s djelatnicima stručne službe vrtića:
psihologinjom Sanjom Bartaković, logopedinjom Marijom Birer Perlić, pedagoginjom Miom
Bolf, rehabilitatoricom Teom Celić i zdravstvenom voditeljicom J. Dabro Ključević.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Organizacija programa predškole je fleksibilna i prilagođava se potrebama djece i roditelja. U
neposrednom radu s djecom kombinirat ćemo i primjenjivati različite metode i oblike rada,
bazirane na humanističko – razvojnoj koncepciji našega programa odgoja i obrazovanja
predškolske djece: verbalne metode, metode otkrivanja, metode istraživanja, problemske
metode, metode promatranja, metoda demonstracije, igra, metode pokazivanja kroz
zajednički rad u skupini, rad u manjim skupinama, rad u parovima, individualni rad. Rad
ćemo organizirati tako da se izmjenjuju dinamične i statične aktivnosti djeteta, vodeći brigu,
prije svega, o zadovoljavanju općih i posebnih potreba djeteta. U svrhu realizacije
postavljenih ciljeva sadržaji i aktivnosti će se provoditi tako da se ono što se uči prilagođava
djetetovim interesima, da se uvode raznolikosti i inovacije u igru, učenje i rad, da dijete
aktivno sudjeluje u programu i dolazi do brze povratne informacije, da se kod djeteta njeguje
17
njegova prirodna radoznalost i da se sadržaji i aktivnosti povezuju sa stvarnim životom.
VREMENIK
Program predškole za djecu uključenu u redovni program odvija se svakodnevno u okviru
odgojno – obrazovnog rada. Program za djecu koja nisu obuhvaćena redovnim programom
vrtića odvijat će se tri puta tjedno od 1. listopada 2017. godine do 31. svibnja 2018. godine,
u vremenu od 13 – 19 sati (dvije skupine predškole).
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces
provođenja programa predškole. Stoga će se tijekom provedbe programa koristiti uobičajeni
oblici dokumentiranja i vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska i video dokumentacija,
izjave djece, dječji uratci...), samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se
osigurao kontinuitet vrednovanja tijekom provedbe programa.
Osim toga, koristit će se skale, upitnici i protokoli kao što su: protokol za samoprocjenu
postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli
za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece, skale i protokoli za procjenu
dobrobiti i aktiviteta djeteta. Psihologijski instrumenti i tehnike koristit će se za evaluaciju
ishoda, odnosno učinkovitosti programa u užem smislu- u odnosu na postavljene ciljeve za
skupinu djece i za svako dijete ponaosob (npr. sociometrijsko ispitivanje za utvrđivanje
socijalnog statusa djece u odgojnoj skupini, skale procjene općeg psihomotornog razvoja
djeteta, Test spremnosti za školu, Upitnik fonološke svjesnosti i ostali testovi i upitnicu u
skladu s razvojnim ciljevima pojedinog djeteta). Koristit ćemo i upitnike za roditelje za
procjenu kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili odgojne skupine, za
procjenu kvalitete Programa i ostalo – prema potrebama i razvojnom tijeku programa)
18
3.3. POSEBNI PROGRAMI
3.3.1. CJELODNEVNI POSEBNI PROGRAMI
3.3.1.1. CJELODNEVNI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA
U današnjem suvremenom društvu smatra se uobičajenim poznavanje stranog jezika pa se
tako javlja i potreba za ranim učenjem stranih jezika. Ovladavanjem komunikacijom na
materinskom jeziku i njenoj osnovi dijete već u ranoj predškolskoj dobi ima povoljne uvjete
za usvajanje stranog jezika.
Razvijanjem senzibiliteta za strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebno na
jezično - govorne sposobnosti i percepciju. Uz to, učenje stranog jezika u predškolskoj dobI
može biti dodatno sredstvo stimuliranja kore velikog mozga, odnosno promišljenog
obogaćivanja djeteta.
Većina istraživanja pokazala je da je najbolji period za učenje stranog jezika od djetetove
navršene treće godine života i da djeca koja tada počnu učiti strani jezik iskoriste
najpovoljnije razdoblje za usvajanje izgovora, bolje razumiju svoj vlastiti jezik (jer postaju
svjesna postojanja jezika kao fenomena) te da je etnocentrizam mnogo manje prisutan (jer
poznaju kulturu i običaje drugog naroda i na taj način shvaćaju da biti drugačiji ne znači biti
lošiji).
Program ranog učenja engleskog jezika je namijenjen djeci koja vladaju bazom materinskog
jezika pa se u poticajnim i bogatim kontekstualnim uvjetima očekuje interes i pozitivan stav
prema stranom jeziku. U tom smislu, rano usvajanje stranih jezika u predškolskoj dobi treba
biti u funkciji razvoja osjećaja sigurnosti, samopouzdanja, spontanosti i spremnosti za učenje
drugih stranih jezika.
CILJEVI PROGRAMA
Razvijanje radoznalosti i senzibiliziranje djeteta za engleski jezik te upoznavanje i
približavanje engleske kulture i običaja
Poticanje sposobnosti slušanja stranog fonološkog sustava - razvijanje slušne
osjetljivosti, stvaranje navike slušanja i razumijevanja drugog jezika te sposobnosti
oponašanje zvukova i tonova glasa
19
Poticati na usvajanje osnovnog jezičnog rječnika, jezične strukture i jezične funkcije
putem komunikacijskih sadržaja primjerenih dječjem uzrastu
Njegovanje kod djeteta ispravnog izgovora, ritma i intonacije
Kroz svakodnevne životne situacije: poticanje djece da se koriste i izražavaju
engleskim jezikom, spontano, jednostavnim rečenicama i frazama
Razvijanje kognitivnih sposobnosti logičnog i brzog zaključivanja te mogućnosti
vizualnog i situacionog pamćenja riječi, rečenica i fraza na engleskom jeziku
Ostvarivanje i razvijanje bliskosti, osjetljivost jednih za druge, empatije, altruizma,
sposobnosti na suživot, pozitivne emocionalne klime, slobodne komunikacije,
aktivno sudjelovanje svakog djeteta u različitim aktivnostima te situacijsko učenje.
NAMJENA PROGRAMA
Program je namijenjen djeci od 3,5 – 7 godina života, a provodit će se u jednoj odgojnoj
skupini u koju je upisano 21 dijete.
NOSITELJI PROGRAMA
SKUPINA NOSITELJI
MEDVJEDIĆI Ćapin, Ančić
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih
i aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,
emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.
Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:
grupne aktivnosti
manje grupe
individualno
situacijski
U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i
uporabu fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.
20
Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:
vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje
slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje
uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje
situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika
VREMENIK
Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.09.2017. do 30.06.2018.
Program je cjelodnevni i to u trajanju od 7 – 10 sati dnevno, u prostoru odgojnih skupina,
ateljeima (istraživalački, likovni), i u vremenu između 7 i 17 sati
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno - obrazovnog rada i uspješnost svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi o događanjima, video i foto zapisi, izričaji i uratci djeteta i sl.)
instrumentariji za procjenu različitih segmenata odgojno obrazovnog rada - protokoli za samoprocjenu postupaka odgojitelja, protokoli za procjenu kvalitete kontekstualnog kurikuluma, protokoli za procjenu postupaka odgojitelja u aktivnostima djece
indikatori razine usvojenosti engleskog jezika (motiviranost za učenje, izgovor, bogatstvo rječnika, razumijevanje riječi i izraza, kvaliteta izgovora, kvaliteta komunikacije na engleskom jeziku),
skale za procjenu dobrobiti i aktiviteta djeteta - protokol za procjenu cjelovitog razvoja djeteta
upitnici za roditelje – procjena kvalitete sudjelovanja roditelja u aktivnostima djece ili odgojne skupine; procjena kvalitete programa
vrednovanje i interpretacija rezultata
21
3.3.1.2. CJELODNEVNI PROGRAM MONTESSORI KONCEPCIJE ZA DJECU OD 1 DO 3
GODINE ŽIVOTA I OD 3 DO 7 GODINA ŽIVOTA
Polazeći od značaja obitelji, a samim time i obiteljskog odgoja, uvažavajući prava i slobodu
roditelja na izbor vrste, sadržaja i oblika programa za dijete i njihovo djelotvomo
sudjelovanje u njima, izradili smo Montessori program, koji je već afirmiran kao humana
tradicija u nas i u svijetu, te postao potreba velikog broja djece i roditelja.
Pridržavajući se cjelovite koncepcije Montessori programa, želimo poticati cjeloviti razvoj
djeteta u ostvarivanju njegova cilja, prenošenjem primjerenih znanja, vještina i navika,
omogućavanjem djetetu razvijanja individualnih snaga i sposobnosti u skladu s njegovim
interesom.
Utemeljenost programa nalazimo u svim zakonskim i programskim dokumentima
predškolskog odgoja, u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (“Narodne novine”, br.
10/97), Zakonu o izmjenama i dopuni zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju
(“Narodne novine”, br. 107/07,94/13), Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja
predškolske djece (Glasnik Ministarstva prosvjete i kulture RH 7-8/1991) i Državni pedagoški
standard predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine”, br. 63/08).
Ovim programom želimo da dijete stekne iskustva kao temelje budućeg razvoja: usklađenost
pokreta - spretnost, koncentraciju, sposobnost slobodnog izbora, volju, ustrajnost u radu,
red i unutrašnju motivaciju, govorne sposobnosti, intelektualne sposobnosti, pozitivne
osobine ličnosti, volje i karaktera.
CILJEVI PROGRAMA
Osnovni cilj Montessori pedagogije je osposobiti dijete da bude samostalna, samosvjesna,
socijalno kompetentna i kreativna osoba jer se samo takva osoba može razviti u korisnoga i
vrijednoga člana svoje sredine i društva u cijelosti.
Montessori pedagogija razvija kod djeteta samostalnost, moralne osobine ličnosti, estetski
ukus za uočavanje, doživljavanje i ostvarivanje lijepog u životu, okolini i prirodi, razvija
sigurnost i samopouzdanje, pozitivnu sliku o sebi, odgovornost prema sebi i drugima,
poštivanje ljudskih prava, tako da svako dijete može zadovoljiti svoje opće i posebne
22
potrebe, ne ometajući druge, potiče cjeloviti razvoj djeteta (tjelesni i psihomotorni razvoj,
socio-emocionalni i razvoj ličnosti, spoznajni razvoj, govor, komunikaciju, izražavanje i
stvaralaštvo), poštuje djetetovu osobnost, a osobito individualnu snagu i sposobnost.
lntegracijom djece s posebnim potrebama i s teškoćama u razvoju, pažljivom opservacijom
i praćenjem njihovih potreba maksimalno potiče cjeloviti razvoj njihove osobnosti.
NAMJENA PROGRAMA
• Neposredni korisnici programa su djeca od 1-3 godine života i od 3 do 7 godina života
• Posredni korisnici su roditelji te ostali djelatnici vrtića
NOSITELJI PROGRAMA
Nositelji programa su 4 odgojitelja:
Za djecu od 1 do 3 godine života:
• Iva Račić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori
pedagogije za djecu rane dobi (0-3), u sklopu Stručno-razvojnog centra Montessori DV
Srčeko u Zagrebu, polaznica edukacije iz područja Montessori pedagogije za djecu od 3.-
7. godine života.
• Ana Topić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja
Montessori pedagogije za djecu rane dobi (0-3), u sklopu Stručno-razvojnog centra
Montessori DV Srčeko u Zagrebu, polaznica edukacije iz područja Montessori pedagogije
za djecu od 3.-7. godine života.
Za djecu od 3 do 7 godina života:
• Mirela Mesić, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori
pedagogije za djecu od 3.-7. godine života.
• Ivana Novina, VŠS odgojitelj sa završenim specijaliziranim programom iz područja Montessori
pedagogije za djecu od 3.-7. godine života.
23
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Montessori program ove pedagoške godine provoditi ćemo s 18 djece u jednoj mješovitoj
skupini u dobi od 1-3 godine života uz uključivanje djece s posebnim potrebama i teškoćama
u razvoju, prema osobnom interesu djece i roditelja, a u skladu s individualnim potrebama i
interesom djeteta.
Prostor
Montessori određuje vrlo stroge norme ponašanja u strukturiranju i oblikovanju
materijalne sredine i ponašanje odraslih.
U uređenoj okolini, ključnu ulogu za nesmetani razvoj djeteta imaju: igračke, sredstva,
pomagala i ostali pribor koji je potrebno strukturirati i objediniti za poticanje cjelovitog
razvoja djeteta. Pravilnim korištenjem tih pribora dijete pamti, produbljuje i usavršava svoja
znanja za budući život.
Pribor mora biti postavljen tako da vodi dijete od jedne lakše do sve težih vježbi, od
konkretnog ka apstraktnom, od jedne lakše prema zahtjevnoj razini. Da bi se osigurala
sloboda izbora i vremenska neograničenost korištenja pribora, sve mora biti postavljeno na
dohvat ruku djetetu u uređenoj okolini i to tako da ga potiče na korištenje, istraživanje i
kombiniranje.
Sav pribor izrađen je prema strogim pravilima, tako da potiče cjelokupni razvoj djeteta.
Pripremljena okolina utječe i na socijalne odnose, mora odgovarati određenoj kulturi i
običajima i unositi osjećaj ljepote i sklada. U tako uređenoj okolini odgojitelj ima uvjete za
individualni rad, rad u manjim grupicama.
U pripremanju okoline potrebno je poštivati slijedeće zahtjeve:
• Ljepota i atmosfera - prostor mora biti čist i uredan, ispunjen umjetničkim slikama,
biljkama i životinjama (ribice,ptice, hrčak) koje djeca njeguju
• Prostor, namještaj i veličina - prostor mora biti uredan i ugodan za boravak, ne prevelik, s
dovoljno mjesta za kretanje, zidovi svjetlo obojeni s puno prirodnog svjetla, pod drven,
namještaj prilagođen visini djeteta (stolovi i stolice) svijetlih boja, police niske, pregledne
24
i otvorene, kako bi djeca sve mogla koristiti bez pomoći odraslih.
• Mješovite dobne skupine - potiču socijalni razvoj, djeca si međusobno pomažu (stariji
mlađoj, mlađa uče promatrajući stariju, a starija uče podučavajući mlađu)
• Red - svaki predmet u sobi ima svoje mjesto, odgojitelj je uzor djetetu i podučava ga
kako treba održati red
Namještaj i oprema trebaju biti primjereni dobi djece, a osobito stolice istolovi. U prostoru je
potrebno postaviti biljke, o kojima brinu i djeca, a po mogućnosti i kućni ljubimci o kojima
djeca brinu.
Pribor
Pribor je strogo složen i mora se održavati njegova urednost. U Montessori prostoru nalazi
se uvijek samo jedan primjerak pribora za vježbanje, pa se dijete, koje želi upravo taj isti
materijal suočava s rješavanjem problema. Tako razvija svoju toleranciju, strpljivost, jača
volju, čekajući i odlažući želju za rad s tim materijalom.
Montessori prostor uključuje i biološki pojam razdoblja posebne osjetljivosti koja tijekom
razvoja periodično nadolaze:
• Razdoblje posebne osjetljivosti za govor
• Razdoblje posebne osjetljivosti za red
• Razdoblje posebne osjetljivosti za uočavanje manjih dijelova cjeline
• Razdoblje posebne osjetljivosti za poboljšanje osjetilnih sposobnosti
• Razdoblje posebne osjetljivosti za spretnost u kretanju
• Razdoblje posebne osjetljivosti za društveno ponašanje
Pribor koji Montessori priprema za djecu ima važnu ulogu, a strukturiran je tako da
zadovoljava pet osnovnih zahtjeva:
25
1. ako dijete naiđe na teškoće u rukovanju priborom ili napravi pogrešku, treba je svesti
na jednu njegovu osobinu. Na taj način se problem brzo sagledava i rješava, a pojam o
toj osobini lakše oblikuje, (npr. ako slažu kockice u boji traže samo jednu osobinu, npr.
veličinu, ali ne boju i oblik).
2. pribor svojim izgledom i načinom korištenja treba slijediti jednu progresiju - od
jednostavnog ka složenom.
3. pribor treba indirektno pripremati dijete za učenje koje mu predstoji, (npr. izbočine na
priboru ga pripremaju za motoričku radnju potrebnu za pisanje).
4. pribor koji se daje djetetu treba u početku imati konkretan izraz neke ideje, a zatim se
koristi predstavljen na sve apstraktniji način.
5. pribor koji se daje djetetu treba biti ,,autokorektivan", što znači da kontrola grešaka
leži u njemu samom, a ne da bude jedan od poslova odgojitelja . Pribor je podešen tako
da omogućava djetetu da otkrije svoje pogreške i ispravlja ih ukoliko je dostiglo
potreban stupanj razvoja.
Maria Montessori je svoj didaktički pribor razvrstala u pet skupina, prema različitim
područjima:
1. pribor s kojim se provode vježbe za praktičan život
2. osjetilni pribor
3. pribor za matematiku
4. pribor za jezik
5. pribor za svemirski odgoj
Korištenje ovih pribora višestruko je korisno za dijete: preko manualnog rada, ponavljanja i
osjetilnog iskustva djeluje na njegov duhovni razvoj. Tijekom aktivnosti, kontrolom
pogrešaka, dijete može samo sebe kontrolirati, pa prema Montessori predstavlja “ključ koji
otvara vrata u svijet”.
26
Odgojno obrazovni rad
Montessori program odgojno-obrazovnog rada usmjeren je na individualne sposobnosti i
interes djeteta, ali i na uređenu okolinu, a osobito na pribor.
Montessori odgojno obrazovni rad organizira se kroz pet vrsta vježbi:
• vježbe praktičnog života
• vježbe za poticanje razvoja i oplemenjivanje osjetila
• vježbe govora
• vježbe matematike
• vježbe kozmičkog odgoja
Svako odgojno-obrazovno područje ima definirane ciljeve i zadaće, tako se ciljanim radom u
dobro pripremljenoj okolini potiče cjeloviti razvoj djeteta uvažavajući njegove razvojne
potrebe i mogućnosti. To podrazumijeva poticanje tjelesnog i psihomotornog razvoja
djeteta, socio-emocionalnog i razvoja ličnosti, spoznajnog razvoja, govora, komunikacije,
izražavanja i stvaralaštva. Najvažniji razvojni aspekt je njegovanje onoga što dijete nosi u
sebi, njegovih unutarnjih potencijala koji će se razvijati samo u povoljnim uvjetima.
U pripremljenoj okolini pribor je izložen tako da je pripremljen za izvođenje određenih
vježbi, koje se provode temeljnim pedagoškim principima pa je prema tome određen i slijed
aktivnosti:
• Od lakšeg ka težem
• Od jednostavnog ka složenom
• Od konkretnog ka apstraktnom
• Od cjelovitog ka pojedinačnom
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Vrednovanje ovog programa evidentirati će se u obrascima koji su propisani Zakonom o
predškolskom odgoju i naobrazbi i Pravilnikom o obrascima i sadržaju pedagoške
dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN83/01).
27
Odgojitelji-provoditelji programa ostvarivat će procjenu Montessori programa u kontekstu
odgojne skupine koristeći različitu dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu
odgojno-obrazovnog rada i razvoj svakog djeteta ponaosob (pisani zapisi, foto i video zapisi,
uradci djece i sl.)
Prema načelima Nacionalnog kurikuluma provodit će se unutarnje i vanjsko vrednovanje.
Vanjsko vrednovanje provodit će se u suradnji s nadležnim institucijama, a procesom
samovrednovanja uvažiti će se područja kvalitete identificirana od strane Nacionalnog
centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Projektu samovrednovanja u koji je vrtić
uključen
(prostorno-materijalni i tehnički uvjeti rada, zdravstveno-higijenski uvjeti rada i sigurnost,
suradnja s užom i širom društvenom zajednicom, proces praćenja i vrednovanja itd.).
Vrednovanje programa provodit će i pedagoški savjetnici i nadzornici Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta, savjetnici za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje te
stručne osobe s licencom za nadzor Montessori programa- Sandra Pokos.
3.3.2. KRAĆI PROGRAMI
3.3.2.1. KRAĆI PROGRAM METODIKA OBUKE NEPLIVAČA
Program obuke plivanja provodi se u našem vrtiću 7 godina.
OPĆI CILJ
Cilj programa obuke neplivača je navikavanje djece na medij vode kroz igru i razonodu.
SPECIFIČNI CILJEVI
• Usvajanje bazične plivačke motorike
• upoznavanje sa tehnikama plivanja i osposobljavanje za samostalan boravak u vodi
NAMJENA PROGRAMA
Program je namjenjen djeci predškolske dobi, od 5 do 7 godina koji su polaznici našeg vrtića.
28
NOSITELJ PROGRAMA
Kineziolog vrtića.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Program se realizira kroz 20 sati obuke plivanja koja se provodi 2 puta tjedno u periodu od
2 ciklusa. U programu će, ove pedagoške godine, sudjelovati 64 djece.
Poticanje i podržavanje cjelovitog psihofizičkog razvoja motoričkih sposobnosti (razvoj opće
motorike s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije, snage ruku i nogu) te razvoja
funkcionalnih sposobnosti organizma ( krvožilnog, koštanog i plućnog aparata ).Kompleksnim
pokretima velikih mišićnih skupina osnažiti organizam bez velikog napora i mogućnosti
povrede.
Zadaće
Očuvati i unaprijediti zdravlje, razviti kreativnost i samostalnost kroz pokret, razviti pozitivnu
sliku o sebi, ojačati samopouzdanje te razviti ostale osobine ličnosti.
Metode rada
Program je podijeljen u 11 programskih cjelina:
1.Vježbe navikavanja na vodu
2. Vježbe disanja
3. Vježbe ronjenja i gledanja u vodi
4. Vježbe plutanja
5. Vježbe klizanja
6. Vježbe kretanja u vodi
7. Plivanje svojom tehnikom
8. Vježbe za skokove u vodu
9 . Vježbe sigurnosti
10. Vježbe na suhom
11. Provjera usvojenog znanja
29
U programu se koristi frontalni oblik rada s manjim skupinama djece (6 - 8). Rad s malim
brojem djece omogućava individualizirani pristup radu. Mali broj djece u grupi za vrijeme
obuke plivanja omogućava kvalitetniji rad ,a samim time donosi bolju realizaciju, odnosno,
uspjeh u usvajanju bazične plivačke motorike znanja i kretanja u vodi.
VREMENIK
Program se provodi u 2 ciklusa – 1. ciklus od listopada 2017. god. do veljače 2018. god. te
drugi ciklus od veljače do lipnja 2018. god.
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Vrednovanje programa provodi se nakon završene obuke plivanja sa završnom
prezentacijom prema modelu usvajanja znanja plivanja.
Redovito praćenje i evaluaciju rada programa provodi se na slijedeći način:
praćenjem toka procesa obuke u inicijalnom, tranzitivnom i finalnom dijelu
vrednovanjem procesa u cjelini
Dokumentacija i praćenje vrši se pismenim putem, fotografijom, videozapisom itd.
3. 3. 2. 2. KRAĆI SPORTSKI PROGRAM ZA DJECU PREDŠKOLSKE DOBI
Predškolsko doba je bitan period u kojem se izgrađuje ljubav prema kretanju i sportu,
a stvaraju se i zdrave prehrambene navike.
OPĆI CILJ
Poticanje optimalnog rasta i razvoja s unapređenjem tjelesnih, motoričkih i funkcionalnih
obilježja.
SPECIFIČNI CILJEVI
• Razvoj svijesti o ulozi i značaju tjelesnog vježbanja u toku razvoja a i kasnije
u životu
• Usavršavanje motoričkih znanja i vještina presudnih za početak školovanja.
NAMJENA PROGRAMA
Program je namjenjen djeci u dobi od 3,5 do 7 godina.
30
NOSITELJ PROGRAMA
Kineziolog vrtića.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Program se provodi 2x tjedno u trajanju od 60 min. U program će ove pedagoške godine biti
uključeno 44 djece u dvije skupine.
• Razvoj koordinacije i preciznosti u ophođenju s opremom i rekvizitima
• Razvoj pokretljivosti i spretnosti kroz razne zadatke i poligone
• Razvoj psihomotornih sposobnosti
Zadaće
Pozitivan razvoj svih kinantropoloških obilježja djece.
Poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje zdravlja.
Pozitivno djelovanje na emocionalni razvoj djece.
Poticanje socijalnog ponašanja.
Metode rada
Frontalni oblik rada s manjom skupinom djece, individualizirani pristup.
VREMENIK
Program se provodi od listopada 2017. god. do lipnja 2018 .god., dva puta tjedno po 60
minuta.
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Provjeru programa kao i redovito praćenje i evaluaciju rada vršit će kineziolog vrtića.
Način praćenja obuke biti će prikazan u inicijalnom i finalnom dijelu te vrednovanjem
procesa u cjelini. Dokumentacija i praćenje vršiti će se pismenim putem, fotografijom i
videozapisima.
31
3. 3. 2. 3. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA
Djeca uče jezik na spontan, opušten način u kreativnoj atmosferi. Velika pozornost pridaje se
potrebama djece za igrom i učenjem kroz različite aktivnosti primjerene sposobnostima i
dobi djeteta. Istraživanja pokazuju da mlađa djeca lakše oponašaju izvorni govor te tako brže
i bolje usvajaju fonološke jezične razine i razvijaju povoljne stavove o stranom jeziku i kulturi.
Etnocentrizam je mnogo manje prisutan u djece koja poznaju kulturu i običaje nekog drugog
naroda i koja na taj način shvate da biti drukčiji ne znači biti lošiji. (Postignuća u teoriji i
praksi predškolskog odgoja, zbornik radova, Opatija, 2003.). Razvijanjem senzibilnosti za
strani jezik utječe se na cjelokupni razvoj djeteta, a posebice na jezično - govorne
sposobnosti i percepciju.
CILJEVI PROGRAMA
Poticanje formiranja pozitivne slike djeteta o sebi, samopouzdanja i osjećaja
kompetentnosti
Podržavanje spremnosti i želje za komuniciranjem, hrabriti na otvorenost i slobodu u
izražavanju
Razvijanje slušne osjetljivosti
Spontano usvajanje jezične funkcije u situacijama koje su bliske interesima i iskustvu
predškolskog djeteta
osposobljavanje djeteta za govorne i druge oblike sporazumijevanja, izražavanja i
stvaranja na stranom jeziku
Razvijanje sposobnosti razumijevanja drugih
Bogaćenje govorne komunikacije uz govor tijela, mimike, pokreta
Upoznavanje kulture drugog naroda
Omogućavanje doživljaja uspjeha
NAMJENA PROGRAMA
Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godina. Ove pedagoške godine u program će
biti uključeno 17 djece u područnom objektu i 44 djece u centralnom objektu.
32
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Usvajanje stranog jezika integrirano je u odgojno - obrazovni proces uz uvažavanje razvojnih
i aktualnih potreba djeteta i područjima njegova tjelesnog razvoja i očuvanja zdravlja,
emocionalnog i socijalnog razvoja i komunikacije.
Oblici rada pri usvajanju stranog jezika:
grupne aktivnost
manje grupe
individualno
situacijski
U svakodnevnim aktivnostima dijete situacijski usvaja strani jezik kroz komunikaciju i
uporabu fraza na hrvatskom i engleskom jeziku.
Metodološki načini ranog učenje engleskog jezika:
vježba u tri stupnja; slušanje, pokazivanje, imenovanje
slušanje, promatranje, ponavljanje imitiranje, objašnjavanje, razgovor, pripovijedanje uz pomoć audio - vizualnih sredstava, ispravljanje
situacijski pristup / metoda učenja stranog jezika
NOSITELJI PROGRAMA
Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad
na području ranog učenja engleskog jezika: Ž. Juranović, M. Frančić i A. Laušin.
VREMENIK
Program se provodi kontinuirano kroz pedagošku godine od 01.10.2017. do 30.06.2018.
Program se odvija dva puta tjedno po sat vremena, u posebno predviđenom prostoru.
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena uspješnosti
procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu
procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu
33
dokumentiranje djetetovog stvaralaštva
stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja
samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost…)
procjena rada odgajatelja
3. 3. 2. 4. KRAĆI PROGRAM DJEČJE FOLKLORNO STVARALAŠTVO I NJEGOVA SCENSKA
PRIMJENA
„ KAK' SU ŽIVJELI NAŠI STARI“
Doživljaje iz djetinjstva ljudi pamte cijeli život. Iz ranog doba u sjećanju ostaju mnogi zvukovi,
mirisi, ugođaji... Vrijeme nedvojbeno pokazuje što je vrijedno. Zato djeci predstavljamo
glazbu, pokret, običaje kojima je vrijeme potvrdilo svoju vrijednost. Bogateći dječje doživljaje
sudjelovanjem u narodnim običajima, poticanjem na aktivno sudjelovanje u življenju tih
običaja razvijamo ljubav i pozitivne stavova prema kulturnoj baštini naše zemlje.
Glazba je sredstvo za izražavanje širokog raspona ljudskih osjećaja, ljubavi, tuge i osjećaja
pripadnosti koje ljudi ponekad teško iskazuju riječima
Budući da potiče osjećaje, zaokuplja pažnju i angažira cijelo biće; potiče na pokret i
individualnost te razvija osjećaj za govor, sluh, ritam i dakako, kulturu uopće, važno je
upoznati i približiti glazbu djetetu od najranije dobi osobito ukoliko prepoznamo da dijete
pokazuje interes
CILJEVI PROGRAMA
doprinijeti da dijete izraste u odraslu osobu koja voli, poznaje i čuva svoju kulturu i
tradiciju identiteta, te koja s radošću upoznaje i poštuje tradiciju drugih.
bogatiti dječje doživljaje sudjelovanjem u narodnim običajima, razvijati ljubav i
pozitivne stavove prema njima i poticati na aktivno sudjelovanje u življenju tih
običaja
otkrivati i upoznavati tradicijsku kulturu vlastite obitelji, tradiciju kraja u kojem
živimo, obilježja drugih kultura
istraživati obilježja i posebnosti drugih kultura
34
razvijati osjećaj pripadnosti i ljubavi prema folklornoj baštini
osvještavati djetetovo pravo na različitost i zaštićivati od mogućih izražavanja
netrpeljivosti ili neprimjerenih reagiranja
koristiti ples za usklađivanje i estetsko oblikovanje pokreta, koordinaciju ritmičkih i
plesnih potencijala i poticati kreativno izražavanje
stvarati ozračje tolerancije i međusobnog uvažavanja kod djece
NAMJENA PROGRAMA
Program je namijenjen djeci u dobi od 4 do 7 godine ovisno o iskazanom interesu djece i
roditelja.
NOSITELJI PROGRAMA
Voditelji programa su odgojitelji sa stečenim potrebnim znanjem i stručnim iskustvom za rad
na području folklornog stvaralaštva.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Polazište odgojno obrazovnog rada ovog programa je u razvojnim potrebama djece, u
potrebama svojstvenim dobi djece, ali uz uvažavanje specifičnih individualnih potreba
djeteta. Ovisno od psihofizičkih osobina i interesa djeteta, ali i o vrsti djelatnosti, karaktera
aktivnosti, sadržaja rada, program će se ostvarivati :
• u malim skupinama
• u individualnim aktivnostima
• u zajedničkim aktivnostima
VREMENIK
Program će se provoditi kontinuirano kroz pedagošku godinu od 01.10.2017. do 30.06.2018.
i odvijati se dva puta tjedno po sat vremena u prostoru sobe i prostorima dvorana za
vježbanje.
35
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
procjena inicijalnog stanja, praćenje razvoja svakog pojedinog djeteta i procjena uspješnosti
procjena zadovoljstva djeteta sudjelovanjem u programu
procjena zadovoljstva roditelja sudjelovanjem njihovog djeteta u programu
dokumentiranje djetetovog stvaralaštva
stvaranje mapa (portfolio) djetetovih aktivnosti i praćenje linije razvoja i napredovanja
samoprocjena odgajatelja (uspješnost, zadovoljstvo, korisnost...) procjena rada odgajatelja
3. 3. 2. 5. KRAĆI PROGRAM ZA POTENCIJALNO DAROVITU DJECU PREDŠKOLSKE
DOBI
Kraći program za potencijalno darovitu djecu predškolske dobi odvija se kao posebni
program s visokim stupnjem poštivanja načela individualizacije i diferencijacije. S obzirom na
posebne potrebe darovite djece (akceleriran spoznajni razvoj, potreba za kreativnošću,
specifičan emocionalni razvoj sa znakovima preosjetljivosti) u ovom programu naglasak će se
stavljati na rad vlastitim tempom, obogaćivanje informacijama, većem osjećaju
prilagođenosti djeteta u homogenoj grupi, radu na razini prilagođenoj znanju i sposobnosti
darovitih, partnerstvu i dijalogu s vršnjacima na istoj mentalnoj i kronološkoj dobi. Posebna
će se pažnja posvetiti osjećaju sigurnosti, prihvaćenosti i ugode u igri i učenju unutar vrtića.
S obzirom na to da je nadarenima potreban bogat, sadržajan i metodički raznolik program
učenja, koji bi poticao razvoj nadarenosti nastojat ćemo osigurati program koji bi bio
fleksibilan i individualan, osnovan na višim misaonim procesima kao što su divergentno
mišljenje i zaključivanje, usmjeren na razvijanje kreativnosti, ali i kreativan u isto vrijeme, te
orijentiran prema budućnosti.
CILJEVI PROGRAMA
Cilj programa jest poticanje cjelovitog razvoja potencijalno darovite djece posebno
organiziranim i osmišljenim programom koji kroz individualiziran pristup zadovoljava njihove
posebne odgojno – obrazovne potrebe i potiče razvoj njihovih potencijala. Osnovne zadaće
36
su: razvoj pozitivne slike o sebi, razvoj socio- emocionalnih kompetencija, razvoj osnovnih i
viših razina misaonih procesa te povećanje znanja i vještina u svrhu budućeg razumijevanja
svijeta i pojava u njemu.
NAMJENA PROGRAMA
Program je namijenjen identificiranoj darovitoj djece od 4. do 7. godine. U obzir će biti uzeta
šira definicija potencijalne darovitosti koja uključuje gornjih 5-10% populacije i koristi blaži
„cut off“ skor na testovima, s mogućnošću uključivanja pojedinog darovitog djeteta u
program i tijekom godine slijedeći načelo kontinuiranog prijema.
NOSITELJI PROGRAMA
Nositelji programa su odgojiteljica Jelena Korbar i i Ana Palaić Hadžija koje su prošli stručnu
edukaciju za rad s darovitom djecom u organizaciji Centra za poticaje darovitosti djeteta
„Bistrić“ iz Zagreba pod stručnim vodstvom Jasne Cvetković Lay, savjetnice i specijalistice za
obrazovanje darovitih uz podršku psihologinje Sanje Bartaković.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Program za potencijalno darovitu djecu ostvarivat će se kroz aktivnosti koje potiču aktivno
učenje, kreativno mišljenje i višu razinu misaonih procesa kroz rad u malim grupama,
individualno i situacijski. Posebna pozornost će se posvetiti tome da se aktivnosti odvijaju u
poticajnom i kvalitetno strukturiranom prostoru. Naglasak će biti na sljedećim metodama i
aktivnostima:
logičko-kombinatoričke aktivnosti („mozgalice“, pitalice, povezivanje,
kategorizacije), istraživačke igre i pokusi,
igre i vježbe za poticanje kreativnog mišljenja i divergentnu produkciju, raznovrsne
stvaralačke igre
edukativne igre na računalu
igre za poticanje pred-čitalačkih i matematičkih vještina zahtjevne stolne didaktičke
igre i perceptivne igre
projektni rad koji počiva na specifičnim interesima darovitog djeteta i iste
produbljuje te omogućuje širenje znanja i stjecanje novih spoznaja
37
VREMENIK
AKTIVNOSTI VRIJEME REALIZACIJE
NOSITELJI
Prepoznavanje darovite djece kroz
popunjavanje lista za opažanje ponašanja
svojstvenih bistrom djetetu od strane
odgojitelja svih skupina djece u dobi od 4- 7
godina
rujan, listopad odgojitelji srednjih i starijih
vrtićkih skupina
Psihološka procjena intelektualnih sposobnosti
djece od strane psihologa
rujan, listopad psihologinja S. Bartaković
Primjena upitnika za roditelje listopad psihologinja S. Bartaković
Radionica za roditelje listopad odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković
Timski rad na planiranju diferenciranog
programa koji sadrži obogaćene aktivnosti i
projekte
rujan, listopad i tijekom pedagoške godine
odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković
Obogaćivanje okruženja i aktivnosti u svim
odgojnim skupinama u cilju zadovoljavanja
aktualnih i specifičnih potreba potencijalno
darovitog djeteta
tijekom pedagoške godine
odgojitelji vrtićkih skupina u suradnji sa stručnim timom
Provedba diferenciranog programa u igraonici za identificiranu darovitu djecu
od listopada 2017. do svibnja 2018. godine
Odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković
Provjera ranije ostvarene dijagnostike tijekom edukativnih postupaka
tijekom pedagoške godine
Psiholog, odgojitelji
Kontinuirano procjenjivanje potencijalno darovite djece tijekom provedbe obogaćenog programa
od listopada 2017. do svibnja 2018. godine
odgojitelji potencijalno darovite djece i stručni suradnici
38
Timsko vrednovanje pojedinih etapa provedbe programa
tijekom pedagoške godine
odgojitelji potencijalno darovite djece i stručni suradnici
Povezivanje sa značajnim čimbenicima izvan ustanove (Centar za poticanje darovitosti djece „Bistrić“, Dječji vrtić „Mali Princ“, Dječji vrtić „Vjeverica“)
tijekom pedagoške godine
odgojiteljica J. Korbar i psihologinja S. Bartaković
NAČIN VRENOVANJA PROGRAMA
Provoditelji programa ostvarivat će procjenu u kontekstu skupine koristeći različitu
dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojni- obrazovnog rada i razvoj svakog
djeteta ponaosob (pisani zapisi o događajima, foto i video zapisi, izričaji i uradci djece i sl.).
Isto tako, koristit će se različiti instrumenti za za procjenu različitih segmenata odgojno-
obrazovnog rada, npr. protokoli za samoprocjenu voditelja programa, ispitivanje
samopoimanja djeteta, upitnici i ankete za roditelje...
Kontinuirano će se timski vrednovati realizirani sadržaj te planirati i prilagođavati razvojne
zadaće djetetovom napredovanju u čemu će sudjelovati svi članovi stručnog tima, ali
prvenstveno psiholog, koji je jedan od konstruktora i provoditelja programa. U procjeni
kvalitete postignuća sudjelovat će svi sukonstruktori ovog Programa – dijete, odgojitelji,
roditelji i stručni suradnici vrtića.
3.3.2.6. KRAĆI PROGRAM GLAZBENE KULTURE
Dijete uživa u ritmu i glazbi. Rano uvođenje glazbe i glazbenih igara za djecu ima pozitivne
posljedice na kasnije djetetovo opće učenje jer glazba pogoduje razvoju centara u mozgu
koji su zaduženi za uspješnost u učenju. Glazbena iskustva povećavaju buduću sposobnost
apstraktnog mišljenja, posebice u području prostornosti. Osim toga, pjesme, pokret i
glazbene igre u ranom djetinstvu predstavljaju neurološke vježbe koje pomažu djetetu da
nauči obrasce govora i da razvije motoričke vještine.Osobito dobro na djecu utječe klasična
glazba. Slušanjem klasične glazbe jačaju se moždane veze koje se koriste za matematiku.
Glazba ima daleko veći značaj u razvoju djeteta nego što smo ponekad svjesni i ne smijemo
dopustiti njezino marginaliziranje. Pjevanje primjerenih pjesmica, sviranje - improviziranjem
39
ili sviranjem poznatih sadržaja, ritmičke igre, igre prepoznavanja zvuka - ili igre zvukovima
općenito, izrađivanje različitih glazbala od pedagoški neoblikovanih materijala, brojalice,
igre s pjevanjem, slušanje glazbe - sve su to sadržaji kroz koje razvijamo glazbenu kulturu
djeteta, potičemo njegovu kreativnost, senzibilitet za umjetnički izričaj, ali i puno više od
toga. Baš kao što zdrava i uravnotežena prehrana uvjetuje pravilan rast, razvoj i zdravlje
organizma, tako i određeni elementi glazbe blagotvorno utječu na ljudski mozak i cijeli
živčani sustav. Važnost kvalitetnih ranih iskustava naglašava se u svim razvojnim područjima
- tjelesnom i psihomotornom, socio-emocionalnom, intelektualnom, razvoju govora.
Upoznavanjem djece s glazbom od najranije dobi postavljamo čvrste temelje za kasnije
učenje, razvoj jezika i muzičkih sposobnosti koje će mu pomoći da ostvare svoje iznimne i
jedinstvene potencijale.
OPĆI CILJ
Cilj rada u glazbenom programu je osigurati poticajno okruženje koje će pobuditi kod djece
zanimanje za različite glazbene sadržaje, želju za pjevanjem, slušanjem kvalitetnih djela
glazbene umjetnosti, izvođenjem pokreta uz glazbu te eksperimentiranjem zvukovima na
ritamskim i melodijskim udaraljkama.
SPECIFIČNI CILJEVI
• Pridonositi kvaliteti cjelovitog razvoja djeteta
• Voditi stalnu brigu o zadovoljavanju potreba djeteta
• Razvijati djetetovu glazbenu sposobnost kroz četiri osnovna elementa
o ritmiziranja
o pjevanja
o slušanja glazbe
o Pokreta uz glazbu
• Slušanjem glazbe i pjevanjem razviti kod djece osjećaj i smisao za glazbu te na taj nač in
utjecati na cjelokupan razvoj djeteta
• Osigurati optimalne uvjete, kreirati povoljne mogućnosti za asimiliranje određenih
40
iskustava kroz djetetovu vlastitu aktivnost u njoj, da se u svakom trenutku izraze
glazbom, da ju osjete, čuju i na taj način obogate dječje iskustvo
• Glazbenom kulisom uticati na ozračje u skupini
• Osposobiti dijete rane dobi za izražavanje glazbom i pokretom.
NOSITELJI PROGRAMA
Danijela Barać- Glazbena škola “Ivan Zajc”, Zagreb (harmonika,klavir)
Maja Firšt – Osnovna glazbena škola
Sanja Hajsek – Osnovna glazbena škola
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
GLAZBENO
PODRUČJE
SADRŽAJ
RAZVOJ SLUHA A)Igre tišine - osluškivanje i prepoznavanje zvukova iz okoline
B)Igre opažanja osobina tona
RAZVOJ OSJEĆAJA
ZA RITAM
A)Igre govorom
B)Sviranje na udaraljkama
PJEVANJE
A)Igre za pravilno disanje
B)Vježbe za zagrijavanje glasa:
C)Postava glasa
D)Vježbe za pravilan izgovor riječi ( dikcija )
E)Pjevanje pjesama
F)Igre s pjevanjem - igre u kojima djeca uz pjevanje usvajaju i
pravila igre
SLUŠANJE GLAZBE
A) Kratke vokalne skladbe u izvedbi odgojitelja
B) Vokalno – instrumentalne izvedbe pjesama za djecu
C) Kratke instrumentalne skladbe ( solističke, orkestralne )
41
DJEČJE
STVARALŠATVO
A) U području pjevanja
B) U području slušanja glazbe
C) U području slobodnih pokreta djece
VREMENIK
Program će se provoditi sa skupinama od 20 djece. Program će se održavati tempom od dva
puta tjedno po sat vremena.
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Redovito praćenje i evaluacija rada na Programu provodit ćemo na slijedeći način:
Uvidom u proces prema indikatorima kvalitete
Uvidom u rad odgojitelja prema indikatorima kvalitete
Praćenje same evaluacije
Praćenjem i procjenjivanjem kontekstualnih uvjeta
3. 4. PROGRAMI KOJIMA OBOGAĆUJEMO PRIMARNI DESETSATNI
PROGRAM
3. 4. 1. MEĐUNARODNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ
Djetetova ekološka svijest razvijena je onoliko koliko i u odraslih osoba koje ga okružuju jer
ono uči po modelu - ako vidi odrasloga kako poštuje prirodu i ono će se željeti tako ponašati.
CILJ PROGRAMA
Osnovni cilj programa je razvoj osjetljivosti i razumijevanja djece ( i odraslih) za prirodne
procese i njihovu uzajamnu ovisnost, izgradnja pozitivnih stavova i pozitivnog odnosa prema
okolišu u praksi, akciji i življenju.
NAMJENA PROGRAMA
Program je namijenjen svoj djeci i radnicima DV „En ten tini“.
42
NOSITELJI PROGRAMA
Konstantno zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način na nivou ustanove provodit će
sve skupine i pojedinci. Ciljani rad na projektu na temu otpada provodit će se u starijim
jasličkim skupinama. Cjeline „Voda“, „Energija“, „Promet“, „Zdrav život“ i „Kulturna baština i
tradicija“ birat će vrtićke skupine prema interesima i preferencijama djece i odgojitelja.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Ekologija je način života i trudimo se da u našem vrtiću kroz svakodnevne aktivnosti i rad s
djecom stalno bude prisutna svijest o tome što možemo učiniti za našu planetu i živi svijet
oko nas. Prihvatili smo sugestije UNESCO-a koje govore o tome da djeca moraju doći u
neposredan i osoban dodir s ljepotom i raznolikošću prirode te da je ljubav prema prirodi
ono što će od djece učiniti odgovorne građane. Nastojimo osvijestiti kod djece i odraslih da
«otpad nije smeće» i da ga možemo i dalje koristiti reciklirajući ga, da se stvarima koje b ismo
možda bacili u smeće možemo igrati i iskoristiti ih na razne kreativne načine, pa tako
konstantno zbrinjavamo otpad na ekološki prihvatljiv način na razini ustanove, skupina i
pojedinaca. Također na sličan način pristupamo problematici iskorištavanja vodnih
bogatstava i energije. Smatramo važnim i sudjelovanje u promicanju naše kulturne baštine i
stjecanja znanja o tome kako su živjeli naši stari. Tematske cjeline kojima ćemo se baviti ove
pedagoške godine su:
Otpad
Voda
Energija
Zdrav život
Kulturna baština
Promet
Program ćemo realizirati kroz projektnu metodu rada s djecom. Projektni pristup oblikovanja
odgojno-obrazovnog procesa, u literaturi je relativno često opisivan. Iako postoje različita
određenja i tumačenja tog koncepta, pod radom na projektu uobičajeno se podrazumijeva
sklop aktivnosti u kojima jedno ili više djece proučava neku temu ili problem, uz primjerenu
43
podršku odgajatelja. Jedan od oblika integriranog kurikuluma u kojem djeca, uz primjerenu
podršku odgajatelja, prema vlastitim interesima i mogućnostima, poduzimaju različite
istraživačke i druge aktivnosti u kojima aktivno stječu iskustva i znanja, te “primjenjuju svoje
vještine, donose odluke i uče preuzimati odgovornost”. Kako je priroda učenja djece rane
dobi integrirana, projektni pristup u oblikovanju kurikuluma ranog odgoja smatra se
posebno vrijednim.
Projektni pristup, doprinosi ostvarivanju većine odgojnih ciljeva u procesu odgoja i
obrazovanja: stjecanja i primjene praktično-upotrebljivih znanja djece; razvoja šireg okvira
njihovih intelektualnih, akademskih, motoričkih i socijalnih vještina, osnaživanju
organizacijskih sposobnosti djece te pomaže djeci da sama sebe doživljavaju kao uspješne
učenike koji doprinose zajedničkim nastojanjima. Radeći na projektima djeca imaju priliku
postavljati pitanja, imaju pravo na izbor, generirati vlastite teorije i pretpostavke u svezi
mogućih odgovora, tražiti odgovore na svoja pitanja, razgovarati s osobama relevantnim za
saznavanje o problemu kojim se bave i kojeg istražuju te sudjelovati u ostalim aktivnostima
koje će doprinositi razvoju njihovih intelektualnih, ali i socijalnih, emocionalnih, kreativnih i
drugih potencijala.
VREMENIK
U jasličkim skupinama tijekom cijele pedagoške godine cjelina je „Otpad“. Cilj nam je djeci
jasličke dobi osvijestiti važnost, razloge i mogućnosti sakupljanja, selektiranja, zbrinjavanja i
smanjivanja količine otpada.
Vrtićke skupine – djeca od 3 do 7 godina
Planom djelovanja bit će obuhvaćena slijedeća područja interesa kroz primjerene aktivnosti:
r. br. PODRUČJE INTERESA NOSITELJI VRIJEME
1. Svaka kap jedan cvijet – važnost vode
za život
Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Lavići
Tijekom
godine
2. Svojstava vode Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Ružice
Tijekom
godine
44
3. Voda nije sve, ali bez nje se ne može Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Potočnice
Tijekom
godine
4. Otkrivanje mogućnosti štednje vode Svi Tijekom
godine
5. Svijet životinja Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Vrapčići
Tijekom
godine
6. Od otpada do igračke Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Leptirići
Tijekom
godine
7. Recikliramo i stvaramo Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Ivančice
Tijekom
godine
8. Čuvajmo naše zdravlje Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Medvjedići
Tijekom
godine
9. Poštujte naše znakove Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Vučići
Tijekom
godine
10. Ponašanje u prometu Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Zečići
Tijekom
godine
11. Sigurno do vrtića Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Maslačak
Tijekom
godine
12. Pošta nekad i sad Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Patkice
Tijekom
godine
13. Energija Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Zebrice
Tijekom
godine
14. I drvo ima srce Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Mravi
Tijekom
godine
45
15. Šumski svijet Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Slonići
Tijekom
godine
16. Računanje vremena kroz povijest Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Suncokreti
Tijekom
godine
17. Stari tradicijski zanati Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Vjeverice
Tijekom
godine
18. Djetinjstvo baka i djedova Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Bubamare
Tijekom
godine
19.. Upoznajmo Hrvatsku Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Dupini
Tijekom
godine
20. Stari zanati koji nestaju Odgojitelji, djeca i roditelji
skupine Ježići
Tijekom
godine
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim
faktorima etnografska analiza –kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju
projekta
dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije
projekta – kvalitetna implementacija
zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji
boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i
preferencija
rasprava ili diskursi svih sudionika o problemima provođenja projekata u odgojnim
skupinama tj. analiza općeg ozračja postignutog na razini odgojne skupine
analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i
materijalnog okruženja pri provedbi projekata, utjecaj okruženja na aktivno
konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje
problema, refleksivni praktičar, uloga i educiranje roditelja o samom provođenju
projekta i njihova participacija u životu i radu vrtića)
46
evaluacija rada : procjena uspješnosti provođenja projekta
3. 4. 2. IZVEDBENI PROGRAM DJECA U PRIRODI U GRADU MLADIH-
GRANEŠINA
Suvremeni način života, uz sve prednosti i blagodati, obiluje i negativnim posljedicama koje
se odnose na područje zdravog odrastanja djeteta. Pri tome mislimo na:
nedovoljni boravak djeteta na čistom zraku
skromne mogućnosti neposrednog kontakta djeteta s prirodom,
nedostatak čistih i uređenih površina za sigurnu igru djece
previše vremena koje dijete provede u zatvorenom prostoru uz TV ili računalo,
skromno bavljenje djeteta športsko-rekreativnim aktivnostima i sl.
Imajući na umu da je predškolsko doba vrijeme najintenzivnijeg razvoja djeteta u kojem se
stvaraju temeljne vrijednosti cjelokupnog života, lako je procijeniti značaj ovog programa za
cjelokupni razvoj djeteta, posebno njegovih stavova znanja, razumijevanja i odnosa prema
okolišu kao i sposobnosti da donosi odluke o sebi, drugima i okolišu. Grad mladih u Granešini
pruža kvalitetne uvjete za višednevni organizirani boravak djece iz vrtića u prirodnom,
zdravom i sigurnom okruženju. Program „Djeca u prirodi“ koncipiran je na način da djeca u
neposrednom kontaktu s prirodom, aktivnim istraživanjem i učenjem u suradnji s drugom
djecom i odraslima, steknu vrijedna iskustva, znanja i vještine, razviju pozitivne emocije i
stavove usmjerene na etički i ekološki način ponašanja i življenja u zajednici.
CILJEVI PROGRAMA
Zadovoljavanje raznolikih potreba i interesa djeteta, cjelovitog pristupa djetetu kao
osobi, te ostvarivanja njegovih prava na aktivnu participaciju i sudjelovanje u
sigurnom, poticajnom okruženju, koje mu omogućava ugodno, proaktivno i zabavno
učenje i stjecanje pozitivnih iskustava.
Jačanje i unapređenje zdravlja djece kroz boravak i kretanje u prirodi i izloženost
utjecaju čistog zraka i umjerenog sunca.
Razvoj psihomotornih sposobnosti u prirodnim oblicima kretanja i opće psihofizičke
spremnosti djece te stvaranje navika zdravog življenja kroz šetnje, igre u šumi,
47
aktivnosti na otvorenim športskim terenima i u dvorani.
Osamostaljivanje djece - životno-praktične aktivnosti usmjerene na brigu o sebi
zalaganje za sebe i druge
Razvoju emocionalne inteligencije - razumijevanje vlastitih i uvažavanje emocija
drugih, kontrola impulzivnog i rizičnog ponašanja i socijalne kompetencije –
vještine nenasilne komunikacije, pridržavanje pravila, dogovaranje, suradnja.
NAMJENA PROGRAMA
Program je namijenjen svoj djeci školskim obveznicima u datoj pedagoškoj godini.
NOSITELJI PROGRAMA
Odgojitelji skupina koji idu u Grad mladih.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Program „Djeca u prirodi“ realizira se u petodnevnim vremenskim intervalima (od
ponedjeljka do petka) u unaprijed dogovorenim terminima s Gradskim uredom za
obrazovanje, kulturu i šport, a uz suglasnost roditelja s organiziranim prijevozom iz Dječjeg
vrtića „En ten tini“ i povratkom u Dječji vrtić „En ten tini“. Dnevni ritam uključuje
zadovoljavanje djetetovih bazičnih potreba za jelom, odmorom, higijenom, spontanu igru,
ciljane aktivnosti istraživanja u okviru odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, športsko
- rekreativne i društveno - zabavne aktivnosti.
Boravak djece i odgojitelja organiziran je u paviljonima, koji uz prostore za boravak djece
imaju i sobu za odgojitelje.
Aktivnosti i sadržaji su u okviru odgoja i obrazovanja djece za okoliš i održivi razvoj a
konkretiziraju se i prilagođavaju potrebama i interesima djece, uvažavajući spontane
situacijske poticaje djece, interese djece, kalendar događanja i godišnje doba.
48
VREMENIK
DATUM POLASKA BROJ PAVILJONA BROJ DJECE
18.12. – 22.12.2017. 3 59
28.05.– 02.06.2017 2 80
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
analiza boravka Gradu mladih u smislu zajedničke refleksije odgajatelja I pedagoga s
ciljem boljeg zadovoljavanja potreba i interesa djeteta, korištenja suvremenih oblika
i metoda rada s djecom s naglaskom na slobodu i uključivanje svakog djeteta i
zajedničko učenje.
evaluacijski listić procjene kvalitete uvjeta programa u svim aspektima za odgojitelje
koji se provodi u Gradu mladih
liste pitanja za djecu
raznolika dokumentacija koja će se prikupljati tijekom godine: plakati dječjih
projekata, foto i video - zapisi, dnevnici boravka djece, poruke u sobi uspomena i dr.)
3.4.3. PROGRAM PATHS-RASTEM
PATHS program čiji se akronim Promoting Alternative Thinking Strategies odnosi na
Razvijanje Alternativnih Strategija Mišljenja razvili su M. Greenberg i C. Kusché ranih 80-tih
godina 20. stoljeća, motivirani potrebom za sveobuhvatnim razvojno utemeljenim
kurikulumom univerzalne prevencije koji će pomoći u preveniranju ponašajnih i
emocionalnih problema djece. Iako je namijenjen provedbi u predškolskom i školskom
okruženju, naše iskustvo u provedbi ovog programa nam govori da je program moguće i
korisno provoditi i s djecom nešto mlađe dobi (od 3,5 godina nadalje), uz manje prilagodbe
sadržaja programa.
Generalni cilj PATHS programa je smanjivanje agresije i problema u ponašanju. Kao što je već
naglašeno, aktivnosti programa odnose se na popularno zvanu emocionalnu inteligenciju, a
specifični zaštitni čimbenici na koje se nastoji djelovati su samokontrola, svjesnost o vlastitim
emocijama, pozitivno samopoštovanje, dobri odnosi s drugima i interpersonalno rješavanje
49
problema. Brojna su istraživanja pokazala da ove vještine omogućuju bolje funkcioniranje
djece među vršnjacima, utječu na povećanje akademskog uspjeha te imaju veliki utjecaj na
razrednu klimu te tako olakšavaju procese učenja.
CILJEVI PROGRAMA
povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog
postupka; posebno kada je dijete uznemireno,
razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o
emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje
drugih, promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u
našoj okolini
poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu
primjenu: prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja
u akademskom okruženju
promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u
razredu i kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni
stavovi prema školi, zajednici i životu općenito.
NAMJENA PROGRAMA
Iako je program namijenjen djeci predškolskog uzrasta, naše iskustvo tijekom tri godine
provođenja programa govori da se vrlo uspješno može primijeniti i na nešto mlađu djecu u
dobi od 3,5 godine do polaska u školu. Ove pedagoške godine nastavljamo rad programa
Paths - Rastem te ćemo uključiti odgajatelje s licencom za provođenje programa: Ivanu
Kušenić, Petru Koledić, Martinu Barić kao nositeljice programa i djecu skupina: : Bubamare,
Vučići, Mravi, Ježići i Ružice. Suradnice u provođenju programa biti će pedagoginja Mia Bolf i
psihologinja Sanja Bartaković.
50
NOSITELJI PROGRAMA
Odgajatelji s licencom za provođenje programa: Ivana Kušenić, Petra Koledić, Martina Barić
kao nositeljice programa te pedagoginja Mia Bolf i psihologinja Sanja Bartaković kao
suradnice u provođenju programa.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Program provode prethodno educirane odgojiteljice kao redovni program u odgojnim
skupinama jedan puta tjedno po 30 minuta. Provođenje programa određeno je lekcijama
unutar kojih su glavni likovi životinje, u provedbi lutke – kornjača Grga, jež Helena, pas Duje i
patka Dora, s kojima se djeca lako poistovjećuju i vrlo brzo se uz njih vežu. Integracija Paths
programa kroz cjelodnevni život djece u vrtiću provodit će se kroz pripremu i kreiranje
materijalnog okruženja koje podržava program i omogućuje stalnu povezanost djece i likova i
stalno podsjeća na ono što su djeca čula, doživjela i naučila kroz lekcije. Time potiče da se
naučeno i primjeni u situacijama sukoba ili neslaganja među djecom i to na način da se
razgovara o osjećajima – svojim i tuđim, prepoznaju vlastiti i osjećaji drugih, uvažavaju
osjećaji drugih i stvara svijest da su i negativni osjećaji OK i da se oni mogu kontrolirati.
Važnost uključivanja odraslih tijekom provođenja programa je također vrlo velika jer time
djeca dobivaju dodatnu potvrdu i podršku osvještavajući pritom da je njihovo znanje a time i
ponašanje vrijedno, dobro i značajno.
PATHS - RASTEM program se u cijelosti bavi pitanjima prijateljstva i odnosa među
vršnjacima kroz razumijevanje osjećaja (npr. ljutnje, straha itd.) i kroz igranje uloga te
razmišljanje o načinima rješavanja problema s kojima se djeca suočavaju u odnosima s
prijateljima.
Za uspješnost provođenja programa (u smislu konkretne upotrebe i primjene naučenog) od
velike važnosti tri faktora:
Integracija PATHS – programa u svakodnevni život i učenje djece u vrtiću kroz cijeli
dan, a ne samo tijekom provođenja lekcija
Uključivanje svih odraslih ljudi koji žive i rade u vrtiću a svakodnevno se susreću s
djecom (stručna služba, spremačice, kuhinja), kao i obitelji
51
Konstanta u radu na programu – i kada su lekcije završene, i iduće godine, a idealna
bi bila poveznica sa školom u koju će djeca krenuti
VREMENIK
AKTIVNOSTI VRIJEME
REALIZACIJE
NOSITELJI
Radni sastanak za odgojitelje-priprema
programskih sadržaja i dogovor oko
načina provedbe programa.
listopad Odgojiteljice Ivana Kušenić, Petra
Koledić i Martina Barić i odgojitelji
skupina Bubamare, Vučići, Mravi,
Ježići, Ružice, odgojiteljice
pedagoginja i psihologinja
Roditeljski sastanak-upoznavanje
roditelja s programom
listopad Pedagog i psiholog
Primjena upitnika za procjenu početnog
stanja
listopad odgojitelji skupina Bubamare,
Vučići, Mravi, Ježići, Ružice
Primjena upitnika za odgojitelje i
roditelje o uspješnosti provođenja
programa u odnosu na ciljeve
programa
svibanj Pedagog i psiholog
Analiza upitnika za roditelje i
odgojitelje
svibanj Psiholog i pedagog
Radni sastanak za odgojitelje -
evaluacija provođenja programa
(rezultati analize upitnika za roditelje i
odgojitelje, etnografski prikazi)
lipanj Pedagog, psiholog i odgajatelji
skupina Bubamare, Vučići, Mravi,
Ježići, Ružice
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
protokol za praćenje stavova odgajatelja o ovom načinu rada i ometajućim faktorima
etnografska analiza – kvalitativna razina pri praćenju i dokumentiranju projekta
dječji radovi, zapisi karakterističnih izjava djece i odgojitelja kao dio dokumentacije
projekta – kvalitetna implementacija
zajednička analiza razine kvalitete dokumentiranja procesa- dokumentacija u funkciji
52
boljeg i kvalitetnijeg razumijevanja djeteta, njegovih potreba, sposobnosti i preferencija
analiza i procjena razine kvalitete dimenzija konteksta (važnost prostornog i
materijalnog okruženja pri provedbi programa, utjecaj okruženja na aktivno
konstruiranje znanja, socijalni odnosi i komunikacija, timski rad i rješavanje problema,
uloga i educiranje roditelja o samom provođenju programa i njihova participacija u
životu i radu vrtića)
evaluacija i interpretacija rezultata rada
3.4.4. CAP PROGRAM (CHILD ASSAULT PREVENTION - PREVENCIJA
ZLOSTAVLJANJA DJECE)
CAP je program prevencije zlostavljanja djece namijenjen djeci u godini pred polazak u školu.
Istraživanja i literatura o zlostavljanju i zanemarivanju djece u Hrvatskoj i u svijetu
konzistentno pokazuju visoke postotke izloženosti djece zlostavljanju. Tako podaci
istraživanja Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba iz 2006. godine pod nazivom
„Prevalencija zlostavljanja i zanemarivanja djece u Hrvatskoj“ pokazuju da je 15,9% djece
bilo je izloženo tjelesnom zlostavljanju, 16,5% emocionalnom te 13,7% spolnom
zlostavljanju..
OPĆI CILJ
Cilj CAP programa je smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost različitim oblicima
zlostavljanja kroz: pružanje kvalitetnih informacija, poučavanje učinkovitim prevencijskim
strategijama te osnaživanje njima važnih odraslih, roditelja i zaposlenika vrtića, da im pruže
kvalitetniju podršku.
SPECIFIČNI CILJEVI
1. CILJ: Poboljšati kvalitetu pripremnih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim
odgojnim skupinama
2. CILJ: Poboljšati kvalitetu podržavajućih aktivnosti u svim starijim i mješovitim vrtićkim
skupinama
3. CILJ: Animirati roditelje na veći odaziv roditeljskom sastanku
4. CILJ: Ostvariti cjelokupni obuhvat djece u godini pred polazak u školu
53
NOSITELJI PROGRAMA
Nositelji programskih aktivnosti su posebno educirani odgojitelji i stručni suradnici koji su
završili edukaciju za provedbu CAP programa. Ove pedagoške godine u vrtiću će biti
formirana tri CAP tima te će program provoditi rehabilitatorica Tea Celić, logopedinja Marija
Birer Perlić, psihologinja Sanja Bartaković i odgojitelji: Nikolina Brkić, Iva Kolak, Anita Ivković,
Janja Harmicar, Iva Pavić i Adam Bilal.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
SPECIFIČNE ZADAĆE
U ODNOSU DIJETE:
jačanje osjećaja samoefikasnosti i samopouzdanja te smanjivanje osjećaja
bespomoćnosti i straha
informiranje djece o potencijalno opasnim situacijama
jačanje pozitivnih strategija kod djece za sprečavanje vlastite viktimizacije
učenje djece o njihovim pravima te načinima kako mogu zaštiti svoja prava
usmjeravanje djece na socijalnu mrežu i povećavanje vjerojatnosti traženja pomoći u
situacijama nasilja, zlostavljanja i slično
poboljšati komunikaciju između djece i odraslih sudionika odgojno - obrazovnog
procesa
U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE
pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove
osnažiti odgojitelje i ostale sudionike procesa te im pružiti informaciju o tome kako
mogu zaštiti dijete
educirati odgojitelje o identifikaciji djece koja su možda bila zlostavljana
educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći
jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija
ojačavanja djece
razvoj vještina komunikacije u slučajevima ako se dijete povjeri odrasloj osobi
54
U ODNOSU NA RODITELJE I LOKALNU ZAJEDNICU:
pružiti stručnu i točnu informaciju o zlostavljanju, odnosno razbiti mitove
osnažiti roditelje te im pružiti informaciju o tome kako mogu zaštiti svoje i tuđe dijete
educiranje o zakonskim pravima, odgovornostima i izvorima pomoći
jačanje profesionalnih kompetencija u okviru komunikacije s djecom i strategija
ojačavanja djece
osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz znanja o pravima djece
VREMENIK
AKTIVNOSTI VRIJEME REALIZACIJE
NOSITELJI
Priprema tima, koordinacija
voditelja i Udruge roditelja Korak
po korak
studeni,
veljača
CAP tim 1: psihologinja Sanja
Bartaković i odgojitelji N. Brkić i I.
Kolak, CAP tim 2: rehabilitatorica Tea
Celić i odgojitelji A. Bilal i I. Pavić, CAP
tim 3: logopedinja M. Birer Perlić i
odgojitelji J. Harmicar i A. Ivković
Radionica za matične odgojitelje o
provedbi pripremnih i
podržavajućih aktivnosti:
„Prevencija zlostavljanja-življenje i
učenje prava u svakodnevnom
radu“
siječanj psihologinja S. Bartaković
Pripremne aktivnosti za
provođenje CAP programa
siječanj-
ožujak
odgojnih skupina: Zečići, Vjeverice,
Ježići, Zebrice, Medvjedići, Patkice,
Dupini, Vučići, Ivančice i Suncokreti
Roditeljski sastanak za roditelje
djece odgojnih skupina: Zečići,
Vjeverice, Ježići, Zebrice,
Medvjedići, Patkice, Dupini, Vučići,
Ivančice i Suncokreti
veljača Psihologinja S. Bartaković,
rehabilitatorica T. Celić., Anita Ivković,
Janja Harmicar, Iva Pavić i Adam Bilal
Provođenje trodnevnih radionica u
odgojnim skupinama: Zečići,
Vjeverice, Ježići, Zebrice,
ožujak CAP tim 1: psihologinja S. Bartaković i
odgojitelji A. Bilal i I. Pavić, CAP tim 2:
rehabilitatorica T. Celić i odgojitelji N.
55
Medvjedići, Patkice, Dupini, Vučići,
Ivančice i Suncokreti
Brkić i I. Kolak, CAP tim 3: logopedinja
M. Birer Perlić i odgojitelji J. Harmicar i
A. Ivković
Provođenje podržavajućih
aktivnosti u odgojnim skupinama:
Zečići, Vjeverice, Ježići, Zebrice,
Medvjedići, Patkice, Dupini, Vučići,
Ivančice i Suncokreti
ožujak 2017.-
lipanj 2018.
odgojitelji odgojnih skupina: Zečići,
Vjeverice, Ježići, Zebrice, Medvjedići,
Patkice, Dupini, Vučići, Ivančice i
Suncokreti
Predavanje za sve odgojitelje travanj psihologinja S. Bartaković
Diseminacijske aktivnosti i
suradnja s Udrugom roditelja
Korak po korak
tijekom
godine te po
potrebi
svibanj i
lipanj
psihologinja S. Bartaković,
rehabilitatorica T. Celić. i logopedinja
M. Birer Perlić
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
prisutnost roditelja predavanjima za roditelje
evaluacijski upitnici za predavanja za roditelje i odgajatelje
evaluacije od strane odgojitelja nakon provedenih radionica za djecu
etnografski prikazi (fotografska i video- dokumentacija, izjave djece, dječji crteži)
3. 4. 5. PROGRAM RASTIMO ZAJEDNO
Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” nastao je kao dio Programa za rani razvoj
djece i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!”, koji je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj
započeo 2006. godine, a dalje je Program razvijen je uz potporu Agencije za odgoj i
obrazovanje Republike Hrvatske. Program je utemeljen i na najnovijim znanstvenim i
stručnim spoznajama koje govore o roditeljstvu koje poštuje i promiče prava djeteta u
obitelji te relacijskom shvaćanju socijalizacije, te na postavkama o optimalnome
roditeljskom kontekstu koje nudi teorija samoodređenja te postavke o poželjnim obilježjima
odnosa roditelja prema djetetu. Svrha programa radionica s roditeljima “Rastimo zajedno”
jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u
ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja, tako i
56
djeteta. Tako jača odnos roditelja i djeteta koji podržava razvoj djeteta, a i slabe čimbenici
koji mogu voditi u zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta. Na radionicama se preispituju
vrijednosti na kojima roditeljstvo počiva, uči se o potrebama djece i roditelja te o načinima
njihova zadovoljavanja, vježbaju se komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za
koja roditelji izraze interes.
CILJEVI PROGRAMA
Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s
voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje
roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje sebe kao
roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se
upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o
roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).
NAMJENA PROGRAMA
Program radionica s roditeljima "Rastimo zajedno" namijenjen je roditeljima najmlađe djece
u dobi od prve do četvrte godine života koji se uključuju u program dobrovoljno. U Program
se mogu uključiti roditelji čija djeca polaze, kao i oni čija djeca ne polaze Dječji vrtić „En ten
tini“. Program je za roditelje besplatan. Radionice se odvijaju s grupom od 10 do 12 roditelja
jer takva veličina grupe omogućuje kvalitetnu provedbu aktivnosti, veći angažman svakog
pojedinog roditelja, razvoj međusobnog povjerenja članova...
NOSITELJI PROGRAMA
Nositelji programa su odgojiteljice Ana Kuljak i Jelena Korbar koje su završile edukacijski
seminar i uključene su u Mrežu voditeljica „Rastimo zajedno“. Navedeni nositelji Program
ostvaruju u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, uredom
UNICEF-a u Hrvatskoj i Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest tema, jedanaest
radionica. Iako je svaka od tema cjelina je za sebe one se sadržajno prožimaju, nadopunjuju
57
te slijede jedna drugu te se nijedna radionica ne može se održati samostalno. Stoga je
preporuka da roditelji, članovi grupe sudjeluju u svim radionicama ciklusa.
1. Roditelji 21. stoljeća
2. Četiri stupa roditeljstva
3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta
4. Sva naša djeca i kao ih volimo
5. Slušanje – važna vještina roditeljstva
6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe
7. Granice: zašto i kako?
8. Kreiramo i biramo rješenja
9. Roditeljske odgovornosti i još poneka pitanja
10. Biti roditelj: utjecaji i izbori
11. Završetak i novi početak
Svaka radionica traje 2 sata i održava se u popodnevnim terminima 11 tjedana za redom.
Metode rada s roditeljima su sljedeće:
a) početna vježba koja služi kao uvod u temu i služi za opuštanje i stvaranje poticajnog
okruženja,
b) središnji dio koji ovisno o temi uključuje kratka stručna izlaganja, diskusije uz
prikazivanje edukativnih video snimki, refleksija i razgovori o određenim temama,
razmjena iskustva kao razgovor s cijelom grupom ili u manjim grupama (par, trojka,
četvorka...)
c) opuštajuće aktivnosti za rasterećenje između zahtjevnijih aktivnosti i za
završavanje i opuštanje pred rastanak koje imaju smislenu povezanost s temom
susreta, a koje potiču zbližavanje članova grupe te mogu biti inspiracija za igranje s
djetetom
d) domaća zadaća koja služi provjeravanju novostečenih uvida i znanja u vlastitoj
obitelji te isprobavanju ili uvježbavanju novih vještina.
58
VREMENIK
AKTIVNOSTI VRIJEME REALIZACIJE
NOSITELJI
Koordinacija voditelja programa mrežom
voditeljica „Rastimo zajedno“, suradnja s
Agencijom za odgoj i obrazovanje
Republike Hrvatske, uredom UNICEF-a u
Hrvatskoj i Centrom za podršku
roditeljstvu „Rastimo zajedno“
kontinuirano
tijekom
pedagoške
godine
psiholog S. Bartaković,
odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar
Radni dogovor za animiranje roditelja na
radionice „Rastimo zajedno“
siječanj psiholog S. Bartaković,
odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s
odgojiteljima jasličkih skupina
Obavještavanje roditelja o početku
provedbe ciklusa radionica „Rastimo
zajedno“ na internet stranici, kutićima za
roditelje i ulaznim vratima
siječanj psiholog S. Bartaković,
odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar s
odgojiteljima jasličkih skupina
Provedba ciklusa od 11 radionica
„Rastimo zajedno“
siječanj,veljača,
ožujak, travanj
Psiholog S. Bartaković,
odgojiteljice A. Kuljak i J. Korbar
Diseminacijske aktivnosti u vrtiću i izvan
vrtića
Kontinuirano
tijekom
ped.godine
Psiholog S. Bartaković,
odgojiteljice A., Kuljak i J. Korbar
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Za osiguranje kvalitete potrebno je sustavno i kontinuirano evaluirati ishode i proces
provođenja Programa, odnosno saznati kako sudjelovanje u radionicama djeluje na
određene roditeljske misli, osjećaje, uvjerenja, ponašanje i pretpostavke. Stoga se evaluacija
se provodi putem primjene Upitnika za roditelje koje roditelji ispunjavaju na prvoj i zadnjoj
radionici, a kojim se dobivaju kvantitativni podatci te se mjeri učinak programa usporedbom
početnog i završnog stanja. Osim toga, spomenuti kvantitativni podaci nadopunjuju se
kvalitativnim podatcima o zadovoljstvu roditelja i korisnosti radionica koji se prikupljaju
Upitnikom za evaluaciju programa radionica “Rastimo zajedno” na kraju
Programa.
59
Naposljetku, osim interne evaluacije na razini vrtića rezultati upitnika dostavljaju se
voditeljicama projekta zbog obrade na razini Republike Hrvatske te se vrše
usporedne analize na evaluacijskim seminarima.
Uz navedeni proces vrednovanja koristit će se uobičajeni oblici dokumentiranja i
vrednovanja: etnografski prikazi (fotografska dokumentacija, izjave roditelja),
samorefleksije i kritičke refleksije voditelja programa kako bi se osigurao
kontinuitet vrednovanja tijekom procesa vođenja radionica
3. 4. 6. PROGRAM SIGURNOST I ZAŠTITA
Kako bi djeci u vrtiću pružili potpunu sigurnost u vanjskom i unutarnjem dijelu objekta
izradili smo protokole za sigurnost koje svi djelatnici našeg vrtića provode.
CILJEVI PROGRAMA
Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i
svjesnog izbjegavanja rizika, osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje
Afirmacija potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i
humane vrijednosti
NAMJENA PROGRAMA
Program je namjenjen svoj djeci koja pohađaju dječji vrtić En ten tini.
NOSITELJI PROGRAMA
Zdravstvena voditeljica,odgojitelji, članovi stručno razvojne službe
NAČIN OSTVARIVANJA PROGRAMA
ZADAĆE U ODNOSU NA DJECU
Kroz odgojno – obrazovne sadržaje i projekte osnaživati dijete u odgovornom i
samozaštitnom ponašanju ( razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih
vještina u smislu samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o
dječjim pravima, odgoj za zdrave stilove života itd.)
ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE
Informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću,
utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika
Pružanje podrške i jačanje roditeljske kompentencije u području odgoja i poticanja
dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja ( uključivanje roditelj u neke
60
odgojno-obrazovne sadržaje s djecom, edukativni rad s roditeljima – tematske
radionice o predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)
ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE
Timskom suradnjom odgojitelja i stručnih suradnika utvrditi rizike i procijeniti
postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću
U okvirima stručnog usavršavanja odgojitelja prednost dati temama koje su
usklađene s ciljevima ovog Programa
Uključiti odgojitelje u izradu protokola postupanja u rizičnim situacijama ( uvažiti
njihovo iskustvo, stavove, prijedloge)
VREMENIK
Tijekom cijele pedagoške godine
NAČIN VREDNOVANJA PROGRAMA
Utvrđivanje i pridržavanje jasnih pravila u vezi dovođenja djeteta u vrtić i dolaska po
dijete ( utvrđeno Ugovorom)
Kod boravka djece u vrtiću ( u sobi dnevnog boravka i ostalim prostorijama vrtića)
Kod boravka djece izvan vrtića ( šetnje, posjete, izleti, boravak u Gradu mladih itd.) s
aspekta fizičke sigurnosti: broj odraslih osoba u pratnji, izbor prijevoznika, suglasnost
roditelja
Primarna mjera sigurnosti djece u vrtiću je stalni nadzor nad kretanjem djece
Odgojitelj treba biti prisutan u prostoriji u kojoj borave djeca
Ako odgojitelj iz bilo kojeg razloga napušta prostoriju dnevnog boravka treba
odgovorno procijeniti važnost i dužinu izbivanja te ukoliko je potrebno osigurati
prisutnost druge odrasle osobe za vrijeme dok je odsutan
U periodima preklapanja odgojitelja, obveza je i jednog i drugog odgojitelj provoditi
odgojno-obrazovni rad s djecom u odgojnoj skupini
Odgojitelji tijekom rada s djecom trebaju odgovorno koristiti telefone, ne smiju
napuštati sobu radi obavljanja telefonskih poziva bez osiguravanja nadzora nad
djecom u tom periodu
Djecu koja su upisana u kraće speijalizirane programe, voditelj istih treba djecu pratiti
do sobe u kojoj se program održava
61
4. OSIGURANJE KVALITETE
Jedno od temeljnih obilježja kvalitete je njezin stalni rast, pa u DV „En ten tini“ stalno
promišljamo, diskutiramo i evaluiramo kvalitetu odgojno-obrazovne prakse i djelujemo u
smjeru njezina stalnog unapređivanja.
U našemu Vrtiću kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa sustavno unapređujemo
unutarnjom i vanjskom procjenom kvalitete.
a) UNUTARNJA PROCJENA KVALITETE
ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE
ODGOJITELJI
STRUČNO RAZVOJNA SLUŽBA
Refleksije i samorefleksije
analize postignuća i zajedničke rasprave i disusije
informacije s individualnih savjetodavnih sastanaka s
roditeljima i s odgojiteljima
diskusije i zapisnici s radnih dogovora
razmjena informacija i zapisnici s odgojiteljskih vijeća
analize čestine održavanja roditeljskih sastanaka,
odaziva roditelja, raznolikosti ponuđenih tema...
analize i zapisi sa sastanaka stručnog tima
DJECA
etnografski prikazi (različiti dječji uradci , izjave djece,
fotografije i video zapisi)
praćenje i procjena razvoja djece
RODITELJI
zapisi s individualnih savjetodavnih sastanaka
s odgojiteljima i članovima stručno razvojne
službe
dokumentiranje roditeljskih sastanaka i
radionica za roditelje
evaluacije odgojno-obrazovnog procesa od
strane roditelja putem anketa
62
b) VANJSKA PROCJENA KVALITETE
5. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA VRTIĆA
Kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja i drugih stručnih djelatnika našeg vrtića
nezaobilazna je pretpostavka za osiguranje i unapređenje kvalitete našeg odgojno-
obrazovnog procesa. Profesionalni razvoj odgojitelja treba rezultirati ne samo pomacima u
znanju, nego i promjenama u njegovim uvjerenjima i djelovanju. Praksa je pokazala da je u
radu s odgojiteljima primjereniji onaj oblik profesionalnog usavršavanja koji ima
transformacijski potencijal, odnosno istraživačko obilježje te mogućnost propitivanja
uvjerenja, iskustava i svakodnevne prakse. Razlog je tome što uvjerenja filtriraju znanje i
upravljaju ponašanjem odgojitelja, pa se unapređenje prakse neće dogoditi ako nije
povezano s propitivanjem i mijenjanjem tih uvjerenja i cjelokupne odgojne filozofije
odgojitelja.
Kako bi se mogla ostvarivati i razvijati kvalitetna praksa vrtića, odgojiteljima i drugim
stručnim djelatnicima potrebno je osigurati primjereno kontinuirano profesionalno učenje i
razvoj. U DV „En ten tini“ tu misiju ispunjavamo stručnim usavršavanjem djelatnika u dva
aspekta : stručno usavršavanje u ustanovi i izvan ustanove.
ČIMBENICI VREDNOVANJA INDIKATORI KVALITETE
Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja
Rezultati anketa, Povratne informacije na Izvješće o
samovrednovanju i razvojni plan i ostali dokumenti proizašli
iz Procesa samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
Unaprijed određeni kriteriji
Agencija za odgoj i
obrazovanje
Unaprijed određeni kriteriji
Gradski ured za obrazovanje,
kulturu i sport grada Zagreba
Unaprijed određeni kriteriji
63
a) Stručno usavršavanje djelatnika u ustanovi
1. RADNI DOGOVORI I RAD U TIMU KOJI OMOGUĆUJE KONTINUIRANE
REFLEKSIJE I SAMOREFLEKSIJE, DISKUSIJE
2. STRUČNE RADIONICE ZA ODGOJITELJE
3. AKCIJSKA ISTRAŽIVANJA I PROGRAMI ZA UNAPREĐIVANJE
ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA
4. ODGOJITELJSKA VIJEĆA
b) Stručno usavršavanje djelatnika izvan ustanove
1. KONGRESI
2. PREDAVANJA
3. SEMINARI I RADIONICE
4. PROJEKTNI DANI / DANI OTVORENIH VRATA DRUGIH VRTIĆA
DV „En ten tini“ svake pedagoške godine, ovisno o prepoznatim potrebama procesa iz
proteklih godina i uočenim slabostima u odgojno-obrazovnom procesu kreiramo akcijska
istraživanja i stručne radionice. Teme akcijskih istraživanja uvijek povezujemo s temama
individualnog i kolektivnog stručnog usavršavanja odgojitelja. Na taj način osiguravamo
kontinuirani rast kvalitete odgojno-obrazovnog rada propitujući i analizirajući promjene u
uvjerenjima i stavovima odgojitelja, te konačno u samoj praksi. Odgojitelj tada zaista postaje
refleksivni praktičar, odnosno prepoznaje samoga sebe kao krucijalnu kariku u unapređenju
odgojno-obrazovne prakse.
Ove pedagoške godine centar interesa akcijskih istraživanja jest rani razvoj djece. Provodit
ćemo četiri akcijska istraživanja, pod nazivima : 1. “Poticanje razvoja potencijalno darovite
djece kroz akcijsko istraživanje“; 2. „Stvaranje poticajnog inkluzivnog okruženja u dječjem
vrtiću suradnjom odgojitelja i pomagača za djecu s teškoćama u razvoju“; 3. „Unaprjeđenje
odgojno-obrazovnog rada kroz partnerstvo s roditeljima u odgojnim skupinama“ i 4. „Govor
usmjeren djetetu i verbalna odgovorljivost odgojitelja u svrhu poticanja ranog jezičnog
64
razvoja“, a teme kolektivnih stručnih usavršavanja povezanih s njima su : 1. „Poticanje
komunikacijskih vještina kod djece s razvojnim odstupanjima“ 2. „Od prazne ploče do
filozofa: Jezični razvoj djece predškolske dobi“, 3. „Rad na projektu – Reggio pedagogija“ 4.
„Razvoj komunikacijskih vještina u odnosu s djecom“ 5. „Znakovni jezik za bebe“ 6.
„Kompetencije odgojitelja u poticanju govorno-jezičnog razvoja djece i radu s djecom s
govorno-jezičnim poremećajima“, 7. „Razvoj komunikacijskih vještina u odnosu s
roditeljima“, 8. „Dijete sa Prader Willievim sindromom“, 9. „Prostorno-materijalno okruženje
u radu na projektu“, 10. „Igrajmo se jezika – pregled igara za poticanje jezičnog razvoja
predškolske djece“, 11. „Roditelji djece s teškoćama u razvoju“, 12. „Praćenje i
dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa u radu na projektu“, 13. „Evaluacija rada na
poticanju jezično-govornog razvoja djece, te rada s djecom s govorno-jezičnim
poremećajima“, 14. „Evaluacija odgojno-obrazovnog procesa u radu na projektu“
Osim nevedenog, provodimo programe za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada, poput:
CAP programa i program PATHS – RASTEM u okviru kojih kontinuirano osiguravamo
prisustvovanje odgojitelja i stručnih suradnika edukacijama u svrhu dobivanja licence
za provođenje ovih programa.
u sklopu provođenja programa za roditelje „Rastimo zajedno“ odgojitelji i stručni
suradnici prolaze edukacije i superviziju u suradnji sa Centrom Rastimo zajedno.
Odgojiteljska vijeća također predstavljaju platformu za kontinuirano stručno
usavršavanje svih pedagoških djelatnika vrtića. U suradnji s vanjskim suradnicima
koncipiraju se teme u skladu s potrebama procesa, a pojedine stručne teme
prezentiraju i članovi stručnoga tima vrtića.
Sustavnim poticanjem i informiranjem odgojitelja i stručnih suradnika o održavanju
edukacija i radionica za individualno stručno usavršavanje dodatno i se potiče na
aktivitet i rad na osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.
65
6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Na temelju članka 39. Stavka 3. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne
novine br. 10/97, 107/07 i 94/13) i članka 42. Statuta Dječjeg vrtića „En ten tini“, Upravno
vijeće je na 46. sjednici održanoj 27.09.2017. raspravljalo i utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića
„En ten tini“ za pedagošku godinu 2017./2018.
Sesvete, 22.09.2017.
Ravnateljica Predsjednica Upravnog vijeća
_________________________ ___________________________
/Mirjana Čuljak,dipl. pedagog/ / Jelena Korbar odg.pred. djece/