www.referada.hr
Bok,
Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti pomoći
u učenju!
Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo, već
samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje gradiva.
P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema
kategorijama,
ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.
Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,
pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici
Želimo ti puno sreće s učenjem!
www.referada.hr
JAVNE FINANCIJE, 1.kolokvij, Hrvoje Šimović
1. Objasnite pojam javnih financija!
• Javne financije je ekonomska analiza djelovanja države putem upotrebe javnih (državnih) prihoda i
rashoda, pri čemu se državni prihodi i rashodi računski predstavljaju u proračunima javnog sektora.
Državni prihodi i rashodi primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem prihoda i
rashoda, država svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor, regulacija, donošenje
zakona, monetarna politika.
• U središtu pozornosti analiza financijskih aktivnosti države te utjecaj na razinu i alokaciju raspoloživih
sredstava, raspodjelu dohotka i razinu ekonomske aktivnosti.
• Poseban naglasak je na usmjerenju:
a) Javnih prihoda – procjena učinaka prihoda kroz ravnomjernu raspodjelu tereta između stanovnika
te utjecaja na gospodarski rast.
b) Javnih rashoda – utvrđivanje učinaka državnih rashoda te utvrđivanja minimalnih financijskih
standarda u pružanju javnih dobara i usluga na temelju procjene troškova i koristi.
• Funkcije javnih financija:
a) Alokacijska funkcija – država ima zadadu utjecati na ulaganje i upotrebu gospodarskih resursa, sa
ciljem da osigura ponudu javnih i privatnih dobara
b) Distribucijska funkcija – država mijenja raspodjelu (dohodaka, bogatstva, potrošnje tj. šansi) koja
se ostvaruje na tržištu, kako bi zadovoljila socijalne i političke kriterije
c) Stabilizacijska politika – država utječe na „izglađivanje“ oscilacija gospodarskih aktivnosti do kojih
dolazi djelovanjem tržišnih čimbenika (utječe na stabilnost cijena i tečaja, ravnotežu u bilanci
pladanja, stopu gospodarskog rasta, punu zaposlenost resursa)
www.referada.hr
2. Što čini javni sektor? JAVNI SEKTOR U ŠIREM
SMISLU
Javni sektor su sve institucije kojima je država vlasnik i koje proizvode javna dobra i usluge. Javni sektor
čini opda država (središnja država, izvanproračunski fondovi, lokalne jedinice) te javne institucije (javna
poduzeda, monetarne javne institucije te fiskalne institucije: depozitne (banke u vlasništvu države) i nedepozitne fiskalne institucije (mirovinski fond, hrvatski zavod za privatizaciju).
Javni sektor obuhvada državu na svim razinama vlasti, središnju banku, razne državne fondove i agencije te poduzeda u državnom vlasništvu. Problem nastaje kad treba utvrditi kome pripadaju poduzeda u
mješovitom vlasništvu i drugi subjekti koji su u državnom vlasništvu, ali im je primarni cilj stjecanje profita. Obično se u tom slučaju kao kriterij razgraničenja uzima način postavljanja poslovodstva takvih subjekata,
odnosno gleda se predstavljaju li ih tijela čiji su članovi izabrani u procesu javnog glasovanja te stoji li iza
provođenja odluka tih subjekata državna prisila ili ne.
www.referada.hr
JAVNI SEKTOR U UŽEM SMISLU
3. Što čini javni sektor RH ?
• Javni sektor Republike Hrvatske čini:
a) Središnja država (ministarstva i agencije), izvanproračunski fondovi (Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatske
ceste, Hrvatske vode, Hrvatski fond za privatizaciju), lokalne jedinice (opdine, gradovi, županije).
b) Javne institucije (monetarne javne institucije, uključujudi HNB, fiskalne institucije (depozitne i
nedepozitne) te javna poduzeda).
Središnja država :
20 županija
124 grada
13 ministarstva
426 opdina
4 središnja državna ureda
13 ureda
Izvanproračunski fondovi :
9 državnih upravnih organizacija
Agencije, zavodi, državni uredi
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
www.referada.hr
Lokalna država – jedinice lokalne i regionalne
Hrvatski zavod za zapošljavanje
samouprave :
Hrvatske vode
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
Hrvatske autoceste
Hrvatske ceste
Državna agencija za sanaciju banaka i
osiguranje štednih uloga
Hrvatski fond za privatizaciju
4. Po čemu se država razlikuje od ostalih sektora?
• Odlučujuda značajka države i državne aktivnosti – vrhovna vlast države
• Država ima pravo posegnuti za mjerama prisile. Država može izricati naredbe i zabrane. Iako se prisila može
primjenjivati i u privatnom sektoru, nadležnost države je najviša i konačna.
Institucije javnog sektora karakterizira :
Pružaju javna dobra i usluge
Nisu osnovane radi stjecanja dobiti – ostvarenu dobit (višak prihoda) dužni su uplatiti u proračun
Financiraju se porezima, doprinosima i ostalim državnim (lokalnim) prihodima te potporama
Ostali kriteriji razgraničenja države i ostalih sektora:
Državne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu (javna, a ne privatna dobra)
Država ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog sektora
Država se rukovodi načelom opskrbe, a privatni sektor načelom stjecanja dobiti Država i privatni sektor razlikuju
se u pogledu vlasništva
5. Objasnite organski nazor o državi!
• Društvo je prirodni organizam, svaki pojedinac je dio organizma, a vlada je srce organizma.
• Pojedinci su značajni samo kao dio društva, a dobro pojedinca podređeno je dobru društva. Društvo ili zajednica je
iznad pojedinca.
• Ciljeve društva određuje država. Problem je tko predstavlja državu.
• Društveni ciljevi se mogu razlikovati, pa je najvažnije kako ih odabrati
• Organski nazor : za društveni organizam ostvarivanje pojedinih ciljeva je prirodno npr. Hitlerovo nastojanje da zavlada
Europom
6. Objasnite mehanički nazor o državi!
• U središtu je pojedinac, a ne grupa ili društvo
• Država postoji za dobro naroda, ali je problem što je „dobro“ i kako ga država treba ostvarivati
www.referada.hr
• Država je povjerenje, a državni službenici povjerenici, a povjerenje i povjerenici stvoreni su za dobrobit naroda
• Adam Smith (Bogatstvo naroda, 18.st.) „Država treba zaštitit društvo od nasilja i napada drugih samostalnih društava...,
i svakog člana društva od nepravdi i ugnjetavanja bilo kojeg drugog člana društva“.
• Međutim, Mill „Jedini razlog zbog kojeg bi država mogla koristiti svoju silu nad bilo kojim članom društva protiv njegove
volje, da ga spriječi da našteti drugima“.
• Minimum što država treba pružiti je zaštita i infrastruktura nužna za život društva (npr. Svjetionici, putovi, mostovi,
kanalizacija..).
• Unutar mehaničkog nazora razlikujemo :
a) Liberale/Libertarijance – za vrlo ograničenu državu i protiv svake ekonomske uloge države
b) Socijaldemokrate – za dobrobit pojedinca potrebna značajna državna intervencija (naknade zaposlenicima)
7. Kako se može mjeriti veličina države i koji je način bolji?
Veličina države se može mjeriti na nekoliko načina:
• mjerenje pomodu godišnjih izdataka (kupnja roba i usluga, veličina transfera, pladanje kamata)
• pomodu prilagodbe rashoda inflaciji pomodu državne potrošnje po stanovniku pomodu udjela u BDP-u.
8. Objasnite metode pozitivne analize koje se primjenjuju u području javnih financija.
Metode pozitivne analize:
• Modeli polaze od onog što tvrdi ekonomska teorija – ona pomaže odrediti čimbenike koji mogu utjecati na određeno
ponašanje
• Metode pozitivne analize imaju cilj utvrditi posljedice promjene ekonomske politike
• Empirijska istraživanja pokušavaju mjeriti smjer i veličinu učinaka promjene državne politike na ponašanje
ljudi
Uobičajeni načini proučavanja su intervjui, društveni i
laboratorijski pokusi te ekonometrijska analiza
• Da bi se donio stav o poželjnosti državnih aktivnosti, potreban je neki opdi okvir
• Vedina stručnjaka u području javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim opdim okvirom
9. Što je ekonomika blagostanja?
• Grana ekonomske teorije koja se bavi društvenom prihvatljivošdu alternativnih ekonomskih stanja
• Teorija blagostanja koristi se da bi se razlikovale okolnosti u kojima je tržište neuspješno od onih u kojima tržište
uspješno djeluje. Da bi se donio stav o poželjnosti državnih aktivnosti, potreban je neki opdi okvir. Vedina stručnjaka
u području javnih financija koristi se ekonomikom blagostanja kao takvim opdim okvirom.
www.referada.hr
10. Grafički pomodu Edgeworthove kutije prikažite i objasnite kako se postiže Pareto
učinkovita alokacija!
• Edgeworthova kutija pokazuje raspodjelu dvaju dobara između dvije osobe
• Krivulja indiferencije u Edgeworthovoj kutiji
• Pareto Efficient – alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne može biti bolje, a da drugoj ne bude gore.
www.referada.hr
• U Pareto učinkovitoj točki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju – one su tangenta, a njihove su kosine jednake.
• Paretova učinkovitost – standard za procjenu poželjnosti raspodjele sredstava i izvora.
• Edgeworthova kutija (svaka točka unutar) prikazuje podjelu dvaju dobara između dvije osobe (ako promatramo
ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi koji troše dvije robe čija je ponuda nepromjenjiva). Te dvije osobe imaju skup
krivulja indiferencija koje opisuju njihove sklonosti prema tim dvama dobrima. Što se više krivulje indiferencije pomiču
od ishodišta, raste korisnost za tu osobu.
11. Što je pareto učinkovita alokacija?
• Pareto učinkovita alokacija – alokacija koja se ostvaruje kada ne postoji način da jedna osoba postane bogatija, a da
se druga pritom ne učini siromašnijom
• Pareto učinkovitost – standard za procjenu poželjnosti raspodjele sredstava i izvora
• Paretovo poboljšanje – realokacija resursa koja jednu osobu čini bogatijom, a da se pritom nitko ne osiromašuje
• Spoj svih Pareto učinkovitih točaka naziva se krivuljom ugovora
12. Prikažite grafički i objasnite što znači krivulja ugovora.
• Postoji niz Pareto učinkovitih točaka, a krivulja ugovora je grafički prikaz skup svih Pareto učinkovitih točaka
13. Objasnite koji uvjet je potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto učinkovitost?
• U Pareto učinkovitoj točki, krivulje indiferencije se gotovo dodiruju – one su tangenta, a njihove su kosine jednake.
• Granična stopa supstitucije – apsolutna vrijednost kosine krivulje indiferencije. To je stopa pri kojoj je pojedinac
spreman trgovati jednom robom za dodatni iznos druge robe. Pareto učinkovitost zahtijeva da bude zadovoljen
sljededi uvjet : MRS jsAdam MRS js
Eva
14. O čemu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?
www.referada.hr
• Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god proizvođači i potrošači djeluju kao savršeni konkurenti,
tj. dok prihvadaju cijene kakve su zadane, tada se uz određene uvjete pojavljuje Pareto učinkovita alokacija sredstava
i izvora.
o Adam maksimizira korisnost kada je MRS jsAdam Pj /Ps o Eva
maksimizira korisnost kada je MRS jsEva Pj /Ps
o Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je MCj /MCs
MRTjs Pj /Ps
Iz toga slijedi da je MRTjs MRS jsAdam MRS js
Eva
15. Prikažite grafički i objasnite što pokazuje krivulja mogudih korisnosti!
• Krivulja mogudih korisnosti – pokazuje maksimalnu korisnost jednog pojedinca uz danu razinu korisnosti drugog
pojedinca. Izvedena je iz krivulje ugovora.
• Sve točke na krivulji mogudih korisnosti su Pareto učinkovite, ali one označuju različite distribucije dohotka između
dva pojedinca
• Kriterij Pareto učinkovitosti sam po sebi nije dovoljan da bi se vrednovale alternativne alokacije sredstava i izvora
16. Što pokazuje funkcija društvenog blagostanja?
• Izbor najbolje točke na krivulji mogudih korisnosti proizlazi iz funkcije društvenog blagostanja
• Funkcija društvenog blagostanja – predstavlja stavove društva o relativnoj zaslužnosti pojedinih članova društva
• Društvena dobrobit ovisi o korisnostima svakog člana društva, odnosno W F UAdam,UEva
www.referada.hr
17. Što su meritorna dobra i navedite primjer?
• Meritorna dobra su dobra posebne namjene koja mora biti pribavljena čak i ako je članovi društva ne žele (umjetnost,
zdravstvo, obrazovanje). Državna pomod umjetnosti često se opravdava upravo na toj osnovi. Opere i koncerti morali
bi biti financirani iz javnih sredstava čak i ako pojedinci nisu spremni dovoljno platiti kako bi se pokrili troškovi tih
izvedaba.
18. Kada se može opravdati državna intervencija u gospodarstvo?
• Državna intervencija, čak i ako gospodarstvo stvara Pareto učinkovitu alokaciju sredstava i izvora, može biti nužna za
postizanje pravedne distribucije korisnosti
• Državnu aktivnost opravdava i mogudnost da određeni uvjeti bitni za djelovanje osnovnog teorema ekonomike
blagostanja ne moraju biti zadovoljeni na stvarnom tržištu. Ako oni ne postoje, alokacija sredstava i izvora na
slobodnom tržištu može biti neučinkovita.
19. Navedite i ukratko objasnite slučajeve alokativne neučinkovitosti tržišta!
Slučajevi alokativne neučinkovitosti tržišta, tj. situacija kada ne postoje uvjeti za postizanje učinkovitog tržišnog rješenja:
a) Opadajudi prosječni troškovi, monopol i ostali
slučajevi kada je narušena savršena konkurencija
Uzroci monotono opadajudih prosječnih troškova:
Prinosi koji rastu s obujmom proizvodnje
Nedjeljivost kapitala uloženog u proizvodnju
• Rezultat – visoki fiksni troškovi => minimalni kapaciteti potrebni za obavljanje takvih usluga zahtijevaju visoko
ulaganje kapitala
www.referada.hr
• Zbog opadajudih prosječnih troškova, ponuđači s povoljnijom razinom troškova istiskuju s tržišta slabije konkurente,
nudedi proizvod po nižoj cijeni.
• Na tržištu preostaje jedan ponuđač koji određuje monopolnu cijenu i neučinkovitu količinu ponude dobara – prirodni
monopol
• Tržišni rezultati se mogu popraviti npr. tako da država regulira politiku cijena takvih poduzeda, ili da proizvodi sama
b) Nepotpune informacije ili visok rizik • Nepotpune ili asimetrično raspodijeljene informacije jedan su od uzroka tržišnih neučinkovitosti koje nastaju kada ne
postoje tržišta osiguranja, ili je njihovo djelovanje nedovoljno
• Asimetrične informacije – nastaju kada pojedinac koji se želi osigurati od šteta nastalih nastupanjem određenog
događaja ima bolje informacije od osiguravatelja
• Rizici koje tržište ne može osigurati – i društveni rizici (inflacija, ratovi, duboke krize), zatim rizici investiranja u
istraživanje i razvoj, velike tehničke projekte...
c) Javna dobra
d) Postojanje eksternih efekata/vanjskih učinaka
Politika alokacije – mjere koje se poduzimaju radi promjene načina i veličine ulaganja gospodarskih resursa, a posebice
radi uklanjanja nedovoljne učinkovitosti.
20. Kako država može utjecati na ispravljanje tržišnih neuspjeha u slučaju
monopolističkog ponašanja?
• Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjet MC p , ved MC MR - ne ispunjavaju se
Paretovi uvjeti optimalnosti, a monopolist nudi količinu manju od optimalne.
• Država može utjecati na povedanje ponude:
o Pladanjem jedinične subvencije u visini razlike između p i MC o Uvođenjem početnih pomodi novim ponuđačima,
radi povedanja konkurencije o Mjerama poticanja konkurencije (one povedavaju šanse za uspješnost politike
alokacije – usmjerene su stvaranju pretpostavki)
• U nekim slučajevima i same mjere državne politike prihoda i rashoda mogu uzrokovati poremedaje u tržišnoj utakmici
i poticati monopolističko ponašanje
21. Objasnite kako država može djelovati na narušavanje konkurencije.
• Konkurenciju narušavaju porezi i porezni zakoni, subvencije (osobito subvencije za održavanje postojedih kapaciteta),
porezne povlastice (za određena područja, za istraživanje i razvoj), različiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje
snalaze velika poduzeda), te državni protekcionizam
• Opdenito, zbog državne regulacije gospodarstvo postaje nefleksibilno i nesklono riziku, te ovisno o prosudbama
državne uprave
• Troškovi regulacije – izravni troškovi administracije i provedbe propisa, neizvjesnost i oklijevanje u donošenju odluka,
troškovi povezani s rent-seeking-om.
www.referada.hr
22. Definirajte pojam javnog dobra, pronađite primjer za javno dobro i objasnite obilježja
koja ga čine javnim dobrom.
• Javna dobra – dobra ili usluge koje se pružaju jednoj osobi, ali mogu biti dostupne i drugima bez dodatnih troškova.
Javno dobro je dobro koje ima osobinu nesuparništva u potrošnji, što znači da potrošnja jedne osobe ne utječe na
količinu koja je raspoloživa za potrošnju drugim osobama.
• Čisto javno dobro – osim značajke nesuparništva u potrošnji pokazuje i značajke neisključivosti, što znači da je
isključivanje iz potrošnje pojedinaca koji ne pladaju za dobro ili uslugu vrlo skupo ili gotovo nemogude
(primjer čistog javnog dobra je nacionalna obrana i kontrola zagađenja)
23. Grafički prikažite i objasnite kako se izvodi krivulja potražnje za privatnim dobrom!
• Izvođenje tržišne krivulje potražnje za privatnim dobrom – vodoravno zbrajanje krivulja potražnje
(pretpostavka: društvo čini dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)
24. Grafički prikažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu privatnog dobra!
www.referada.hr
• Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra – uspostavlja se kada su potražnja i ponuda jednake.
Takva je raspodjela Pareto učinkovita – u ravnotežnoj točki vrijedi:
MRTjs MRS jsAdam MRS js
Eva (krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude)
(pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro)
• Ako Adam „troši“ 20 raketa, Eva također mora „trošiti“ 20 raketa. Mora se trošiti u JEDNAKIM iznosima.
• Svatko troši jednaku količinu, ali postoje različite granične stope supstitucije.
25. Grafički prikažite i objasnite kako se izvodi agregatna
krivulja potražnje za javnim dobrom!
Da bi se pronašla zajednička spremnost za pladanje javnog dobra
treba zbrojiti cije ne koje su dvije osobe spremne platiti za
određenu količinu – okomito zbrajanje krivulja potražnje
www.referada.hr
26. Grafički prikažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža na tržištu javnog dobra!
• Učinkovita količina ponude – u točki u kojoj je spremnost dvije
osobe da plate dodatnu količinu dobra upravo jednaka graničnom trošku
proizvodnje te jedinice.
• Ravnoteža je zadana uvjetom:
MRTra MRSraAdam MRSraEva
• Učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje
ponuđene jedinice bude jednaka trošku društva da ponudi tu jedinicu
27. Navedite i objasnite koji su uvjeti potrebni kako bi se postigla ravnoteža na tržištu
javnog dobra!
Ravnoteža je zadana uvjetom: MRTra MRSraAdam MRSra
Eva , gdje su MRSraAdam + MRSraEva zbroj cijena koji su dva potrošača spremna platiti, MRS je granična voljnost pladanja nekog dobra. Sa strane proizvodnje, cijene još čine i MRT.
Za čisto javno dobro zbroj graničnih stopa supstitucije mora biti jednak graničnoj stopi transformacije. Bududi da svatko mora trošiti jednak iznos javnog dobra, njegova učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuđene
jedinice- zbroj MRS- bude jednaka povedanom trošku društva da tu jedinicu ponudi, MRT.
28. Objasnite problem švercera/slijepog putnika.
• Problem švercera/slijepog putnika (eng. Free rider problem) – situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plada
korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima. Bududi da svi imaju sklonost ponašati se kao slijepi putnici,
tržište nije učinkovito u ponudi javnih dobara.
Definirajte pojam eksternalija!
• Eksternalije ili eksterni/vanjski učinak – učinak koji je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge
jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.
• Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost
• Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogudnosti da se uspostave vlasnička prava. Jedan od najvažnijih primjera
teorije eksternalija – u raspravi o kvaliteti okoliša.
www.referada.hr
• Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove
i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi.
• U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška
i granične društvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizam ne dovodi do optimalnog rješenja i
zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.
• Različite vrste eksternalija:
a) U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za druge, koji
za njih ne pladaju (pozitivni vanjski učinci)
b) U uvjetima eksternih disekonomija, aktivnosti donositelja ekonomskih odluka drugima stvaraju trošak koji im se
ne nadoknađuje (negativni vanjski učinci)
29. Koja su osnovna obilježja eksternalija?
a) Mogu ih stvarati i potrošači i proizvođači (npr. osoba-potrošač koja u sobi puši cigaretu)
b) Po svojoj prirodi su recipročni (npr. Lisa može kao ribid „onečišdivati“ rijeku povedavajudi društveni trošak odlaganja
Bartova otpada)
c) Mogu biti pozitivni
d) Javna dobra se promatraju kao posebna vrsta vanjskog učinka (npr. privatni uređaj protiv komaraca; ako cijelu
zajednicu oslobodi od komaraca onda je čisto javno dobro, ako samo nekolicinu susjeda onda je pozitivni vanjski
učinak)
31. Navedite primjer pozitivnih i negativnih eksternalija. Objasnite zašto u tim
slučajevima dolazi do eksternalija!
www.referada.hr
• Visoko obrazovanje (pozitivna eksternalija) – Potpora – jedan od razloga potpore visokog obrazovanja jest to
što ono stvara vanjske učinke. Visoko obrazovanje povedava proizvodnost. Zarade onih koji su završili
fakultete mnogo su vede od zarada onih bez fakulteta.
• Onečišdenje (negativna eksternalija) – npr. tvornica koja baca otpad u rijeku koja nije ničije vlasništvo i u toj
rijeci netko lovi ribu. Ili kada netko puši.
32. Grafički prikažite i objasnite kako se uspostavlja ravnoteža ako postoje negativne
eksternalije!
•Proizvođač gubi dobit u iznosu dcg
•Potrošač ostvaruje dobitak zbog smanjenja štete u iznosu abef što
je jednako cdgh
•Neto dobit za društvo je razlika između cdgh i dcg, odnosno dgh
Dobici i gubici od smanjenja proizvodnje (prelaska na učinkovitu razinu
proizvodnje)
33. Navedite i objasnite koja su privatna, a koja
društvena rješenja za izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalija!
• Privatna rješenja:
Spajanje poduzeda i internalizacija eksternalija Primjena društvenih konvencija i moralnih
pravila Državna rješenja:
Porezi
Potpore
Stvaranje tržišta
Utvrđivanje vlasničkih prava
Regulacija
34. Objasnite pojam Pigouovog poreza!
• Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu onečišdivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj
šteti pri učinkovitoj razini proizvodnje
• Pigou (1930-te) – onečišdivadi proizvode previše jer se susredu s preniskim troškovima proizvodnje, kako bi
se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povedati cijene inputa => Pigouov porez
www.referada.hr
35. Grafički prikažite i objasnite djelovanje Pigouovog poreza!
• Za postizanje učinkovitosti nije nužno davati
nadoknade žrtvama onečišdenja
• Teško je pronadi odgovarajudu stopu poreza
• Primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišdivač i stupanj
onečišdenja
36. Objasnite pojam Pigouove potpore te glavna ograničenja!
• Učinkovita razine proizvodnje može se postidi pladanjem onečišdivaču zato što ne onečišduje (uz pretpostavku
fiksnog broja onečišdivača) => potpora za onečišdenje
• Za razinu proizvodnje vede od Q* oportunitetni trošak proizvodnje MPC cd je vedi od granične koristi (MB)
• Posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju – umjesto pladanja poreza ijcd onečišdivač prima potporu
dfhc
• Potpora vodi vedim profitima, pa de na dulji rok proizvodnja koja dovodi do onečišdenja postati atraktivna za vedi
broj poduzeda – to može dovesti do porasta ukupnog onečišdenja
• Za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove (smanjuju poticaj za rad i ulaganja) koji mogu
premašivati koristi od uklanjanja eksternalija.
• Potpore mogu biti etički nepoželjne.
37. Grafički prikažite i objasnite djelovanje Piguove potpore!
www.referada.hr
38. Grafički prikažite i objasnite izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama
pomodu stvaranja tržišta!
• Država može potaknuti učinkovitost prodavajudi dozvole za onečišdenje i stvarajudi tržište čistog zraka ili vode
• Cijena koja se plada za dozvolu za onečišdenje => naknada za onečišdenje
• Država može dodijeliti pravo na onečišdenje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzedima koja ih dalje mogu slobodno prodati
=> razlikuju se posljedice na raspodjelu
• Naknade za onečišdenje smanjuju neizvjesnost u pogledu konačne količine onečišdenja, za razliku od Pigouova poreza
39. O čemu govori Coaseov teorem?
• Coaseov teorem (1960.) – teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod uvjetom
da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti definirana. Obje de strane u toj situaciji, i
strana koja proizvodi eksternalije i strana na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano
korisnoj trgovini. Prema Coaseovom teoremu ishod tog procesa bit de isti bez obzira tko ima pravo veta nad
korištenjem sredstava.
www.referada.hr
• Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri rješavanju problema eksternalija:
a) Teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne sprječavaju, i
b) Teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu na njihovu vlasništvu i zakonski
spriječiti štetu
• Dodjela vlasničkih prava utječe na raspodjelu dohotka.
40. Grafički prikažite i objasnite kako se pomodu utvrđivanja vlasničkih prava mogu izbjedi
neučinkovitosti nastale eksternalijama!
• Osnovni uzrok eksternalija – nedostatak vlasničkih prava => prirodni način rješavanja problema je privatizacija
odgovarajudih resursa.
• Razlozi za pregovaranje postoje sve dok je MD MB MPC .
• Učinkovito rješenje može se postidi neovisno o tome kome su dodijeljena vlasnička prava. O tome govori Coaseov
teorem.
• Coaseov teorem (jednom kada se utvrde vlasnička prava nije više potrebna državna intervencija za rješavanje
problema eksternalija)
41. Grafički prikažite i objasnite kako regulacija djeluje na izbjegavanje neučinkovitosti
nastalih eksternalijama!
• Kod primjene regulacije svaki onečišdivač mora pristati na
smanjenje onečišdenja za određeni iznos ili snositi zakonske
sankcije.
• Takva regulacija vodi tome da neka poduzeda proizvode premalo,
a neka previše.
• Vjerovatnije je da de tržišno usmjerena rješenja postidi učinkovite
ishode nego izravna regulacija.
www.referada.hr
42. Grafički prikažite i objasnite pozitivne eksternalije u području istraživanja i razvoja!
Pozitivne eksternalije su neposredna dobit tredih strana, koje one
snose zbog određene proizvodnje ili potrošnje drugih ekonomskih
subjekata koji povedavaju svoju dobrobit.
43. Koje se vrste ekoloških naknada koriste u Hrvatskoj za izbjegavanje neučinkovitosti
nastalih eksternalijama? Objasnite jednu naknadu.
U Hrvatskoj su propisane naknade koje pladaju obveznici pladanja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a
propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: a) Naknada onečišdivača okoliša
b) Naknada korisnika okoliša c) Naknada za
opteredivanje okoliša otpadom d) Posebna naknada
za okoliš na vozila za motorni pogon
Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon – pladaju pravne i fizičke osobe vlasnici ili ovlaštenici prava
na vozilima na motorni pogon. Plada se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehničke ispravnosti vozila). Određuje se i
plada prema vrsti vozila, vrsti motora i pogonskog goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila.
Posebna naknada izračunava se (za pojedino vozilo): PN No kk , gdje je PN iznos posebne naknade u kunama,
No je osnovna naknada za pojedinu vrstu vozila (jedinična naknada), kk je korektivni koeficijent (ovisan o vrsti motora i
pogonskog goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila) Primjenjuje se još i :
a) Namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje opdekorisnih funkcija šuma) b) Trošarine
c) Kazne
44. Što je javni izbor?
• Javni izbor – analiza državnog procesa odlučivanja
• Izborni postupak – jedna od mogudnosti prikupljanja informacija o preferencijama građana
www.referada.hr
• Javni izbor istražuje mehanizme pomodu kojih se donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni
javne potrošnje, transfernim pladanjima, regulaciji i ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci
donose individualne odluke koje se usklađuju na tržištu: potrošači donose odluke o visini svoje potrošnje, poduzeda
donose svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da količine koje pojedinci potražuju, poduzeda
stvarno i proizvedu.
Postupak donošenja kolektivnih odluka mnogo je složeniji jer se trebaju donijeti odluke o dobrima i uslugama za koja
ne postoje tržišta. Zato se u političkom procesu moraju donijeti odluke koje de voditi računa o različitim interesima i željama mnogih glasača („političko tržište“).
45. Grafički prikažite i objasnite pojam Lindahlovih cijena.
• Lindahlove cijene – ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu javnog dobra, ovisno o njihovu udjelu u porezima,
postoji količina opskrbe javnim dobrima koja svima odgovara, i ta je količina Pareto učinkovita. Lindahlove cijene –
dio poreza što ga pojedinac mora platiti po jedinici javnog dobra Problemi u primjeni:
Pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno
Dok se ne pronađu uzajamno prihvatljivi porezni udjeli može potrajati dugo => jednoglasnost je teško postidi
• Umjesto da svatko plada jednaku cijenu, svatko plada svoju cijenu za jedinicu javnog dobra ovisno o udjelu u porezu.
Porezni udjeli su Lindahlove cijene.
46. Što je paradoks glasovanja i kada nestaje?
• Paradoks glasovanja – u sustavu pravila vedinskog glasovanja, može se dogoditi da, iako su preferencije svih glasača
konzistentne, preferencije zajednice nisu.
47. Što su preferencije s dvostrukim, a što preferencije s jednim vrhom?
• Preferencije s dvostrukim vrhom – stanje koje nastaje ako se glasač odmiče od ishoda kojemu je najviše sklon, pa se
korist najprije smanjuje, a onda se opet povedava. Glasačke preferencije koje vode kruženju, a ne ravnoteži.
• Preferencije s jednostrukim vrhom – korisnost koja kontinuirano pada kako se glasač udaljava od točke kojoj daje
najvedu prednost. Glasačke preferencije koje vode ravnoteži.
Kada postoji privatna zamjena za javno ponuđena dobra, povedava se vjerovatnost preferencije s više vrhova. Kada se
glasuje za različite stvari, preferencije s više vrhova su vrlo česte.
www.referada.hr
• Kruženje – glasovanje u parovima može idi u nedogled bez postizanja rezultata izbora.
48. O čemu govori teorem medijanskog glasača?
• Teorem medijanskog glasača – dok god su sve preferencije jednovršne, rezultat vedinskog glasovanja odražava
sklonost medijanskog glasača.
• Medijanski glasač – onaj čije se preferencije nalaze na sredini skupine preferencija svih glasača
• Bududi da preferencije s više vrhova mogu biti važne u mnogim stvarnim situacijama, ne možemo se osloniti na
vedinsko glasovanje radi postizanja rezultata u skladu s javnim izborom. Za otkrivanje intenziteta preferencjia i
uspostavljanje stabilne ravnoteže mogude je koristiti razmjenu glasova. Razmjena glasova može pogoršati, ali i
poboljšati blagostanje.
49. Što govori Arrowljev teorem o nemogudnosti?
• Arrow (1951.) – predložio da u demokratskim zemljama pravilo donošenja odluka treba zadovoljiti sljedede uvjete:
1. Da se može donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju glasačkih preferencija
2. Mora biti mogude rangirati sve rezultate
3. Pravilo donošenja odluka mora odgovarati individualnim preferencijama
4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda A>C)
5. Društveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom rangiranju A i B
6. Nije dopušteno diktatorstvo
• Arrowow teorem o nemogudnosti – nije mogude pronadi pravilo koje de sa sigurnošdu jamčiti zadovoljavanje svih tih
kriterija => od demokratskih društava ne može se očekivati da donosi konzistentne odluke.
• Arrowljev teorem nemogudnosti – razmjena glasova omoguduje glasačima da izraze jačinu svojih preferencija trgujudi
glasovima. Na taj način, ponekad, manjina može ostvariti svoje želje na teret vedine koja de snositi troškove.
50. Objasnite razliku između izravne i predstavničke demokracije!
IZRAVNA DEMOKRACIJA – (nerealno shvadanje države) demokratska društva koriste se različitim glasačkim postupcima
za odlučivanje o javnim izdacima.
1. Lindahlove cijene – dovode do jednoglasne odluke o odabiru učinkovite količine javnih dobara, uz uvjet poštenog
prikazivanja preferencija
2. Vedinsko glasanje – može rezultirati nedosljednim odlukama glede javnih dobara ako preferencije nekih glasača
imaju više vrhova
www.referada.hr
3. Razmjena glasova – omoguduje glasačima da izraze jačinu svojih preferencija trgujudi glasovima. Ipak, ponekad
manjina može ostvariti svoje želje na teret vedine koja de snositi troškove.
PREDSTAVNIČKA DEMOKRACIJA – (realno shvadanje države) politički sustav u kojem postoje opdi izbori, i u kojem se dvije
ili više stranaka (ili osoba) natječu za glasove glasača.
• Izravni izbor – može se primijeniti samo kada treba donijeti odluku o pojedinačnim pitanjima.
Prednost izravnog izbora – sve osobe koje snose posljedice neke odluke sudjeluju u glasovanju i mogu iskazivati
preferencije. Nedostatak – nakon neke razine troškovi stalnog odlučivanja o pojedinačnim pitanjima naglo rastu.
• Kod predstavničke demokracije pravo glasovanja ograničava se na izbor predstavnika, pri čemu parlament u suradnji
s vladom i birokracijom donosi odluke o opskrbi dobrima.
• Politički se proces odlučivanja uobičajeno analizira upotrebom modela u kojima se vlada, parlament, stranke i
birokracija uzimaju kao institucije koje se sastoje od sebičnih osoba.
• Stranke su zainteresirane za zadržavanje ili osvajanje političke modi
• U modelu konkurencije između dviju stranaka, stranke biraju medijan (na ljestvici preferencija glasača) kao
najpoželjniju točku
• Objašnjavanje ponašanja države zahtijeva proučavanje međusobnog utjecaja izabranih političara, javnih službenika i
posebnih interesnih skupina. Država nije neki neutralni dobrodudni mehanizam bez vlastitih interesa. Državom
upravljaju ljudi i oni imaju svoje motive i ciljeve. Nažalost, oni pritom ne vladaju samo za dobrobit svih stanovnika,
nego pokušavaju maksimizirati svoju osobnu korist.
51. O čemu govori Wagnerov zakon?
• Wagnerov zakon – najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih rashoda u području javnih financija. Prema Wagneru,
s kulturnim napretkom redovito je povezano proširenje državnih aktivnosti, iz čega proizlazi i apsolutno i relativno
povedanje državnih rashoda (izraženija podjela rada, rast stanovništva, povedana gustoda naseljenosti, procesi
urbanizacije, širi programi socijalne skrbi...)
• Wagnerov zakon – pojava da državni rashodi rastu brže od dohodaka
52. Što je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na primjeru.
• Sustav razmjene glasova dopušta ljduima da mijenjaju glasove i tako pokažu jačinu svojih preferencija za razne opcije.
• Pretpostavimo da glasači Smith i Jones ne preferiraju više raketa, i to u njih nije osobito izraženo. Brown, pak,
definitivno želi više raketa. Sustavom razmjene glasova Brown može uvjeriti Jonesa da glasa za više raketa bude li
Brown glasao za novu cestu koja prolazi pokraj Jonesove tvornice.
53. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova poboljšava blagostanje!
www.referada.hr
Ukupne neto koristi su pozitivne, Ivo bi glasao za bolnicu,
ali Radomir i Željka ne bi, slično i za ostale projekte. Da
nema razmjene glasova nikada se ne bi izglasao nijedan projekt.
54. Objasnite na primjeru kada razmjena glasova pogoršava blagostanje!
Protivnici razmjene glasova naglašavaju potencijalne
dobitke za pojedince, nedovoljne nadoknade za ukupno
nastale gubitke itd. (npr. zadržavanje vojnih baza u SAD-
u)
55. Na čemu se temelji osnivanje interesnih skupina?
Građani se udružuju u interesne skupine:
1. Ovisno o tome kako ostvaruju svoj dohodak (izvor dohotka: od kapitala ili od rada – porezi koji ih se više tiču)
2. Koliki im je dohodak (bogati – olakšice za kupnju umjetnina, siromašni – socijalni programi)
3. Gdje žive (Istrijani – olakšice turizmu, Slavonci – subvencije poljoprivredi)
4. Dob (umirovljenici – mirovine, mladi – ulaganje u stanove, zapošljavanje) 5. Spol (za ili protiv pobačaja, porodiljne
naknade)
56. Što je željezni trokut?
• Željezni trokut – suradnja triju skupina : zakonodavca koji je donio program, činovnika koji ga provode te posebnih
interesnih skupina koje imaju koristi od programa, radi postizanja međusobno korisnog rezultata.
57. Grafički prikažite i objasnite Niskanenov model birokracije!
• Učinkovitost zahtijeva proizvodnju dok god dodatna korist premašuje dodatni trošak, odnosno učinkovita proizvodnja
je tamo gdje je MC=MB, a ne gdje je ukupni trošak = ukupna korisnost.
• Stoga želje birokrata da njegov ured bude što vedi vodi neučinkovitoj velikoj birokraciji.
• Državni službenici utječu na razvoj i ostvarivanje ekonomske politike. Niskanen – pokušaj birokrata da maksimiziraju
veličinu proračuna svojih ureda rezultira prevelikom ponudom njihovih usluga.
IVO RADOMIR ŽELJKA NETO KORIST
Bolnica 200 -50 -55 95
Most -40 150 -30 80
Autoput -120 -60 400 220
IVO RADOMIR ŽELJKA NETO KORIST
Bolnica 200 -110 -105 -15
Most -40 150 -120 -10
Autoput -270 -140 400 -10
www.referada.hr
58. Objasnite što je lobiranje?
• Lobiranje je korištenje države tako da bi se ostvarili povrati viši od normalnih. To su rente, pa je engleska riječ rent-
seeking.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
59. Kako se može objasniti rast državne potrošnje?
• Wagnerov zakon - Rast državne potrošnje može biti u skladu sa željama glasača koji se odriču dijela privatne potrošnje
(kroz poreze) pa očekuju vedu javnu potrošnju. Istraživanja uglavnom ne dokazuju da je taj razlog dovoljan za
objašnjenje rasta državne potrošnje.
• Marksističko gledište – privatni sektor (kapitalist) previše proizvodi, pa vlada (opet kapitalisti) mora povedati javnu
potrošnju da bi apsorbirala tu proizvodnju. Najčešde kroz povedanu vojnu potrošnju i socijalne programe.
• Slučajni događaji – postoji tzv. normalna potrošnja (stalna) i pojačana potrošnja (ratovi, krize...). Kad ti posebni uzroci
nestanu, državna potrošnja se ne vrada u normalnu razinu, ved se zadržava na višoj razini. Društveni stavovi – rast
potrošačkog mentaliteta dovodi ljude da zaborave da i državni programi koštaju
Povedane državne potrošnje je ubrzano bez obzira na način mjerenja. To se može pojasniti raznim uzrocima: a) Građani
jednostavno žele vedu državu
b) Javni sektor mora rasti kako bi apsorbirao prekomjernu privatnu potrošnju
Iznenadni događaji (npr. rat) utječu na rast državne potrošnje, a inertnost sustava sprečava povratak na početno stanje.
Nerealna očekivanja vode povedanoj potražnji koja zanemaruju oportunitetni trošak javnih programa.
60. Kako se može kontrolirati rast državne potrošnje?
TEŠKO JE KONTROLIRATI DRŽAVNU POTROŠNJU jer je veliki dio zadan od prije, odlukama prethodnih vlada => mirovine,
zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga, potpore te politički sustav ima ugrađene defekte.
• Rast državne potrošnje bi se mogao kontrolirati boljim predviđanjem bududih gospodarskih kretanja koje bi dovelo
do racionalnije preraspodjele novca pri donošenju proračuna, donošenjem ustavnih ograničenja državne potrošnje i
deficita i poticanjem konkurencije u privatnom sektoru, rastom domade proizvodnje.
61. Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi?
• U ublažavanju siromaštva pomaže sustav socijalne skrbi – programi pomodi siromašnima. Država ponajviše treba biti
usmjerena na stvaranje mogudnosti da ljudi rade i zarade, a što manje bi trebala biti posvedena preraspodjeli
postojedeg bogatstva u društvu. Najvažniji cilj socijalne politike je omoguditi ljudima novo zapošljavanje ili povratak u
svijet rada. Gospodarski je razvoj ipak presudan jer povedava mogudnosti zapošljavanja, a rad je baš onaj kapital o
kojem siromašni najviše ovise.
Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapošljavanja i socijalne skrbi):
a) Liberalni (naglasak na učinkovitost tržišta, restriktivnoj politici pomodi i velikoj društvenoj stratifikaciji – to su npr.
SAD, Kanada i Australija)
b) Korporatistički tip (u kojemu težište nije toliko na učinkovitosti tržišta ved na očuvanju postojede društvene
strukture kao što je u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji)
UPLOADANO NA: www.referada.hr
c) Socijalno-demokratski tip (koji je pretežito nastao političkim djelovanjem srednje klase, a težište mu je na
ostvarivanju što vede društvene jednakosti, a zastupljen je u Švedskoj, Norveškoj)
62. Objasnite probleme ovisnosti o socijalnoj skrbi!
• Javna rasprava o AFDC poticajima obuhvada šira pitanja od broja sati rada u tjednu. Jedno pitanje jest stvara li primanje
AFDC naknada 'mentalitet socijalne skrbi' koji smanjuje mogudnosti da korisnik ikad postane sposoban brinuti se za
sebe. Unutar uobičajenoga ekonomističkog modela razmatranja odluka o radu pitanje je mijenja li korisnik socijalne
skrbi nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju li ljudi 'lijeni', tako da za bilo koji postojedi skup
mogudnosti zarade rade manje nego što bi radili da nisu uključeni u socijalnu skrb.
• Čini se da pojedinci ostaju na socijalnoj skrbi jer su njihove mogudnosti i dalje slabe. Dosad nijedna empirijska studija
nije uspjela razluditi te dvije mogudnosti. Stoga i nadalje ostaje pretpostavka da program AFDC mijenja sklonista
korisnika.
• Drugi način na koji program AFDC može stvoriti dugotrajnu ovisnost o socijalnoj skrbu jest utjecaj na strukturu obitelji.
Pravo na AFDC program ostvarivale su obitelji samohranih roditelja. Tvrdi se da to potide očeve na napuštanje obitelji.
Majke ne mogu zaraditi dovoljno novca da izvedu obitelj iz siromaštva niti mogu stvoriti odgovarajude uvjete za odgoj
djece. Tako se ovisost o socijalnoj skrbi prenosi na idude naraštaje.
63. Opišite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj!
• Doživio je niz promjena, a najvedi korak učinjen je prihvadanjem Zakona o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1998.
godine
• Zakon je drugačije organizirao (i ponešto pojednostavnio) novčane pomodi koje se ostvaruju preko Ministarstva
zdravstva i socijalne skrbi (MZSS).
• Zbog racionalizacije, pojednostavljenja postupka i vede socijalne pravednosti zamijenjeni su neki oblici socijalne skrbi
(naknada za socijalni minimum, stalna i privremena novčana pomod) prikladnijim rješenjima (pomod za uzdržavanje)
• U ublažavanju siromaštva pomaže sustav socijalne skrbi – programi pomodi siromašnima. Znanstvena i politička koplja
u svijetu uvelike se lome oko učinkovitosti programa socijalne skrbi jer se često navodi da socijalna skrb, poput mnogih
drugih izraza plemenitih namjera, sadrži klicu kvarenja. Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu
i jamstvo njihovog djelotvornog usmjeravanja i korištenja.
64. Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na što se troše sredstva?
• Financira se iz državnog proračuna, pomodi i naknade, bruto plade zaposlenika, materijalni troškovi, vlastiti prihodi
ustanova socijalne skrbi.
• Sredstva se troše na :
o Državne pomodi – pomod za uzdržavanje, osobna invalidnina, doplatak za pomod i njegu, naknada plade roditelju
djeteta sa smetnjama u razvoju itd.
o Lokalna i regionalna pomod – pomod za podmirenje troškova stanovanja, pomod za ogrjev i sl.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
65. Što je granica siromaštva i kako se računa, a što je jaz siromaštva?
• Granica siromaštva – razina realnog dohotka koja se smatra dovoljnom za osiguranje minimalno doličnog životnog
standarda. Može se odrediti na više načina:
o Granica apsolutnog siromaštva – razina dohotka koja omogudava zadovoljavanje samo nužnih egzistencijalnih
potreba poput hrane, odjede, obude i nužnog smještaja. Ne ovisi o blagostanju ostalih članova društva
o Granica relativnog siromaštva – određeni dio prosječnog dohotka društva. Ona ovisi o dohotcima ostalih članova
društva i mijenja se tijekom vremena
o Međunarodna granica siromaštva – radi usporedbe siromaštva između različitih zemalja o Subjektivna granica
siromaštva – iznos dohotka za koji sami građani smatraju da im je dostatna za podmirenje nužnih životnih potreba,
što se ustanovljava putem ankete
o Dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na socijalnu pomod – može se smatrati implicitnom granicom
siromaštva za potrebe socijalne službe, tj. socijalne politike
• Jaz siromaštva – određuje iznos novca kojim bi se razina dohotka svih siromašnih kudanstava podigla do granice
siromaštva.
66. Koje su glavne metodološke poteškode u mjerenju siromaštva?
• Propisani podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak u obitelji (zanemaruju se primici u naturi)
• Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije oporezivanja
• Službeni podaci ne obuhvadaju transfere u naturi koje daje država
• Dohodak se izračunava godišnje
• Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja
• Promjena vrijednosti, navika i stavova (nešto što je nekada bio luksuz, danas se smatra neophodnošdu)
67. Što je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove pretpostavke?
• Utilitarizam – povezan s ostvarivanjem najvede mogude srede za najvedi broj ljudi u društvu, tako da maksimin kriterij
ostvaruje ako najvedi broj ljudi ima najvedu graničnu korist od dohotka. Utilitarizam govori da država treba
preraspodjeljivati dohodak sve dok to povedava društveno blagostanje.
Ako postoji n – pojedinaca u društvu, a njihova je i-ta pojedinačna koristnost Ui, tada je društveno blagostanje W, funkcija F pojedinačnih korisnosti:
o W = F (U1, U2, ..., Un) utilitaristička funkcija
društvenog bagostanja
Pretpostavlja se da porast bilo kojeg od Ui uz nepromijenjene ostale uvjete, povedava W. Promjena koja nekoga
dovodi u bolji položaj bez pogoršavanja položaja drugih povedava društveno blagostanje.
Dohodak se treba raspodjeljivati sve dok to povedava W. Da bi se ostvario podrobniji uvid, korisno je razmotriti važni
poseban slučaj jednađžbe
UPLOADANO NA: www.referada.hr
o W = U1 + U2 + ... Un zbrojna funkcija društvenog
blagostanja • Dakle, društveno je blagostanje jednostavno zbroj individualnih korisnosti
• Pretpostavlja se da je cilj države ostvariti najvedu mogudu vrijednost W iz jednađžbe – (zfdb).
Pretpostavlja se da:
1. Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje ovise samo o razini njihovih dohodaka;
2. te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granične korisnosti dohotka, jer kako dohoci pojedinaca rastu, oni
postaju sve bogatiji, ali uz opadajudu stopu;
3. Ukupna je vrijednost raspoloživog dohotka fiksna (nepromjenjiva)
Uz te pretpostavke i zbrojne funkcije društvenog blagostanja države treva preraspodijeliti dohodak tako da se postigne potpuna jednakost.
68. Što je maksimin kriterij i kakva je moralna vrijednost tog prijedloga?
• Maksimin kriterij – društveni cilj kod kojeg se nastoji maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu korisnost
u društvu.
• Ako je funkcija društvenog blagostanja W=minimum (U1, U2, U3, ..., Un), društveno blagostanje ovisi o koristi koji
ostvaruje pojedinac koji ima minimalnu korisnost.
• Moralna vrijednost je kontroverzna.
69. Što je egalitarizam u robama?
• Egalitarizam u robama – Tobin (1970.) predlaže da neke robe moraju biti dostupne svima.
• Može pomodi u objašnjenju velike privlačnosti javno ponuđenog obrazovanja- ljudi vjeruju da svatko treba imati
pristup bar nekoj minimalnoj razini školovanja. Takav se stav pojavljuje i u tekudoj raspravi o medicinskoj skrbi. Vedina
ljudi vjeruje da svi trebaju imati pravo glasovanja, kao što u doba rata treba biti na sve jednako raspoređena potrošnja.
Trebaju li svi imati istu količinu zdravstvene zaštite.
70. Navedite glavna obilježja siromaštva u Hrvatskoj te na temelju raspoloživih
informacija navedite stopu siromaštva u Hrvatskoj?
• Siromaštvo se sastoji od dvije najvažnije skupine:
o Onih koji su uvijek bili siromašni (vedinom nezaposleni ili sezonski radnici, samohrane majke, stare osobe koje su
živjele same i bez obitelji, bolesni i hendikepirani) i
o Novih siromašnih (uglavnom osiromašenih radnika i umirovljenika koji su relativno pristojno živjeli u bivšoj državi).
Biti siromašan u Hrvatskoj znači živjeti u lošim uvjetima, nekvalitetno se hraniti, vedinom ne imati redovno
zaposlenje i imati nezavršeno osnovno obrazovanje.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
• Siromaštvo prema apsolutnom pokazatelju u Hrvatskoj je razmjerno nisko, pogotovo ako se usporedi s drugim
zemljama u tranziciji (osim Slovenije). Samo 4% stanovništva živjelo je s manje od 4,30 USD po osobi dnevno.
• Siromaštvo u Hrvatskoj je trajne prirode: oni koji su postali siromašni trebaju mnogo vremena da iz njega pobjegnu.
• Stopa siromaštva u Hrvatskoj u 2003. Godini iznosila je 18,9% (60% medijana nacionalnog dohotka)
71. Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma!
• Troškovi zdravstvene njege mogu biti neočekivani i vrlo veliki. U takvoj situaciji ljudi de željeti nekakvo osiguranje.
Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti veda opasnost od srčanog udara, a Rahela smatra da njoj ne prijeti, tada de
ga, ako im je ponuđeno osiguranje po istoj cijeni, vjerovatnije kupiti Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time da prosječni kupac osiguranja ima vedi rizik nego prosječna osoba u skupini. Ako se mnogo
osiguranih osoba razboli, organizacija za zdravstveno osiguranje gubit de novac. Da bi to sprječila, organizacija
mora povisiti premije osiguranja. Uz više premije pojedinci relazivno nižeg rizika napuštat de tržište (pošto su
premije više, Monika de kupovati osiguranje samo ako on stvarno misli da je u opasnosti od srčanog udara). Spirala
se nastavlja, pa sve više ljudi odlučuje ne kupovat osiguranje. Uz ostale nepromijenjene uvjete, tržište može ostati nedovoljno pokriveno zdravstvenim osiguranjem.
• Paternalizam – ljudi možda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili nisu dovoljno dalekovidni da ga uplate.
Paternalistički argument navodi da ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobna dobra. Čini se da postoji
snažna društvena suglasnost o tome kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge.
72. Navedite opasnosti od siromaštva i ekonomske nejednakosti!
• Siromaštvo :
o Prijetnja gospodarskom rastu o Pojačavaju krize vezane za vanjske šokove o Konflikti bogatih i siromašnih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti funkcioniranje pogotovo novostvorenih demokracija, može dodi do vedeg
nasilničkog kriminala, narušavanja socijalnog kapitala, slabo sudjelovanje u životu i društvu
Ekonomska nejednakost – dovodi do socijalnih napetosti i smanjenja učinkovitosti gospodarskog sustava, demotivira
ulaganja, otežava smanjivanje siromaštva, stvara političku nesigurnost.
73. Opišite kretanja i obilježja nezaposlenosti u Hrvatskoj!
• Nezaposlenost – društvena pojava ili stanje u kojemu se dio radno sposobnih građana ne može zaposliti primjereno
svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu pladu, najamninu ili kakvu drugu zaradu.
• 2 izvora podataka o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti:
o Administrativni (podaci o evidentiranim nezaposlenima koji su prijavljeni HZZ-u) o Anketni (provodi DZS)
• Stopa nezaposlenosti (u HR oko 17%, a anketna prosječno ispod 14%)
• Nezaposlenost je u Hrvatskoj posljedica strukturnih promjena gospodarstva, likvidacija i stečaja poduzeda, otpuštanja
zaposlenih, razmjerno smanjenih mogudnosti zapošljavanja, ali i prostorne i profesionalne neusklađenosti ponude i
potražnje rada.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
Nakon desetljeda trenda smanjivanja broja zaposlenih, kretanja su u 2001. godini preokrenuta i zaposlenost se
počela povedavati.
• Posljednjih nekoliko godina:
o Smanjuje se ukupan broj nezaposlenih (za gotovo 100.000 u odnosu prema rekordnoj 2002. Godini) o Značajno
se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do 24.godine života te se smanjuje i njihov udio među
nezaposlenima
o Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od 30-40 godina, dok se prilično naglo povedava bro
nezaposlenih starijih od 50 godina
74. Navedite najvažnija prava koja se ostvaruju u sustavu za zapošljavanje.
• Novčana naknada
• Mirovinsko osiguranje
• Novčana pomod i naknada troškova za vrijeme obrazovanja
• Jednokratna novčana pomod i naknada putnih i selidbenih troškova
• Zdravstveno osiguranje
• Pravo na doplatak za djecu
75. Što znači aktivna politika zapošljavanja? Navedite nekoliko njezinih pojavnih
oblika.
• Mjere aktivne politike (prekvalifikacije, dokvalifikacije, osposobljavanja, doškolovanje i sl.) su usmjerene na povedanje
zapošljivosti nezaposlenih osoba,.
• U Hrvatskoj, aktivne su se mjere na tržištu rada češde primjenjivale za privremeno smanjivanje nezaposlenosti (npr.
za sufinanciranje zapošljavanja i javne radove), nego što se nezaposlenima pružala mogudnost stjecanja znanja i
sposobnosti te informacija potrebnih za pronalaženje posla.
76. U čemu su opasnosti aktivne politike zapošljavanja?
• Uključivanje u program neposredno ne povedava vjerovatnost zapošljavanja sudionika programa, ali ga i ne smanjuje
• Rad najviše pomaže poboljšanju financijskog stanja
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
• Učinci kao pomod u uspostavljanju socijalnih veza, pojačavanje povjerenja te dobivanje znanja i
stručnosti mnogo je manje naglašeno
• U programima financiranja zapošljavanja uvelike sudjeluju osobe koje bi se ionako zaposlile
• Nedovoljna učinkovitost programa poticanja zapošljavanja vjerovatno proizlazi iz nedovoljne
selektivnosti ciljanih skupina
77. Objasnite pojam i glavna obilježja pasivne politike zapošljavanja.
• Cilj pasivne politike na tržištu rada je poboljšanje, odnosno zaštita materijalnog statusa nezaposlenih
osoba.
• Postoji više oblika materijalnih prava poput novčane naknade, novčane pomodi i naknade troškova za
vrijeme obrazovanja, jednokratne novčane pomodi, naknade putnih i selidbenih troškova te prava na
zdravstveno i mirovinsko osiguranje
• Najznačajnija je novčana naknada (imaju pravo nezaposlene osobe koje u trenutku prestanka radnog
odnosa imaju 9 mjeseca rada u posljednja 24 mjeseca)
78. Navedite najznačajnije teškode suvremenih sustava socijalne zaštite
i skrbi, te objasnite u kojem smjeru idu promjene u svijetu.
• RH ide u smjeru socijalne politike kakva se provodi u Europi. Država je u posljednjih nekoliko desetljeda
20.st. polako ali sigurno izgurala društvo i tržište iz socijalne politike. Posljednjih godina sustavi su
stvorili izuzetno velik pritisak na rashode nacionalnih proračuna u mnogim članicama EU kao i u RH.
• Velik dio populacije izložen je povedanoj opasnosti od siromaštva i/ili nezadovoljavajudem pristupu
odgovarajudim javnim uslugama. Transparentnost i otvorenost u donošenju odluka o javnim
rashodima presudne su i za bolje određivanje politike kao i za ocjenjivanje odluka o opsegu i načinu
pružanja javnih usluga.
• Sva veda izdvajanja za soc. politiku uvjetovala su da se provode reforme javnog sustava ograničenja,
ponajviše ograničavanjima prava, uvođenjem tržišta i razvojem privatnih oblika osiguranja
79. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?
Mirovinski sustav u suvremenom društvu ima više funkcija. Najvažnije su:
• Raspoređivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog životnog vijeka
• pojedinačna i nacionalna štednja
• održavanje socijalne kohezije ublažavanjem siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti.
80. Kakav je utjecaj mirovinskog osiguranja na štednju i ponudu rada?
• Visoki mirovinski izdaci i visoke stope doprinosa povedavaju cijenu rada, što potiče nezaposlenost,
zapošljavanje u neslužbenom gospodarstvu i nepladanje doprinosa, čime se povratno povedava
raskorak između prihoda i izdataka mirovinskog osiguranja.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
81. Objasnite najvažnija obilježja mirovinske reforme u Hrvatskoj.
• U reformiranom sustavu nastoje se bolje povezati upladeni doprinosi i visina mirovina te utvrditi novi
odnos solidarnosti u prvom mirovinskom stupu. Osnovni cilj reforme je bio uspostaviti dugoročno
održivi sustav koji de na bolji način štititi od rizika starosti, invalidnosti i smrti.
• Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala mirovinska reforma, bila je usmjerena na
racionalizaciju i kontrolu tekudih mirovinskih troškova. Obilježja te reforme jesu:
o Pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65
i za žene na 60 godina
o Promijenjena formula izračuna mirovina (umjesto deset najboljih godina u obzir se uzima cijeli
radni vijek)
o Promijenjen način usklađivanja ved ostvarenih mirovina (umjesto samo prema pladama,
primjenjuje se šestomjesečna indeksacija za polovicu zbroja stopa porasta troškova života i
porasta plada prema tzv. švicarskoj formuli)
o Izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih kriterija smanjen broj novih invalidskih
mirovina
• Za bududnost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, njome je uvedeno
trodijelno mirovinsko osiguranje. Hrvatska otada ima sljededa tri stupa mirovinskog osiguranja:
a) Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadržao je načelo tekude raspodjele i
međugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su trajno osigurani zatečeni
umirovljenici i osiguranici stariji od
50 godina. (15% doprinosa)
b) Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela mirovinskih doprinosa.
Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji su se za to
opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u
mirovinskom fondu koji sami odaberu. (5% doprinosa)
c) Tredi stup mirovinskog sustava utemeljen je na kapitalnom financiranju, određenim doprinosima
i osobnim štednim računima. Za razliku od drugog stupa, riječ je o dobrovoljnome mirovinskom
osiguranju. Tredi stup zasniva se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik
samostalno odlučuje o visini uloga i roku štednje.
82. Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i objasnite
razlike među njima?
Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:
Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) – Sustav mirovinskog osiguranja u kojem se
naknade ispladaju postojedim umirovljenicima od tekudih doprinosa.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
Mirovni fondovi s kapitalnim pokridem (Fully Funded) - Mirovinski sustav u kojem se naknada
pojedincima plada iz pologa koji je formiran tokom njihovog radnog vijeka kao i iz prikupljenih
kamata.
83. Koja su glavna obilježja mirovinskog osiguranja (sustava
međugeneracijske solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i
kako se financirao?
• Mirovinski sustav je postao jedan od najvažnijih izvora deficita proračuna središnje i konsolidirane
države. Procjenjuje se da u Hrvatskoj transferi iz proračuna središnje države za mirovinski sustav ved
početkom novog tisudljeda iznosio oko 6% BDP-a, odnosno nakon uključenosti u proračun središnje
države oko 15%.
• U Hrvatskoj je također do mirovinske reforme i promjena odredbi vezanih uz javno mirovinsko
osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i mirovine, te su s obzirom na dobnu strukturu žene
dobivale više nego muškarci, dok se invalidske i obiteljske mirovine i nadalje određuju na povoljniji
način od starosnih mirovina. • Prva značajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala mirovinska reforma) usmjerena na
racionalizaciju i kontrolu tekudih mirovinskih troškova, te su pooštreni kriteriji odlaska u mirovinu -
prije svega postupnim podizanjem dobi umirovljenja za muškarce na 65 i za žene na 60 godina.
• Za bududnost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska reforma, nazvana velikom, definirana
Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je predviđeno uvođenje trodijelnog
mirovinskog osiguranja: drugog i tredeg stupa osiguranja, kapitalno financiranje, određeni doprinosi i
osobni računi mirovinske štednje.
84. Objasnite glavna obilježja drugog stupa mirovinskog osiguranja!
Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji dijela mirovinskih doprinosa.
Zatečeni osiguranici, mlađi od 40 godina, odnosno oni između 40 i 50 godina koji su se za to dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi stup obvezne kapitalizirane štednje u mirovinskom fondu
koji sami odaberu. Tri četvrtine doprinosa te kategorije osiguranika ide u prvi stup, a jedna u drugi stup.
Osiguranici koji su osigurani u drugom stupu ostvarivat de dvije mirovine – iz prvoga i drugoga stupa.
85. Objasnite glavna obilježja tredeg stupa mirovinskog osiguranja!
Tredi stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na kapitalnom financiranju, određenim
doprinosima i osobnim štednim računima. U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same žele
dodatno osigurati od rizika starosti, invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja.Tredi stup zasniva se na štednji sličnoj životnom osiguranju, pri čemu se svaki sudionik samostalno odlučuje o visini
uloga i roku štednje. U razdoblju akumulacije mirovinske štednje doprinosi de se prikupljati u dobrovoljnim
mirovinskim fondovima i na osobnim računima mirovinske štednje.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
86. Što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i koje
su njene glavne funkcije?
• Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) pravni je sljednik HAGENA-e, Hrvatske
agencije za nadzor mirovinskih fondova.
• To je regulatorna i nadzorna ustanova koja štiti interese članova mirovinskih fondova i korisnika
mirovina i ostalih mirovinskih davanja iz mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane
štednje.
87. Što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i koje su njegove
glavne funkcije?
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) zadužen je za ostvarivanja prava iz obveznoga
mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.
• Zavod je javna ustanova koja je počela raditi 1999. i pravni je slijednik bivših republičkih fondova
mirovinskoga i invalidskog osiguranja radnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih
poljoprivrednika. Zavod ima područne službe s ispostavama diljem Hrvatske.
88. Što je središnji registar osiguranika (Regos)?
• Središnji registar osiguranika (REGOS) tehničko je središte mirovinskog sustava koje prikuplja,
evidentira i kontrolira naplate mirovinskih doprinosa, prikuplja redovite mjesečne izvještaje o visini
upladenih doprinosa za svakog osiguranika te vodi središnju bazu podataka o osobnim računima svih
osiguranika i podataka o visini sredstava na svakom računu, o poslodavcima i mirovinskom fondu
kojemu pojedini osiguranik pripada.
89. Navedite glavne poteškode s kojima se susrede Hrvatski sustav
mirovinskog osiguranja.
• Dva su temeljna razloga tome: demografski i financijsko-sistemski. Oni su međusobno usko povezani.
• Starenje stanovništva je najvažniji uzrok povedanog pritiska na mirovinske rashode.
o Krajem 1980. godine na četiri osiguranika dolazio jedan umirovljenik, danas na približno tri
zaposlena dolaze dva umirovljenika.
Tijekom devedesetih godina, mirovinski sustav je na različite načine bio posljednje utočište za zbrinjavanje
postojedih viškova radne snage. Pogoršanju omjera broja uplatitelja doprinosa i umirovljenika pogodovali su i:
Nisko utvrđena zakonska dob za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
Mogudnost ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti što je dovelo do raširenog
prijevremenog umirovljenja
Široko primjenjivanje definicije invalidnosti
Te smanjivanje broja osiguranika (zbog zatvaranja poduzeda i ograničenih mogudnosti
zapošljavanja)
90. Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu mirovinskog
osiguranja?
1) Prvi stup obveznog mirovinskog osiguranja 2) Drugi (obvezni stup) mirovinskog osiguranja 3) Tredi stup: dobrovoljno mirovinsko osiguranje
91. Objasnite zašto se država treba uključiti u tržište zdravstvenih
usluga?
• Slabe informacije i njihova asimetrija
• Nepovoljan izbor - prosječni kupac osiguranja ima vedi rizik nego prosječna osoba u skupini
• Moralni hazard - ako ljudi znaju da su osigurani,možda de manje izbjegavati opasnosti
• Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra
92. Nacrtaje grafikon i objasnite moralni hazard na tržištu zdravstvenih
usluga!
• Osiguranje može iskriviti ponašanje ljudi. Ako ljudi znaju da su osigurani, možda de manje izbjegavati
opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti nezdrav način života (jesti nezdravu hranu i ne
vježbati dovoljno) jer osiguranje ublažava negativne posljedice njihova ponašanja. Nadalje, ljudi su
skloni pretjerano iskorištavati zdrastvenu njegu, jer osiguranje plada neke ili sve troškove. Ti se
problemi poticaja nazivaju moralnim hazardom.
• Tržišna je krivulja potražnje medicinckih usluga obilježena s Dm . Pretpostavimo da je granični trošak
pružanja medincinskih usluga stalan, Po.
• Ravnoteža je na križanju ponude i potražnje – cijena i količina su Po i Mo . Ukupni izdaci za medicinske
usluge umnožak su cijene po jedinici vremena pomnožene brojem jedinica, odnosno OPo vremena
OMo. Ili pravokutnik PoOMoa.
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
93. Objasnite različitost u pružanju osiguranja: nadoknade prema
troškovima i prema korisniku.
94. Objasnite utjecaj starenja, porast dohotka, pladanja zdravstvenog
osiguranja i poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite na povedanje
troškova zdravstvene zaštite.
95. Obrazložite treba li povedavati ili smanjivati ulogu države u
zdravstvu?
• Odluke na građanima. Istraživanje iz 1998. u EU: vedina sudionika istraživanja smatra da država treba
osigurati zdravstvene usluge svim stanovnicima, država treba trošiti više na zdravstvo smanjenjem
ostalih rashoda, a ne povedanjem poreza ili doprinosa.
96. Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu zdravstvenog osiguranja?
M 1 M o
0
h
b a
2 P o
P o S m
D m
Godišnje zdrastvene usluge
Dodatni izdaci nastali
osiguranjem
Izvorni troškovi
osiguranja
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
• U Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju zdravstveni osiguranici su:
Aktivni osiguranici: korisnici mirovina i invalidnina, nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapošljavanje, te ostale osigurane osobe.
97. Koja je uloga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)?
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osnovan je radi provođenja osnovnog zdravstvenog
osiguranja, te obavljanja drugih poslova prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju iz 2001., te Zakonu
o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine.
• Djelatnost zavoda :
politika razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite
briga o zakonitom ostvarivanju tih prava, te pružanje potrebne stručne pomodi u ostvarivanju
prava
planiranje i prikupljanje novčanih sredstava osnovnog zdravstvenog osiguranja
pladanje usluga zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima
sudjelovanje u predlaganju osnovne mreže zdravstvene djelatnosti
predlaganje mjera zdravstvene zaštite
davanje mišljenja o osnivanju zdravstvenih ustanova i početku obavljanja privatne prakse
zdravstvenih radnika radi uključenja u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti
obavljanje poslova ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima
određivanje mjerila i načina korištenja, te visine novčanog iznosa za naknadu troškova prijevoza
za korištenje prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja
određivanje visine naknade plade i najvišeg iznosa naknade plade na teret osnovnog zdravstvenog
osiguranja, te načina povedanja osnovice za naknadu plade za vrijeme bolovanja
utvrđivanje cijene zdravstvene zaštite u ukupnom iznosu za punu vrijednost prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja
osiguravanje provedbe međunarodnih ugovora o osnovnom zdravstvenom osiguranju
nadzor poslovanja zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika
98. Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su korisnici? FINANCIRANJE SUSTAVA:
od 1993. god. odvija se proces privatizacije primarne zdravstvene zaštite, proces ugovaranja
zdravstvene zaštite stabilizirao se na brojci 4.188.407 osoba u 1999.g.;
Od 1993-1997.g. pladali su se računi bolnica za izvršne usluge;
od 1997.g. (lipanj) uvedeni su proračuni bolnica na bazi fakturirane realizacije iz 1995.g. uvedani
za 20%;
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
1999.g. sudjelovanje participacije u ukupnim prihodima iznosi 0,859%;
izdvajanja iz i na plade iznosi ukupno 16%;
1,2 mil. osiguranika snosi troškove zdravstvene zaštite za oko 90% stanovništva.
FINANCIRANJE:
1) HZZO
2) Županije (grad zagreb)
3) Vlastiti izvori
KORISNICI – dva pitanja prije
99. Navedite koje su stope doprinosa za zdravstveno i mirovinsko
osiguranje u Hrvatskoj i objasnite razlike u terminima uplate
doprinosa iz plade i na pladu?
• Visina doprinosa propisana je u stopi od 20% za mirovinsko osiguranje i 15% za zdravstveno osiguranje
te 0,5% za osiguranje za ozljede na radu i profesionalne bolesti. No, tih 20% primjenjuje se nijansirano
ovisno radi li se o starosnim osiguranicima, koji su obuhvadeni samo u tzv. I. stupu obveznog osiguranja
na temelju generacijske solidarnosti ili se radi o mlađim osiguranicima koji su obuhvadeni obveznim
osiguranjem u I. i II. stupu. U oba slučaja visina obveznog doprinosa od 20% je ista, ali se različito
raspoređuje. Tako se za starije osiguranike koji su obvezno osigurani samo u I. stupu mirovinskog
osiguranja primjenjuje jedinstvena stopa od 20% na pladu ili osnovicu osiguranja, dok se za osiguranike
koji su obuhvadeni obveznim osiguranjem u I. ali i u II. stupu tj. u mirovinskom osiguranju tzv.
individualne kapitalizirane štednje, pladaju doprinosi po stopi od 15% za I. mirovinski stup i 5% za II.
mirovinski stup. Na iste se osnovice pladaju i doprinosi za zdravstveno osiguranje po posebnim
stopama propisanim za opde zdravstveno osiguranje (15%) te posebnoj dodatnoj stopi za ozljede na
radu i profesionalne bolesti (0,5%). Međutim, kod zdravstvenog osiguranja prave se vede razlike u
obveznim stopama doprinosa, ovisno o kategoriji osiguranika, pa tako imamo za neke osiguranike
stope doprinosa od svega 7,5% dok za neke čak 20% a za neke kao npr. za produženo mirovinsko
osiguranje nije uopde propisana obvezna stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje.
100. Koji su problemi Hrvatskog zdravstva i koje su najvažnije mjere za
poboljšanje?
Problemi:
Financijska nelikvidnost Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Neformalna pladanja u zdravstvu
Preveliki udio nezdravstvenog osoblja
Neplanski razvoj zdravstvenih kapaciteta doveo je do koncentracije specijalističke medicine u
velike gradove
UPLOADANO NA: www.referada.hr
www.referada.hr
Nedostatak infrastrukture i suvremene tehnologije
Slaba ulaganja, bolnice u lošem stanju
Sustav kontrole i unapređenja kvalitete zaštite je neravnomjeran
Izrazito koncentrirano u vedim gradovima, pogotovo u Zagrebu, dok pojedina područja imaju
kadrovski i materijalno slabe ekipirane zdravstvene ustanove
Otežana i nejednaka dostupnost zdravstvene zaštite
Zapostavljena prevencija i opdenita nebriga stanovništva o vlastitom zdravlju
Mjere i reforme:
Produljenje trajanja života, poboljšanje kvalitete života u vezi sa zdravljem, smanjenje razlike u
zdravlju i zdravstvu
Ograničenje rasta zdravstvenih troškova i uspostavljanje stabilnosti sustava ;uvođenje planiranja i
upravljanja u sustav zdravstva; reorganizacija sustava financiranja i pladanja usluga; jačanje
preventivne i primarne zdravstvene zaštite
Osnažiti menadžerska znanja u zdravstvu, te sustavno osposobljavati novi naraštaj upravljačkog
osoblja zdravstvenih ustanova
Privlačenje medicinskog osoblja u siromašnijim dijelovima zemlje
Osigurati dugotrajnu financijsku održivost zdravstvenog sustava u cjelini
Poboljšati odnos ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija, jasnije i preciznije definirati, te stalno
usklađivati minimalne financijske standarde u zdravstvenoj zaštiti