Download - Egipat
Dar Nila
EGIPAT
Povijesni pregledPovijesne okolnosti i zemljopisni položaj – omogućili
kontinuitet u razvoju, jedinstvenu državu (kraljevstvo) te neometan razvoj umjetnosti i gradnje – kulturno jedinstvo
Egipatska povijest – dinastije (Maneton, III. st. pr. K)Faraon – kralj – božanstvo na zemlji (vrlo bitna društvena
hijerarhija)Kult mrtvih – sav život posvećen je trenutku smrti i
onome što slijedi nakon togaVjerovanje u zagrobni život – utjecalo je na umjetnost u
velikoj mjeriSmrt – prelazak u vječnostPoliteistička religija – mnoštvo božanstavaAmon Ra, Seth, Izida, Mut, Horus.....Amenofis IV. (Ekhanton, 18, dinastija) – hereza, jedno
božanstvo – sunce ili Aton
Graditeljstvo – opće karakteristikeKamen – glavni građevni materijalNema svoda ni polukružnog lukaEgipat – graditeljstvo stupa i ravne grede (Grčka)Monumentalnost – glavna karakteristika svih građevinaHramovi i piramide – glavne građevinePiramide – grobniceHramovi – svetišta u kojima se prinose žrtve bogovima
Grad - otvoren, bez zidinaNo-Amon (gr . Teba) s obe strane Nila –najznačajniji
s desne strane Nila –Grad živih - sačuvani kompleksi hramova Luxor iKarnak),
s lijeveGrad mrtvih(Dolina kraljeva, Dolina kraljica...
PiramideNajpoznatiji primjer – tri piramide u GiziPo svojoj funkciji – grobniceFaraon- božanstvo na zemlji, ima taj status i nakon
smrtiFaraoni su se ukapali sa svom pratnjom i svim
osobnim stvarima - u zagrobnom životu trebaju mu sve stvari koje je imao u ovozemaljskom životu
Piramide – više grobnih komora i hodnika – lažne komore – zamke za kradljivce
Bogato ukrašene freskama i obojanim reljefimaTri faze razvoja piramida – mastabe, stepenaste
piramide te prave piramide
MastabaNajstariji oblik
grobnice za velikaše u Egiptu
Oblik krnje piramide (odsječenog vrha) s nagnutim stranama i podzemnim grobnim komorama
Mastaba
Stepenasta piramida
Nastala naslagivanjem mastabi jedne na drugu
Najpoznatija je Đoserova piramida (III.dinastija) iz Sakkare
Sagradio je Imothep - prvi poznati arhitekt u povijesti
Dolina kraljeva – piramide u Gizi
Piramide u GiziTri su – Keopsova,
Kefrenova i Mikerinova Faraoni IV.dinastije 2720-2560. g. pr. KGrađene su od velikih,
točno po mjeri isklesanih kamenih blokova
Ne zna se kojom su tehnikon blokovi dizani jedan na drugi
Pocakljene (dio cakline/oplate vidljiv na vrhu Keopsove piramide)
Na njima je dnevno radilo 10 000 robova
Pokraj gradova bile su naseobine za radnike i robove
Sfinga Oličenje moći vladara u lavljem obliku
Najvjerojatnije prikazuje faraona Kefrena
Lavlje tijelo, ludska glava
Predstavlja nepobjedivu snagu i muć faraona čije lice nosi
Čuvarica piramida Sfinga u Gizi – duga
73 a visoka 20 m Oko 2550-
2500.g.pr.K
Hramovi – Hram Hatšepsut
Uklesan u stijenuPrimjer pećinskog
hramaOtvoren prema vanTerasastog oblika –
ima više razinaPrilazna rampaHram-grobnicaGrobna komora
ukopana u zemljuOstatci hipostilne
dvorane
Karnak i Luxor
Amonov hram u Karnaku
Djelovi hrama i analiza
Hram je zatvorenog tipa – zatvoren je prema vani masivnim zidinama
Vjernici su ulazili u hram i zadržavali se u unutarnjem dvorištu
Ulaz – PILONI – masivni zidovi ravnih ploha (ima ih i u unutrašnjosti hrama, odvajaju zasebne cjeline hrama)
Unutarnje dvorište – služilo za prijem vjernika
HIPOSTILNA DVORANA – šuma stupova – središnji dio je povišen – svjetlost pada bočno na središnji prostor – hipostilno osvjetljenje
CELA – svetište, pristup su imali samo svećenici
Kretanje kroz hram je pravocrtno
Longitudinalan, izdužen prostor zatvoren prema van a rasčlanjen iznutra
Hipostilna dvorana
Hipostilna dvorana
Aleja Sfingi
Luxor, ulaz
Abu Simbel
Dva hrama Ramzesa II. koja su zbog izgradnje brane u Asuanu izrezana i razmontirana te premještena na drugo mjesto
Skulptura – opća obilježja
stroga frontalna postava
lik ne komunicira s nama
Zanemarivanje pojedinosti
nepomičan volumen
Piramidalna kompozicija
maksimalno statična
PlošnostTočno određen položaj ruku i
noguZbijena masaNema interakcije s prostoromNiski i uleknuti reljefLinija i ploha – glavni elementi
formeLikovi redani po zakonu kadra
– uklapaju se u zadani arhitektonski okvir
Vertikalna perspektiva
Pisar iz Sakkare
Amenofis IV. i Nefretiti (XVIII. dinastija)
“Amarna” period – štovanje Atona
Slikarstvo – opće karakteristike
slika se pokorava zadanom kadru
Vertikalna perspektiva
nizanje prema strogom geometrijskom redu
Oblikovanje izrazito plošno – nema prikaza volumena
tamno obojeni likovi na svjetloj pozadini
lice je u profilu, oko en face (an fas), gornji dio tijela en face, noge u profilu
takvo prikazivanje ima magijski karakter
Svaka boja ima simboliku
FreskeObojani niski reljefKnjiga mrtvih
Grobnica Nefretari
Knjiga mrtvih