Medijska pismenost: mladi i mediji
Program Medijske pismenosti razvijen je 2012. godine uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj te se od tada redovito provodi. Program je revidiran i unaprijeđen uz financijsku podršku GEAR Erasmus+ programa Europske unije. Publikacija Čitajmo između redaka koja prati edukacijski modul je izrađena u sklopu projekta Cornerstones for Media Literate Croatia koji je financiran sredstvima Alumni Engagement Innovation Funda (US Department of State).
Edukacija za građansku pismenost GONG-a
Mladi i mediji
• ...od opasnosti i nasilja do kritičkog čitanja i provjere činjenica
DJECA I INTERNET
Djeci starijoj od 11 godina najvažniji uređaj je mobitel.
Djeca u dobi od 5 do 15 godina
više vremena provode na internetu
nego gledajući televiziju, čak 15 sati
tjedno.
44% djece u dobi od 5 do 15 godina te 16%
djece u dobi od 3 do 4 godine posjeduje svoj
vlastiti tablet.
Među djecom gotovo svih dobnih
skupina, od djece predškolskog uzrasta pa
do srednje škole, vrlo je popularan You
Tube, ali i druge društvene mreže pri
čemu su najpopularniji Snapchat i
Facebook.
Čak 43% djece u dobi od 10 i 11
godina te 74% djece u dobi od 12 i
13 godina ima otvoren profil na nekoj
društvenoj mreži.
Djeci internetu najčešće pristupaju preko
tableta i pametnih telefona.
(Children and parents: media use and attitudes report;
Ofcom, 2016).
Istraživanje o iskustvima i ponašanju djece na internetu i na društvenoj mreži Facebook, (Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, 2013.)
• Uzorak – 1.489 djece u Hrvatskoj, u dobi od 11 do 18 godina.
Facebook: • 93% djece ima otvoren Facebook profil
• 68 % otvorilo je svoj profil prije trinaeste godine života 84% djece pregledava društvene mreže na mobitelu, a polovica za vrijeme nastave
• u 78% obitelji ne postoje pravila o korištenju Facebooka,
• 44,4% djece doživljavaju nasilje putem FB, 29,7% se ponašaju nasilno te 25,9% djece koji i doživljavaju i čine nasilje na Facebooku
• svako drugo dijete na Facebooku prihvaća zahtjev za prijateljstvom od nepoznate osobe, te ističe da bi otišlo na susret s takvom osobom
• svako šesto dijete navelo je da je netko koristio njihov Facebook profil i objavljivao neugodne informacije o njima; na svom profilu imaju između 300 i 500 prijatelja s kojima dijele privatne fotografije, puno ime i prezime (85%), elektroničku poštu i ime škole koju pohađaju (31%).
Internet je postao svakodnevna pojava u životima djece što pokazuju i rezultati da jedno od desetero djece zanemaruje svoje obveze zbog interneta. Odlaze na internet kada se osjedaju loše (15%), te kako bi pobjegli od tuge i loših osjedaja (12%). Osjedaj nedostatka sna navelo je 9% djece, a 10% djece osjeda se razdražljivo kada ne mogu otidi na internet.
Onaj tko izvještava o djeci ili čiji izvještaj na bilo koji način uključuje dijete, mora biti svjestan vlastite odgovornosti za svako pojedino dijete koje je direktno ili indirektno dio medijskog prikaza, kao i za ono dijete koje je promatrač ili korisnik pojedinog medijskog sadržaja (Gabelica Šupljika, 2009)
Utjecaj na djecu i mlade
https://bit.ly/2xSaMT7 https://bit.ly/2sDEia2
Uzorak: 3.454 novinska priloga iz sedam
hrvatskih dnevnih novina – Večernji list, Slobodna
Dalmacija, Novi list, Jutarnji list, 24 sata, Glas Slavonije te Vjesnik.
Djeca su rijetko izvori informacija u člancima i ne zauzimaju važno mjesto u tisku (naslovnu stranu).
Djeca u dnevnim novinama (2011, Djeca medija)
Mediji o djeci najčešće izvještavaju u negativnom kontekstu.
Teme koje dominiraju su nasilje i zlostavljanje među djecom i nad djecom, seksualna zlostavljanja te kriminalne i prekršajne aktivnosti koje su počinila djeca.
Kada izvještavaju o djeci s teškoćama u razvoju, mediji posvećuju pozornost njihovim zdravstvenim problemima, a manje njihovim postignućima i uključivanju u svakodnevni život.
Mladi kao aktivni medijski stvaratelji
http://www.frooom.eu/
https://www.pulskafilmskatvornica.hr/ Mogudnosti neformalnog obrazovanja mladih o kritičkom vrednovanju medija kao i o proizvodnji i prijenosu medijskog sadržaja.
Učestalost nasilnog sadržaja u medijima te posljedice na mlade
NASILJE U FILMU
https://bit.ly/2HsdMp0
https://bit.ly/2sOajvE
https://bit.ly/2HrwQ6M
https://dailym.ai/2HtrFmK
https://bit.ly/2JkFIAU
NASILJE U CRTIĆIMA
https://bit.ly/2sOr89J
https://bit.ly/2LrxyDp
https://bit.ly/2kYxqAd
https://www.youtube.com/watch?v=F6d380eAtwQ
VIDEO Danas i nekad:
• Teorija o katarzi
• Teorija o navikavanju
• Teorija o kultiviranju
• Teorija o socijalnom učenju
• Teorija o prijenosu stanja uzbuđenosti
TEORIJE O UTJECAJU NASILJA U MEDIJIMA
• Priming teorija (Teorija podražaja)
• Skript teorija
• Teorija racionalizacije
• Teorija o obratu
• Teorija o inhibiciji
https://bit.ly/2xZfw9s Izvor: Lana Ciboci
Kratkoročni učinci Dugoročni učinci
Fiziološki učinci „Privremena borba ili bijeg“ Fiziološko navikavanje
Emocionalni učinci Strah Emocionalno navikavanje
Kognitivni učinci Učenje obrazaca ponašanja
Donošenje konkretnih zaključaka
Učenje društvenih obrazaca ponašanja
Stavovi Stvaranje i promjene stavova Pojačavanje određenih stavova i vjerovanja
Ponašanje
Oponašanje modela
Učenje društvenih obrazaca ponašanja Poticanje određenog ponašanja
Disinhibicija
UČINCI NASILNIH SADRŢAJA U MEDIJIMA
Ciboci i Labaš (2013)
Djeca često imitiraju ponašanje viđeno u medijima prilikom samostalnog igranja i igranja s vršnjacima.
Imitiranje medijskih sadržaja prilikom samostalnog igranja
2,8 % 52,8 % 31,7 % 11,3 % 1,4 % (N=142)
Imitiranje medijskih sadržaja prilikom igranja s vršnjacima
2,1 % 53,2 % 34,8 % 9,2 % 0,7 % (N=141)
Imitiranje nasilnih medijskih sadržaja
1,4 % 40,3 % 38,8 % 18 % 1,4 %
Uvijek Često Ponekad Rijetko Nikad
Uvijek Ponekad Često Nikad Rijetko
Uvijek Često Ponekad Rijetko Nikad
Ciboci i Labaš (2013)
Demografske
karakteristike pojedinca
Odgoj i
utjecaj okoline
Prijašnje iskustvo
Kognitivne
sposobnosti
Psihološke
karakteristike pojedinca
Nagrađivanje i kažnjavanje
počinitelja nasilja
Posljedice
Opravdavanje nasilja
Vjerodostojnost
prikaza nasilnih
sadržaja
Način prikaza /
produkcijske tehnike
https://bit.ly/2JkOSNS
Što sve utječe na nasilno ponašanje djeteta?
UNICEF i Agencija za elektroničke medije: kampanja „Birajmo što gledamo”
https://www.youtube.com/watch?v=MZq4jWMkiz8
https://www.youtube.com/watch?v=zaYEYUpjb-c https://www.youtube.com/watch?v=S6IRnKXnASI
Djeca i oglašavanje
Primjeri reklama za djecu:
https://www.youtube.com/watch?v=_vLa1uv1UAk
Reklame usmjerene na mlade i djecu
• Samo u SAD-u godišnje se potroši 12 milijardi dolara na oglašavanje usmjereno prema djeci, što je gotovo dvostruko više u odnosu na deset godina ranije. Procjenjuje se da prosječno dijete u SAD-u godišnje vidi od 20 000 do 40 000 reklama - dok završe srednju školu bit de izloženi 360 000 reklama(Lauro, 1999; McNeal, 1999 prema Strasburger, Wilson, 2002: 35 prema Ciboci).
• Djeca su zanimljiva oglašivačkoj industriji:
• odgoj bududih vjernih kupaca, • utječu na roditelje u izboru kupnje, • raspolažu svojim novcem za kupnju (www.djecamedija)
https://bit.ly/2sFUdER
https://bit.ly/2Jotx1N https://bit.ly/2M8Wy3y
https://bit.ly/2M9tEAc https://bit.ly/2sQXJvq
https://www.youtube.com/watch?v=nrZ21nD9I-0
Rodni stereotipi i obrazovanje (gender stereotypes and education):
Naslovnice za usporedbu
Simulacija Stvarnost
https://bit.ly/2JqNPId
https://bit.ly/2xSTOEl
Prikriveno oglašavanje u medijima
• Što je to?
Prikriveno je oglašavanje „načelno nedopuštena razmjena (za novac ili druge
pogodnosti) uključivanja imena, proizvoda, pakovanja, usluge ili uporabe
logotipa neke tržišne marke ili nekog poduzeća) u masovni medij s namjerom da
korisnik (slušatelj, gledatelj, čitatelj) to ne osjeti kao propagandnu poruku ili
smetnju.“ - Ante Gavranović
Prikriveno oglašavanje je definirano i zabranjeno: čl. 18 Zakona o elektroničkim medijima, Kodeksom časti hrvatskih novinara
- prikrivenim oglašavanjem smatra se svaka novinarska forma (pisani tekst,
fotografija, slika, crtež i dr.) koja je na bilo koji način plaćena, a nije jasno
označena kao oglašavanje, čl. 20 Zakona o medijima - prikriveno oglašavanje je predstavljanje riječima ili slikom robe, usluga,
imena, zaštitnog znaka ili djelatnosti proizvođača robe ili usluga u
programskim sadržajima, kad je takvo predstavljanje namijenjeno
oglašavanju, a može zavesti javnost u pogledu njihove prirode
https://bit.ly/2M5nWPE
Što je oglašavanje? Zakon o medijima, čl. 20.
Zakon o elektroničkim medijima, članci 2. i 16. Zabrana prikrivenog oglašavanja
Dodatni primjeri prikrivenog oglašavanja u medijima:
https://bit.ly/2MbiNpc
Identična promo naslovnica Jutarnjeg i Večernjeg lista 1.12.2016.
Reklamna i prava naslovnica Večernjeg lista 26.5.2018.
Product placement / plasman proizvoda kao prikriveno
oglašavanje
Video: James Bond: A History Through Product Placement https://www.youtube.com/w
atch?v=J5G55TF2zlo
https://bit.ly/2JwOKtI
https://bit.ly/2sAvwtD
https://bit.ly/2kOq8if
https://bit.ly/2M4jAIv
https://bit.ly/2sHkCl2
https://bit.ly/2Jfl7hl
https://bit.ly/2Jy44Go
https://bit.ly/2HqdRcz
https://bit.ly/2sFu7kI
Video: Coca-Cola Celebrating 130 Years of Product Placement in Movies and TV https://www.youtube.com/watch?v=WQo-_aunVMM
https://bit.ly/2syF5ZY
Stereotipi i predrasude u medijima
Video: HRT Projekt drugi – vjerske manjine https://projektdrugi.hrt.hr/dokumentarni-
filmovi/projekt-drugi-vjerske-manjine/
STEREOTIPI
Riječ “stereotip” je u modernom značenju formulirao pisac i teoretičar medija Walter
Lippmann, i opisao ju je kao “... slike u našim umovima”, iskrivljene predodžbe koje
jedna skupina ljudi stvara i ima o drugoj.
“Rečeno nam je o svijetu prije nego što ga vidimo.
Zamislimo većinu stvari prije nego što ih doživimo. A te
predrasude, osim ako nas obrazovanje nije osvijestilo,
upravljaju duboko cijelim procesom percepcije.”
- Walter Lippmann
https://bit.ly/2sH8Ln3
"Jedina priča stvara stereotipe, a problem sa stereotipima nije to da su netočni, ved da nisu potpuni. Oni čine da jedna priča postane jedina priča. ” - Chimamanda Ngozi Adichie
https://bit.ly/2sG1CV1
“Kada me etiketiraš, negiraš me”
- Søren Kierkegaard
https://bit.ly/2kTc6vP
https://bit.ly/2GL1dVs
https://bit.ly/2LtyrvV
https://bit.ly/2INmgbO https://bit.ly/2kqrVtN https://bit.ly/2GOjVeA
https://bit.ly/2GNvmDD
https://bit.ly/2s4B3IO
https://bit.ly/2IMq3WN
Vremena se mijenjaju ali „ljepota” ostaje jednako nedostižna vedini populacije
https://bit.ly/2kmT9kG
https://bit.ly/2INNwXG
https://bit.ly/2s5wyO4
https://bit.ly/2s9qCn9
https://bit.ly/2KQiXAV
https://bit.ly/2GQHRhs
https://bit.ly/2JeFvzf
https://bit.ly/2LlYyUA
https://bit.ly/2LsKD08 Home Depot:
https://bit.ly/2s78MkA
Video: #WomenNotObjects https://www.youtube.com/watch?v=5J31AT7viqo
https://bit.ly/2J5YpHB
Svakodnevni seksizam:
REALNO • Dobrodošlo ili ne?
THINX Američka kompanija, osnovana 2014. godine, svojim proizvodima i reklamnim kampanjama ved nekoliko godina svesrdno pokušava razbiti tabu temu menstrualnog ciklusa. Na tržište donosi inovativne proizvode namijenjene korisnicama, da sa što manje stresa provedu „one dane u mjesecu”.
Proglašena jednom od najinovativnijih kompanija u 2017. godini. (Fast Company)
https://bit.ly/2ssQPfZ
https://bit.ly/2sbQkaH
https://bit.ly/2sqCn8e
https://bit.ly/2sqCn8e
https://slate.me/2ondfwp
2015. i marketing
• Zabranjeni su oglasi u njujorškoj podzemnoj željeznici jer spominju riječ period (menstruacija).
• „Neki dječak od 9 godina bi mogao pitati što to znači?” – predstavnik Outburst Media, kompanije koja upravlja oglasima u podzemnoj, prema citatu osnivačice Thinxa Miki Agrawal.
• Također, žene „pokazuju previše kože” i reklame su „sugestivne”.
• Prvo je zatraženo da se reklame promijene, predane su u originalnom obliku i, nakon afere u javnosti, na kraju su bile postavljene u podzemnoj željeznici.
https://r29.co/2IRowCB
Primjer odobrene reklame iz usporedivog perioda
https://bit.ly/2J69dFt
‘Period.’ (menstruacija), Rupi Kaur - Serija fotografija, od kojih su neke bile dvaput
cenzurirane na Instagramu i kasnije vradene (ne krše Instagram pravila)
- Instagram se na koncu ispričao
https://bit.ly/2kA5kLg
https://bit.ly/2J69dFt
https://bit.ly/2kqPXEU https://bit.ly/2x9AT7C https://bit.ly/2ktqFFX https://bit.ly/2s7u3dU
Promjene trendova na vidiku?
1937. https://bit.ly/2KZa4WP
1950. 1959. https://bit.ly/2KZa4WP https://bit.ly/2HwZx1Y
1989. https://bit.ly/2xSKHDt
1991. https://bit.ly/2GNlJEV
1992.
1995.
https://bit.ly/2sbvwiK
https://bit.ly/2KUYZ8r
1998. https://bit.ly/2s6PtIa
2009. https://bit.ly/2JEm8yI
2010. 2012. https://bit.ly/2pY3FS6 https://bit.ly/2Ls5uR2
2013. https://bit.ly/2IIFbsi
Video: Women React To Realistic Disney Princess Waistlines https://www.youtube.com/watch?v=Nw0uDJRQ13A
https://bit.ly/2IL9Zs6
1950 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
1960 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
1970 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
1980 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
1990 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
2000 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
2010 - e
https://bit.ly/2IL9Zs6
Sljededa generacija: #TheDollEvolves
https://bit.ly/2snN5fk
https://bit.ly/2snN5fk https://bit.ly/2M5ylLg
https://bit.ly/2ISdqgS https://bit.ly/2L1luso
Kako bi Barbie izgledala u ljudskoj veličini?
https://bit.ly/2s72NMB
https://bit.ly/2ILGA0W
https://bit.ly/2kobg9Z
https://bit.ly/2sdw8nV
https://bit.ly/2IKuvcv
Žene na naslovnicama – pomaci u prikazu?
https://bit.ly/2mnk7fV
2017. osobe godine časopisa GQ
https://bit.ly/2Jh4mhw
https://bit.ly/2kQTYTj
Pregled naslovnica časopisa GQ
-
prikaz muškaraca i žena
REDIZAJN –
umjetnički
Umjetnički projekt U paralelnom svemiru (In a Parallel Universe) Autor Eli Rezkallah, fotograf iz Libanona, „preuredio” je stvarne vintage reklame iz Mad Men ere zamijenivši mušku i žensku osobu u oglasima kako bi istaknuo kontrast u načinu na koji su prikazane.
https://bit.ly/2sBVuMu
https://bit.ly/2J5eqNT
https://bit.ly/2J5eqNT
https://bit.ly/2J5eqNT
https://bit.ly/2J5eqNT
REDIZAJN – stvarne
kampanje
Video: Nike: What will they say about you? (Bliski istok)
https://www.youtube.com/watch?v=F-UO9vMS7AI
Video: Nike: What are girls made of? (Rusija) https://www.youtube.com/w
atch?v=Y_iCIISngdI
Video: Nike: This is us. (Turska) https://www.youtube.com/w
atch?v=Y_iCIISngdI
Skol – brazilska pivovara i kampanja Reposter
https://bit.ly/2JuURig
VIDEO: https://www.youtube.com/watch?v=g_8fnMtbdso
Usporedba: Victoria Secret i Dove kampanje iz 2012. godine
https://bit.ly/2sJu07P
Video: Body evolution https://www.youtube.com/watch?v=17j5QzF3kqE
Video: Dove Real Beauty https://www.youtube.com/watch?v=ua6wADFu_xM
Važno za zapamtiti:
Promjene paradigmi i prilagođavanje tržišnim nišama je i dalje marketinška strategija čiji je primarni cilj nešto prodati.
https://bit.ly/2HumfYw
NEPRIHVATLJIV GOVOR U MEDIJIMA
Diskriminatorni govor
Govor mržnje
DISKRIMINATORNI GOVOR
• Oblik javnog govora koji služi za poticanje, normaliziranje ili odobravanje diskriminacije neke osobe ili skupine ljudi
na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta. (Zakon o elektroničkim medijima, čl. 12.)
• Promiče ideju da svi ljudi nemaju ili ne trebaju imati ista prava zbog određenih karakteristika
GOVOR MRŽNJE
• Pravo na slobodu izražavanja svakako isključuje onu vrstu izražavanja koje potiče mržnju te može kršiti ili negirati prava drugih.
• Govor mržnje je upravo takav oblik zabranjenog izražavanja. Stoga je radi zaštite drugih prava i sloboda mogude i potrebno pravo na slobodu izražavanja ograničiti, isključivo razmjerno potrebama za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (članak 16. Ustava Republike Hrvatske).
• Govor mržnje je: • Mrzilački, napadački, uvredljivi, dehumanizirajudi govor,
• Upuden osobama temeljem njihovih karakteristika ili grupne pripadnosti
https://bit.ly/2HlTqxn
https://bit.ly/2LrjZnw
Sukladno članku 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (1950.) to de se pravo ograničiti u cilju zaštite drugih prava, nacionalne sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta i nepristranosti sudstva.
SLOBODA IZRAŽAVANJA
Nije apsolutna:
Kako reagirati na govor mržnje, diskriminaciju i kršenja prava drugih?
• Reakcije organizacija civilnog društva:
• Dislajkam mržnju – NE govoru mržnje na Internetu
• Ambidekster klub - FB grupa Klikni za nenasilje
• DostaJeMržnje.org https://bit.ly/1fwU1Zn
https://bit.ly/2BWQDIx https://bit.ly/2sKPocz
Video: Dislajkaj mržnju https://www.youtube.com/watch?v=rH4e
xQH_eI8
• Korisna literatura i materijali za razvoj medijske pismenosti:
• Čitajmo između redaka, publikacija GONG-a i Kurziva http://www.gong.hr/media/uploads/citajmo_izmedu_redaka_interaktivna_knjiga_final-31_1_2017.pdf
• Portal Medijska pismenost http://www.medijskapismenost.hr/
• Portal Djeca medija http://www.djecamedija.org/
• Faktograf.hr http://faktograf.hr/
• Materijali za škole PetZaNet: http://www.petzanet.hr/
• Dosta je mržnje: http://www.dostajemrznje.org/
• Imamo pravo znati: https://imamopravoznati.org/
• Projekt Drugi, HRT http://projektdrugi.hrt.hr/
• Kutak za nastavnike EU http://europa.eu/teachers-corner/index_hr.htm
• http://www.learneurope.eu/index.php/en/
• BOOKMARKS priručnik Vijeda Europe
Literatura
• “Children and Parents: Media Use and Attitudes Report.” Ofcom, 2016. https://www.ofcom.org.uk/__data/assets/pdf_file/0034/93976/Children-Parents-Media-Use-Attitudes-Report-2016.pdf.
• Ciboci, L., H. Jakopovid, S. Opačak, A. Raguž, i P. Skelin. “Djeca u Dnevnim Novinama: Analiza Izvještavanja o Djeci u 2010.” U Djeca Medija: Od Marginalizacije Do Senzacije, (ur.) I. Kanižaj, L. Ciboci, i D. Labaš. Zagreb: Matica hrvatska, 2011.
• Gabelica Šupljika, M. “Zaštita privatnosti djece u medijima.” U: Zbornik priopdenja s tribine. Zagreb: Pravobranitelj za djecu, 2009.
• Gavranovid Ante prema: Lider, prilog “PR i odnosi s javnošdu”, 1. 12. 2006., str. 8.
• Narodne novine (2013.) Zakon o elektroničkim medijima. 136/13
• Narodne novine (2013.) Zakon o medijima. 81/13
• Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, and Hrabri telefon. “Istraživanje o iskustvima i ponašanjima djece na Internetu i na društvenoj mreži Facebook.” Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, 2014. https://www.poliklinika-djeca.hr/istrazivanja/istrazivanje-o-iskustvima-i-ponasanjima-djece-na-internetu-i-na-drustvenoj-mrezi-facebook-2/.
