ČETVRTA NEDELJAANALIZA POSLOVANJA NA
OSNOVU FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA
Godišnji izveštaj o poslovanju - sadržaj (1)
• prikaz finansijskog položaja, rezultata poslovanja i finansijskih pokazatelja;
• kratak opis poslovnih aktivnosti i organizacione strukture;
• informacije o kadrovskim pitanjima ;
• informacije o ulaganjima u cilju zaštite životne sredine;
• planirani budući razvoj;
• aktivnosti istraživanja i razvoja;
• informacije o otkupu sopstvenih akcija, odnosno udela;
• informacije o izloženosti rizicima (cenovnom, kreditnom, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka) strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocenu njihove efektivnosti;
Godišnji izveštaj o poslovanju - sadržaj (2)
• finansijski pokazatelji ne pružaju informacije o uspešnosti preduzeća u ostvarivanju nefinansijskih ciljeva ;
• strategija za društveno odgovorno upravljanje preduzeća – obaveza preduzeća da informiše javnost : o načinu na koji su u delatnost preduzeća integrisani briga za životnu sredinu i društvo;
• unapređe nefinansijskih performansi poslovanja i praćenje nefinansijskih pokazatelja;
Godišnji izveštaj o poslovanju - sadržaj- nefinansijski pokazatelji
poslovanja(3)• ekološka pitanja; • društvena pitanja; • pitanja zaposlenosti; • poštovanja ljudskih prava; • aspekti borbe protiv mita i korupcije; Za svaku od navedenih oblasti prezentuju se
politike, rezultati, rizici i način na koji se rizicima upravlja;
Godišnji izveštaj o poslovanju - sadržaj- finansijska analiza
poslovanja(4)zasnovana na:- finansijskim izveštajima – porede se iste bilasne pozicije iz
tekućeg i prethodnog obr. per. i iskazuju u nominalnom i relativnom izrazu i izračunava učešće pojedinih podbilansnih stavki u više sintetičkoj bilansnoj stavki; dobra osnova za procenu budućnosti preduzeća;
- finansijskim pokazateljima - povezuju dve različite bilansne pozicije iz istog obračunskog perioda i izračunavaju se kao njihov količnik; dobra osnova za analizu u dužem vremenskom periodu za samo preduzeće ili njegovo poređenje sa drugim istim ili sličnim i sa standardima iz oblasti delatnosti kojoj pripada;
Analiza na osnovu Bilansa stanja
• analiza finansijskog položaja preduzeća: 1.finansijske ravnoteže, 2.ravnoteže između sopstvenog i pozajmljenog
kapitala, 3.reproduktivne sposobnosti ukupno
upotrebljenog kapitala,4.održavanja realne vrednosti sopstvenog
kapitala
BS – 1. analiza finansijske ravnoteže
Analiza finansijske ravnoteže između kratk. i dug. potraživanja i obaveza ; kratkoročna finansijska ravnoteža omogućava održavanje tekuće likvidnosti; dugoročna ravnoteža stvara uslove za trajno održavanje potrebnog nivoa likvidnosti – solventnost;
Nesolventnost – fin. stanje do koga dolazi kada ukupne obaveze premaše vrednost ukupne imovine preduzeća tako da ono više nije u mogućnosti da izmiri svoje obaveze prema poveriocima;
Stečaj - pravna institucija čiji cij je namirenje poverilaca preko bankrota ili reorganizacije;
Likvidacija – moguća samo ako ukupne obaveze preduzeća ne prevazilaze njegovu ukupnu imovinu
BS – 2. analiza ravnoteže između sopstvenog i pozajmljenog kapitala -
leveridž (1)• Ravnoteža između sopstvenog i pozajmljenog
kapitala je pitanje zaduženosti preduzeća; • Kada se preduzeće zadužuje izlaže se
finansijskom riziku;• Tradicionalno finansijsko pravilo je da odnos
sopstvenog i pozajmljenog kapitala treba da bude 1:1;
• Savremena finansijska teorija dovodi u vezu finansijski rizik sa poslovnim rizikom koji je uzrokovan poslovnim leveridžom;
BS – 2. analiza ravnoteže između sopstvenog i pozajmljenog kapitala -
levveridž (2)- Poslovni leveridž odražava efekte privređivanja sa
fiksnim troškovima poslovanja (amortizacijom); što je veća potreba za ulaganjem u osnovna sredstva veći je poslovni leveridž;
- preduzeća sa velikim poslovnim leveridžom treba da teže srazmerno većem učešću sopstvenog kapitala u ukupnom kapitalu da bi smanjila potrebu za zaduživanjem i obratno;
- poslovni rizik je samostalan i funkcija je neizvesnosti budućeg prinosa na ukupan kapital;
BS – 2. analiza razvnoteže između sopstvenog i pozajmljenog kapitala -
leveridž (3)
- ako se preduzeće finansira zaduživanjem, izlaže se osim poslovnom i finansijskom riziku;
- finansijski rizik funkcija je neizvesnosti budućeg prinosa na vlasnički kapital - ceo rizik zaduživanja pada na teret vlasnika zbog obaveza prema poveriocima koje se ne prilagođavaju eventualnim promenama u visini ostvarene dobiti;
BS – 2. analiza ravnoteže između sopstvenog i pozajmljenog kapitala -
leveridž (4)• Finansijski rizik meri se i procenjuje
finansijskim leveridžom; • Fin.leveridž zavisi od: 1. apsolutne razlike između stope prinosa na
ukupan kapital i prosečne kamatne stope kao cene pozajmljenog kapitala;
2. relativnog učešća pozajmljenog - tuđeg kapitala u ukupnim izvorima finansiranja;
BS – 2. analiza razvnoteže između sopstvenog i pozajmljenog kapitala-
leveridž (5)• Faktor finansijskog leveridža izračunava se
kao količnik između poslovnog dobitka i neto dobitka;
• Npr. ako je faktor finansijskog leveridža 2 znači da bi povećanje ili smanjenje poslovnog dobitka od 1% ; 2% ili 3% uticalo na povećanje odnosno smanjenje neto dobitka za 2% ; 4%, odnosno 6%;
BS - 3. analiza reproduktivne sposobnosti ukupno upotrebljenog kapitala; Reproduktivna sposobnost preduzeća -
sposobnost preduzeća da sopstvenim kapitalom finansira reprodukciju;
- prosta reprodukcija - finansira se isti fizički obim proizvodnje;
- proširena reprodukcija finansira se uvećani fizički obim poslovanja i nabavka novih osnovnih sredstava;
BS - 4. održavanje realne vrednosti sopstvenog kapitala (s.k.);
• Održavanje realne vrednosti sopstvenog kapitala ostvaruje se kada s.k. raste: 1. po stopi inflacije, odnosno po osnovu efekata revalorizacije pripisane s. k. po stopi rasta inflacije, 2. iz finansijskog rezultata koji se pripisuje s.k.;
• Ocena - na osnovu poređenja porasta s. k. u odnosu na prethodnu godinu i stope inflacije merene indeksom rasta potrošačkih cena ili indeks rasta cena industrijskih proizvoda.
BS - Goodwill• vrednost imovine preduzeća. ≠ vrednost p.;• vrednost p. = vrednost imovine p. + goodwill;• Goodwill - sposobnost p. da ostvari profit;• G. - imovina koja nema fizički oblik
egzistencije, a vrednost joj zavisi od prava koja poseduje vlasnik (patenti, licence, autorska prava)
• U bilans stanja može se uneti samo plaćeni G.- razlika između cene po kojoj je p. prodato i knjigovodstvene vrednosti sopstvenog kapitala preduzeća na dan procene;
Analiza poslovanja na osnovu BU (1)• Na osnovu bilansa uspeha pravi se: 1.analiza strukture ukupnog prihoda; 2.analiza rashoda; 3.analiza finansijskog rezultata.• Prihodi su sva povećanja, a rashodi smanjenja
sopstvenog kapitala p. proistekla iz posl.;• fin. rezultat: dobitak (prihodi veći od rashoda
ili gubitak (rashodi veći od prihoda);• Dobitak pre oporezivanja=neto dobitak +
porez na dobit pravnih lica (AD i DOO)
Analiza poslovanja na osnovu BU (2)
• Rashodi: poslovni i finansijski; • Poslovni rashodi - troškovi sadržani u
prodatim robama i izvršenim uslugama;• Troškovi - novčani izraz utrošenih faktora
proizvodnje: sredstava rada, predmeta rada i ljudskog rada;
• Troškovi se izračunavaju kao proizvod utrošaka i njihovih jediničnih cena;
• utrošak- naturalno izražen utrošen faktor proizvodnje;
Analiza poslovanja na osnovu BU (3)
značajno za analizu troškova:• podela troškova na troškove dovršene i
troškove nedovršene proizvodnje;• Raščlanjavanje troškova moguće po raznim
osnovama: prema vrsti,mestu nastanka i drugim kriterijumima, u zavisnosti od značaja za konkretnu proizvodnju;
• Amortizacija osnovnih sredstava: o.s. delimo na o.s. u funkciji, o.s. u pripremi i osnovna sredstva izvan upotrebe.
BU- Troškovi dovršene i nedovršene proizvodnje
• zavisi realnost bilansa uspeha;• Ako se precene troškovi nedovršene p.
iskazuju se manji troškovi dovršene p. i prikriva gubitak;
• Ako se precene troškovi dovršene proizvodnje iskazuje se pozitivan finansijski rezultat u manjoj vrednosti od stvarne – umanjuje se osnovica za oporezivanje;
BU - Raščlanjavanje troškova po vrstama
daje odgovor na pitanje koliko na visinu ukupnih troškova utiču troškovi:
• materijala, • energije, • usluga, • otpisa sitnog invenatara, • amortizacije, • reklame i propagande, • zarada zaposlenih, • kamate itd.
BU- Osnovna sredstava i amortizacija (1)
• O. S. - sredstva koja svoju vrednost prenose na nov proizvod u periodu dužem od jednog reproduktivnog ciklusa;
• O.s. u funkciji: zemljište, građevinski objekti, mašine,oprema, nematerijalna osnovna sredstva itd..
• O. S.u pripremi: zalihe opreme i investicionog materijala i investicije u toku;
• O. S. izvan upotrebe: o. s. koja se ne koriste u procesu proizvodnje
BU- Osnovna sredstava i amortizacija (2)
• Osnovna sredstva predmet amortizacije;• Amortizacija - prenos vrednosti osnovnog
sredstva na nov proizvod tokom perioda dužeg od jedne godine;
• Prenos vrednosti osnovnog sredstva znači njegovo smanjenje odnosno ispravku vrednosti;
• nisu predmet amortizacije o.s u pripremi i neka o. s. u funkciji npr. zemljište,šume;
BU - Osnovna sredstava i amortizacija (3)
• Za utvrđivanje amortizacije potrebno je utvrditi osnovicu za amortizaciju i vek trajanja osnovnog sredstva;
• Osnovica - nabavna vrednost osnovnog sredstva uvećana za zavisne troškove nabavke, koja se na kraju svake godine revalorizuje po određenoj revalorizacionoj stopi;
• vek trajanja – zavisi od prirodnih i faktora intenziteta korišćenja odnosno ekonomske zastarelosti.
BU-Osnovna sredstava i amortizacija (4)
• Način obračuna amortizacije:1.srazmerno učinku – funkcionalna amortizacija;
npr. nabavna vrednost je 10.000. RSD; kamion može prema tehničkoj dokumentaciji da pređe 200.000 km; u obračunskom periodu prešao 50.000 km; stopa amortizacije 50000/200000 x 100= 25%; a godišnja amortizacija 2.500 dinara;
BU-Osnovna sredstava i amortizacija (5)
2. srazmerno vremenu – vremenska amortizacija: može biti proporcionalna, progresivna i degresivna u zavisnosti da li se tokom amortizacionog veka primenjuje ista, rastuća ili opadajuća i stopa;
zasniva se na nabavnoj vrednosti i procenjenom veku trajanja;
npr. nabavna vrednost kamiona 10.000. RSD; vek trajanja 5 godina; godišnja amort. 2.000 dinara; stopa amort. 20%;
BU -Osnovna sredstava i amortizacija (6)
• amortizacija = otpis osnovnog sredstva ako je obračunata u toku amortizacionog veka trajanja;
• amortizacija ≠ otpis osnovnog sredstva ako nije obračunata u toku amortizacionog veka trajanja; onda se prilikom rashodovanja osnovnog sredstva otpis neamortizovanog dela ne vrši na teret novog proizvoda, nego direktno na teret prihoda;
Troškovi i obim proizvodnje (1)• Razvrstavanje troškova prema stepenu
reagovanja na promenu obima proizvodnje: varijabilni, fiksni, relativno fiksni troškovi;
• Varijabilni troškovi menjaju se, smanjuju ili povećavaju, kako se menja, smanjuje ili povećava, obim proizvodnje; (sirovine, energija, funkcionalna amortizacija)
• Fiksni troškovi su konstantni ili stalni zato što su uslovljeni samim postojanjem preduzeća i postoje bez obzira da li i koliko preduzeće radi; ( vremenska amortizacija)
Troškovi i obim proizvodnje (2)
• relativno fiksni troškovi - pri porastu proizvodnje rastu sporije ili brže, a pri smanjenju obima proizvodnje opadaju sporije ili brže;
• Podela značajna za analizu uticaja fiksnih troškova na efekte poslovanja;
Troškovi i obim proizvodnje (3)
• Kada je visoko učešće fiksnih troškova u ukupnim troškovima:
1.povećanje obima i prihoda od prodaje utiče da je opterećenost fiksnim troškovima manja,a poslovni dobitak veći;
2.smanjenje obima i prihoda od prodaje nema za posledicu smanjuje troškova, te je preduzeće izloženo relativno visokom stepenu poslovnog rizika;
Poslovni leveridž (1)
• meri uticaj visine fiksnih troškova na poslovni dobitak (podatak u bilansu uspeha) - prinos na ukupan kapital;
• pokazuje procentualne promene poslovnog dobitka koje nastaju na osnovu procentualne promene u obimu prodaje;
• izračunava se kao količnik između marginalnog dobitka i poslovnog dobitka (podatak iz
• Marginalni dobitak=prihod – varijabilni troškovi
Poslovni leveridž (2)
faktor poslovnog leveridža 3 znači da bi:- porast obima prodaje od 1%; 2%; ili 3%;
povećao poslovni dobitak za 3%; 6%; odnosno 9%;
- pad obima proizvodnje smanjio bi poslovni dobitak ili povećao poslovni gubitak u istoj srazmeri, a zavisno od lokacije prelomne tačke profitabilnosti
Poslovni leveridž (3)
• ako je prihod blizu prelomne tačke profitabilnosti onda male fluktuacije u visini prihoda imaju za posledicu gubitak;
• Prelomna tačka profitabilnosti pokazuje nivo privredne aktivnosti na kome se izjednačava marginalni dobitak sa fiksnim troškovima, pa je posledično neto dobitak jednak nuli;
Kombinovani leveridž• meri neizvesnost u pogledu budućeg neto
dobitka i stope prinosa na sopstvena sredstva u direktnoj međuzavisnosti sa mogućim oscilacijama u prihodima;
• izračunava se kao proizvod finansijskog i poslovnog leveridža;
• Ako je 4,5 znači da bi povećanje ili smanjenje prihoda od 1%; 2%; ili 3% imalo za posledicu povećanje ili smanjenje neto dobitka i stope prinosa na vlasnički kapital od 4,5%; 9% odnosno 13,5%;