Sektorske_analize
_TelekomunikacijeAutorica_Ljiljana Božić
lipanj 2018. _ broj 62 _ godina 7 ISSN: 1848-8986
2 _sektorske analize
_ Sadržaj
_3 Glavni sektorski pokazatelji Posljednje tromjesečje 2017. obilježili su negativni trendovi u korištenju
telefonskih usluga i u nepokretnoj i u pokretnoj komunikacijskoj mreži. Za razliku od telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži, segment usluga širokopojasnog pristupa internetu bilježi pozitivna kretanja.
_8 Digitalizacija i razvoj tržišta Prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva Hrvatska je
jedna od manje uspješnih zemalja, svrstana u skupinu zajedno s Rumunjskom, Grčkom, Bugarskom, Italijom, Poljskom, Mađarskom, Ciprom i Slovačkom.
_11 Vodeća trgovačka društva Općenito se može ocijeniti da su vodeća poduzeća sektora u 2016.
poslovala uspješno i ostvarila rast ukupnih prihoda, bruto dobiti i proizvodnosti rada u odnosu na 2015.
_15 Zaključak U izvješćima Europske komisije osobita se zabrinutost izražava
zbog vrlo visoke koncentracije tržišnog udjela u rukama jednog operatora. To bi, prema njihovoj ocjeni, moglo dodatno usporiti napredak Hrvatske u segmentu povezivosti, osobito ako se uzme u obzir da je cijena pristupa internetu u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji.
telekomunikacije_3
Posljednje tromjesečje 2017. obilježili su negativni trendovi u korištenju
telefonskih usluga i u nepokretnoj i u pokretnoj komunikacijskoj mreži.
Trend smanjenja broja priključaka, odnosno broja korisnika telefonskih
usluga u nepokretnoj mreži koji je prisutan već duže vrijeme, nastavljen
je i u četvrtom tromjesečju 2017. Prema podacima Hrvatske regulatorne
agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), ukupan broj priključaka u tom
razdoblju bio je 1.374.924, što je 2,14 posto manje nego u istom razdoblju
2016. Na kraju 2017., telefonske usluge u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj
mreži koristilo je 1.276.083 korisnika što je 1,47 posto manje nego u istom
razdoblju 2016. Broj korisnika samostalne telefonske usluge u nepokretnoj
mreži na međugodišnjoj je razini smanjen za 10,47 posto te je iznosio
480.780 korisnika.
Nadalje, ukupni odlazni promet operatora nepokretne javne komunikacijske
mreže iznosio je 506.958.417 minuta. U odnosu na treće tromjesečje 2017.,
odlazni je promet povećan za 5,65 posto, ali je u usporedbi s četvrtim
tromjesečjem godinu ranije smanjen 9,34 posto. Uslijed ovakvih kretanja
došlo je i do pada ukupnih prihoda od telefonskih usluga u nepokretnoj
javnoj komunikacijskoj mreži i to za 13,67 posto na međugodišnjoj razini.
Ukupni prihod ostvaren od pružanja telefonskih usluga u nepokretnoj mreži
u posljednjem tromjesečju 2017. iznosio je 374.530.398 kuna. Veći dio tog
iznosa generiran je od maloprodaje. Konkretno, riječ je o 320.757.967 kuna,
tj. 85,64 posto ukupnog prihoda. Preostalih 53.772.431 kuna je veleprodajni
prihod. U usporedbi s istim razdobljem 2016., maloprodajni je prihod bio
manji za 12,04 posto, a veleprodajni za čak 22,26 posto.
Nepokretna komunikacijska mreža
Pokretna komunikacijska mreža
Broj priključaka/korisnika 1.374.924 4.315.580
Odlazni promet (u min.) 506.958.417 2.253.079.232
Ukupni prihodi (u kn) 374.530.398 1.117.531.567
Preneseni brojevi 1.520.953 1.372.291
_ Glavni sektorski pokazatelji
Ukupni odlazni promet operatora nepokretne javne komunikacijske mreže iznosio je 506.958.417 minuta.
_ Tablica 1. Nepokretna i pokretna komunikacijska mreža u četvrtom tromjesečju 2017.
Izvor: HAKOM.
4 _sektorske analize
Većinski udio na tržištu usluga u nepokretnoj komunikacijskoj mreži mjereno
brojem korisnika i dalje ima Hrvatski Telekom (HT). Ovaj operator je u
posljednjem tromjesečju 2017. imao 54,87 posto ukupnog broja korisnika
telefonskih usluga u nepokretnoj mreži, odnosno 1,72 posto manje nego u
prosincu 2016. Naime, broj prenesenih brojeva u nepokretnoj mreži i dalje
raste. U četvrtom tromjesečju prošle godine ukupno je bilo preneseno
1.520.953 brojeva, odnosno 11,59 posto više nego u istom razdoblju 2016.
Što se tiče broja korisnika telefonskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj
mreži, on je smanjen na međugodišnjoj razini i to za 2,24 posto. U
zadnjem tromjesečju 2017. ukupno je bilo 4.315.580 korisnika, od čega
je 3.613.958 privatnih i 701.622 poslovnih korisnika. Iako se broj korisnika
bez pretplatničkog odnosa smanjuje, a broj onih s pretplatničkim odnosom
povećava na međugodišnjoj razini, među privatnim korisnicima i dalje
prevladavaju oni bez pretplatničkog odnosa. Njih je u posljednja tri mjeseca
2017. bilo 59,22 posto, odnosno 2.140.076. Treba istaknuti da je broj
poslovnih korisnika u padu na međugodišnjoj razini i to za 9,16 posto.
U četvrtom tromjesečju prošle godine komuniciralo se tek nešto više (0,86
posto) nego u istom razdoblju 2016. Ukupan odlazni promet operatora
pokretne javne komunikacijske mreže u tom je razdoblju bio 2.253.079.232
minuta. Trajanje poziva vlastitih korisnika u roamingu u međunarodnim
mrežama povećano je 155,66 posto u odnosu na posljednje tromjesečje
2016. Ukupno se tako telefoniralo u međunarodnim mrežama 98.672.808
minuta. U istom razdoblju pozivi stranaca u roamnigu u nacionalnim
mrežama trajali su 70.760.549 minuta, što je 57,41 posto više nego u
posljednja tri mjeseca 2016.
Broj poslanih SMS poruka također je u padu. 583.863.126 SMS poruka,
koliko ih je poslano u posljednja tri mjeseca 2017., značilo je pad od 11,65
posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. U tom je periodu
poslano ukupno 3.408.724 MMS poruka što je 10,34 posto manje na
međugodišnjoj razini.
PROŠLA JE GODINA ZAVRŠENA S UKUPNO 4.585.600 PRIKLJUČAKA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA INTERNETU.
telekomunikacije_5
Kao što je slučaj i s uslugama u nepokretnoj komunikacijskoj mreži, najveći
je udio s obzirom na broj korisnika u pokretnoj mreži na kraju prošle godine
imao HT (46,36 posto). Slijedi ga VIPnet s udjelom od 35,35 posto. Udio trećeg
operatora na tržištu, Tele2, bio je 18,29 posto. U analiziranom je razdoblju
preneseno ukupno 1.372.291 brojeva u pokretnoj komunikacijskoj mreži.
U odnosu na isto razdoblje 2016. preneseno je 15,50 posto više brojeva.
Uslijed smanjenja broja korisnika, poslanih SMS i MMS poruka te slabog
povećanja odlaznog prometa u pokretnoj komunikacijskoj mreži, došlo
je i do pada ukupnih prihoda. Ukupni prihod od telefonskih usluga u
pokretnoj komunikacijskoj mreži u posljednja tri mjeseca 2017. iznosio
je 1.117.531.567 kuna. Usporedi li se s istim razdobljem 2016. godine,
uočava se pad od 3,28 posto. U analiziranom razdoblju pali su maloprodajni
prihodi od usluga privatnim korisnicima bez pretplatničkog odnosa (5,17
posto), maloprodajni prihod od pružanja usluga poslovnim korisnicima
(0,99 posto) i veleprodajni prihod (čak 19,22 posto).
Za razliku od telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži, segment
usluga širokopojasnog pristupa internetu bilježi pozitivna kretanja. Prošla
je godina završena s ukupno 4.585.600 priključaka širokopojasnog pristupa
internetu, odnosno s 3,64 posto više nego krajem 2016. Od toga je u
navedenom razdoblju bilo 1.095.881 priključaka širokopojasnog pristupa
internetu putem nepokretnih mreža, a 3.489.719 priključaka širokopojasnog
pristupa putem pokretnih mreža. Broj obaju vrsta priključaka povećan je
na međugodišnjoj razini: putem nepokretnih mreža za 4,99 posto, a putem
pokretnih 3,22 posto. Što se tiče širokopojasnog pristupa putem pokretnih
mreža, prevladava pristup putem mobilnih telefona. U četvrtom tromjesečju
2017. bilo je ukupno 3.052.723 priključaka putem pametnih telefona od
čega se 82,79 posto odnosilo na privatne korisnike. Treba istaknuti da je
najveće povećanje u segmentu korisnika koji koriste M2M tarife (Machine-
to-Machine, automatski prijenos podataka između uređaja i strojeva).
Korištenje M2M tarife tek je u začecima i među privatnim korisnicima
samo ih je 25 (što je 25 posto više nego u posljednjem tromjesečju 2016.)
Značajno je veći broj poslovnih korisnika M2M tarifa. U analiziranom ih je
razdoblju bilo 152.629 ili 19,78 posto više nego u istom razdoblju 2016.
Što se tiče paketa usluga, podaci za četvrto tromjesečje 2017. ukazuju na
trend smanjenja broja korisnika 3D paketa (internet, telefon i televizija)
i povećanje broja korisnika 4D paketa (internet, telefon, mobilni telefon
i televizija). Broj korisnika 3D paketa usluga smanjen je za 10,1 posto, a
broj korisnika 4D paketa povećan čak za 43,19 posto na međugodišnjoj
razini. Tako je na kraju prošle godine bilo 302.220 korisnika 3D i 138.536
korisnika 4D paketa usluga. Još uvijek najveći broj korisnika koristi 2D paket
usluga (506.235). Broj korisnika samostalne usluge pristupa internetu u
6 _sektorske analize
posljednja tri mjeseca 2017. također je porastao i to za 18,49 posto na
međugodišnjoj razini. U tom je razdoblju bilo ukupno 165.415 korisnika
samostalne usluge pristupa internetu.
Nepokretna mreža
Pokretna mreža - privatnikorisnici
Pokretna mreža - poslovnikorisnici
1.0 .95 8818 .21 606
2. .1668 13
Gustoća korisnika širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretnih
mreža na kraju 2017. godine u Hrvatskoj bila je 25,58 posto. Gustoća
priključaka po županijama kreće se od 14,08 posto u Virovitičko-podravskoj
županiji do 34,64 posto u Gradu Zagrebu. Gustoća korisnika širokopojasnog
pristupa internetu putem pokretnih mreža u istom je razdoblju bila 81,44
posto. Gustoća priključaka putem podatkovnih kartica i M2M bila je 10,20
posto, dok je gustoća priključaka putem mobilnih telefona bila 71,24
posto. Od početka listopada do kraja prosinca 2017. ostvareno je ukupno
264.690.847 GB prometa širokopojasnog pristupa internetu. U usporedbi
s istim razdobljem godinu dana ranije, promet je povećan za 31,94 posto.
U tri posljednja mjeseca prošle godine operatori su ostvarili ukupni prihod
od pristupa internetu u iznosu od 1.056.021.078 kuna. Povećanje je to u
usporedbi s krajem 2016. godine i to za 7,34 posto. Prihod ostvaren od
pristupa internetu putem pokretne mreže porastao je više od prihoda od
pristupa putem nepokretne mreže. Naime, povećanje prihoda u segmentu
pristupa internetu putem pokretne mreže bilo je 12,05 posto, a u segmentu
pristupa putem nepokretne mreže 2,09 posto.
Prihod od pristupa putemnepokretne mreže
Prihod od pristupa putempokretne mreže
4 . .75 432 991
58 .5 . 80 88 0 7
Prosječan broj zaposlenih u sektoru telekomunikacija u 2017., prema
podacima Državnog zavoda za statistiku, bio je 8.282. U usporedbi s
_ Slika 1.Broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu u četvrtom tromjesečju 2017.
Izvor: HAKOM.
_ Slika 2.Prihod od usluga pristupa internetu u četvrtom tromjesečju 2017., u kunama
Izvor: HAKOM.
telekomunikacije_7
2016. u sektoru telekomunikacija prošle je godine bilo 1,38 posto manje
zaposlenih. U prosincu 2017. godine u telekomunikacijama je radilo 8.061
osoba, odnosno 1 posto manje nego u istom mjesecu 2016. Podaci o
broju zaposlenih za 2018. ukazuju na trend povećanja broja zaposlenih u
telekomunikacijama. Tako je u travnju ove godine bilo 8.409 zaposlenih. U
odnosu na travanj 2017., broj zaposlenih u telekomunikacijama povećan
je za 3,90 posto.
Prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u sektoru telekomunikacija
u 2017. godini iznosila je 13.047 kuna. U usporedbi s 2016. godinom,
prosječna mjesečna bruto plaća u ovom je sektoru porasla 1,49 posto. U
posljednjem tromjesečju prošle godine prosječna je bruto plaća zaposlenika
u ovom sektoru iznosila 12.569 kuna. Početak ove godine donio je i rast
prosječne mjesečne bruto plaće u sektoru telekomunikacija. Za prva tri
mjeseca 2018. ona je iznosila 14.444 kune.
Kao i u prethodnim razdobljima, prosječne bruto plaće zaposlenika u
sektoru telekomunikacija znatno su iznad državnog prosjeka. Prosječna
bruto plaća u 2017. bila je 38,27 posto viša od prosječne bruto plaće na
razini Hrvatske. Prosječna mjesečna bruto plaća u prva tri mjeseca 2018. u
Hrvatskoj je iznosila 8.368 kune, što je čak 6.076 kuna manje od prosječne
bruto plaće isplaćene u sektoru telekomunikacija.
Prema indeksu potrošačkih cijena, cijene telefonskih usluga kao i telefonske
opreme u 2017. godini smanjene su u odnosu na 2016. Konkretno, prosječne
cijene telefonskih usluga smanjene su 1,6 posto, a cijene telefonske opreme
3 posto na međugodišnjoj razini.
U zadnjem tromjesečju 2017. ukupno je bilo 4.315.580 korisnika telefonskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži.
8 _sektorske analize
Digitalizacija i napredak zemalja članica Europske unije u digitalizaciji mjeri
se indeksom digitalnog gospodarstva i društva (Digital Economy and Society
Index – DESI). DESI je kompozitni indeks koji se sastoji od pet dimenzija:
povezivost (fiksni i mobilni širokopojasni pristup i cijene); ljudski kapital
(upotreba interneta, osnovne i napredne digitalne vještine); upotreba
internetskih usluga (koliko se građani služe internetskim sadržajem i
sudjeluju u komunikaciji ili transakcijama na internetu); integracija digitalne
tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgovina); i digitalne javne usluge
(e-uprava i e-zdravstvo).
Najveći stupanj digitalizacije gospodarstva i društva postigle su Danska,
Švedska, Finska i Nizozemska. Prema indeksu digitalnog gospodarstva i
društva Hrvatska je jedna od manje uspješnih zemalja, svrstana u skupinu
zajedno s Rumunjskom, Grčkom, Bugarskom, Italijom, Poljskom, Mađarskom,
Ciprom i Slovačkom. Hrvatska je trenutno na 22. mjestu zemalja Europske
unije i napredovala je u odnosu na prethodno razdoblje, s 23. mjesta.
Napredak Hrvatske prema Izvješću Europske komisije za 2018., smatra se
dobrim i povezan je s iznadprosječnim korištenjem internetskih sadržaja
i digitalizacijom poduzeća.
Hrvatska ima loše rezultate u segmentu povezivosti koji obuhvaća pristup
širokopojasnom internetu i cijene pristupa. Po tom je pokazatelju na 27.
mjestu. Napredak koji se u tom području ostvaruje ocjenjuje se nedovoljnim.
Slab napredak uglavnom je povezan s niskom potražnjom za brzim
i ultrabrzim širokopojasnim pristupom internetu i visokim cijenama
širokopojasnog pristupa internetu.
Naime, prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva Hrvatska je na
26. mjestu po potražnji za brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom
internetu. Izvješće navodi da je dostupnost brze mreže nove generacije
dobra s obzirom da 67 posto kućanstava ima pristup brzoj, a 34 posto
ultrabrzoj širokopojasnoj mreži. Unatoč tome, samo je 14 posto kućanstava
pretplaćeno na brzine interneta veće ili jednake 30 Mbps, a tek 1,4 posto
Prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva Hrvatska je na 26. mjestu po potražnji za brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom internetu.
_ Digitalizacija i razvoj tržišta
telekomunikacije_9
na brzine interneta veće ili jednake 100 Mbps. Na slici 3 jasno se vidi kako
Hrvatska značajno zaostaje po korištenju brzih mreža nove generacije,
osobito po korištenju ultrabrzog širokopojasnog pristupa internetu u
odnosu na druge zemlje Europske unije.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
144 Kbps - 30 Mbps 30 Mbps -100 Mbps 100 Mbps i više
Au
str
ija
Be
lgij
a
Bu
ga
rska
Cip
ar
Če
šk
a
Da
ns
ka
Es
ton
ija
EU
Fin
sk
a
Fra
nc
us
ka
Grč
ka
Hrv
ats
ka
Irs
ka
Ita
lija
La
tvij
a
Lit
va
Lu
ks
em
bu
rg
Ma
đa
rska
Ma
lta
Niz
oz
em
ska
Nje
ma
čk
a
Po
ljs
ka
Po
rtu
ga
l
Ru
mu
njs
ka
Slo
vač
ka
Slo
ven
ija
Šp
an
jols
ka
Šve
ds
ka
Ve
lik
a B
rita
nij
a
Ova je situacija djelomično posljedica visokih cijena koje hrvatski građani
plaćaju za širokopojasni pristup internetu. Po indeksu cijena širokopojasnog
pristupa internetu Hrvatska je na začelju Europske unije. Vrijednost indeksa
iznosi 63, a prosjek Europske unije je 87 što svjedoči o činjenici da su cijene
pristupa širokopojasnom internetu putem nepokretne mreže u Hrvatskoj
među najvišima u Europi.
Na hrvatskom je tržištu jedan od problema koji koči napredak u pogledu
digitalizacije svakako i vrlo velik tržišni udio pozicioniranog operatora. O
HT-ovoj dominaciji tržištem telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj
mreži bilo je riječi u prethodnom poglavlju. Situacija je vrlo slična i kad je
riječ o uslugama širokopojasnog pristupa internetu. Prema podacima na
slici 4, u srpnju 2017. pozicionirani je operator imao 48 posto tržišnog
udjela, a preostalih se 52 posto odnosilo na nove operatore i po tome
je ispod prosjeka Europske unije. Međutim, uzimajući u obzir povezana
PO INDEKSU CIJENA ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA INTERNETU HRVATSKA JE NA ZAČELJU EUROPSKE UNIJE.
_ Slika 3.Širokopojasni pristup internetu putem nepokretne mreže prema brzini, u srpnju 2017.
Izvor: Europska komisija. (2018). Digital Single Market, Broadband indicators – July 2017.
10 _sektorske analize
društva, navodi se da zapravo ima kontrolu nad preko 71 posto tržišta.
Naime, tržišni je udio HT-a 47,6 posto, Iskona 10,4 posto, Optima Telekoma
9,2 posto, a H1 Telekoma 4 posto. U tom smislu izvješća o napretku u
području digitalizacije sa zabrinutošću ističu činjenicu da je hrvatska
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila HT-u kontrolu nad
Optima Telekomom do 10. srpnja 2021.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Ru
mu
njs
ka
Če
šk
a
Bu
ga
rska
Po
ljs
ka
Irs
ka
Slo
vač
ka
Slo
ven
ija
Ve
lik
a B
rita
nij
a
Šve
ds
ka
Fra
nc
us
ka
Po
rtu
ga
l
Nje
ma
čk
a
EU
Ma
đa
rska
Niz
oz
em
ska
Šp
an
jols
ka
Ita
lija
Grč
ka
Be
lgij
a
Hrv
ats
ka
Ma
lta
Lit
va
Da
ns
ka
Es
ton
ija
La
tvij
a
Cip
ar
Au
str
ija
Lu
ks
em
bu
rg
Pozicionirani operator Novi operatori
Također se ističe i nedostatak komercijalnog interesa za izgradnju komunikacijske infrastrukture u ruralnim područjima Hrvatske. Specifični problemi koji otežavaju razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i nepostojanje digitalne baze postojeće komunikacijske infrastrukture1.
1 Europska komisija. (2018). DESI Report 2018 - Telecoms Chapters.
_ Slika 4.Tržišni udjeli operatora na tržištu širokopojasnog pristupa internetu putem nepokretne mreže u Europskoj uniji, u srpnju 2017.
Izvor: Europska komisija. (2018). Digital Single Market, Broadband indicators – July 2017.
telekomunikacije_11
S obzirom da podaci o poslovanju u 2017. godini nisu trenutno dostupni,
u ovom se poglavlju analizira poslovanje deset vodećih poduzeća 2016.
Deset vodećih trgovačkih društava u sektoru telekomunikacija prema
visini ostvarenog ukupnog prihoda u 2016. su: Hrvatski Telekom d.d.,
VIPnet d.o.o., Tele2 d.o.o., OT – Optima Telekom d.d., Iskon Internet d.d.,
Odašiljači i veze d.o.o., Metronet telekomunikacije d.d., H1 Telekom d.d.,
VIPnet usluge d.o.o., Nokia Solutions and Networks d.o.o. Navedena su
trgovačka društva i u prethodnim godinama bila svrstana među vodeća
poduzeća sektora. Poredak prvih četiriju trgovačkih društava po uspješnosti
poslovanja ostao je isti kao i 2015.
2015. 2016. Indeks 2016./2015.
Ukupni prihodi (mil. kn) 11.999,76 12.301,23 102,5
Bruto dobit (mil. kn) 1.237,53 1.319,25 106,6
Broj zaposlenih 6.565 6.309 96,1
Proizvodnost rada (mil. kn) 1,83 1,95 106,7
Bruto marža 10,3 10,7 104,0
Koeficijent tekuće likvidnosti 1,8 2,0 113,4
Koeficijent zaduženosti 0,3 0,3 100,0
Općenito se može ocijeniti da su vodeća poduzeća sektora poslovala
uspješno i ostvarila rast ukupnih prihoda, bruto dobiti i proizvodnosti rada
u odnosu na 2015. Ukupni prihodi u 2016. iznosili su 12.301.233.900 kuna.
U usporedbi s ukupnim prihodom na razini deset vodećih 2015., porasli
su 2,5 posto. Rasla je i bruto dobit i to za 6,6 posto i dosegla iznos od
1.319.249.200 kuna.
U 2016. godini vodeća poduzeća sektora smanjila su broj zaposlenih za 3,9
posto. Ukupan broj zaposlenih na razini deset vodećih poduzeća sektora
_ Vode�a trgova�ka društva
_ Tablica 2. Pokazatelji poslovanja vodećih trgovačkih društava u sektoru telekomunikacija u 2015. i 2016. godini
Napomena: Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ukupna imovina; Koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze; Bruto marža = bruto dobit/ukupan prihod * 100; Produktivnost = ukupan prihod/broj zaposlenih.
Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske.
12 _sektorske analize
bio je 6.309. Porast prihoda i smanjenje broja zaposlenih rezultiralo je
povećanjem proizvodnosti rada od 6,7 posto.
Općenito govoreći, deset vodećih nema problema s održavanjem tekuće
likvidnosti niti su prezaduženi. Na to upućuje koeficijent tekuće likvidnosti
(2,0) i koeficijent zaduženosti (0,3). Treba istaknuti da je porasla i bruto
marža deset vodećih poduzeća. Međutim, analiza poslovanja svakog
poduzeća zasebno ukazuje na određene poteškoće u poslovanju s kojima
su se susretali u 2016.
UKUPAN BROJ ZAPOSLENIH NA RAZINI DESET VODEĆIH PODUZEĆA SEKTORA BIO JE 6.309.
_ Tablica 3. Pokazatelji poslovanja vodećih trgovačkih društva u sektoru telekomunikacija 2016. godine
Ukupni prihod (mil. kn)
Koeficijent zaduženosti
Koeficijent tekuće
likvidnostiBruto marža Proizvodnost
rada (mil. kn)
Hrvatski Telekom d.d. 6138,17 0,1 3,3 18,7 1,68
VIPnet d.o.o. 3144,73 0,8 0,8 1,7 2,59
Tele2 d.o.o. 1303,61 1,2 1,0 -1,3 8,46
OT – Optima Telekom d.d. 458,05 0,8 1,0 3,2 1,43
Iskon Internet d.d. 393,47 0,3 1,0 3,4 2,13
Odašiljači i veze d.o.o. 228,80 0,2 1,9 20,0 0,80
Metronet telekomunikacije d.d. 227,51 0,9 1,0 13,2 1,07
H1 Telekom d.d. 165,63 2,1 0,5 -15,6 0,97
VIPnet usluge d.o.o. 130,26 0,0 11,2 47,5 1,92
Nokia Solutions and Networks d.o.o. 111,01 0,4 2,4 -1,0 2,27
Napomena: Koeficijent zaduženosti = ukupne obveze/ukupna imovina; Koeficijent tekuće likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoročne obveze; Bruto marža = bruto dobit/ukupan prihod * 100; Produktivnost = ukupan prihod/broj zaposlenih.
Izvor: Izračun autorice prema podacima Poslovne Hrvatske.
telekomunikacije_13
Prije svega, nisu svi ostvarili veće ukupne prihode u odnosu na 2015.
Manje prihode imali su Odašiljači i veze (1,6 posto), H1 Telekom (34,8
posto), VIPnet usluge (3,0 posto) i Nokia Solutions and Networks (19,9
posto). S gubitkom su u analiziranoj godini poslovali Tele2 i H1 Telekom.
Treba napomenuti da je Tele2 u prethodnim godinama ostvarivao gubitak
te da je on u 2016. smanjen 72,25 posto u odnosu na gubitak iz 2015.
Trgovačko društvo H1 Telekom je međutim u 2015. poslovalo s dobitkom
da bi godinu kasnije ostvarilo gubitak u iznosu od čak 25.911.400 kuna.
Gubitak je nastao uslijed smanjenja ukupnog prihoda za čak 34,8 posto u
odnosu na 2015. Na međugodišnjoj razini ovo je trgovačko društvo smanjilo
broj zaposlenih za 12,4 posto. U kolovozu 2017. H1 Telekom pripojen je
OT – Optima Telekomu.
Broj zaposlenih u 2016. godini smanjili su HT, OT – Optima Telekom, Odašiljači
i veze te VIPnet usluge. Najveće povećanje broja zaposlenih među deset
vodećih poduzeća u sektoru telekomunikacija u 2016. ostvario je Tele2
koji je broj zaposlenih na međugodišnjoj razini povećao za 12,41 posto.
Unatoč ponovnom smanjenju broja zaposlenih na međugodišnjoj razini
od 6,1 posto, HT je i dalje najveće trgovačko društvo po broju zaposlenih,
kojih je u 2016. bilo 3.653.
Ukupni je prihod u 2016. najviše porastao u VIPnetu i to za 7,3 posto. VIPnet
je također u analiziranom razdoblju ostvario najveće povećanje bruto
dobiti. Bruto dobit ovog trgovačkog društva u 2016. iznosila je 52.266.400
kuna što je 62,1 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveću dobit
prije oporezivanja u 2016. ostvario je HT. Te je godine bruto dobit iznosila
1.145.195.300 kuna, što je 2,2 posto više nego godinu ranije.
Uzevši u obzir vrijednosti koeficijenata zaduženosti vodećih trgovačkih
društava sektora može se ocijeniti kako HT, Iskon Internet, Odašiljači i veze,
VIPnet usluge te Nokia Solutions and Networks u analiziranom razdoblju
imaju prihvatljivu razinu zaduženosti. S druge strane, zaduženost je bila
prekomjerna u trgovačkim društvima H1 Telekom i Tele2. Također, koeficijent
DESET VODEĆIH NEMA PROBLEMA S ODRŽAVANJEM TEKUĆE LIKVIDNOSTI NITI SU PREZADUŽENI.
14 _sektorske analize
zaduženosti Metronet telekomunikacija, OT – Optima Telekoma i VIPneta
bio je iznad granice prihvatljive zaduženosti.
Koeficijenti tekuće likvidnosti deset vodećih ukazuju na određene probleme
u održavanju tekuće likvidnosti pojedinih trgovačkih društava u 2016.
Problema s održavanjem tekuće likvidnosti u toj godini nisu imali HT,
Odašiljači i veze, VIPnet usluge i Nokia Solutions and Networks. U svim je
ostalim trgovačkim društvima koeficijent tekuće likvidnosti bio ispod 1,5,
odnosno ukazivao na otežano održavanje likvidnosti. Treba još napomenuti
da je najveću proizvodnost rada u 2016. imalo trgovačko društvo Tele2
(8.464.977,92 kuna).
Prema najnovijim podacima o poslovanju u prva tri mjeseca 2018., tri vodeća
poduzeća sektora ostvarila su dobre rezultate. HT je objavio da je u prva
tri mjeseca ove godine ostvario neto dobit u iznosu od 166 milijuna kuna
što je 11,8 posto više nego u istom razdoblju 2017. Ukupni konsolidirani
prihodi u prva tri mjeseca 2018. bili su za 1,1 posto manji u usporedbi s
istim razdobljem 2017. i iznosili su 1.798 milijuna kuna. Dobit prije kamata,
poreza i amortizacije (EBITDA) na početku ove godine iznosi 684 milijuna
kuna, odnosno 1,6 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.
Prihod VIPneta u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 103,1 milijun
eura što je 2,4 posto više nego u istom razdoblju 2017. U istom je razdoblju
Tele2 ostvario 323 milijuna kuna ukupnog prihoda. U odnosu na isto
razdoblje prošle godine, ukupni prihodi Tele2 porasli su 14,5 posto. EBITDA
je u prvom tromjesečju ove godine iznosila 39 milijuna, a broj zaposlenih
povećan je 30 posto.
Porasla je i bruto marža deset vodećih poduzeća.
telekomunikacije_15
Već duže vrijeme svjedoci smo negativnih trendova u korištenju telefonskih
usluga u nepokretnoj mreži. Sudeći prema podacima s kraja 2017. godine,
negativni su trendovi zahvatili i telefonske usluge u pokretnoj mreži.
Razvidno je to iz podataka o prometu i prihodima od telefonskih usluga u
pokretnoj komunikacijskoj mreži.
U isto vrijeme usluge širokopojasnog pristupa internetu koristile su se više
nego u istom razdoblju prošle godine. Taj je trend osobito važan uzme li se
u obzir trenutno stanje i napredak Hrvatske u području digitalizacije. Za
Hrvatsku je karakteristična općenito niska pozicija i značajno zaostajanje
za drugim zemljama Europske unije u području digitalizacije, osobito u
području povezivosti. Pozitivnih pomaka ima, ali su dosta spori i nedostatni
za dostizanje prosjeka Europske unije. U izvješćima Europske komisije
osobita se zabrinutost izražava zbog vrlo visoke koncentracije tržišnog
udjela u rukama jednog operatora. To bi, prema njihovoj ocjeni, moglo
dodatno usporiti napredak Hrvatske u segmentu povezivosti, osobito ako
se uzme u obzir da je cijena pristupa internetu u Hrvatskoj među najvišima
u Europskoj uniji.
Vodeći operatori su u prvom tromjesečju ove godine najavili nastavak
ulaganja u razvoj mreže. Iz Hrvatskog Telekoma najavili su ulaganja u
dodatnu modernizaciju mobilne mreže radi povećanja kapaciteta za rast
podatkovnog prometa i ostvarenja bržeg pristupa internetu te ulaganje
u stvaranje temelja za uvođenje 5G tehnologije2. U VIPnetu ističu kako su
dobri poslovni rezultati na početku ove godine povezani s ulaganjima od
13,8 milijuna eura u širenje optičke mreže te razvoj i mobilne i fiksne mreže3.
U lipnju ove godine postignut je dogovor između Vijeća Europe, Europske
komisije i Parlamenta o Europskom komunikacijskom kodu koji će dovesti
do smanjenja cijena međunarodnih poziva za građane Europske unije.
2 Poslovni rezultati za prvo tromjesečje 2018. godine. (2018., travanj). Hrvatski Telekom, objave za medije.
3 Vipnetu prihod porastao 2,4 posto na 130,1 milijun eura. (2018., travanj). Poslovni dnevnik.
_ Zaključak
Vodeći operatori su u prvom tromjesečju ove godine najavili nastavak ulaganja u razvoj mreže.
16 _sektorske analize
Naime, maksimalne cijene minute poziva u Europskoj uniji ograničavaju
se na 19 centi, a SMS-ovi na 6 centi.
Literatura:
Državni zavod za statistiku. (2017). Statistika u nizu: Plaće [25.4.2018.].
Državni zavod za statistiku. (2017). Statistika u nizu: Zaposlenost [25.4.2018.].
Državni zavod za statistiku. (16.1. 2018.). Indeksi potrošačkih cijena u prosincu 2017. [Priopćenje, broj 13.1.1/12.].
Državni zavod za statistiku. (16.5.2018.). Indeksi potrošačkih cijena u travnju 2018. [Priopćenje, broj 13.1.1/4.].
Europska komisija. (2018). DESI Report 2018 – Telecoms Chapters. Preuzeto sa: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/desi-report-2018-telecoms-chapters.
Europska komisija. (2018). Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za 2018., Izvješće za Hrvatsku. Preuzeto sa: http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/image/document/2018-20/hr-desi_2018-country-profile-lang_4AA68303-07F6-BC37-A21420BFD9CDDBA2_52346.pdf.
Europska komisija. (2018). Digital Single Market, Broadband indicators – July 2017. Preuzeto sa: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/broadband-data-files-digital-scoreboard-2017
Europska unija odredila: Cijena međunarodnih poziva ne smije biti viša od 1,4 kune. (2018., lipanj). Jutarnji list. Preuzeto sa: https://novac.jutarnji.hr/novcanik/europska-unija-odredila-cijena-medunarodnih-poziva-ne-smije-biti-visa-od-14-kune/7440684/.
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). (2018). Tromjesečni usporedni podaci tržišta elektroničkih komunikacija u Republici Hrvatskoj, četvrto tromjesečje 2017. godine. Zagreb: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).
Poslovni rezultati za prvo tromjesečje 2018. godine. (2018., travanj). Hrvatski Telekom, objave za medije. Preuzeto sa: https://www.t.ht.hr/press-centar/objave-za-medije/4116/Poslovni-rezultati-za-prvo-tromjesecje-2018-godine.html
Vipnetu prihod porastao 2,4 posto na 130,1 milijun eura. (2018., travanj). Poslovni dnevnik. Preuzeto sa: http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/vipnetu-prihod-porastao-24-posto-na-1301-milijun-eura-340258
Tele2 ostvario rast prihoda od 14,5 posto u prvom tromjesečju 2018. (2018., travanj). Večernji list. Preuzeto sa: https://www.vecernji.hr/biznis/tele2-ostvario-rast-prihoda-od-14-5-posto-u-prvom-tromjesecju-2018-1241023
MAKSIMALNE CIJENE MINUTE POZIVA U EUROPSKOJ UNIJI OGRANIČAVAJU SE NA 19 CENTI, A SMS-OVI NA 6 CENTI.
ekonomskiinstitut,zagreb
Izdavač Ekonomski institut, ZagrebTrg J.F. Kennedyja 7, 10000 Zagreb Telefon: 01 2362 200Fax: 01 2335 165http://www.eizg.hr
Za izdavača Maruška Vizek, ravnateljica
Glavna urednicaIvana Rašić Bakarić
Autorica analize Ljiljana Božić
Izvršna urednica Ivana Kovačević
Lektura Ivana Kovačević
Grafičko uređivanje i pripremaVladimir Sukser
Grafičko oblikovanje Studio 2M
Slika na naslovnici CC0 javna domena
Napomena: Sektorska analiza autorskog je karaktera i ne odražava nužno stav Ekonomskog instituta, Zagreb.
Sljedeća analiza Farmaceutska industrija izlazi u rujnu 2018.