Download - ATiSBP-07 Biološka reprodukcija.ppt
1
Prof. dr. sc. Danijel Jug
Diplomski studij :: bilinogojstvo
Smjer :: biljna proizvodnja
Biološka reprodukcijasjetva - sadnja
Sjeme
• Sjeme predstavlja sav materijal namijenjen reprodukciji.• Njegova vrijednost nije samo u reprodukciji već i u
stvaranju uroda određene kvalitete i kvantitete.
U ratarstvu razlikujemo::
generativno sjeme- organ viših biljaka nastao oplodnjom
vegetativno sjeme- drugi organi ili dijelovi biljke
• U ratarstvu najveći značaj ima pravo sjeme.
Dijelovi pravog sjemena
Osnovni dijelovi::- sjemeni omotač- endosperm- klica
2
Odlike pravog sjemena
unutarnje::
nasljednost
zrelost
dormantnost
ekološka prilagodljivost
meridionalizacija
vanjske::
čistoća
klijavost
masa sjemena
boja, sjaj, miris, oblik
Kvaliteta sjemena - čistoća
Kvaliteta sjemena se utvrđuje na uzorku iz partije sjemena.Partija sjemena je određena količina sjemena iste vrste, sorte i kategorije, proizvedena tijekom iste godine, od strane istog proizvođača.
Čistoća sjemena
Određuju se četiri frakcije:: čisto sjeme osnovne kulture sjeme drugih kultura sjeme korova inertne tvari
količina čistog sjemena = = %
količina nepoželjnih primjesa
Kvaliteta sjemena - klijavost
U agronomiji su važne dvije vrste klijavosti::Maksimalna dužina klijavosti
Sjetvena dužina klijavosti
U standardnom postupku određivanja klijavosti najprije se određuje energija klijanja, a zatim (u istom uzorku) i ukupna klijavost, a izražavamo ih u %.
Energijom klijanja testiramo kojom se brzinom mlade biljke mogu osamostaliti i oduprijeti negativnim čimbenicima u početnom porastu.
Manje dana veća energija klijavosti prednost
3
Masa 1000 zrna [g]
Veća masa veća energija klijanja i nicanja veći prinos
Hektolitarska masa [kg]
Masa 100 litara sjemena izražena u kilogramima.
Veća hektolitarska masa bolja kvaliteta sjemena
Boja, sjaj, miris, i oblik sjemena
Prema ovim osobinama sjemena lako se može zaključiti o njegovoj kvaliteti .
Kvaliteta sjemena - masa
Dorada sjemena – mehaničko tretiranje
Sušenje
Čišćenje
Skarifikacija
Kalibracija
Segmentacija
Poliranje
Pakiranje
kvašenje vodom
hibernizacija
tretiranje električnom strujom
tretiranje ultraljubičastim zrakama
tretiranje ultrazvukom
tretiranje gama i rendgenskim zracima
oblaganje sjemena hidrofilnim koloidima
krustifikacija
Dorada sjemena – fizikalno tretiranje
4
Mokri postupak – sredstvo prodire u sjemeSredstva::
zaštita od bolesti, štetočina - redovito makro- i mikroelementi - NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat stimulatori i regulatori rasta - giberelinska, nikotinska, i jantarna kiselina
Suhi postupak – sredstvo ostajena površini sjemena
a) zaprašivanjeb) oblaganje ili poliranje
Sredstva:: hraniva, stimulatori rasta, pesticidi
Dorada sjemena – kemijsko tretiranje
Jarovizacija sjemena – postupak pri kojem se ubrzava proces prolaska biljke kroz period nižih temperatura, kako bi mogle preći iz vegetativne u generativnu fazu.
Bakterizacija sjemena – postupak tretiranja sjemena bakterijama fiksatorima dušika i
bakterijama aktivatorima plodnosti
tla.
Inokulacija (cijepljenje) sjemena
leguminoza simbiotskim fiksatorima
dušika (Rhizobium spp.).
Dorada sjemena – biološko tretiranje
Cilj pakiranja je sačuvati određenu kvalitetu sjemena, od vremena dorade do sjetve.
Pakiranje u ambalažu od različitih materijala, po principu mase sjemena ili broja sjemenki.
Svako pojedinačno pakiranje mora imati atest s osnovnim podacima o sjemenu.
Dorada sjemena – pakiranje
5
Zadatak pri skladištenju – čuvanju sjemena je stvaranje uvjeta koji osiguravaju očuvanje njegovih fizioloških i fizičkih osobina.
Osnovni preduvjeti čuvanja su::
nizak sadržaj vode u sjemenu
suh i prohladan prostor
objekti s ventilacijom i rashladnim uređajima
kontrola temperature i vlažnosti objekta
Banke sjemena
Dorada sjemena – skladištenje
Količina sjemena za sjetvu
Osnovni kriterij pri određivanju količine sjemena za sjetvu je optimalan vegetacijski prostor za uzgajanu kulturu.
Teoretska količina sjemena je promjenjiva veličina i ovisi o:: botaničke osobine kulture
sortne karakteristike
cilj uzgoja
termin sjetve
ekološki uvjeti uzgoja
razina proizvodnje
Razmak između redova biljaka cmVegetacijski prostor =
Razmak unutar redova biljaka cm
Količina sjemena za sjetvu
Teoretska količina [TK] sjemena dobije se prema izrazu::
Upotrebna vrijednost [UV]
Stvarna količina [SK] sjemena ovisi o njegovoj upotrebnoj vrijednosti.
2broj klijavih zrna masa 1000 zrna
TK = = g m1000
čistoća % x klijavost %UV = = %
100
-1
-1TK kg ha × 100SK = = kg ha
UV %
6
Primjer izračuna
Dobivene količine sjemena na osnovu ovih formula još treba korigirati prema uvjetima sjetve i nicanja. Ako se npr. kod strnih žitarica kasni u sjetvi od
optimalnog roka, tada se obično za 8 dana zakašnjenja dodaje 10%, odnosno za svaki dan po 1%. Ako su priprema tla i vlažnost tla nepovoljni, norma se dalje uvećava, no to povećanje ne bi trebalo prelaziti 30%.
Primjer 1. Kultura pšenica, preporuka je 750 klijavih zrna po m2
- čistoća = 98%
- klijavost = 95%
- nešto lošija priprema tla - uvećanje za 10%, rok optimalan
- masa 1000 zrna = 43 g.
Kolika je količina sjemena za sjetvu?
Postupak:
1. -2
-2750 zrna m × 43gTK = = 32.25 g m
1000 zrna
ili na hektar -232.25 g m × 10000 = 322500 g = 322.5 kg
98 × 95UV = = 93.1%
1002.
-1322.5 × 100
SK = = 346.7 kg ha93.1
3.
Na uvjete sjetve treba dodati još 10%
-1346.7 + 34.67 = 381.4 kg ha
4.
Primjer izračuna
Primjer izračuna
Primjer 2:Kukuruz (FAO 400), preporuka za 65000 biljaka ha-1, znači toliko klijavih zrna- masa 1000 zrna = 350 g.- klijavost = 96%- čistoća = 99%- dobri uvjeti sjetve
Koliko sjemena treba po hektaru i kako podesiti sijačicu na međuredni razmak 70 cm?
Postupak:
65 000 biljaka ha-1 = 6.5 biljaka m-2 (65 000/10 000)
-2-2 -26.5 biljaka m × 350g
TK = = 2.275 g m = 22.75 g m1000 biljaka
1.
7
Primjer izračuna
96 × 99UV = = 95.04%
1002.
-122.75SK = ×100 = 24 kg ha
95.043.
4. Podešavanje sijačice; treba utvrditi broj zrna:
1000 zrna 350g
x 24000g
1000 × 24000x = = 68571 zrno
350
Primjer izračuna
Treba izračunati koliko vegetacijskog prostora pripada jednom zrnu. Iz relacije:
22 -110000 m 10000
Vegetacijski prostor = = = 0.146 m zrnobroj zrna 68571
Ako je sjetva na razmak redova od 70 cm, onda iz površine pravokutnika proizlazi:
2
2
P = a × b
0.146 m = 0.70 m × b
0.146 mb = = 0.21 m = 21 cm
0.70 ma-širina redovab-razmak u redu
Sjetva
Sjetva:: reprodukcija pravim sjemenom u botaničkom smislu
8
Preduvjeti za sjetvu
Dobar sjetveni slojTraži se "dobar ležaj za sjeme"- povoljni vodozračni odnos, usitnjeno tlo, povoljna struktura.
Poslovica: tvrda posteljica, mekan pokrivač.
Npr. najbolje je nicanje kad u sjetvenom sloju ima:55% agregata 0,25-5 mm10% agregata 5-10 mm25% agregata > 10 mm
Preduvjeti za sjetvu
Temperatura i vlaga tlaIdealno je klijanje u granicama temperaturnog optimuma
(18-25 oC široki prosjek) – neostvarivo u našim uvjetima.Zato se traže minimalne temperature klijanja.
Minimalne temperature klijanja za neke kulture (°C)
djeteline 1 lan 2-3
raž 1-2 pšenica 3-4
ječam 2-4 zob 4-5
uljana repica 2-3 šećerna repa 4-5
suncokret 8-9 kukuruz 8-10
duhan 13-14 grahorica 1-2
U nas su dvije glavne sjetvene sezone:
proljeće - jarine
jesen – ozimine
Velike su razlike između kriofilnih, mezofilnih i termofilnih kultura.
Maksimalne temperature klijanja
osciliraju između 35-45 oC, a u
našim uzgojnim uvjetima nisu
limitirajući čimbenik.
Temperatura sjetvenog sloja mjeri
se geotermometrom, i predstavlja
važnu informaciju pri donošenju
odluke o sjetvi.
Preduvjeti za sjetvu
9
Preduvjeti za sjetvu
Dubina sjetve
Pravilo: 5-10 puta dublje od veličine sjemena, osim leguminoza krupnog sjemena (kotiledoni).
Dubina sjetve nekih kultura
cikorija 0.5-1 cm strne žitarice 3-5 cm
djeteline 1-2 cm suncokret 3-5 cm
repe 2-3 cm kukuruz 3-4 cm
konoplja 2-4 cm krumpir 10-15 cm
Odstupanje → tekstura, struktura, vlažnost tla, vremenske prilike. Pliće: teško tlo, previše vlažno, humidna klima Dublje: lagano, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve
Nedostaci plitke sjetve: nema vlage, promrzavanje, ptice
Nedostaci duboke sjetve: nedovoljno kisika, energije za proboj tla, kasnije nicanje, propadanje sjemena.
Preduvjeti za sjetvu
Shema preduboke ili preplitke sjetve kod kukuruza
Termin sjetve
Ovisi o zahtjevima kulture i ekološkim čimbenicima, a njihov najskladniji odnos predstavlja optimalni rok sjetve
Slavonija:- ozimi ječam 1-10. X.,
- ozima pšenica 5-30. X.,
- kukuruz 15-30. IV.
Preduvjeti za sjetvu
Rokovi sjetve variraju, s obzirom na vremenske prilike godine.
Utjecaj roka sjetve pšenice
KASNOOPTIMALNO
10
Sklop - broj biljaka po jedinici površine
Soja:Skupina zriobe Broj biljaka m-2
000 70-8000 65-700 55-65I 50-55II 45-55
Kukuruz:FAO skupina Broj biljaka ha-1
100 - 70-90 000200 - 65-80 000300 - 50-65 000400 - 40-55 000
Pšenica1. Za visokorodne, otporne na polijeganje, slabo busaju, srednje otporne na zimu
600-700 klasova m-2 = 600-700 klijavih zrna2. Iste, ali koje osrednje busaju 600-700 klasova m-2 = 500-600 klijavih zrna3. Iste, ali koje jako busaju 600-700 klasova m-2 = 500 klijavih zrna
Suncokret: Šećerna repa:50-65 000 biljaka ha-1 70-100 000 biljaka ha-1
Izvedba sjetve
Tehnika sjetve
1. Ručna- omaške (širom)- u redove, otvorene brazde,pod motiku, plug, u kućice
2. Strojem (prednosti)- željena dubina i razmak- velik učinak- bez smetnji sjetve- kombinacija s gnojidbom izaštitom
Više mogućnosti strojnom sjetvom::
Sjetva u zbijene (guste) kontinuirane redove, 6-5-8 cm. Sjetva u uske (normalne) kontinuirane redove, 11-15 cm. Sjetva u uske kontinuirane redove u križ.
Loša strana: dvostruki prohod, više sjemena u križu. Vrijedi kod sjetve dviju kultura (trave + djeteline) jer se odvajaju u sanduku.
Sjetva u široke kontinuirane redove, 30-100 cm, soja 50 (45), repa 50 (45), kukuruz 70 (100) – u SAD.
Sjetva u trake (vrpce) 11-15 cm – 30 – 11-15 – 30 cmSjemenski usjevi žitarica radi plijevljenja.
Sjetva u kvadrat: - kulture širokog reda- kultivacija u oba smjera- otpalo zbog herbicida
Izvedba sjetve
11
Kontinuirani razmaknuti redovi Sjetva u trake Sjetva u “kućice”
Normalni uski kontinuirani redovi
Unakrsna sjetvauskih kontinuiranih redova
“Zbijeni” kontinuirani redovi
Posebne izvedbe sjetve
Posebne tehnike sjetve
Sjetva sijačicama sa valjcima iza sjetvenih aparata + lanac (drljača). Za aridnije uvjete- priljubljivanje tla uz sjeme, kapilaritet, nicanje.
Sjetva u brazdice, 5-7 cm, između 20 cm. Žitarice - Protiv golomrzice, vjetrova. Drljanje zatvara brazdice.
Sjetva bez obrade (u žetvene ostatke).
No-tillage
Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaženja- za širokoredne
a) u aridnim- na dno između grebenova, listeriranje
b) u humidnim- na vrh grebenova
Sjetva u grebenove
12
Sjetva u malč
Sadnja
Sadnja:: reprodukcija drugim organima (rizomi, lukovice, gomolji...)
Sadni materijal
Veća briga oko sadnog materijala negoli oko sjemena
npr. krumpir: naklicavanje zahtijeva difuzno svjetlo 2 reda gomolja u sanduku, 15-18°C, 25-30 dana.
- prednost: brže nicanje, bolesni gomolji se odbacuju.
Proizvodnja sadnog materijala
proizvodnja sadnica, cijepova (voćke, loza), presadnica (flanci)- paprika, kupus, rajčica
proizvodnja sadnica voćaka::
traži se posebno:: - podloga
- plemka
Podloga se proizvodi u voćnom rasadniku i presađuje ili sije u rasadnik. Na nju se ili okulira u kolovozu pup ili cijepi klasičnim načinom u proljeće plemka. Presađuju se sadnice stare 1-2 godine.
13
Proizvodnja presadnica (paprika, rajčica, kupus, duhan)
a) jednostavniji, klasični način u klijalištima, lijehama, gredicama, pod klasičnim tunelima, staklenicima i plastenicima – na običnom tlu.
b) sjetva u kontejnere s lončićima (fitocelle) a supstrat su tresetne, humusne smjese.
Presadnice se presađuju s tlom, što ima veliku prednost u postotku primitka, startu i bržem rastu (ne oštećuje se korijen). Posebni strojevi siju po jedno zrno vrlo skupog sjemena povrća u posude iz kojih se presadnice presađuju.
Sadni materijal
Sadni materijal
Tehnike sadnje
Termini sadnje moraju biti prilagođeni razdoblju aktivne vegetacije, kad se tlo ugrije- duhan, paprika, bez mrazeva.
Tehnike sadnje- ručno- strojem, sadilice. Dodatni uređaji za zalijevanje, cisterne, cijevi- posebne sijačice- sadilice za lukovice, gomolje.
Ručno jame
14
Sadnja presadnica
- u osnovi su dvije mogućnosti::
napraviti brazde, u njih položiti presadnice i na njih nagrnuti zemlju.
sadnja strojno - sadilicom: najčešće dva elastična diska polažu presadnice.
S polaganjem presadnica može biti kombinirano zalijevanje.
Tehnike sadnje
Sadnja krumpira (dvije izvedbe sadilica)::
uređaj sa horizontalno rotirajućom pločom s preprekama u koje se stavlja gomolj.
vertikalno rotirajući lanac sa žlicama koje same uzimaju gomolj iz sanduka.
Tehnike sadnje
Strojna sadnja rasada
Hvala na pozornosti