dopuna zahtjevu za okolinsku dozvolu za

DDOOPPUUNNAA ZZAAHHTTJJEEVVUU ZZAA OOKKOOLLIINNSSKKUU DDOOZZVVOOLLUU

ZZAA SSTTAARRFFIIEELLDD&&OOIILLSS DD..OO..OO.. SSAARRAAJJEEVVOO

-- zzaa rreeffiinneerriijjuu jjeessttiivvoogg uulljjaa

nnaa llookkaalliitteettuu SSlloobbooddnnee ZZoonnee VVooggooššććaa --

Sarajevo, april 2016.

Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo

Dopuna zahtjev za okolinsku dozvolu za rafineriju jestivog ulja na lokalitetu Slobodne zone Vogošća

Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje ENERGIJA I OKOLIŠ

2

OPĆI PODACI

Dokument:

Dopunjeni zahtjev za okolinsku dozvolu za Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo za rafineriju

jestivog ulja na lokalitetu Slobodne Zone Vogošća

Naručilac:

Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo Igmanska 36, Slobodna Zona Vogošća 71 320 Vogošća Kontakt: +387 60 350 6795

Izvršilac:

Dvokut pro d.o.o. Sarajevo Avde Hume 11 71000 Sarajevo tel:+ 387 33 447 875 fax:+ 387 33 447 881 e-mail: [email protected]

Broj dokumenta:

Z-OD-009-1-V2/16

Datum:

April 2016.

OBRAĐIVAČ

Dvokut pro d.o.o. Sarajevo

INTERNA KONTROLA

Erna Alihodžić, dipl.ing.građ.




3

SADRŽAJ

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA .............................................................................................. 5

2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE .......................................................... 6

3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA ......................................................................................................... 8

3.1. Kratak opis područja ............................................................................................................ 8

3.2. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada) ........................................ 9 - Opis proizvodnog procesa ............................................................................................................................ 9 - Popis osnovne opreme neophodne za odvijanje procesa ......................................................................... 10 - Kapacitet proizvodnje ................................................................................................................................. 11 - Planirani broj uposlenika ............................................................................................................................ 11

4. OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE KOJA SE KORISTI ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE ............................................................................................................ 12

5. OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA ................................................................................ 13

5.1. Emisija u zrak ................................................................................................................... 13

5.2. Emisija u vode i tlo .......................................................................................................... 13

5.3. Emisija buke .................................................................................................................... 13

5.4. Otpad ............................................................................................................................... 14

6. OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA ................................................................................ 16

7. OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO) KAO I IDENTIFIKACIJU ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ .................................................................... 18

7.1. Uticaj na zrak ............................................................................................................... 18

7.2. Uticaj na vode i tlo ....................................................................................................... 19

7.3. Uticaj na buku .............................................................................................................. 19

7.4. Uticaj na stvaranje otpada ............................................................................................21

7.5. Ostali uticaji ..................................................................................................................21

8. OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPREČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA ........................................................................................ 22

8.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak ..................................................................................... 22

8.2. Mjere za smanjenje emisija u vode i tlo ............................................................................ 22

8.3. Mjere za smanjenje nivoa buke ......................................................................................... 23

8.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada ............................................................................. 23

9. OPIS MJERA ZA SPREČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUKUJE POSTROJENJE ......................................................................................................................... 24

10. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATORA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA ............................................................................................. 25

10.1. Mjere u slučaju akcidentnih situacija ............................................................................... 25

10.2. Mjere zaštite od požara i eksplozije............................................................................... 25

10.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta) ......................................................... 25

11. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTICAJ ........... 26

11.1. Mjerenje emisije u zrak/kvaliteta zraka .......................................................................... 27

11.2. Ispitivanje kvaliteta otpadnih voda ................................................................................ 28

11.3. Mjerenje nivoa okolinske buke........................................................................................ 28




4

11.4. Način izvještavanja o rezultatima ispitivanja/mjerenja ................................................. 28

11.5. Monitoring plan .............................................................................................................. 29

12. OPIS PREDVIĐENIH ALTERNATIVNIH RJEŠENJA ...................................................................................30

13. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLIŠNOM DOZVOLOM ................................................................................................................................................ 31

14. NETEHNIČKI REZIME ............................................................................................................................ 32

15. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM ............................................................................................................ 39

16. PRILOZI ............................................................................................................................................... 40 SADRŽAJ SLIKA Slika 1 Šira lokacija predmetnog postrojenja sa označenom lokacijom samog postrojenja .............................. 7

Slika 2 Šema tehnološkog procesa rafinacije ulja ............................................................................................... 10

Slika 3 Prilaz pogonu na rafinaciju ulja ................................................................................................................ 16

Slika 4 Prilaz pogonu na rafinaciju ulja ................................................................................................................ 16

Slika 5 Konstrukcija i dio do sada montirane opreme pogona za rafiniranje jestivog ulja ................................ 17

SADRŽAJ TABELA Tabela 1 Vrste otpada i porijeklo ............................................................................................................................. 15

Tabela 2 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz pogona za proizvodnju betonske smjese ............... 26

Tabela 3 Prijedlog monitoring plana ........................................................................................................................ 29




5

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

Operator: Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo

Igmanska 36, Slobodna Zona Vogošća 71 320 Vogošća

Kontakt osoba:

Dvokut pro d.o.o. Sarajevo (prema ovlaštenju koje je

priloženo uz Zahtjev za okolinsku dozvolu)

Vildana Mahmutović

tel:+ 387 33 447 875 fax:+ 387 33 447 881 e-mail: [email protected]

i

Abdurahman Ćesko – ovlašteno lice ispred Starfield&Oils

d.o.o. Sarajevo

Mob: +387 60 350 6795 Email: [email protected]




6

2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE

Lokacija Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo nalazi se na površini 141.000 m2. Izvodom iz urbanističkog plana grada Sarajeva 1986.-2015., usvojenim februara 1990. posmatrani prostor se nalazi na udaljenosti oko 8 km od Sarajeva u neposrednoj blizini naselja Vogošća u dolini srednjeg toka rijeke Vogošće koja teče u pravcu sjeveroistok- jugozapad.

Predmet ovog Zahtjeva za okolinsku dozvolu je pogon za rafiniranje jestivog ulja na lokaciji Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo investitora Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo.

U vrijeme izrade dokumenta na snazi je Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine Kantona Sarajevo br.8/11), te na osnovu toga planirani pogon za rafinisanje ulja investitora Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo na lokaciji Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo, kapaciteta cca 17.000 t/godinu pripada pod:

j) Prehrambena industrija

1. Proizvodnja biljnih i životinjskih masti i ulja sa proizvodnim kapacitetom od 5.000 do 20.000 t/godinu.

Na lokaciji se nalazi i nadzemni tank za lože ulje, kapaciteta 2 t, koji prema pomenutom Pravilniku podpada pod:

a) Energetika

6. Površinska i podzemna skladišta nafte, naftnih derivata i gasa za loženje zapremine od 100 do 5.000 t

Opisi postrojenja za rafinisanje ulja biće dat u nastavku dokumenta na osnovu projektne dokumentacije i dostupnih podataka.

Na slici koja slijedi dat je snimak lokacije sa ucrtanim mjestom unutar Slobodne Zone Vogošća na kojem je planirana izgradnja pogona za rafiniranje jestivog ulja.




7

Slika 1 Šira lokacija predmetnog postrojenja sa označenom lokacijom samog postrojenja (Izvor GoogleEarht na dan 26.02.2016.godine)

Napomene u uvodnom dijelu

Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo je registrovan, između ostalog i za proizvodnju ulja i masti, te ima sklopljne ugovor sa Slobodnom zonom Vogošća d.o.o. Sarajevo o korištenju dijela parcele k.č. 1620 K.O. Vogošća u ove namjene, te korištenju kancelarijskih prostora u poslovnoj zgradi za administrativne potrebe planiranog pogona.

Dokumentacija koja dokazuje sve navedeno, zajedno sa sklopljenim ugvorom se nalazi u prilogu br. 1.

Ugovor je sklopljen sa Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo, a neka prateća dokumentacija se odnosi i na Volkswagen d.o.o. Sarajevo, pojašnjenja radi osnivač Slobodne zone Vogošća d.o.o. je Volkswagen d.o.o. i kao dokaz se prilaže Upis u sudski registar za Slobodnu zonu Vogošća d.o.o.

Vidi prilog br. 1.

- Ugovor sa Slobodnom zonom Vogošća d.o.o. o korištenju prostora

- Rješenje o registraciji za Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo

- PDV i ID broj za Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo

- Kopija katastarskog plana od 27.10.2015. godine

- Prijepis posjedovnog lista

- Rješenje o registraciji za Slobodnu zonu Vogošća d.o.o.

- Ažurna geodetska podloga sa ucrtanim obuhvatom predmetne gradnje u elektronskom obliku

- Izjava Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo

Lokacija postrojenja za rafinisanje ulja




8

3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

3.1. Kratak opis područja

Lokacija pogona za rafinisanje ulja je planirana na parceli k.č. dio 1620, K.O. Vogošća, a prema izvodu iz planske dokumentacije namjena prostora je Ekonomsko dvorište uz Privredne zgrade.

Lokacija budućeg pogona za rafiniranje ulja će se nalaziti u industrijsko-poslovnoj zoni, tačnije u krugu Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo. Predmetni prostor se nalazi na udaljenosti od oko 8 km od Sarajeva u neposrednoj blizini naselja Vogošća u dolini srednjeg toka rijeke Vogošće koja teče u pravcu sjeveroistok- jugozapad.

Poslovna zona Vogošća je namijenjena za razvoj industrije i smještena je najvećim dijelom na ravničarskom terenu riječne doline čiji nagib ne prelazi 5% u pravcu toka rijeke Vogošće što je sa aspekta projektovanja industrijskih objekata na raspoloživom prostoru veoma povoljno. Padine okolnih brda koje imaju nagibe od 5% do preko 30% ograničavaju razmatrani prostor na sjevero - zapadu, sjeveroistoku i jugu, te na taj način predstavljaju prirodnu granicu prostora i formiraju prirodni amfiteatar.

Vogošća je smještena na nadmorskoj visini od 508 m do 1500 m. Nalazi se na 43o i 53 ׳

sjeverne geografske širine i 18o i 20׳ istočne geografske dužine.

Općina Vogošća pokriva 72 km2 površine. Područje ima razvijenu infrastrukturu i dovoljno sačuvane prostorne cjeline, pogodne za razvoj industrijskih kapaciteta i obavljanje svih vrsta privrednih djelatnosti, uključujući i turizam. Na kapiji je glavnog grada države BiH, centra svih privrednih, kulturnih, sportskih, političkih i drugih zbivanja. Naseljenost je optimalna, uz visok stepen zastupljenosti svih kvalifikacionih struktura.

Po ocjeni Ekonomskog Instituta u Sarajevu, Vogošća je prvorangirana industrijska zona u BiH i drugorangirana Općina (u regiji) u pružanju podrške malim i srednjim preduzećima.

Na teritoriji Vogošće locirana je i Slobodna (bescarinska) Zona, jedna od četiri u BiH, koja je obezbijedila velike pogodnosti članicama (firmama) u razvoju i unapređenju na tržištu rada i kapitala.

U prilogu br. 1. ovog dokumenta priložena je zvanična izjava Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo o objektima koji se nalaze u neposrednoj blizini lokacije buduće rafinerije i o privrednim djelatnostima koje se u njima odvijaju.




9

3.2. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada)

Na predmetnoj lokaciji je planirano da se odvija proces rafinisanja jestivog suncokretovog ulja. Isto postrojenje se može koristiti i za rafinisanje drugih jestivih ulja, ali u početku je planirano samo rafinisanje suncokretovog jestivog ulja.

Nije planirana proizvodnja ulja iz sjemenki, već se se kao ulazna sirovina koristiti nerafinisano ulje, a uvoz je planiran iz zemalja iz okruženja (Srbija, Makedonija i druge). Nerafinisano ulje se do postrojenja dovozi posebnim cisternama za tu namjenu, te se nakon završenog procesa rafinisanja ne pakuje, već se ponovno pretaka u cisaterne posebne namjene i odvozi se sa lokacije. I nerafinisano i rafinisano ulje se skladišti u tankove na lokaciji, koji su dio samog postrojenja, tako da nisu potrebni posebni skladišni prostori.

Rafinisano ulje će se voziti u fabrike istog vlasnika koje se nalaze u Turskoj, te će tamo biti podvrgavano ispitivanju kvaliteta, eventualnoj doradi i pakovanju.

Planirana je i punionica ulja i proizvodnja nerafinisanog ulja iz sirovine (sjemenki), ali to nije predmet ovog Zahtjeva za okolinsku dozvolu, jer se radi o značajnijoj investiciji, koja neće biti realizirana u skorijem periodu, a nije još definisano ni da li će biti na istoj lokaciji.

- Opis proizvodnog procesa Nerafinisano ili sirovo ulje sadrži proteinske materijale, slobodne masne kiseline i druge nečistoće koje se moraju ukloniti, kako bi ulje bilo pogodno za potrošnju. Za uklanjanje ovih nečistoća, ulje moraju proći proces rafinacije.

Na lokaciji će se, dakle, odvijati samo proces rafinacije nerafinisanog ulja, i to tvz. kaustično rafiniranje, koje se sastoji od sljedećih faza:

‐ Prijem sirovog suncokretovog ulja,

‐ Neutralizacija (kaustično rafiniranje) – uklanjanje slobodih masnih kiselina koje izazivaju kvarenje ulja, te pigmenata i zaostalih voskova, sluzavih materija, fosfatida i proteinskih materija, a to se odvija uz upotrebu natrijevog hidroksida (NaOH),

‐ Filtriranje – uklanjanje tvz „sapuna“ koji nastaje pri reakciji slobodnih masnih kiselina sa natrijevim hidroksidom, a „sapun“ na sebe veže i pigmenate, zaostale voskove, sluzave materije, fosfatide i proteinske materijale, nakon taloženja se filtrira uz upotrebu gline, specijalno pripremljene za tu namjenu.

‐ i dobiva se karakteristična zlatna boja ulja, ‐ Dezodorizacija – finalni korak u rafinaciji ulja pri kojem se iz ulja uklanjanju

nepoželjne materije koje negativno utiču na ukus i miris ulja, a što se odvija pomoću povišene temperature.

‐ Skladištenje rafinisanog ulja u tanku do njegovog odvoza – ukoliko se odmah ne odvozi.

Sirovo suncokretovo ulje koje dolazi je predhodno prošlo procese cijeđenje ulja iz sjemenki što podrazumjeva ljuštenje i mljevenje sjemenki, prešanje zrna i filtriranje dobivenog ulja, završeni su procesi ekstrahovanja ulja sa organskim rastvaračima, destilacija heksana iz ulja, apsorpcija/uklanjanje preostalog heksana, te je završena deguminacija sirovog ulja, odnosno




10

uklanjanje sluznih materija i fosfatida iz ulja.

Dakle ovi navedeni procesi, koji su značajni sa aspekta uticaja na okoliš, naročito zbog produkcije značajnih količina otpada od ljuštenja i sa presi, te zbog korištenja organskih rastvarača se neće odvijati na lokaciji.

- Popis osnovne opreme neophodne za odvijanje procesa Osnovna oprema neophodna za odvijanje opisanog procesa je:

1. Tank za sirovo nerafinisano ulje kapaciteta 65 t, 2. Jedinica za neutralizaciju, 3. Filteri, 4. Jedinica za dezodorizaciju i 5. Tankovi za rafinisano ulje kapaciteta 100 t.

Na slici koja slijedi data je tehnološka šema opisanog procesa na kojoj je prikazan raspored navedene osnovne opreme.

Slika 2 Šema tehnološkog procesa rafinacije ulja Konstrukcija na kojoj će biti monitrana oprema za potrebe procesa rafinacije je dimenzija 6 m dužine, 2,7 m širine i 11 m visine. Osim konstrukcije na lokaciji će biti smješten dimnjak uz konstrukciju, dodatna 2 tanka za sirovo ulje (osim tanka prikazanog na slici 2.), te metalni, montažni kontejner, sa dvije prostorije površine po cca 6 m2 za smještaj osnovne radne




11

opreme, te za boravak radnika koji će raditi na postrojenju. Za uskladištenje lož ulja odabrani su vertikalni čelični, nadzemni tankovi sa dvostrukim zidovoma kapacitea 2 t, a u sklopu postrojenja je i gorionik tip EV20, snage 13,2 kW, turskog proizvođača Sıvı Yakıt, koji može da sagori 250 kg lož ulja/h. Ispust produkata sagorjevanja je preko dimnjaka visine 15 m, koji je slobodno stojeći, montiran uz samu konsktrukciju.

- Opis tehnološkog postupka (tok procesa)

U predhodnom dijelu je dato koje faze rafinacije će se odvijati na lokaciji. Redosljed odvijanja opisanih faza je sljedeći: doprema nerafinisanog ulja posebnim cisternama, koje priđu uz samo postrojenje, uz tank za sirovo ulje (slika 2.) te se pomoću pumpi ulje koja se priključi na cisternu, nerafinisano ulje pretankuje iz cisterne u tank. Zatim se ulje zagrijava direktno preko gorionika, koji kao energent koristi lož ulje, a gorionik je lociran uz tank za nerafinisano ulje. Produkti sagorjevanja se vode na dimnjak. Ulje se zagrijava na temperaturu od 75 - 95 OC, te se u tako zagrijano ulje ide na filtere, koji su napunjeni sa NaOH (vrši se kaustično rafinisanje), te se odmah i uklanja nastali „sapun“. Uklanjanje „sapuna“ je pospješeno glinom specijalne namjene, koja se napuni u filtere (u vidu je zrnaca, specijalno prerađena za ove namjene). Talog se u donjem dijelu filterskog postrojenja nataloži i pumpama prebaci u tankove za otpad od filtriranja. Tankovi za otpad od filtriranja su 2 x 10 t, ukupno 20 t otpada. Sa jedinice za filtriranje ulje se dalje prebacuje u tank za rafinisano ulje, gdje se dalje vrši deodorizacija.

- Kapacitet proizvodnje

Kapacitet postrojenja za rafinisanje ulja je 65 t/dan, a kako je radno vrijeme od ponedeljka do petka, dakle 5 dana u sedmici, odnosno 260 dana u godini, dobije se da je planirani maksimalni kapacitet proizvodnje na godišnjem nivou 16.900 t ulja/godinu, te je podatak izražen kao cca 17.000 t ulja/godinu.

Procjena Operatora, prema podacima o ugovorenim količinama sirovine za uvoz je da će izražena proizvodnja na godišnjem nivou biti manja od navedene.

- Planirani broj uposlenika

Za rad na postrojenju bit će angažovano 6 do 8 uposlenika.




12

4. OPIS OSNOVNIH I POMOĆNIH SIROVINA, OSTALIH SUPSTANCI I ENERGIJE KOJA SE KORISTI ILI KOJU PROIZVODI POGON I POSTROJENJE

Osnovni proizvod postrojenja je rafinisano suncokretovo ulje, a za proces proizvodnje neopdhodna osnovna sirovina je nerafinisano suncokretovo ulje. Za rafinaciju ulja kaustičnim postupkom neophodno je 2 % natrijevog hidroksida (NaOH) od ukupne količine ulja koje se rafiniše. Natrijev hidroksid se dobavlja kao granuliran, koncentrovan, u posebnim plastičnim kontejnerima kapaciteta po 500 kg, te se kao ovakvi skladište na asfaltiranu podlogu, neposredno uz postrojenje. Ovi kontejneri će biti natkriveni i zaštićeni od neovlaštenog pristupa i korištenja. Nema amabalažnog otpada, jer se kontejneri odvezu kada se isprazne, napune se i vrate na predviđeno mjesto na lokaciji. Od pomoćnih sirovina neophodna su:

- punjenja za filtere, odnosno glina specijalne namjene, koja se kao takva kupi i sipa u filtere, te se nakon 3 do 5 godina perioda, što ovisi od kvaliteta sirovog nerafinisanog ulja koje dolazi, filteri zasite, prazne se i pune novom količinom gline, a predhodna se treba zbrinuti na adekvatan način što će detaljnije biti obrađeno u dijelu otpad.

Operator će voditi svu potrebnu evidenciju o količini uskladištenih osnovnih i pomoćnih supstanci.

Nema potrebe za tehnološkom vodom, čak ni za pranje postrojenja, jer je voda nepoželjan sastojak u fazi rafiniranja jestivog ulja, tako da nema ni produkcije tehnoloških otpadnih voda. Proizvodnja tehnoloških otpadnih voda u procesima proizvodnje ulja se veže za druge faze u proizvodnji ulja, a ne za rafinaciju koja je predmet ovog zahtjeva za okolinsku dozvolu. Skladišta lož ulja, koja su predmet ovog zahtjeva za okolinsku dozvolu nisu proizvodni pogon, pa nema prisutnih osnovnih i pomoćnih sirovina. Servis i čišćenje nastalog taloga iz skladišta lož ulja će vršiti ovlaštene firme, što znači da se kod Operatora neće vršiti skladištenje eventualno potrebnih pomoćnih sirovina, zamjenskih dijelova i sl. Operator će voditi svu potrebnu evidenciju o količini uskladištenog lož ulja. Sa stanovišta utroška energenata, neophodna je jedino električna energija, te je planirano uvođenje potrebnih instalacija preko postojećeg privrednog objekta, a uz saglasnosti JP Elektroprivreda BiH.




13

5. OPIS IZVORA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA

5.1. Emisija u zrak

Proces rafinisanja ulja iz nerafinisanog ulja se kao vrsta pogona se ne smatra ni prostornim, ni tačkastim izvorom emisije u zrak, jer kako je već opisano u predhodnim poglavljima, na lokaciji će se vršiti jedino dio potpunog procesa proizvodnje ulja, tj. rafinacija ulja, a ne i procesi ostali procesi proizvodnje ulja. Ekstrahovanje organskih rastvarača iz ulja, koje ima najveći uticaj na kvalitet zraka se neće odvijati na lokaciji. Uticaj na kvalitet zraka na predmetnom lokalitetu bit će izražen jedino od:

1. Povećanog transport na lokalitetu, 2. Sagorjevanja lož ulja, te

3. Eventualno od samog procesa rafinacije. Tehnološki proces će se primjenjivati uz iskustva dobre prakse, jer Operator posjeduje više firmi i postrojenja koje se bave istim poslovima u Turkoj i bogato iskustvo u radu u ovoj branši, tako da se ne očekuju značajnije emisije u zrak od procesa rafinacije.

5.2. Emisija u vode i tlo

Nema upotrebe vode u tehnološkom procesu, niti produkcije tehnoloških otpadnih voda. Sanitarne otpadne vode će nastajati u susjednom objektu, u kojem su iznajmljeni kancelarijski prostori i za koje postoje ishodovani vodni akti na ime Volkswagen d.o.o. Sarajevo od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (vidi prilog br. 2), a traženo je i mišljenje nadležnog ministarstva o potrebi pribavljanja novih vodnih akata za Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo. Oborinske otpadne vode sa asfaltiranih površina će se voditi na postojeće separatore ulja i masti na lokaciji, jer je prostor asfaltiran od ranije i predmetne površine su korištene u proračunu kapaciteta separatora ulja i masti koje je ugradio i održava Volksvagen d.o.o. Sarajevo, a u skladu sa ishodovanom vodnom dozvolom od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo (vidi prilog br. 2). Traženo je i mišljenje nadležne Agencije za vode o potrebi pribavljanja vodnih akata. Emisije u tlo se mogu javiti od eventualno razlivenog nerafinisanog ili rafinisanog ulja, ili korištenih pomoćnih supstanci na okolnom terenu.

5.3. Emisija buke

Izvori buke na lokalitetu će biti:

- buka od rada postrojenja za rafinaciju ulja i - unutrašnji i vanjki transport (dovoz sirovina i odvoz gotovih proizvoda)




14

Osnova za ocjenu uticaja buke vršit će se analizom prostornih parametara i sistematskim mjerenjima. U našoj državi nisu vršena mjerenja okolinske buke od rada sličnih postrojenja (postoji rafinerija u Brčkom, koja je u industrijskoj zoni i prema zakonskoj regulativi Brčko Distrikta nije u obavezi mjeriti niti procjenjivati nivo okolinske buke). Procjena očekivanog nivoa ambijentalne buke je napravljena prema opremi koja će biti instalirana, a koja može biti izvorom emisije buke u okoliš. Procjenjuje se da će nivo okolinske buke od rada 2 elektromotora, snage po 1 kW biti 5 dB, a od rada kompresora cca 60 dB, (karakteristike date od proizvođača). Osim ove i druga oprema će sumarno doprinositi nivou okolinkse buke na lokalitetu. Očekuje se da će nivo okolinske buke biti manji od 70 dB, dakle unutar dozvoljenih GVE za industrijsku zonu. Napominjemo da se radi se o gruboj procjeni, napravljenoj prema analizi karakteristika opreme koja će biti instalirana. Uzimajući u obzir da na nivo okolinske buke utiću mnogi faktori uključujući položaj opreme na konstrukciji, zvučne barijere, geografski položaj, godišnje doba, količinu vegetacije i slično, neophodno je izvršiti procjenu i mjerenje nivoa okolinske buke odmah po puštanju pogona u rad. Procjna je da će nivo okolinske buke biti u prihvatljivim granicama, a ukoliko se mjerenjima pokaže da prelazi zakonom definisane GVE, neophodno je poduzeti adekvatne mjere na suzbijanju emisije buke od rada predmetnog postrojenja.

5.4. Otpad

Otpad koji nastaje u tehnološkom procesu rafinacije ulja u potpunosti može biti iskorišten kao sekundarna sirovina. „Sapun“ koji se uklanja sa filtera ima komercijalnu vrijednost u proizvodnji hrane za životinje, u proizvodnji sapuna ili drugih hemikalija.

Na lokaciji će nastajati otpad iz tehnološkog procesa i to pomenuti „sapun“ koji se prikupi u posebne tankove za otpad nakon filtracije i glina koja se isprazni iz filtera nakon što se zasite (glina se mijenja jednom u 3 do 5 godina, što ovisi o kvalitetu ulazne sirovine). Prema podacima dobivenim od Operatora od nerafinisanog ulja nastaje do 3 % tehnološkog otpada.

Otpad iz tehnološkog procesa mora biti zbrinjavan od strane ovlaštene.

Komunalni otpad koji nastaje na lokaciji će se zbrinjavati od strane KJKP Rad Sarajevo, preko postojećeg ugovora između KJKP Rad d.o.o. Sarajevo i Slobodna zona Vogošća d.o.o. Sarajevo, a što je definisani ugovorom između Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo sa Slobodnom zonom Vogošća d.o.o. Sarajevo (vidi prilog br. 1).

U toku rada rafinerije će se generirati određene količine otpada, koje se prema osobinama i djelatnostima iz kojih potiču, a u skladu sa Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Službene novine FBiH broj: 9/05), , svrstavaju u sljedeće kategorije:




15

Tabela 1 Vrste otpada i porijeklo

Vrsta otpada prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama (Sl. Novine F BiH 09/05)

Porijeklo otpada Grupa

otpada Naziv

otpada

02 02 03 02 03 05 02 03 99

OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJA HRANE I PRERADE Otpad od pripremanja i prerade voća, povrća, žitarica, jestivih ulja, kakaa, kafe, čaja i duhana; konzerviranja; proizvodnje kvasca i ekstrakata kvasca, pripreme i fermentacije melase Muljevi od obrade efluenta na mjestu njihova nastanka Otpad koji nije specificiran na drugi način

„Sapun“ koji nastaje u fazi neutralizacije, odnosno pri kaustičnom rafiniranju jestivog ulja Onečišćena glina iz faze filtriranja jestivog ulja i destilat iz faze deodorizacije

16 16 07 16 07 08*

OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU Otpad od čišćenja spremnika za prijevoz i skladištenje (osim 05 i 13) Otpad koji sadrži ulja

Eventualni otpad od čišćenja tankova za sirovo (nerafinisano ulje) i tankova za rafinisano ulje, te tankova za lož ulje

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA I SLIČNI OTPADI IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

Miješani komunalni otpad

Neispravnim odlaganjem i neredovitim odvozom otpada od strane ugovornog preduzeća ili drugog ovlaštenog sakupljača može doći do negativnog uticaja na okoliš.

U Prilogu broj 2. ovog dokumenta se nalazi Plan upravljanja otpadom, u kojem je opisan način tretiranja otpada koji nastaje na lokaciji i detaljno je elaborirano upravljanje ovim otpadom.

Otpad će se zbrinjavati od strane ovlaštene firme, te je u prilogu dat predugovor sa firmom Aida Commerc d.o.o. Sarajevo.

Vidi Prilog br. 2.

- Plan upravljanja otpadom

- Predugovor o zbronjavanju otpada od strane Aida Commerc d.o.o. Sarajevo




16

6. OPIS STANJA LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA

U ovom poglavlju biće dat opis stanja lokacije u trenutku izrade ovog dokumenta, Februar 2016. godine.

Uvidom u dostupnu dokumentaciju, te na osnovu informacija dobivenih od Operatora konstatovano je sljedeće:

o Pogon je planiran u industrijskoj-poslovnoj zoni u Vogošći, a pristup pogonu za rafinisanje ulja je obezbjeđen postojećom infrastrukturom na lokalitetu. Postojeća infrastruktura je pogodna za transport cisterni za dovoz sirovine i odvoz gotovog proizvoda.

Slika 3 Prilaz pogonu na rafinaciju ulja

o Starfield&Oils d.o.o. je iznamjnio i kancelarijske prostore u susjednoj poslovnoj zgradi

za vlastite administrativne potrebe, a na lokaciji je predviđen metalni, montažni kontejner, sa dvije prostorije površine po cca 6 m2 za smještaj osnovne radne opreme, te za boravak radnika koji će raditi na postrojenju.

Slika 4 Prilaz pogonu na rafinaciju ulja




17

o Obzirom da se nalazi unutar poslovno-industrijske zone, a uz saglasnosti vlasnika parcela Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo na lokalitetu se počelo sa radovima na postavljanju konstrukcije, te je montiran dio potrebne opreme, a što je prikazano na slikama koje slijede:

Slika 5 Konstrukcija i dio do sada montirane opreme pogona za rafiniranje jestivog ulja

o Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo se obratio nadležnom Ministarstvu privrede Kantona

Sarajevo i Agenciji za vode sliva rijeke Save za mišljenje o potrebi ishodovanja vodnih akata.

o Na lokaciji se neće odvijati svi procesi proizvodnje jestivog ulja, već samo dio rafinacije sirovog (nerafinisanog) ulja, što je važno napomenuti, jer ovaj dio procesa ima znatno manji uticaj na okoliš u odnosu na ljuštenje i presanje smjemenki pri čemu se produkuju značajne količine otpada i u odnosu na ekstrakciju sa organskim otapalima, pri čemu se koriste heksani i drugi vrlo toksični organski rastvarači. Dakle na lokaciji će se odvijati samo rafinisanje, prema opisu tehnologije, koji je u osnovnim crtama dat u poglavlju 3, a koje od svih pomenutih procesa ima najmanji uticaj na okoliš.

o Opisani planirani procesi nisu u koliziji sa drugim procesima koji se odvijaju unutar indstrijsko-poslovne zone, odnosno nema smetnji da ovakav pogon bude smješten na predviđenu lokaciju.




18

7. OPIS PRIRODE I KOLIČINE PREDVIĐENIH EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA U OKOLIŠ (ZRAK, VODA, TLO) KAO I IDENTIFIKACIJU ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ

Osnova za mjerenja i ocjenu uticaja vrši se u skladu sa: Zakonom o zaštiti okoliša („Sl. Novine FBiH“, br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br.: 38/09), Zakonom o zaštiti zraka („Sl. Novine FBiH“, br.: 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka („Sl. Novine FBiH“, br.: 04/10), Zakonom o vodama („Sl. novine FBiH“, br.: 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. Novine FBiH“, br.: 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom („Sl. Novine FBiH“, br.: 72/09), Zakonu o zaštiti od buke („Sl.novine FBiH“, br.: 110/12). I drugi zakoni koji nisu pobrojani ovdje, a direktno ili indirektno su vezani za zaštitu okoliša. Kao i važeći podzakonski akti. U toku rada pogona za rafinisanje jestivog ulja doći će do slijedećih uticaja na okoliš:

7.1. Uticaj na zrak Kako je već predhodno opisano u tački 5.1. ovog zahtjeva, uticaj na kvalitet zraka se očekuje od povećanog transport na lokalitetu, od procesa sagorjevanja lož ulja, te eventualno od procesa rafinacije. Uticaji na kvalitet zraka od samog dijela ovog tehnološkog procesa nisu značajni. Poznato je da slične industrije imaju uticaje na kvalitet zraka u vidu pojave VOC-ova (volatilnih organskih spojeva), ali je utvrđeno da isti su od procesa ekstrakcije ulja sa organskim rastvaračima, što se neće odvijati na lokaciji. Nisu poznati uticaji na kvalitet zraka samo od procesa rafinacije, koji će se odvijati na lokaciji, a koji je samo dio u procesu proizvodnje ulja od sjemenke do gotovog proizvoda (opisano detaljnije u predhodnim poglavljima). Zbog svega navedenog, a u svrhu praćenja uticaja na kvalitet zraka, neophodno je izvršiti mjerenja „nultog“ stanja kvaliteta zraka, neposredno prije puštanja pogona u rad, a nakon što se dobiju potrebne saglasnosti od strane Općine Vogošća za korištenje lokacije u predmetne svrhe i nakon izvršenog tehničkog prijema objekta. Kvalitet zraka ispitivati i nakon puštanja pogona u rad u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta. Parametri koje je neophodno ispitivati u svrhu ocjene kvaliteta zraka bit će definisani u tački 11. ovog Zahtjeva. Svrha ovih ispitivanja je praćenje eventualnih uticaja na zrak na osnovu poređenja sa „nultim stanjem“.

Uticaj na zrak će biti evidentan od sagorjevanja lož ulja, a u atmosferu će se voditi preko dimnjaka. Uticaji koji se mogu javiti od sagorjevanja lož ulja su u vidu povećanja koncentracije sljedećih pokazatelja kvaliteta zraka: Oksidi nitrogena (NOx), ugljenmonoksid CO i ugljendioksid CO2, spojevi sumpora (SO2), te čvste čestične materije. U slučaju požara, može doći do značajnih uticaja na zrak, naročito jer su i sirovo i rafinisano ulje zapaljivi, ovi uticaji u slučaju požara će biti dominantni, ali kratkotrajni, te se velika pažnja mora posvetiti protivpožarnoj zaštiti. Međutim, uz redovno održavanje, te provođenja svih preventivnih mjera zaštite od požara, pojava požara će biti svedena na minimum, jer je to značajno ne samo sa aspekta uticaja na




19

okoliš, već i sa aspekta uticaja na zdravlje ljudi, a i sa ekonomskog aspekta (spečavanje šteta). 7.2. Uticaj na vode i tlo Operator je pribavio mišljenja nadležne Agencije za vode sliva rijeke Save i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo u kojima se navodi da nije potrebno ishodovanje vodnih akata za predmetne aktivnosti (dato u prilogu broj 3). Obzirom da neće biti produkcije tehnoloških otpadnih voda, te da je na lokalitetu riješeno zbrinjavanje oborinskih otpadnih voda sa asfaltiranih površina, kao i sanitarno-fekalnih otpadnih voda ne očekuje se značajan uticaj na vode i tlo. Uticaj na vode i tlo može biti izražen od eventualno razlivenog nerafinisanog ili rafinisanog ulja, te lož ulja ili korištenjem pomoćnih supstanci (NaOH) na okolnom terenu, ali provođenjem mjera na zaštiti okoliša, ovi uticaji će biti svedeni na minimum. Pretakanje otpadnog „sapuna“ trebaju vršiti ovlaštene fimre, najbolje pomoću šmrkova, kako bi se izbjeglo eventualno rasipanje. Uticaji na okolno tlo i vode se mogu javiti od eventualno rasutog NaOH pri njegovom dosipanju, te se moraju definisati mjere sprečavanja i postupanja u slučaju akcidentnih situacija prosipanja.

7.3. Uticaj na buku Osnova za ocjenu uticaja buke na okolinu je:

‐ Zakon o zaštiti od buke (Službene novine FBiH 110/12 od 21.12.2012.godine)

Tokom rada pogona za rafinisanje ulja može doći do promjene nivoa buke i njenog uticaja na okoliš.

U tački 5.3. ovog zahtjeva su date procjene očekivanog nivoa buke, ali zbog navedenih razloga, neophodno je po puštanju pogona u rad izvršiti procjenu i mjerenje nivoa okolinske buke, te ustanoviti da li su nivoi unutar GVE.

Ukoliko se mjerenjima i procjenom pokaže da su nivoi okolisnke buke van zakonom definisanih GVE, neophodno je poduzeti aktivnosti za svođenje GVE unutar graničnih vrijednosti. Mjerenja je potrebno provesti u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, u neposrednoj blizini pogona za rafinisanje ulja, te na krajevima industrijsko-poslovnog kompleksa i to u više tačaka. Izvršiti i mjerenja u istim tačkama kada je pogon ugašen, a kada se odvijaju druge aktivnosti na lokalitetu, kako bi se tačno ustanovio uticaj od pogona za rafinisanje ulja.

Opterećenje okoliša bukom od transportnih vozila (dovoz sirovina i odvoz gotovih proizvoda) tijekom rada postrojenja je privremenog karaktera, ograničenog trajanja i javlja se danju, te se može smatrati zanemarivim s obzirom na karakter buke.

Ako su uzme u obzir činjenica da je pogon lociran u samom krugu industrijsko-poslovne zone, pretpostavka je da će nivo buke biti u dozvoljenim graničnim vrijednostima.




20




21

7.4. Uticaj na stvaranje otpada U toku rada predmetnih pogona će biti produkcije otpada od tehnološkog procesa, te manje količine komunalnog otpada kojeg produkuju radnici. Velika pažnja se treba posvetiti , te se posvetiti zbrinjavanju svih kategorija otpada, a naročito otpada iz kategorije opasnog otpada. Izrađen je Plan upravljanja otpadom u kom su dati svi aspekti upravljanja otpadom na lokaciji, a operator treba sklopiti ugovore za odvoz i deponovanje svih vrsta otpada koje se mogu javiti na lokaciji. Plan upravljanja otpadom se nalazi u prilogu br. 2.

7.5. Ostali uticaji Planirani pogon se nalazi u industrijsko-poslovnoj zoni, te osim predhodno pomenutih nisu izraženi drugi negativni uticaji.

Predhodno je pomenuto da je ovaj pogon samo početak planiranih aktivnosti. Otvaranjem ovog pogona, te ukoliko njegovo poslovanje bude pozitivno, planira se proširenje pogona na sve faze proizvodnje ulja (osim rafinacije, koja je predmet ovog Zahtjeva za okolinsku dozvolu) od sjemenke do pakovanja gotovog proizvoda, ali i uzimanje pogodnih poljoprivrednih zemljišta za potrebe nasada suncokreta i drugih uljarskih kultura na širem području BiH. Stoga je pokretanje ovakvog pogona značajano sa aspekta budućeg razvoja privrede i poljoprivrede na širem području BiH.




22

8. OPIS PREDLOŽENIH MJERA, TEHNOLOGIJA I DRUGIH TEHNIKA ZA SPREČAVANJE ILI UKOLIKO TO NIJE MOGUĆE, SMANJENJE EMISIJA IZ POSTROJENJA

Pogon za rafinisanje jestivog ulja sa pratećim aktivnostima (saobraćaj) nedvojbeno će imati uticaja na okoliš i doći će do pojave emisija u zrak, vodu, tlo, kao i povećanje nivoa buke. U ovom poglavlju biće predložene mjere za sprječavanje, odnosno smanjenje spomenutih emisija.

8.1. Mjere za smanjenje emisije u zrak

Kako je predhodno već opisano u tački 7.1. ovog zahtjeva, uticaj na kavlitet zraka na lokaciji će biti od povećanog transporta i sagorjevanja lož ulja na gorioniku za potrebe zagrijavanja nerafinisanog ulja. Mjere za smanjenje emisija u zrak se odnose na:

- Redovno čišćenje dimnjaka i održavanje gorionika - Nabavljanje lož ulja bolje kvalitete - ograničavanje brzine kretanja vozila u krugu kompleksa < 40 km/h - organizacija transporta na lokaciji, odnosno da se dovoz i odvoz sirovine, ukoliko je

moguće ne planiraju u isto vrijeme, te koliko je moguće, transport planirati u vrijeme kada je smanjen na lokaciji, a vezano za ostale aktivnosti koje se odvijaju

8.2. Mjere za smanjenje emisija u vode i tlo

Prilikom rada pogona za rafinisanje ulja ne bi trebalo doći do značajnijih uticaja na vode i tlo, izuzev u slučaju akcidentnih situacija (istakanja, prosipanja i sl.).

Mjere za smanjenje emisija u vode i tlo se odnose na provođenje sljedećih aktivnosti:

- oborinske vode sa saobraćajnih površina i parkirališta već se vode na uređaj za pročišćavanje (separator masti i ulja) na lokaciji,

- hemijske i druge materijale kao što je natrijev hisroksid ili ulja za podmazivanje koji mogu onečistiti tlo, oborinske vode, podzemne vode i zrak skladištiti na način da se spriječi ili minimizira uticaj bilo kakvog slučajnog izljevanja ili ispuštanja,

- skladišne prostore smjestiti u nepropusnom ograđenom prostoru koji će spriječiti bilo kakvo propuštanje ili izljevanje,

- skladište mora biti udaljeno od bilo kakvog izvora zagrijavanja ili zapaljenja. Takođe, mora biti obezbjeđena odgovarajuća prirodna ili mehanička ventilacija u skladu sa prirodom supstanci koje se skladište,

- natrijev hidroksid skladištiti u zatvorenim originalnim posudama, te sa njim treba da rukuje obučeno osoblje, te čuvati u blizini i sigurnosni list jer su u njemu data najefikasnija sredstva za procjenu rizika u slučaju nesreće,

- čuvati opremu za čišćenje, apsorbcijske materijale i druge materijale za neutralizaciju izljevanja u neposrednoj blizini postrojenja i odmah preduzeti mjere za čiščenje izljevanja ili propuštanja. Onečišćeni materijal ne smije biti ponovno upotrebljen, mora se propisno pakirati za transport za dalju reciklažu ili predati ovlaštenoj organizaciji za




23

prikupljanje ove vrste otpada.

8.3. Mjere za smanjenje nivoa buke

Kako je već opisano doprinos nivou okolinske buke imat će sam tehnološki proces koji će se odvijati na lokaciji, te buka od unutrašnjeg i vanjskog saobraćaja.

Mjere za smanjenje nivoa buke se odnose na:

- po puštanju pogona u rad izvršiti procjenu i mjerenje nivoa okolinske buke, te ustanoviti da li su nivoi unutar GVE.Odabir opreme i radnih mašina „tihe“ izvedbe,

- redovno održavanjem opreme i postrojenja i ograničavanje rada pogona samo po danu - Dobra organizacija rada i organizacija transporta na lokaciji, ukoliko je moguće ne

dovoziti sirovine u isto vrijeme kada se odvozi rafinisano ulje, te izbjegavati dovoz sirovina u noćnim satima.

U slučaju pritužbi od strane stanovništva, potrebno je izvršiti mjerenja nivoa okolinske buke prema najbližim stambenim objektima, te u slučaju da izmjereni nivoi buke prelaze GVE navedene u zakonskoj regulativi, morat će se propisati dodatne mjere koje se odnose na sve aktivnosti na lokaciji za smanjenje nivoa buke u zakonski definisane granice.

Dodatne mjere za smanjenje nivoa okolinske buke, u slučaju prekoračenja iste se odnose na:

- obezbjeđenje prigušivača zvuka na zračnom kompresoru, pumpama, ventilatorima i drugim uređajima koji produkuju buku, a gdje je to primjenjivo

- ugradnja akustične rešetke oko bučne opreme - smanjiti buku i vibracije konstrukcije opreme gumenim barijerama, izolacijom

platformi ili povećanjem težine opreme, ukoliko je to primjenjivo

8.4. Mjere za smanjenje produkcije otpada

U cilju smanjenja produkcije otpada potrebno je poduzeti sve mjere, jer smanjenje produkcije otpada je važno ne samo sa aspekta zaštite okoliša, već i sa ekonomskog aspekta. Kako je u predhodnim poglavljima već opisano, sav otpad koji nastaje u procesima proizvodnju ulja općenito, uključujući i rafinaciju, može biti iskorišten kao sekundarna sirovina.

Mjere za smanjenje produkcije otpada su:

- Adekvatno prikupljanje otpada na mjestu nastanka, - Sklopiti ugovore sa ovlaštenih firmama za zbrinjavanje svih vrsta opada, pri čemu treba

obratiti pažnju na obaveze definisane u Pravilniku o potrebnim uvjetima za prenos obveza sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada (Sl. N. FBiH, broj 09/05),

- Naročitu pažnju posvetiti zbrinjavanju opasnog otpada, njegovom odlaganju do predaje ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje ili reciklažu

- Zabranjeno je spaljivanje otpada na lokaciji i - Pridržavati se propisa definisanih u Planu upravljanja otpadom koji je dat je u prilogu

ovog dokumenta (vidi Prilog broj 2.).




24

9. OPIS MJERA ZA SPREČAVANJE PRODUKCIJE I ZA POVRAT KORISNOG MATERIJALA IZ OTPADA KOJI PRODUKUJE POSTROJENJE Sam tehnološki proces može biti bez produkcije tehnološkog otpada, jer sav otpad može biti iskorišten kao sekundarna sirovina. Kako je već predhodno opisivano, „sapun“ koji se uklanja sa filtera ima komercijalnu vrijednost u proizvodnji hrane za životinje, u proizvodnji sapuna ili drugih hemikalija. Predviđeno je njegovo zbrinjavanje kao otpada, jer u BiH trenutno ne postoji industrija koja bi prihvatila ovaj otpad kao sekundarnu sirovinu, te ga iskorištavala u navedene namjene. Mjera za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje se odnosi upravo na iznalaženje mogućnosti za ponovnu upotrebu ovog materijala, što je važno i sa ekonomskog aspekta. Osim ovog dodatne mjere za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postorjenje se odnose na:

‐ selektivno prikupljanje drugog otpada, koji se eventualno javi, te predavanje na reciklažu i ponovno korištenje, a ne odbacivati ga sa miješanim komunalnim otpadom.

‐ pridržavati se obaveza definisanih u Planu upravljanja otpadom. Operator je u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 33/03, 38/09) izradio Plan upravljanja otpadom koji je dat u prilogu ovog dokumenta (vidi Prilog broj 2.)

Neće biti nikakvih iskopa na terenu, niti zaravnavanja terena, jer je teren pogodan za montiranje predmetne konstrukcije. Konstrukcija je dovezena u dijelovima i monitrana, tako da nema produkcije otpada iz kategorije građevinskog otpada u fazi izgradnje postrojenja.




25

10. OPIS OSTALIH MJERA RADI USKLAĐIVANJA SA OSNOVNIM OBAVEZAMA OPERATORA POSEBNO MJERA NAKON ZATVARANJA POSTROJENJA

Pored mjera pomenutih u prethodnom poglavlju, Operator ima obavezu da preduzme i druge odgovarajuće preventivne mjere kojima će se: umanjiti zagađenje, efikasnije koristiti energetske i prirodne resurse, spriječiti moguće nesreće i ograničiti njihove posljedice, te nakon prestanka rada postrojenja (objekata) lokaciju dovede u zadovoljavajuće stanje kako bi se izbjegla bilo kakva zagađenja.

Prije svega veoma bitno je da se kod svih uposlenika i korisnika objekta razvija svijest o potrebi zaštite okoliša.

10.1. Mjere u slučaju akcidentnih situacija Za slučaj akcidentnih situacija potrebno je uspostaviti odgovarajuće procedure za postupanje u ovim situacijama.

Jedna od mogućih akcidentnih situacija je svakako požar, uz požar može doći do zemljotresa, poplave usljed velikih oborina, erozija, klizanje tla, izlijevanje, prosipanje ili eksplozija opasnih materijala. Za sve navedene pojave potrebno je poduzete su adekvatne preventivne mjere.

U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti (prosipanje/istjecanje, zapaljenje ili eksplozija hemikalija, isticanje gasa iz boca pod pritiskom ili sl.), mora se zavisno od vrste i obima uticaja na okoliš, postupiti na slijedeći način:

- pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,

- evakuisati uposlene najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,

- ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i sl.).

10.2. Mjere zaštite od požara i eksplozije

Mjere zaštite od požara se odnose na:

- postupanje u skladu sa Elaboratom zaštite od požara,

- opremu zaštititi od statičkog elektriciteta i gromobranskom zaštitom,

- redovna kontrola protivpožarne opreme, te

- edukacija uposlenika o protivpožarnoj zaštiti, kao i općenito o zaštiti na radu.

10.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)

U slučaju zatvaranja pogona za rafinisanje ulja, lokalitet je potrebno dovesti u prvobitno stanje, što je i uslov Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo definisan potpisanim ugovorom sa Starfiel&Oils d.o.o. Sarajevo.




26

11. OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING EMISIJA UNUTAR PODRUČJA I/ILI NJIHOV UTICAJ Osnova za mjerenja i ocjenu uticaja vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom: Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH br. 04/10), Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH br. 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH br. 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH br. 72/09), Zakonom o zaštiti od buke (Sl.novine FBiH br. 110/12).

Također, uzet će se u obzir i sljedeći podzakonski propisi:

‐ Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl.novine FBiH, broj 09/14);

‐ Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.novine FBiH br. 03/13);

‐ Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl.novine FBiH br. 12/05).

‐ Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja, (Sl. novine FBiH br. 12/05),

‐ Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH br. 12/05),

‐ Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH br. 01/12),

‐ Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBiH br .46/09),

‐ Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH br. 101/15),

‐ i ostale zakonske regulative koje ovdje nije navedena.

U narednoj tabeli prikazani su rokovi za dostavljenje izvještaja i institucije kojima se dostavlja.

Tabela 2 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz pogona za proizvodnju betonske smjese

Izvještaj Rok za dostavljanje izvještaja Kome se dostavlja izvještaj

Izvještaj o količinama nastalog otpada Najkasnije do 30.06. za prethodnu godinu

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša kantona Sarajevo

Izvještaji o mjerenju buke Po izvršenim mjerenjima


Izvještaj o ispitivanjima kvaliteta zraka Po izvršenim mjerenjima





27

Tokom rada pogona za rafiniranje ulja će se voditi računa o tome da svi elementi koji imaju uticaj na okoliš (emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, opasni materijali, zdravlje i sigurnost, protivpožarna zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom regulativom.

U normalnim uslovima rada predmetnih objekata (postrojenja) uz poštovanje zakonskih propisa, primjenu tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, kvalitetnog održavanja, ispravne kontrole i praćenja stanja okoliša, primjenu mjera za umanjenje negativnih uticaja na okoliš, spriječit će se nastajanje otpadnih tvari, te mogući nepovoljni uticaj na okoliš svesti na najmanju moguću mjeru.

11.1. Mjerenje emisije u zrak/kvaliteta zraka

Na lokaciji je, zbog specifičnosti proizvodnog procesa potrebno ispitivanje kvaliteta zraka i to mjerenja „nultog“ stanja kvaliteta zraka, neposredno prije puštanja pogona u rad, a nakon što se dobiju potrebne saglasnosti od strane Općine Vogošća za korištenje lokacije u predmetne svrhe i nakon izvršenog tehničkog prijema objekta. Kvalitet zraka ispitivati i nakon puštanja pogona u rad u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, te je potrebno izraditi Elaborat o ispitivanju kvaliteta zraka prije i nakon puštanja pogona u rad u kojem će biti definisano da je došlo po značajne promjene u kvalitetu zraka na predmetnom lokalitetu. U svrhu sagledavanja kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, pri ispitivanju kvaliteta zraka potrebno je ispitivanje u trajanju od 24 h i to sljedećih parametara: - Masene koncentracije ugljen monoksida CO [μg/m3]; - Masene koncentracije azotnih oksida NO, NO2 i NOx [μg/m3]; - Masene koncentracije ozona O3 [μg/m3]; - Masene koncentracije sumpor dioksida SO2 [μg/m3]; - Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C],

relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]). Izmjerene koncentracije polutanata u zraku svesti na normalne atmosferske uslove od 293 K i pritisak od 101,3 kPa. Metodologija mjerenja, mjerna oprema, izvođenje mjerenja kao i obrada mjernih rezultata treba da je u skladu sa BASEN ISO/IEC 17025:2006. Mjerenja mogu vršiti samo pravna lica akreditirana prema BAS EN ISO/IEC 17025:2006. Osim kvaliteta zraka neophodno je i ispitivanje emisija u zrak iz postrojenja za sagorjevanje, prema važečoj zakonskoj regulativi:

‐ Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak(„Službene novine FBiH“, broj: 12/05),

‐ Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Službene novine FBiH“, broj: 9/14),

‐ Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje („Službene novine FBiH“ broj: 3/13),

Potrebna su mjerenja i ispitivanja sljedećih parametara: NOx, CO, SO2, Čađ po Bacharachu (dimni broj), a za proračun rezultata mjerenja i za potrebe svođena na na normalne uvjete,




28

suhi gas i referentni sadržaj O2R=3 %, neophodna su i mjerenja sadržaja O2, temperature [ºC], brzine[m/s], vlage [%] i apsolutnog pritisak dimnih plinova u kanalu [kPa].

11.2. Ispitivanje kvaliteta otpadnih voda

Mjerenja i ispitivanja kvaliteta otpadnih voda nisu potrebna.

11.3. Mjerenje nivoa okolinske buke

Mjerenja je potrebno provesti u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, u neposrednoj blizini pogona za rafinisanje ulja, te na krajevima industrijsko-poslovnog kompleksa i to u više tačaka. Izvršiti i mjerenja u istim tačkama kada je pogon ugašen, a kada se odvijaju druge aktivnosti na lokalitetu, kako bi se tačno ustanovio uticaj od pogona za rafinisanje ulja, a u skladu sa zakonskom regulativom:

‐ Zakon o zaštiti od buke (Sl.novine FBiH 110/12) i

‐ Pravilnik o dozvoljenim granicama inteziteta zvuka i šuma (Sl. list SRBiH br. 46/89),

Prema navedenoj zakonskoj regulativi mjerenja nivoa buke može vršiti samo ovlaštena institucija i akreditiranaprema BAS EN ISO/IEC 17025:2006 za navedena ispitivanja.

11.4. Način izvještavanja o rezultatima ispitivanja/mjerenja

Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera definisan je opštim i sistemskim procedurama, te važećom zakonskom regulativom iz oblasti zaštite okoliša.




29

11.5. Monitoring plan

U nastavku su date tabele za monitoring plan i dostavljanje izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja.

Tabela 3 Prijedlog monitoring plana

Kvalitet zraka Emsije u zrak Buka Otpad

Vrsta i lokacija aktivnosti

I. Utvrđivanje „nultog” stanja prije puštanja pogona u rad, a nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti za lokaciju, te nakon puštanja pogona u rad 1. Kvalitet zraka

I.Monitoring periodični Mjerenje emisija u zrak od sagorjevanja lož ulja na mjestima ispusta (dimnjak)

I. Utvrđivanje emisije buke od rada postrojenja za rafinisanje ulja prije puštanja pogona u rad, a nakon pribavljanja potrebnih saglasnosti za lokaciju, te nakon puštanja pogona u rad 1 . Ambijentalna buka za dan

1. Lokacija operatora - krug

Vrsta i parametri mjerenja

I. Monitoring periodični u trajanju od 24 h: 1. Parametri mjerenja: - Masene koncentracije

ugljen monoksida CO [μg/m3];

- Masene koncentracije azotnih oksida NO, NO2 i NOx [μg/m3];

- Masene koncentracije ozona O3 [μg/m3];

- Masene koncentracije sumpor dioksida SO2 [μg/m3];

- Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C], relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]).

I. Monitoring periodični, parametri mjerenja: - NOx, CO, SO2, Čađ

po Bacharachu (dimni broj)

Napomena: Za proračun rezultata mjerenja i za potrebe svođena na na normalne uvjete, suhi gas i referentni sadržaj O2R=3 %, neophodna su i mjerenja sadržaja O2, temperature [ºC], brzine[m/s], vlage [%] i apsolutnog pritisak dimnih plinova u kanalu [kPa].

I.Monitoring periodični 1.Ekvivalentni nivo buke za dan, u više tačaka u neposrednoj blizini pogona za rafinisanje ulja, te na krajevima industrijsko-poslovnog kompleksa

1. Prema planu upravljanja otpadom. Vođenje evidencije o količinama produkovanog otpada, odnosno otpada predatog ovlaštenim firmama za njegovo daljnje zbrinjavanje.

Učestalost aktivnosti

I. Monitoring periodični - „nulto“ stanje; - po puštanju pogona u rad kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, te - po potrebi (po nalogu inspekcije ili pritužbi građana)

I.Monitoring periodični - jednom u toku godine dana

I.Monitoring periodični - „nulto“ stanje; - po puštanju pogona u rad u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, te - po potrebi (po nalogu inspekcije ili pritužbi građana)

Svakodnevna aktivnost

Izvršilac aktivnosti

Institucija akreditirana u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

Ovlaštena institucija, akreditirana u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

Ovlaštena institucija, akreditirana u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

Imenovana osoba za upravljanje otpadom i svi uposlenici operatora u suradnji sa ovlaštenim institucijama za aktivnosti konačnog zbrinjavanja otpada


Zahtjev za okolinsku dozvolu za rafineriju jestivog ulja na lokalitetu Slobodne zone Vogošća


30

12. OPIS PREDVIĐENIH ALTERNATIVNIH RJEŠENJA

Investitor nije razmatrao alternativna rješenja, pa tako ista nisu razmatrana ni u ovom dokumentu.




31

13. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLIŠNOM DOZVOLOM Ishodovana su mišljenja nadležnih institucija o potrebi pribavljanja vodnih akata. Nakon ishodovanja Okolinkse dozvole, bit će pokrenuta procedura izrade Idejnog rješenja, te pribavljanje Urbanističke saglasnosti na lokaciju, te ishodovanje ostalih potrebnih dozvola i saglasnosti.

Vidi prilog br. 3.

- Mišljenje o potrebi pribavljanja vodnih akata od Ministarstva privrede Kantona Sarajevo

- Mišljenje o potrebi pribavljanja vodnih akata od Agencije za vode sliva rijeke Save




32

14. NETEHNIČKI REZIME

Uvod

Na lokaciji u Općini Vogošća je planirano postrojenje za rafinisanje jestivog suncokretovog ulja. Isto postrojenje se može koristiti i za rafinisanje drugih jestivih ulja, ali u početku je planirano samo rafinisanje suncokretovog jestivog ulja.

Nije planirana proizvodnja ulja iz sjemenki, već se se kao ulazna sirovina koristiti nerafinisano ulje, a uvoz je planiran iz zemalja iz okruženja.Nerafinisano ulje se do postrojenja dovozi posebnim cisternama za tu namjenu, te se nakon završenog procesa rafinisanja ne pakuje, već se ponovno pretaka u cisaterne posebne namjene i odvozi se sa lokacije. I nerafinisano i rafinisano ulje se skladišti u tankove na lokaciji, koji su dio samog postrojenja, tako da nisu potrebni posebni skladišni prostori.

Opis pogona i postrojenja i aktivnosti

Nerafinisano ili sirovo ulje sadrži proteinske materijale, slobodne masne kiseline i druge nečistoće koje se moraju ukloniti, kako bi ulje bilo pogodno za potrošnju. Za uklanjanje ovih nečistoća, ulje moraju proći proces rafinacije.

Na lokaciji će se, dakle, odvijati samo proces rafinacije nerafinisanog ulja, i to tvz. kaustično rafiniranje, koje se sastoji od sljedećih faza:

‐ Prijem sirovog suncokretovog ulja,

‐ Neutralizacija (kaustično rafiniranje)

‐ Filtriranje ‐ Dezodorizacija

‐ Skladištenje rafinisanog ulja u tanku do njegovog odvoza

Sirovo suncokretovo ulje koje dolazi je predhodno prošlo procese cijeđenje ulja iz sjemenki što podrazumjeva ljuštenje i mljevenje sjemenki, prešanje zrna i filtriranje dobivenog ulja, završeni su procesi ekstrahovanja ulja sa organskim rastvaračima, destilacija heksana iz ulja, apsorpcija/uklanjanje preostalog heksana, te je završena deguminacija sirovog ulja, odnosno uklanjanje sluznih materija i fosfatida iz ulja.

Dakle ovi navedeni procesi, koji su značajni sa aspekta uticaja na okoliš, naročito zbog produkcije značajnih količina otpada od ljuštenja i sa presi, te zbog korištenja organskih rastvarača se neće odvijati na lokaciji.

Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje

Osnovni proizvod postrojenja je rafinisano suncokretovo ulje, a za proces proizvodnje neopdhodna osnovna sirovina je nerafinisano suncokretovo ulje. Za rafinaciju ulja kaustičnim postupkom neophodno je 2 % natrijevog hidroksida (NaOH) od ukupne količine ulja koje se rafiniše. Natrijev hidroksid se dobavlja kao granuliran,




33

koncentrovan, u posebnim plastičnim kontejnerima, te se kao ovakvi skladište na asfaltiranu podlogu, neposredno uz postrojenje. Ovi kontejneri će biti natkriveni i zaštićeni od neovlaštenog pristupa i korištenja. Nema amabalažnog otpada, jer se kontejneri odvezu kada se isprazne, napune se i vrate na predviđeno mjesto na lokaciji. Od pomoćnih sirovina neophodna su:

- punjenja za filtere Operator će voditi svu potrebnu evidenciju o količini uskladištenih osnovnih i pomoćnih supstanci.

Nema potrebe za tehnološkom vodom, čak ni za pranje postrojenja, jer je voda nepoželjan sastojak u fazi rafiniranja jestivog ulja, tako da nema ni produkcije tehnoloških otpadnih voda. Proizvodnja tehnoloških otpadnih voda u procesima proizvodnje ulja se veže za druge faze u proizvodnji ulja, a ne za rafinaciju koja je predmet ovog zahtjeva za okolinsku dozvolu. Skladišta lož ulja, koja su predmet ovog zahtjeva za okolinsku dozvolu nisu proizvodni pogon, pa nema prisutnih osnovnih i pomoćnih sirovina. Servis i čišćenje nastalog taloga iz skladišta lož ulja će vršiti ovlaštene firme, što znači da se kod Operatora neće vršiti skladištenje eventualno potrebnih pomoćnih sirovina, zamjenskih dijelova i sl. Operator će voditi svu potrebnu evidenciju o količini uskladištenog lož ulja. Sa stanovišta utroška energenata, neophodna je jedino električna energija.

Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja Emisija u zrak

Proces rafinisanja ulja iz nerafinisanog ulja se kao vrsta pogona se ne smatra ni prostornim, ni tačkastim izvorom emisije u zrak, jer kako je već opisano u predhodnim poglavljima, na lokaciji će se vršiti jedino dio potpunog procesa proizvodnje ulja, tj. rafinacija ulja, a ne i procesi ostali procesi proizvodnje ulja. Ekstrahovanje organskih rastvarača iz ulja, koje ima najveći uticaj na kvalitet zraka se neće odvijati na lokaciji. Uticaj na kvalitet zraka na predmetnom lokalitetu bit će izražen jedino od:

- Povećanog transport na lokalitetu, - Sagorjevanja lož ulja, te - Eventualno od samog procesa rafinacije.

Emisija u vode i tlo

Nema upotrebe vode u tehnološkom procesu, niti produkcije tehnoloških otpadnih voda. Sanitarne otpadne vode I oborinske otpadne vode na lokaciji se zbrinjavaju prema predhodno ishodovanim vodnim aktima za predmetnu lokaciju. Emisije u tlo se mogu javiti od eventualno razlivenog nerafinisanog ili rafinisanog ulja, ili korištenih pomoćnih supstanci na okolnom terenu.




34

Buka

Izvori buke na lokalitetu će biti: - buka od rada postrojenja za rafinaciju ulja i - unutrašnji i vanjki transport (dovoz sirovina i odvoz gotovih proizvoda)

Osnova za ocjenu uticaja buke vršit će se analizom prostornih parametara i sistematskim mjerenjima.

Otpad

Na lokaciji će nastajati otpad iz tehnološkog procesa i to pomenuti „sapun“ koji se prikupi u posebne tankove za otpad nakon filtracije i glina koja se isprazni iz filtera nakon što se zasite (glina se mijenja jednom u 3 do 5 godina, što ovisi o kvalitetu ulazne sirovine). Otpad će biti zbrinjavan od strane ovlaštene firme. Nastajat će i manje količine miješanog komunalnog otpada kojeg produkuju radnici koji će da rade na postrojenju.

Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš

Uticaj na zrak

Uticaji na kvalitet zraka od samog dijela ovog tehnološkog procesa nisu značajni. U svrhu praćenja uticaja na kvalitet zraka, neophodno je izvršiti mjerenja „nultog“ stanja kvaliteta zraka, neposredno prije puštanja pogona u rad i nakon izvršenog tehničkog prijema objekta. U slučaju požara, može doći do značajnih uticaja na zrak, naročito jer su i sirovo i rafinisano ulje zapaljivi, ovi uticaji u slučaju požara će biti dominantni, ali kratkotrajni, te se velika pažnja mora posvetiti protivpožarnoj zaštiti. Međutim, uz redovno održavanje, te provođenja svih preventivnih mjera zaštite od požara, pojava požara će biti svedena na minimum, jer je to značajno ne samo sa aspekta uticaja na okoliš, već i sa aspekta uticaja na zdravlje ljudi, a i sa ekonomskog aspekta (spečavanje šteta). Uticaj na vode i tlo

Obzirom da neće biti produkcije tehnoloških otpadnih voda, te da je na lokalitetu riješeno zbrinjavanje oborinskih otpadnih voda sa asfaltiranih površina, kao i sanitarno-fekalnih otpadnih voda ne očekuje se značajan uticaj na vode i tlo. Uticaj na tlo može biti izražen od eventualno razlivenog nerafinisanog ili rafinisanog ulja, ili korištenih pomoćnih supstanci na okolnom terenu, ali provođenjem mjera na zaštiti okoliša, ovi uticaji će biti svedeni na minimum.




35

Uticaj na nivo buke

Tokom rada pogona za rafinisanje ulja može doći do promjene nivoa buke i njenog uticaja na okoliš.

Ukoliko se mjerenjima i procjenom pokaže da su nivoi okolisnke buke van zakonom definisanih GVE, neophodno je poduzeti aktivnosti za svođenje GVE unutar graničnih vrijednosti. Mjerenja je potrebno provesti u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, u neposrednoj blizini pogona za rafinisanje ulja, te na krajevima industrijsko-poslovnog kompleksa i to u više tačaka. Izvršiti i mjerenja u istim tačkama kada je pogon ugašen, a kada se odvijaju druge aktivnosti na lokalitetu, kako bi se tačno ustanovio uticaj od pogona za rafinisanje ulja.

Opterećenje okoliša bukom od transportnih vozila (dovoz sirovina i odvoz gotovih proizvoda) tijekom rada postrojenja je privremenog karaktera, ograničenog trajanja i javlja se danju, te se može smatrati zanemarivim s obzirom na karakter buke.

Ako su uzme u obzir činjenica da je pogon lociran u samom krugu industrijsko-poslovne zone, pretpostavka je da će nivo buke biti u dozvoljenim graničnim vrijednostima. Uticaj na stvaranje otpada

U toku rada predmetnih pogona će biti produkcije otpada od tehnološkog procesa, te manje količine komunalnog otpada kojeg produkuju radnici. Velika pažnja se treba posvetiti , te se posvetiti zbrinjavanju svih kategorija otpada, a naročito otpada iz kategorije opasnog otpada. Izrađen je Plan upravljanja otpadom u kom su dati svi aspekti upravljanja otpadom na lokaciji, a operator treba sklopiti ugovore za odvoz i deponovanje svih vrsta otpada koje se mogu javiti na lokaciji.

Ostali uticaji

Planirani pogon se nalazi u industrijsko-poslovnoj zoni, te osim predhodno pomenutih nisu izraženi drugi negativni uticaji.

Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja Mjere za smanjenje emisije u zrak

Mjere za smanjenje emisija u zrak se odnose na: - Redovno čišćenje dimnjaka i održavanje gorionika - Nabavljanje lož ulja bolje kvalitete - ograničavanje brzine kretanja vozila u krugu kompleksa < 40 km/h - organizacija transporta na lokaciji, odnosno da se dovoz i odvoz sirovine, ukoliko je

moguće ne planiraju u isto vrijeme, te koliko je moguće, transport planirati u vrijeme kada je smanjen na lokaciji, a vezano za ostale aktivnosti koje se odvijaju




36

Mjere za smanjenje emisija u vode u tlo

Mjere za smanjenje emisija u vode i tlo se odnose na provođenje sljedećih aktivnosti:

- oborinske vode sa saobraćajnih površina i parkirališta već se vode na uređaj za pročišćavanje (separator masti i ulja) na lokaciji,

- hemijske i druge materijale kao što je natrijev hisroksid ili ulja za podmazivanje koji mogu onečistiti tlo, oborinske vode, podzemne vode i zrak skladištiti na način da se spriječi ili minimizira uticaj bilo kakvog slučajnog izljevanja ili ispuštanja,

- skladišne prostore smjestiti u nepropusnom ograđenom prostoru koji će spriječiti bilo kakvo propuštanje ili izljevanje,

- skladište mora biti udaljeno od bilo kakvog izvora zagrijavanja ili zapaljenja. Takođe, mora biti obezbjeđena odgovarajuća prirodna ili mehanička ventilacija u skladu sa prirodom supstanci koje se skladište,

- natrijev hidroksid skladištiti u zatvorenim originalnim posudama, te sa njim treba da rukuje obučeno osoblje, te čuvati u blizini i sigurnosni list jer su u njemu data najefikasnija sredstva za procjenu rizika u slučaju nesreće,

- čuvati opremu za čišćenje, apsorbcijske materijale i druge materijale za neutralizaciju izljevanja u neposrednoj blizini postrojenja i odmah preduzeti mjere za čiščenje izljevanja ili propuštanja. Onečišćeni materijal ne smije biti ponovno upotrebljen, mora se propisno pakirati za transport za dalju reciklažu ili predati ovlaštenoj organizaciji za prikupljanje ove vrste otpada.

Mjere za smanjenje nivoa buke

Mjere za smanjenje nivoa buke se odnose na:

- po puštanju pogona u rad izvršiti procjenu i mjerenje nivoa okolinske buke, te ustanoviti da li su nivoi unutar GVE.Odabir opreme i radnih mašina „tihe“ izvedbe,

- redovno održavanjem opreme i postrojenja i ograničavanje rada pogona samo po danu - Dobra organizacija rada i organizacija transporta na lokaciji, ukoliko je moguće ne

dovoziti sirovine u isto vrijeme kada se odvozi rafinisano ulje, te izbjegavati dovoz sirovina u noćnim satima.

Mjere za smanjenje produkcije otpada

Mjere za smanjenje produkcije otpada su:

- Adekvatno prikupljanje otpada na mjestu nastanka, - Sklopiti ugovore sa ovlaštenih firmama za zbrinjavanje svih vrsta opada, - Naročitu pažnju posvetiti zbrinjavanju opasnog otpada, njegovom odlaganju do predaje

ovlaštenoj firmi na zbrinjavanje ili reciklažu - Zabranjeno je spaljivanje otpada na lokaciji i - Pridržavati se propisa definisanih u Planu upravljanja otpadom




37

Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Sam tehnološki proces može biti bez produkcije tehnološkog otpada, jer sav otpad može biti iskorišten kao sekundarna sirovina. Mjera za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje se odnosi upravo na iznalaženje mogućnosti za ponovnu upotrebu ovog materijala, što je važno i sa ekonomskog aspekta. Osim ovog dodatne mjere za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postorjenje se odnose na:

‐ selektivno prikupljanje drugog otpada, koji se eventualno javi, te predavanje na reciklažu i ponovno korištenje, a ne odbacivati ga sa miješanim komunalnim otpadom.

‐ pridržavati se obaveza definisanih u Planu upravljanja otpadom.

Neće biti nikakvih iskopa na terenu, niti zaravnavanja terena, jer je teren pogodan za montiranje predmetne konstrukcije. Konstrukcija je dovezena u dijelovima i monitrana, tako da nema produkcije otpada iz kategorije građevinskog otpada u fazi izgradnje postrojenja.

Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

Kod svih uposlenika i korisnika objekta razvija svijest o potrebi zaštite okoliša.

Mjere u slučaju akcidentnih situacija

U slučaju akcidentnog događaja – nenamjernog i neočekivanog događaja koji se može desiti (prosipanje/istjecanje, zapaljenje ili eksplozija hemikalija, isticanje gasa iz boca pod pritiskom ili sl.), mora se zavisno od vrste i obima uticaja na okoliš, postupiti na slijedeći način:

- pristupiti brzoj intervenciji ukoliko to okolnosti dozvoljavaju,

- evakuisati uposlene najbližim putevima evakuacije i organizaciono djelovati,

- ukazati neophodnu prvu pomoć i pozvati nadležnu službu (vatrogasce, hitna pomoć i sl.).

Mjere zaštite od požara i eksplozije

Mjere zaštite od požara se odnose na:

- postupanje u skladu sa Elaboratom zaštite od požara,

- opremu zaštititi od statičkog elektriciteta i gromobranskom zaštitom,

- redovna kontrola protivpožarne opreme, te

- edukacija uposlenika o protivpožarnoj zaštiti, kao i općenito o zaštiti na radu.

Mjere u slučaju prestanka rada postrojenja

U slučaju zatvaranja pogona za rafinisanje ulja, lokalitet je potrebno dovesti u prvobitno stanje.




38

Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj

Mjerenje emisije u zrak/kvaliteta zraka

U svrhu sagledavanja kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, pri ispitivanju kvaliteta zraka potrebno je ispitivanje u trajanju od 24 h i to utvrđivanje tvz. „nultog stanja“, te nakon puštanja pogona u rad, sljedećih parametara: - Masene koncentracije ugljen monoksida CO [μg/m3]; - Masene koncentracije azotnih oksida NO, NO2 i NOx [μg/m3]; - Masene koncentracije ozona O3 [μg/m3]; - Masene koncentracije sumpor dioksida SO2 [μg/m3]; - Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C],

relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]).

Ispitivanje kvaliteta otpadnih voda

Mjerenja i ispitivanja kvaliteta otpadnih voda nisu potrebna. Mjerenje nivoa buke

Mjerenja je potrebno provesti u vrijeme kada pogon radi sa 100 % kapaciteta, u neposrednoj blizini pogona za rafinisanje ulja, te na krajevima industrijsko-poslovnog kompleksa i to u više tačaka. Izvršiti i mjerenja u istim tačkama kada je pogon ugašen, a kada se odvijaju druge aktivnosti na lokalitetu, kako bi se tačno ustanovio uticaj od pogona za rafinisanje ulja, a u skladu sa zakonskom regulativom.

Opis predviđenih alternativnih rješenja

Investitor nije razmatrao alternativna rješenja, pa tako ista nisu razmatrana ni u ovom dokumentu.




39

15. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

Zbog obimnosti Plan upravljanja otpadom se nalazi u prilogu.




40

16. PRILOZI

Prilog br. 1.

- Ugovor sa Slobodnom zonom Vogošća d.o.o. o korištenju prostora

- Rješenje o registraciji za Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo

- PDV i ID broj za Starfield&Oils d.o.o. Sarajevo

- Kopija katastarskog plana od 27.10.2015. godine

- Prijepis posjedovnog lista

- Rješenje o registraciji za Slobodnu zonu Vogošća d.o.o.

- Ažurna geodetska podloga sa ucrtanim obuhvatom predmetne gradnje u elektronskom obliku

- Izjava Slobodne zone Vogošća d.o.o. Sarajevo

Prilog br. 2.

- Plan upravljanja otpadom

- Predugovor o zbronjavanju otpada od strane Aida Commerc d.o.o. Sarajevo

Prilog br. 3.

- Mišljenje o potrebi pribavljanja vodnih akata od Ministarstva privrede Kantona Sarajevo

- Mišljenje o potrebi pribavljanja vodnih akata od Agencije za vode sliva rijeke Save

dopuna zahtjevu za okolinsku dozvolu za

Documents