1

bulletinAtlant PROSINAC 2009.

ISSN 1332-4594 broj: 24

DODJELA STATUE I PJESME

„DOBRO MORE“

m/b AP Držić

Novogradnje Atlantske plovidbe / Posebni projekti Društva / ATLANT AGENT

AP SvetiVlahoAP SvetiVlaho

m/b

2

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing.; HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. ANTE JERKOVIĆpredsjednik Uprave

kap. VLAHO LONZAčlan Uprave

za komercijalne poslove

kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJAčlan Uprave

za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.član Uprave

za pravne poslove

Činjenica da držite u rukama ovaj „zimski“ broj ATLANT Bulletina znači da je došlo vrijeme kada se pred kraj godine pored svečarskih dana feste Sv. Nikole, Dana Atlant-ske plovidbe, Božića i Nove godine pomalo svode računi s osvrtom na godinu za nama. Prije službenog iz-vješća o poslovanju, koje se podnosi Skupštini polovicom sljedeće godi-ne, ovaj Bulletin je prva prigoda da se na nekakav poluslužbeni način pošalje poruka o glavnim obilježjima poslovanja u godini koja završava.

Kako smo prošle godine najavlji-vali, a imajući u vidu katastrofalna događanja prvenstveno u financij-skom, a zatim i u inim segmentima globalnog svjetskog gospodarstva u zadnjem kvartalu 2008. godine, čekala nas je zaista teška i nepred-vidljiva 2009. godina. Na očekiva-ne poteškoće u poslovanju, izražene kroz drastično smanjenje vozarina, odgovorili smo još većom štednjom i racionalizacijom poslovanja, a na-dasve čvrstom vjerom u svoje snage i žilavost da se othrvemo izazovima i najtežih vremena. Nepredvidljivost poslovne godine odrazila se u činje-nici što je u njezinom drugom dijelu

došlo do stanovitog poboljšanja na tržištu suhih tereta tako da su se značajni gubitci koji su bili planira-ni, a i oni iskazani u polugodišnjim i devetomjesečnim izvještajima, bitno smanjili i već sada konac godine mo-žemo očekivati u relativno čvrstom saznanju da iz ove krize 2009. go-dine izlazimo manje-više bez težih posljedica.

I pored kriznih vremena uspjeli smo ove godine dovršiti ugovorene novo-gradnje i uvrstiti ih u flotu – u velja-či m/b AP Držić , a u listopadu m/b AP Sveti Vlaho, prodavši istodobno islužene i dotrajale veterane. Nakon svih izmjena u floti s ponosom mo-žemo istaknuti da smo prosječnu starost brodovlja sveli na samo 7,27 godina, što je svojevrsna garancija za uspjeh kada povoljni tržišni vje-trovi ponovo zapušu.

Ovo je također doba kada pokuša-vamo proniknuti u neka događanja koja će obilježiti iduću poslovnu godinu. Kao i uvijek, ne gledaju svi jednako na ono što nas čeka – na-žalost optimisti su ovaj put u ogro-mnoj manjini, najveći dio analitiča-ra predviđa godinu poput ovu, čak s

još crnijim prognozama posebice u nekim segmentima, npr. kontejner-skom tržištu.

U svakom slučaju važno je i umiru-juće saznanje da novu godinu, ma koliko teška ona bila, dočekujemo s izuzetno mladom flotom i s dovoljno sredstava čak i za najgore scenarije, svijesni da ćemo vlastitim mogućno-stima, snagom i strpljenjem stići do boljih dana koji će neminovno doći.

No, vratimo se stvarnosti i svečar-skim danima. Pred vratima nam je Sv. Nikola, dan sveca kojeg stoljeći-ma slavimo kao zaštitnika pomoraca i putnika i kojemu su se za pomoć utjecale i još se utječu generacije i generacije pomoraca pokušavaju-ći naći, i nalazeći, spas i smirenje u njegovom svetom zagovoru. Ovo je stoga prigoda da svim pomorcima, aktivnim i umirovljenim kao i svim štovateljima mora uputim iskrene čestitke i najljepše želje, moleći sv. Nikolu da svojim svetim blagoslo-vom prati naše brodove i njihove posade na svim putovanjima do nji-hova sretnog povratka obiteljima.

Dužni smo također sjetiti se Sv.

Poštovani dioničari, dragi pomorci, djelatnici i svi prijatelji Atlantske plovidbe!

3

Nikole kao jednog od najtragični-jih dana u cjelokupnoj dubrovačkoj novijoj povijesti kada su agresori s istoka baš na dan sveca zaštitnika pomoraca bestijalno napali Grad po-moraca - Dubrovnik. Ova barbarska agresija pokazala je da Dubrovnik nije samo grad pomoraca, već pr-venstveno grad hrabrih i odlučnih domoljuba koji su, zajedno s brani-teljima iz ostalih dijelova Hrvatske, uspjeli obraniti Grad. Nažalost, mnogi od njih nisu stigli osjetiti slast pobjede jer su položili svoje živote za sveti cilj obrane domovine. Na tome im vječna slava i hvala!

Pred nama je uskoro Božić i dani da-rivanja koji ga prate. I ove godine, kako smo to uostalom već i navikli, sebi, svojim dioničarima i svome Gradu poklonili smo – doduše nešto malo uranjeno – već spomenuti novi brod m/b AP Sveti Vlaho, a svaki novi brod pred-stavlja radost i veselje. U takvoj svečarskoj atmosferi svima, a posebice našim po-morcima koji zbog svog posla neće

biti u prilici osjetiti blagost, mir i svetost dubrovačke božićne noći, želim blagoslovljen i veseo Božić te sretnu i uspješnu Novu 2010. godi-nu!

kap. ANTE JERKOVIĆ, predsjednik Uprave

4

DODJELA STATUE I PJESME

Slijedom

dvadesetčetvero godišnje

prakse, od 1985. godine,

a sukladno odredbama

Pravilnika o ustanov-

ljenju i dodjeli javnih

priznanja Atlantske

plovidbe d.d. prigodom

obilježavanja njezina

osnutka (15. prosinca),

dodijelit će se našim po-

morcima i zaposlenicima

u Kopnenim službama

statua „Dobro more“

(rad sada već preminulog

akademskog kipara Ko-

ste Angelli Radovanija)

s istoimenom pjesmom

dubrovačkog akademika

i književnika Luka Paljet-

ka, kao znak posebnog

priznanja za 30 godina

predanog i ustrajnog

rada u Atlantskoj plovid-

bi d.d.

„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA

4

Ovogodišnji su dobitnici:

Ivo Prce, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 18.09.1978. godine. 11.07.1980. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 08.09.1981. godine te plovi u činu 3., 2. i 1. časnika stroja. 20.02.2006. go-dine unaprijeđen je za upravitelja stroja. Iskrcan sa m/b Atlant Frauke i koristi godišnji odmor.

Blaženko Carević, 3. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 20.01.1978. godine u svojstvu kadeta. 06.10.1980. godine odlazi na od-služenje vojnog roka. Po povratku od 01.10.1981. godine plovi kao 3. časnik palube. Iskrcan sa m/b Getaldić i koristi godišnji odmor.

Tonći Civadelić, 1. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 15.07.1975. godine u svojstvu vježbenika stroja. 30.11.1976. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Od 01.09.1980. godine plovi na brodovima Društva na radnom mjestu 3., 2. i 1. časnika stroja. Iskrcan sa m/b Orsula i koristi godišnji odmor.

Ivo Banović, šef kadrovskog odsjeka. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 08.06.1977. godine u svojstvu kadeta. 30.09.1978. godine odlazi u Višu pomorsku školu. Od 20.03.1981. godine plovi na brodovima Društva u službi 3., 2. i 1. časnika palube. Unaprijeđen 16.09.2003. godine u zvanje zapovjed-nika. Od 01.10.2009. godine šef je kadrovskog odsjeka.

Anto Levanat, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 09.05.1979. godine u svojstvu mladića palube. 17.10.1979. godine raskida radni odnos. Ponovno se vraća 08.06.1980., mornar je i kormilar. 13.09.2004. godine unaprijeđen je u zvanje vođe palube. Iskrcan sa m/b Gundulić i koristi godišnji odmor.

Nikola Ćorak, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 28.08.1979. godine na poslovima vježbenika stroja, 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen 18.07.1994. godine u upravitelja stroja. Ukrcan na m/b Orsula.

Jozo Matijević, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.07.1974. godine u svojstvu 2. kuhara i glavnog kuhara. 23.05.1980. godi-ne raskida radni odnos. Vraća se 12.05.1984. godine. Od tada je glavni kuhar. 17.09.2009. godine iskrcan sa m/b Miho Pracat i koristi godišnji odmor.

Vicko Ursić, 2. časnik stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 21.06.1974. godine u svojstvu mladića palube. 20.08.1974. godine raskida radni odnos. Vraća se 09.08.1979. godine te plovi na mjestu vježbenika stroja, 3. i 2. časnika stroja. 30.06.2009. godine iskrcan sa m/b Libertas.

5

DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADAPravilnikom o radu Atlantske plo-vidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobivaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu.

„DOBRO MORE“KAO ZNAK POSEBNOG PRIZNANJA

5

10 godina1. Antonio Pače2. Marino Burmas3. Ivo Burmas4. Mario Soko

15 godina1. Ðuro Capor2. Zdravko Lović3. Zoran Poša4. Edo Taslaman5. Miranda Vidak-Bjelokosić

20 godina1. Ante Boro2. Želimir Jurišić3. Ivan Kukuruzović4. Ivo Bošković5. Dubravko Bura-tović6. Zoran Roso7. Božidar Milić

25 godina1. Miho Begović2. Frano Brajević3. Mirjana Moretić4. Marijana Ogresta5. Mladen Orlić6. Eugen Padovan7. Lukša Radovac8. Emilijo Stražičić9. Vlaho Šoletić

30 godina1. Ivo Banović2. Magdalena Bušlja3. Blaženko Carević

4. Tonči Civadelić5. Nikola Ćorak6. Ivo Dragić7. Josip Greguš8. Ana Jemin9. Anto Levanat10. Jozo Matijević11. Ivo Prce12. Pasko Režić13. Vicko Ursić14. Luko Violić15. Niko Vrtiprah

35 godina1. Antun Asić2. Mato Bajo3. Joso Bukarica4. Slavko Didak5. Pavo Ðurić6. Nikša Gavrilica7. Nikola Jelić8. Mira Karlić9. Ivan Marinov10. Marin Matana11. Mirjana Memed12. Aleksandar Popović13. Desimir Surjan14. Ivica Štrbe15. Miho Vlašić16. Ivica Zupčić

40.godina1. Pavao Bašica2. Antun Dolina3. Nikola Franetović4. Vinko Milošević5. Franko Petković6. Želimir Uskoković

Ivo Dragić, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 07.12.1979. godine u svojstvu mladića kuhinje i 2. ku-hara. Od 05.07.1986. godine službeno je glavni kuhar. Iskrcan 09.05.2009. godine sa m/b Getaldić.

Pasko Režić, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 28.05.1978. godine u svojstvu čistača. 02.12.1979. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Nakon povratka 29.01.1981.godine mornar je i kormilar. 06.06.1993. godine unaprijeđen je u vođu palube. Iskrcan sa m/b Petka i koristi godišnji odmor.

Luko Violić, kormilar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 02.12.1977. godine u svojstvu mladića palube. 25.04.1980. go-dine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 15.06.1981. go-dine te plovi na radnom mjestu mornara i kormilara. 29.10.2009. godine iskrcan sa m/b Mokošica i koristi godišnji odmor.

Niko Vrtiprah, brodski kuhar. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 11.11.1978. godine u svojstvu mladića palube, čistača i mazača te mladića kuhinje. 29.04.1986. godine raskinut je rad-ni odnos. Vraća se 24.01.1987. godine te plovi kao 2. kuhar pa glavni kuhar. Ukrcan 20.10.2009. godine na m/b Oluja.

Magdalena Bušlje, financijski referent. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 14.09.1979. godine na poslovima u financijskom odsjeku gdje se i danas nalazi.

Josip Greguš, kadrovski referent za osoblje palube. Zapo-slen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 23.07.1975. godine u svojstvu vježbenika palube. 15.10.1976. godine odlazi u Višu pomorsku školu.Vraća se 01.08.1977. godine i plovi na brodovima Društva u činu 3. časnika palube. Od 10.12.1982. godine radi u kadrov-skom odsjeku.

Ana Jemin, referent nabave. Zaposlena u Atlantskoj plovidbi d.d. od 01.10.1979. godine. Obnaša poslove referenta nabave u odsjeku za nabavu.

6

ODRŽANA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA

Dana 04. kolovoza 2009.g. održana je Glavna skupština Društva koja je prethodno po propisima i najavljena, a redovni čitatelji ovog Bulletina su u prošlom broju mogli pročitati i poziv za tu Skupštinu s dnevnim redom, kao i prijedloge svih Odluka Skupštine.

Glavna skupština je usvojila sve prijed-loge koje su Uprava i Nadzorni odbor Društva predložili. Jedina izmjena od-luke (u odnosu na predložene i objavlje-ne) je usvojena od strane Glavne skup-štine u odnosu na Odluku o raspodjeli dobiti i to zbog stupanja na snagu Za-kona o posebnom porezu na plaće, mi-rovine i druge primitke (Narodne novi-ne 94/2009) nakon što je dnevni red i prijedlog odluka već bio objavljen.

Kako je spomenutim Zakonom svaki dioničar koji ostvaruje dividendu veću od 3.000 kuna dužan platiti posebni porez, te kako su isplatitelji dividen-de (u ovom slučaju Atlantska plovidba d.d.) po Zakonu dužni izvršiti obračun, obustavljanje i plaćanje tog poreza to je jedan od dioničara podnio protuprijed-log Odluke o raspodjeli dobiti koji je Glavna skupština jednoglasno prihva-tila kako bi se precizno regulirao utje-caj tog novog Zakona na samu tehniku isplate dividende.

OTKAZ UGOVORA O GRADNJI NOVOGRADNJE U VIJETNAMU

Kako smo prethodno u nekoliko navra-ta izvještavali, Društvo je u 2005. godi-ni sklopilo ugovore o gradnji tri broda s vijetnamskim brodogradilištem Ha Long koji su se gradili (i trebali gradi-ti) pod oznakama trupa HR53-HL05, HR53-HL06 i HR53-HL08. Radilo se o tri „blizanca“ (sisterships) nosivosti od oko 53.000 tona svaki. U veljači ove godine je jedan od njih dovršen i zaplo-vio je u našoj floti pod imenom m/b AP DRŽIĆ (HR53-HL05), a nastavljena je i gradnja sljedećeg broda pod oznakom trupa HR53-HL06 (m/v AP SVETI VLAHO).

Kako do lipnja nije još bila započela gradnja trećeg, i posljednjeg, ugovore-nog broda (HR53-HL08), a svi ugovo-reni rokovi za njegovu isporuku su bili prekoračeni preko Ugovorom o gradnji najviše dopuštenog vremena, Atlantska plovidba d.d. je odlučila otkazati Ugo-vor o gradnji za taj brod. Nakon što je brodogradilište primilo otkaz Ugovora o gradnji, izvršilo je u cijelosti povrat svih do tada uplaćenih obroka kupo-prodajne cijene i to uvećano za ugovo-rene kamate.

PRODAJA M/B KOLOČEP

Dana 13. kolovoza ove godine, u 20,40 sati po lokalnom vremenu u Dalian, Kina izvršena je primopredaja m/b Ko-ločep kupcima, malteškoj tvrtki Multi-ocean Shipping Limited.

M/b Koločep izgrađen je 1996. godine u Brodogradilištu Split za naručitelja NB Shipping Ltd Limassol. Radi se o brodu od 24.533 GRT, 13.795 NRT i nosivosti od 42.578 DWT, duljine 187,60 metara, širine 30,78 metara i visine do glavne palube od 15,44 meta-ra. Pokreće ga glavni stroj MAN B&W 5S50MC od 7.153 kW.

Naručitelj broda ga je vrlo brzo na-kon primopredaje odlučio prodati, a Atlantska plovidba d.d. kupiti, između ostalog i zato jer se radi o „blizancu“ m/b Oluja. M/b Koločep je ušao u flotu Atlantske plovidbe d.d. dana 9. veljače 1998.g., a poslije otprilike 11,5 godina provedenih u našoj floti odlučeno je da se proda.

PRODAJA M/B PELJEŠAC

Dana 22. rujna 2009. Godine, u 12,00 sati po lokalnom vremenu u Longkou, Kina obavljena je primopredaja m/b Pe-lješac kineskim kupcima.

Vijesti IZ DRUŠTVAIvica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

Od prethodnog broja Atlant Bulletina zabilježili smo nekoliko vrlo značajnih događaja za Društvo, a osobito za flotu kojom Atlantska plovidba d.d. raspolaže. Krenimo redom:

7

U opsežnom programu obnove flote Atlantske plovidbe bilo je zamišljeno da se paralelno s dovršetkom gradnje novih brodova proda i nekoliko starih, kako bi prosječna starost naše flote bila što niža. Prodaja m/b Pelješac dio je ovog ranije usvojenog programa.

Motorni brod Pelješac je izgrađen za Atlantsku plovidbu d.d. u Brodogradi-lištu „3. Maj“ u Rijeci i predan joj dav-nog 5. siječnja 1984. godine. Brod ima nosivost od 71.229 tona, dužine 233,95 metara, širine 32,20 metara, visine do glavne palube od 18,60 metara i pokre-će ga glavni stroj Sulzer od 10.000 kW.

Nakon više od 25 godina službe u floti Društva, došlo je vrijeme za oproštaj i od ovog broda.

PRIMOPREDAJA NOVOGRADNJE M/B AP SVETI VLAHO

Već smo u nekoliko navrata, pa i u Vijestima iz Društva, naglasili da je u okviru vijetnamskog programa grad-nje brodova preostala još primopredaja druge novogradnje pod oznakom trupa HR53-HL06. Ona je održana u brodo-gradilištu Ha Long 26. listopada ove godine, u 19,45 po lokalnom – vijet-namskom vremen, u odnosno u 13,45 sati po hrvatskom vremenu.

Atlantska plovidba d.d. je, želeći zadr-žati tradiciju, brod nazvala po parcu na-šega grada, pošto je „stari“ Sveti Vlaho prodan 2008. godine. S osobitim smo ponosom gledali kako naš novi brod s imenom svetog Vlaha isplovljava na svoje prvo putovanje.

Ovaj brod (blizanac m/b AP DRŽIĆ) najmoderniji je brod tipa supramax, du-ljine 190 metara, širine 32,26 metara i visine 17,50 metara do glavne palube, s dvostrukom oplatom i nosivosti od 53.530 DWT. Pokreće ga glavni stroj MAN B&W od 9.480 kW.

PROSJEČNA STAROST FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE

Preuzimanjem čak dvije novogradnje u ovoj godini, kao i prodajom starijih bro-dova, prosječna starost naših brodova znatno je niža od svjetskog prosjeka što našu flotu čini konkurentnijom, a život i rad posada naših brodova znatno olak-šava.

Uobičajeno je prosječnu starost flote izračunavati na dva načina: (1) po uku-pnom broju brodova ili (2) po nosivosti. Po ukupnom broju brodova prosječna starost naše flote je 8,59 godina, a uko-liko se izračunava po nosivosti iznosi svega 7,27 godina.

IZVRŠENA ISPLATA DIVIDENDE

U skladu s Odlukom Glavne skupštine Društva, dana 9. studenog 2009. godi-ne započela je isplata dividende za pret-hodnu 2008. godinu, i to prijenosom vlastitih dionica Društva na pojedine dioničare. Preostali dio isplate, onaj u novcu, uručen je dioničarima nekoliko radnih dana nakon toga. Podsjećamo da je Glavna skupština do-nijela Odluku kojom je, između ostalog odredila: - da pravo na dividendu imaju oni dioni-čari Društva koji su bili upisani u Knjizi dionica Društva kod Središnjeg klirinš-kog depozitarnog društva d.d. na zavr-

šetku dana 31. srpnja 2009. godine i to na način da će se dioničarima dodijeliti jedna vlastita dionica na svakih upisa-nih dvanaest (12) dionica Društva; - da je vrijednost svake vlastite dionice utvrđena u visini prosječne cijene koja je za dionice Društva bila ostvarena na Zagrebačkoj burzi na dan održavanja sjednice Nadzornog odbora na kojoj je donesen prijedlog te Odluke i Odluka o sazivanju Glavne skupštine. Odlučeno je također da će se vrijednost svake vla-stite dionice zaokružiti u kunama (bez lipa); - da će za dionice koje preostanu, nakon dijeljenja ukupnog broja dionica pojedi-nog dioničara s brojem dvanaest, divi-denda biti isplaćena u novcu pri čemu je osnovica za obračun pripadajuće divi-dende u novcu ranije opisana vrijednost svake vlastite dionice, a isti način obra-čuna dividende u novcu se primjenjuje i na dioničare Društva koji ukupno imaju manje od dvanaest (12) dionica Društva te - da će se svakom pojedinom dioničaru koji ostvaruje pravo na isplatu dividen-de po toj Odluci pripadajuća dividenda umanjiti kod dodjele vlastitih dionica i isplate razlike u novcu sukladno odred-bama Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke.

Na temelju ovlaštenja Glavne skupštine Društva, stručne službe su izradile pro-gram za obračun ukupnog broja dionica koje je pojedini dioničar trebao dobiti na ime dividende, odnosno točnog iznosa koje je Društvo moralo, kao isplatitelj, platiti u ime i za račun svakog od dioni-čara na ime Zakona o posebnom pore-zu na plaće, mirovine i druge primitke. U skladu s time Društvo je za svakog dioničara izvršilo plaćanje posebnog po-reza, a tako plaćeni iznos poreza je uma-njio vrijednost dividende. Stoga je ko-načni broj dodijeljenih dionica mogao biti manji od onog broja koji bi se do-bio jednostavnim dijeljenjem ukupnog broja dionica konkretnog dioničara sa brojem 12.

8

Marin Matana, dipl. ing., voditelj projekta gradnje brodova

Primopredajom m/b AP SVETI VLAHO obavljenom 26.10.2009.

godine u brodogradilištu Vinashin Ha-long u Vijetnamu zaokružen je prvi dio programa novogradnji. Nakon pauze koja će trajati približno jednu godinu, nastavlja se s realizacijom drugog dijela programa koji obuhvaća četiri novo-gradnje, po dvije u Kini i dvije u Južnoj Koreji. O ovim novogradnjama bit će riječi u jednom od sljedećih nastavaka nakon zaključivanja svih pregovora i definiranja tehničke dokumentacije.

Prvi brod iz programa obnove, m/b IMPERIAL izgrađen u brodogradilištu STX, Jinhae, Južna Koreja, priključio se floti Atlantske plovidbe 19.10.2007. godine. Za njim slijedi m/b LIBERTAS izgrađen 20.08.2007. godine u istom brodogradilištu.

VIII. nastavak

Novogradnje Atlantske plovidbe

Prinove u floti Atlantske plovidbe

Nakon ova dva broda floti se priklju-čuju dvije prinove iz brodogradilista JEHI, Jingjang, Kina:

m/b ZAGREB 27.10.2008. godine i m/b MIHO PRACAT 05.12.2008. go-dine

Prva novogradnja iz brodogradili-šta Halong, Vijetnam, m/b AP DR-ŽIĆ ulazi u flotu Atlantske plovidbe 21.01.2009. godine, a za njim slijedi m/b AP SVETI VLAHO 26.10.2009. godine.

Možda je interesantno napomenuti da se imena dva novoizgradjena broda po prvi put pojavljuju u floti Atlantske plovidbe od njenog osnivanja do danas (m/b LIBERTAS i m/b ZAGREB). Če-tiri preostala broda dobila su imena po prethodnicima (m/b AP DRŽIĆ, m/b IMPERIAL, m/b MIHO PRACAT i MB AP SVETI VLAHO).

9

IME BRODA Mjesec i godina DWT BT

m/b AP DRŽIĆ 01.2009 53.530 32.578

m/b AP SVETI VLAHO 10.2009 53.414 32.578

m/b CITY OF DUBROVNIK 01.1995 75.132 39.422

m/b GETALDIĆ 06.1996 45.300 27.552

m/b GUNDULIĆ 01.1997 45.269 27.552

m/b IMPERIAL 10.2007 75.528 40.914

m/b LIBERTAS 08.2007 75.511 40.914

m/b MIHO PRACAT 10.2008 79.964 43.717

m/b OLUJA 11.1996 42.584 24.610

m/b ORSULA 06.1996 34.168 20.837

m/b PETKA 10.1994 75.100 39.422

m/b SVETI NIKOLA I 06.1997 44.314 25.600

m/b ZAGREB 10.2008 79.898 43.717

m/b ATLANT FRAUKE 12.1994 7.380 5.799

m/b ATLANT REGINE 03.1996 7.380 5.799

m/b ATLANT SVENJA 04.1996 7.380 5.799

m/b ATLANT TRINA 02.1995 7.380 5.779

m/b MOKOŠICA 12.2006 1.784 1.653

m/b ŠIPAN 04.2007 1.769 1.653

UKUPNO: 812.783 465.915

STRUKTURA FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE DANASFlota Atlantske plovidbe sastoji se od ukupno 19 brodova za prijevoz suhih tereta: 13 brodova za rasute terete, 4 broda za teške i generalne terete i dva broda manje nosivosti izgrađena za razvoz tereta u velikoj obalnoj plovidbi, a koji su nakon zahtjeva tržišta za nešto duljim putovanjima također prenamijenjena za kategoriju duge plovidbe.

Trenutno flotu Atlantske plovidbe čine sljedeći brodovi (po namjeni):

Iz toga proizlazi ukupna starost brodova:

po broju brodova: 8,59 godinapo toni nosivosti (DWT): 7,27 godinapo bruto toni (BT): 7,35 godina

Po svim navedenim kriterijima naša flota najmalađa je među brodarima u Hrvatskoj i jedna je od najmlađih u svjetskoj trgovačkoj mornarici.

10

Posebni projekti u Društvu kap. Antun Asić, šef Službe za posebne projekte

Gotovo redovito pišemo o turizmu spominjući pojmove turizam i tu-

rist pa ćemo, dok čekamo brže pokre-tanje projekata u turizmu, iskoristiti priliku i na početku objasniti spome-nute osnovne riječi. Pojam turist poja-vio se prvi put početkom 19. stoljeća u anegdotalnom smislu kao šaljiv naziv za putnike koji putuju bez određenog poslovnog razloga. Kako se od tada do danas prijevoz razvio u neslućenom opsegu, a sredstva za proizvodnju i tehnologija razvili toliko da je i radni-cima omogućeno redovno višednevno odmaranje od rada tijekom godine jer zarađuju više novca pa im nakon pod-mirivanja osnovnih životnih potreba preostaje ponešto i za zabavu koju traže u putovanjima. Time je naš anegdotal-ni lik turista postao ozbiljan čimbenik u jednoj od najbrže rastućih industrija u svijetu (oko 5% godišnje), sa znatnim utjecajem na svjetsko gospodarstvo. U pojednostavljenoj definiciji, turizam se odnosi na sve što proizlazi iz puto-vanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, a u kojem ne zasnivaju stalno prebivalište i s kojim nije povezana ni-kakva druga gospodarska djelatnost. Dakle, naš turist dobrovoljno putuje iz svoga doma očekujući zadovoljstva u promjenama i novinama, zatim boravi u nekom (turističkom) mjestu više od 24 sata da se onda vrati kući. Ako ne boravi 24, sata onda je izletnik, a ako je došao u Grad brodom na kružnim putovanjima onda je putnik. Dakle, svaki turist je putnik, ali svaki putnik nije turist.

Turizam je u Atlantsku plovidbu zako-račio velikim koracima, “zahvaljujući” donekle i padu prihoda od osnovne dje-latnosti prijevoza tereta. Udjel od turi-stičkih djelatnosti u ukupnom prihodu grupacije u prvih devet mjeseci iznosio je 33%, od čega na zrakoplovni prije-voz 24%, a na hotele zajedno 9%. U približnom je omjeru i udjel troškova.Turističke prognoze rađene krajem prethodne godine i temeljene na šo-kantnim početcima ekonomske krize, koja je uzimala zamah, pretskazivale su da će sva jednoznamenkasta natu-ralna smanjenja turističkog prometa biti uspjeh. Početak godine krenuo je tim smjerom, što je i vidljivo u tabe-li 1, ali došlo je ljeto i potreba ljudi za odmorom, a Hrvatska je poznata kao ljetna sezonska odmorišna destinacija u blizini velikih emitivnih turističkih tr-žišta. Promidžba je obavila svoj dio po-

sla, hoteli prilagodili cijene, vremenske prilike, unatoč kasnom početku ljeta, bile su povoljne i naturalni pokazatelji približili se „normalnim“ vremenima. Ukupnog rasta nije bilo, ali ni važnijeg pada.

U prvih osam mjeseci ukupno je regi-strirano 8.982.089 dolazaka turista, od čega je stranih turista bilo 7.788.309 (tj. 1% manje), a domaćih 1.193.780 (ili 11% manje nego u istom periodu 2008.). Strani turisti participirali su u tome sa 87%. Boravili su prosječno 5,6 dana, domaći samo 4,0 dana. Najviše noćenja ostvarili su njemački turisti: 21,2% s prosječnom duljinom boravka od 7,3 dana; iz Slovenije 11,9%, Italije 10,9% i Češke 8,2%. Ovakav raspored, praćen najčešće i najznačajnijim rastom broja dolazaka u odnosu na isti period prethodne godine, sugerira da su se

2008. 2009. Indeksi

dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja

u tisućama .000

siječanj 134 347 132 366 99 105

veljača 158 381 145 339 92 89

ožujak 266 705 201 489 76 69

travanj 507 1.342 525 1.460 104 109

svibanj 1.018 3.455 915 2.990 90 87

lipanj 1.518 7.097 1.431 7.053 94 99

srpanj 2.664 17.562 2.620 16.800 98 96

kolovoz 2.919 17.381 3.024 18.543 104 107

Ukupno sij.-kol.

9.184 48.270 8.993 48.040 98 100

Tabela 1: Dolasci i noćenja turista 2008./2009. (izradio: AA; izvor: Državni zavod za statistiku – mjesečna statistička izvješća br. 9)

Turizam u doba krize s osvrtom na turističke djelatnosti Atlantske plovidbe

11

mnogi od njih kasno odlučili za odlazak na odmor u ovoj kriznoj godini. Naj-dulje su boravili Nizozemci, 8,2 dana, zamalo puna tri dana više od prosječne duljine boravka – 5,3 dana što je nivo i prethodne godine.

Tabela 2 prikazuje distribuciju turista u kolektivnim i privatnim smještajnim kapacitetima. Pod kolektivnim smje-štajem razumijevaju se hoteli, hotelska naselja, kampovi, apartmani, apar-tmanska naselja i slični objekti koji nisu smješteni u kućanstvu i seljačkim ku-ćanstvima tj. u privatnom smještajnu. Iz tablice je vidljivo da se, u usporedbi s prošlom godinom, manje boravilo u

hotelima za 6%, a više u privatnom smještaju, 1%. Za one nevične priča-ma o turizmu, svakako je interesantan podatak da je u kampovima ostvareno 26% noćenja ili 4% više nego u ho-telima. Treba istaknuti podatak da se većina kampova u Hrvatskoj nalazi na sjevernom Jadranu, uključujući i otoke, to jest u području koje je bliže i kvali-tetnije povezano sa snažnim emitivnim državama i regijama odakle nam dolazi većina turista, poput Njemačke, Slove-nije, Češke i Austrije (8,5% noćenja). Prema opsegu dolazaka turisti se dijele na individualne, koji stižu u vlastitom aranžmanu, i na organizirane grupe. Hotelijerima su interesantniji individu-alci jer koriste bolji smještaj. Oni drugi

traže veću slobodu u programu odmora pa kraće borave u destinaciji. Ove go-dine zabilježeno je 68% dolazaka indi-vidualnih turista, što je 1% više nego prethodne godine.

Uspoređujući dolaske i noćenja u sedam primorskih županija, koje su ostvarile 91% dolazaka turista i 97% noćenja u Hrvatskoj, vidimo da je Dubrovačko–neretvanska županija na petom mjestu. Ona je u ukupnom dolasku turista u Hrvatsku sudjelovala samo s 8% do-lazaka i 7% noćenja. Duljina boravka turista u našoj županiji bila je na pret-posljednjem mjestu sa 4,7 dana. Iza nas se nalazila samo Ličko senjska.

2008. 2009. Dani boravka

Noćenja Udjel Noćenja Udjel Indeks 09/08 2008. 2009.

Kolektivni smještajni kapaciteti 31.764.891 65% 30.927.434 64% 97 4,7 4,7

Udjel hotela 11.381.369 23% 10.682.836 22% 94 3,8 3,8

Udjel kampova 12.044.156 25% 12.320.026 26% 102 6,9 6,8

Privatni smještajni kapaciteti 16.955.640 35% 17.112.607 36% 101 7,1 7,1

Ukupno 48.720.531 100% 48.040.041 100% 99 5,3 5,3

Tabela 2: Distribucija noćenja po grupama smještajnih objekata (izradio: AA; izvor: DSZ, priopćenje broj: 4.4.2/7.)

2009. Indeksi I-VIII 09/08 DaniboravkaŽupanije Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Ukupno RH 8.982.089 48.040.041 98 99 5,3

Primorsko goranska 1.839.960 9.597.214 100 99 5,2

udjel u RH % 20% 20%

Ličko-senjska 320.415 1.342.112 105 106 4,2

udjel u RH % 4% 3%

Zadarska županija 904.136 5.433.778 94 97 6,0

udjel u RH % 10% 11%

Šibensko-kninska 628.395 3.318.008 93 96 5,3

udjel u RH % 7% 7%

Splitsko-dalmatinska 1.376.353 7.682.013 96 97 5,6

udjel u RH % 15% 16%

Istarska 2.343.338 15.591.671 101 101 6,7

udjel u RH % 26% 32%

Dubrovačko-neretvanska 751.481 3.497.694 98 98 4,7

udjel u RH % 8% 7%

Ukupno primorske županije 91% 97%

Tabela 3: Raspored dolazaka / noćenja turista po primorskim županijama (izradio: AA: izvor: DSZ, priopćenje broj: 4.4.2/7.)

12

U usporedbi s ostalim gradovima i op-ćinama u Hrvatskoj grad Dubrovnik dolazi poslije Zagreba. U prvih osam mjeseci ove godine on je ostvario naj-više turista i noćenja. Njegov udjel po dolascima turista u ukupnom hrvat-skom turizmu iznosi 4,4%, ostvarenih noćenja je 3,0%. Značajna je i činjenica kako je unatoč godini krize, Dubrovnik polučio velik porast u dolasku turista od 5% i broju noćenja od 6%. Ono što

nije dobro, to je podatak da je boravak turista u odnosu na druge važne prio-balne turističke destinacije vrlo kratak, iznosi tek 3,63 dana. Više je razloga za taj relativno kratki boravak. Prvi je neprijeporan: veća udaljenost Dubrov-nika od emitivnih regija u odnosu na ostale regije, čime se produljuje vrije-me putovanja kopnenim sredstvima u odnosu na „vremenski budžet“ kojim turisti raspolažu. Drugi se može sagle-

dati u strukturi smještajnih jedinica jer je u Dubrovniku znatno zastupljeniji hotelski smještaj u kojem, prema sta-tističkim podacima, gosti kraće borave. Treći je razlog u ograničenoj brojnosti turističkih sadržaja Dubrovnika u us-poredbi s onim što se nudi u tipičnim odmarališnim mjestima poput Uma-ga, Poreča ili Rovinja. Tamo je i udjel kamp turizma veći, što sve zajedno, s prethodno iznesenim stajalištima, utje-če na to da je dužina boravka u tim de-stinacijama više nego dvostruka. Da bi se popravila ova situacija, Dubrovnik se mora „vremenski“ približiti emitiv-nim tržištima i uz to obogatiti ponudu raznovrsnijim turističkim sadržajima.Ove godine grupacija Atlantska plovid-ba raspolagala je u turizmu sa 147 soba u hotelu Hilton Imperial, 163 sobe u hotelu Lapad (ali on je započeo s radom tek 3. travnja 2009.), te s pet zrako-plova Dubrovnik airline pojedinačnog kapaciteta 187 putnika. Hotel Hilton Imperial u prvih osam mjeseci imao je zauzetost 8,5% ma-nju nego u istom periodu prethodne godine. I prosječna cijena po sobi bila je za 14% manja. U odnosu na osta-

Grad / općina Dolasci NoćenjaIndeks 09/08

dolasciIndeks 09/08

noćenjaDani boravka

GZ Zagreb 429.998 711.250 91 90 1,65

DNŽ Dubrovnik 393.511 1.427.568 105 106 3,63

IŽ

Barbariga 159.114 1.238.922 106 101 7,79

Funtana 151.138 1.167.000 104 103 7,72

Vrsar 158.756 1.198.695 103 101 7,55

Medulin 240.619 1.689.959 104 103 7,02

Umag 267.577 1.461.415 99 98 5,46

Rovinj 331.379 2.262.208 104 100 6,83

Poreč 313.270 1.967.467 94 93 6,28

SDŽ

Podgora 109.898 748.953 102 100 6,81

Split 134.445 342.036 88 98 2,54

Hvar 102.711 384.818 92 94 3,75

ŠKŽVodice 142.859 778.470 90 93 5,45

Šibenik 155.381 779.294 101 98 5,02

ZŽ Zadar 217.342 799.938 94 99 3,68

PGŽ

Rab 140.285 947.762 93 94 6,76

Opatija 232.914 741.102 95 90 3,18

Mali Lošinj 213.064 1.487.667 103 101 6,98

Crikvenica 195.052 1.116.406 98 98 5,72

Tabela 4: Najznačajniji turistički gradovi i općine po županijama (izradio: AA; Izvor: DSZ, priopćenje broj: 4.4.2/7.)

13

le dubrovačke hotele s pet zvjezdica, našim relativnim rezultatima možemo biti zadovoljni, jer se po pokazateljima zauzetosti i po prosječnoj cijeni, te po prihodu u smještaju po raspoloživoj sobi i fair tržišnom udjelu hotel nalazi na drugom mjestu odmah iza boutique hotela za trećinu manjeg kapaciteta. Registrirano je 64,5% individualnih gostiju. Ostatak su činile grupe i alo-tmani.Hotel Lapad od otvaranja do 31. kolo-voza 2009. ostvario je 33.254 noćenja, što svedeno na godišnju zauzetost daje 43%. U hotelu je u tom periodu bilo 8.619 gosta. Oni su u prosjeku boravili 3,85 dana ili 0,22 dana više od dubro-vačkog prosjeka. Usporedba s prethod-nim godinama rada nije realna, jer je sada hotel u kategoriji s 4 zvjezdice – i još je u prethodnoj godini započeo raditi tek 12. lipnja, radi obnove. Ohrabruje što je prosječno postignuta neto cijena po sobi od 753 kune. Gledajući samo ostvarena noćenja u kolovozu 2009., Hotel Lapad s porastom od 26% u od-nosu na isti mjesec prethodne godine zabilježio je najviši porast noćenja od svih dubrovačkih hotela. Znatna je po-zitivna promjena i tržišni miks gostiju u prihodu smještaja jer su najzastuplje-niji individualni gosti (sa 57%). Nekad najzastupljeniji, alotmanski, gosti ove godine do kraja kolovoza ostvarili su 32% prihoda.

Za razliku od hotelskog dijela, koji je u uvjetima krize i borbe za svakog gosta polučio relativno dobre naturalne poka-zatelje u usporedbi s drugim hotelima iste kategorije, zrakoplovni prijevoz u odnosu na prethodnu godinu polučio je nešto lošije pokazatelje. Zauzetost zra-koplova bila je 31% manja, a prosječna cijena najma zrakoplova 10% manja. Ovakvi rezultati odrazili su se u finan-cijskim rezultatima, koji su lošiji nego prethodne godine, te možemo zaklju-čiti kako je zrakoplovni prijevoz kriza najdublje potresla. Tu tvrdnju potkr-jepljuju i podatci organizacije Među-narodnog zračnog prometa (IATA) iz lipnja ove godine prema kojima će

zrakoplovne kompanije ove godine iz-gubiti 9 milijardi dolara zbog duboke krize u međunarodnom zračnom pro-metu.Osvrćući se na rezultate ostvarene u hrvatskom turizmu i one ostvarene i turističkoj djelatnosti grupe Atlant-ska plovidba, možemo biti relativno zadovoljni. Rezultati su bolji nego što se predviđalo, hoteli su bili među vo-dećim u Dubrovniku iako će konačni financijski rezultati, kako u hrvatskom turizmu tako i u Atlantskoj plovidbi, biti negativni. Na zrakoplovni sektor neupitno je utjecao porast individual-nih putovanja. Pojedinci svoje putne aranžmane organiziraju osobno preko interneta koristeći po cijeni povoljnije letove.Današnja IT tehnologija u ponudi je omogućila nove pristupe cjenovnoj po-litici u turizmu: u potražnji dala kori-snicima turističkih usluga nove oblike organizacije odmora omogućujući im veću pokretljivost i raznovrsnost turi-stičke ponude, a u ponudi cijene se for-miraju prema potražnji iz dana u dan ili čak iz sata u sat. Prije su oblikovane i nuđene tri, najviše 4 vrste cijena u godi-ni dana. Danas su turisti postali aktivni čimbenici kreiranja cjelokupnog profila svog odmora, preuzimajući dio posla koji su nekad radile turističke agencije. Ova je činjenica naročito došla do izra-žaja u doba krize, jer su se putovanja planirala kasnije nego je to uobičajeno.

14

JOZO MATIJEVIĆ Razgovor

Rođen 18.3.1952. godine u Dubrovniku

Završena ugostiteljska škola

Prvo ukrcanje u srpnju 1974. godine na m/b «Baranja» kao II. kuhar,

kao I. kuhar ukrcan na m/b BANIJA u srpnju 1978. godine

kao prvi kuhar plovi do danas

u rujnu ove godine iskrcan sa m/b MIHO PRACAT

ukupno 34 ukrcanja na brodovima Atlantske plovidbe

Trudim se, koliko mogu- Matijevići su na dubrovačko područje stigli s Hvara. Matijevići na Kalamoti. Davne 1937. ili 1938. Bavili su se vino-gradarstvom i ribanjem. Nas je petero braće, a trojica su kuhari. Sedamdesetih godina zaposlio sam se u Gornjem Čelu na Kalamoti u hotelu koji je poslovao kao dio Hotelskog Dubrovnik. Po po-vratku iz vojske javio sam se direkto-ru, a bio je jedanaesti mjesec, završila sezona i, kažu, ne trebam im. Nazvao sam rođaka šefa pravne službe u Du-brovkinji, a on šefa kadrovske službe u HTP-u gospara Antu Radoničića. Tako sam primljen na posao. U proljeće sam napisao molbu, odnosno žalbu Rad-ničkom savjetu. I čudo. Sve su mi za-ostatke platili. Poslije, negdje u šestom mjesecu, zapalo me neredovno radno vrijeme. Jedan dan: dođi sutra u pet, drugi dan: u šest poslijepodne. Tako po cijeli dan. Ja mlad, moji se zabavljaju, na Kalamoti fish picnici i druga čuda. I puko meni film. Dođem ovdje u Atlantsku. Pitam po-stoji li tu ikakva mogućnost zaposle-nja? “Daj matrikulu!”, kažu. A ja nemam ništa. Pomogli su mi. I za pasoš i za matrikulu. Onima u hote-lu ništa nisam govorio pa je bilo malo zalijetanja. Nisu me htjeli pustiti: kao sredina je sezone. Govorim da je to za ono što su mi napravili po povrat-ku iz vojske. I tako 1.7. već sam bio u Atlantskoj, u radnom odnosu.

- S kime ste kontaktirali u Atlant-skoj? Bio je pokojni Miljenko Sekula. Njega se sjećam.

- Kalamota, onda i sad? Bilo je više ljudi. Ono, kupiš stan. Zbog djece su otišli u Grad. Povremeno vi-kendom dolaze na Kalamotu. Puno je bolje nego prije: brze su brodske linije, imamo ambulantu, pa došla voda, sad će i kanalizacija.

glavni kuhar

14

- Turizam? Sad nije dobro kao prije.

- Niste Otok znanja?Nismo. Sad su neki sastanci o tome hoće li se zatvoriti hotel ili neće, hoće li ga uzeti Fond za privatizaciju ili Dr-žava. Boje se ljudi. Dvoje rade, muž i žena. Ako sad što pukne, ostaneš na ulici.

- Atlantska plovidba danas?Na prvom mjestu. I za vrijeme rata re-dovno smo primali plaće. Nikad nije bilo zastoja. Svaka im čast. I bolje je navegat na novom brodu, mada su i neki stari dobri.

- A tko je dobar kuhar na brodovi-ma Atlantske plovidbe? Kažu zapo-vjedniku je uvijek najvažniji kuhar, a vama zapovjednik. Ne. Nikad unaprijed ne prihvaćam priče o zapovjedniku, ili prvom ofici-ru, upravitelju ili timunjeru. Tek kad čovjeka vidim, pa kad popričamo pola sata, osobito tokom druženja na brodu. Ispadne skroz suprotno od onog što je netko rekao za te osobe. Treba se sam uvjeriti.

- U tridesetpet godina – brod, posa-da ili događaj, koji ostaju najviše u pamćenju?Možda baš brod Jadran. Bilo je dosta mladih. Četiri kadeta, četiri asistenta. 1978. godine. Na brodu puno znači druženje. Neki su sada ovdje u poduze-ću. Ivo Muller i Goran Žagar, a neki i dalje navegaju. Na brodu u Roterdamu bio je kuhar Ivo Zec. S njim šale. Uhva-tili pravog zeca pa ga donijeli na brod. zafrkavanje. Moglo se tako. Prije se du-lje stalo u lukama, a danas je brod kao autobus Pile-Lapad-Uvala. Prije smo se čudili kad bi netko tražio smjenu na-kon 5 do 6 mjeseci. Ono: što mu je?

- Zapovjednik, upravitelj stroja ili neki drugi član posade? U lijepoj uspomeni je kap. Ivica Zup-čić. Nikola Mihaljević. Ima i drugih.

- Kako danas izgleda radni dan glav-nog kuhara na brodu? Je li danas lakše u brodskoj kuhinji? I s posa-dom. I s hranom.Po moru, normalno, dignete se u pet, pet i po. Priprema se marenda. Kruh. Uobičajeni poslovi. Jedino je ponekad u luci kao da je Nova godina. “Ubiješ” se

od posla. Došli ste u luku, snabdjeli se i sve je kao jedna torta koju treba razdi-jeliti. Na zadovoljstvo posade. Morate kombinirati, ovisno o duljini putovanja koje slijedi. Ne smiješ potrošiti ono naj-bolje u prvih deset dana.

- Trideset godina kuhar ste na bro-dovima Atlantske plovidbe, jedan od dobitnika nagrade “Dobro more”. Za vas kažu da ste jedan od najbo-ljih kuhara u Atlantskoj plovidbi. Hvala. Trudim se, koliko mogu.

KROKETI OD ŠKAMPA

Meso škampa i gljive isjeći na kockice i po-pržiti na ulju. Dodati gusti bešamel i alevu papriku, posoliti i promiješati. Istresti masu u plitku zdjelu premazanu maslom i ostaviti da se ohladi. Napraviti krokete, panirati ih u brašnu, razmućenim jajima i krušnim mrvica-ma te ih isprigati u zagrijanom ulju. Poslagati u zdjelu i ukrasiti kriškama limuna.

KREM JUHA OD RAKOVA

1,5 kg rakova, 150 g povrća za začine, 30 g konzervirane rajčice, 50 g masla od rakova, 50 g masla, pola limuna, 0,5 l konjaka, 2 dl vrhnja, 2 dl bijelog vina, 1 lovorov list, 2 l ribljeg temeljca, malo papra.Na maslacu popirjati rakove s povrćem za začine. Dodati rajčice, flambirati konjakom, zaliti bijelim vinom i lagano kuhati 20 minuta. Kuhane rakove izvaditi i očistiti meso iz repo-va i kliješta. Povrće u kojem su se pirjali ra-kovi zaliti svijetlim temeljcem, malo prokuhati i zatim protisnuti. U juhu dodati meso rakova narezano na kocke, sve ponovo prokuhati pa začiniti limunovim sokom, vrhnjem i maslom od rakova.

PUNJENA TELEĆA PLEĆKA NA FRANCUSKI NAČIN

Meso odvojiti od kosti pa ga rastvoriti na das-ci i dobro izlupati batom. Posoliti, popapriti i ostaviti sa strane.Svinjsko meso samljeti, dodati jaje i kruh prethodno namočen u mlijeku i iscijeđen. Do-dati začine u prahu klinčić, svinjske kožice, glavicu crvenog luka, 2-3 mrkve isječene na kolutove, mirisno bilje, peršin, majčinu du-šicu, lovorov list i 1 žlicu maslaca. Sve ovo dobro izraditi rukom. Ovom smjesom prema-zati meso, saviti ga u roladu i vezati tankim koncem. Sada meso ravnomjerno prepržiti sa svih strana da porumeni. U posudu, gdje je bilo meso, staviti svinjske kožice, crni luk, mrkvu i mirisno bilje. Vratiti meso u posudu, zaliti juhom, poklopiti i peći sat i pol u dobro zagrijanoj pećnici na 250 °C. Pečenu pleć-ku izvaditi iz pećnice i maknuti konac. Zatim premazati meso komadićima maslaca i opet vratiti na trenutak u pećnicu da meso dobije sjajnu rumenu koricu.Za to vrijeme propasirati povrće, umiješati preostali maslac iz posude i po potrebi dodati žlicu-dvije juhe. Poslužiti posebno kao umak.

CRNA TORTA OD ORAHA

Sastojci za 8-10 osoba: 8 jaja, 250 g šećera, 250 g mljevenih oraha, 150 g nastrugane čokolade, 180 g mrvica keksa, 1 žlica nastrugane korice limuna, 1 žlica kore od naranče, sok od pola limuna, 140 g maslaca; glazura od čokolade: 60 g čokolade, 1 žlica masla. 130 g šećera u pra-hu, 2 žlice vrele vode, 2-3 žlice marmelade od kajsija.Batiti žumanjke i šećer pola sata. Zatim mije-šajući dodati orahe, čokoladu, mrvice keksa, limunovu i narančinu kocku, limunov sok i liker. Na kraju umiješati rastopljeni maslac i snijeg od bjelanaca. Masu usuti u pleh na-mazan maslacem i posuti brašnom. Peći na 225 °C pola sata. Pečenu tortu izvaditi na zdjelu i ostaviti da se ohladi.U manju posudu staviti čokoladu, maslac i rastopiti ih na pari. Maknuti s vatre, dodati šećer i umiješati postepeno vruću vodu. Kad se masa ujednači, preliti je preko torte pret-hodno premazane tankim slojem marmelade od kajsija.

Recepti gospara Joza15

16

Kako su moji kolege već ra-nije naveli, „došao je evo i na mene red“. Pozdravljam

Vas sa novogradnje Atlantske plovidbe d.d. koja s ponosom ističe ime svetog Vlaha, uz mali prefiks AP. Vjerujem da će ovaj prefiks u imenima brodova doprinijeti dodatnoj prepoznatljivosti Atlantske plovidbe na svjetskom trži-štu. Stigao sam u Vijetnam polovicom ruj-na. Grad Ha Long, moglo bi se reći, turističko je središte Sjevernog Vijet-nama. Sve je okrenuto turizmu na spe-cifičan vijetnamski način. Svaka kuća

je hotel i svaka garaža restoran. Pro-met na cestama totalno je nezamisliv za naše prilike jer tisuće motora jure na sve strane uz zaglušujući zvuk si-rena. Nakon prespavane noći osvanuo mi je prvi radni dan u brodogradilištu i, do tada, za mene nezamisliv osjećaj odlaska na posao autobusom, posli-je i povratak u hotel. Brodogradilište je 10-tak minuta vožnje udaljeno od centra. Priključujem se Atlant Teamu u Vijetnamu. Tu bih svakako naveo starosjedioce Mreaka i Dalija, te čla-nove posade koji vrijedno nadgledaju

gradnju, kapa Miha, chiefa Iva, chiefa makinje Davora i nezamjenjivog Milu „Sriću“. Svi su se oni već lijepo udoma-ćili. Odlazimo na brod. Prvi dojam je dosta dobar, ali ima tu još posla. Pre-gledava se svaki kutak, pišu se komen-tari i primjedbe. Konzultiraju se speci-fikacije, nacrti, SOLAS, IMO... Svi se sa žarom trudimo naći što više nedo-stataka da bi se ispravili kako bi nam plovidba bila ugodnija. Nakon nekoli-ko dana dolazi probna vožnja. Još jed-no nezaboravno iskustvo. Ukrcavamo se na sidrištu. Kuhinja je u kontejneru na palubi, spavamo po dvojica u kabi-

Dragi čitatelji Atlant bulletina,

m/b AP Sveti Vlaho

17

ni, klima radi, ali nam nedostaju deke. Spava se u kombinezonima, pokrivamo se svime i svačim štošto može za to po-služiti. Neki spavaju u „immersion su-itu“. Na kraju ispada da smo se smrzli u Vijetnamu na plus 30. Brod se u plo-vidbi ponaša dosta dobro. Isprobavaju se svi uvjeti plovidbe i sve skupa izgle-da dobro. Nakon tri dana vraćamo se u udobnost hotela i pristupa internetu. Brod je ponovo na vezu u brodogradili-štu, obavljaju se završni radovi oprema-nja. Prima se potrošni materijal, broje se pjati, lincuni, kušini... Svi smo već pomalo nestrpljivi. Samo da se krene! Zaželjeli smo se i domaće spize. Najče-šće, sa čežnjom, razgovaramo o pjatu domaće juhe. Bilo je pokušaja pripre-manja „đardinjere“ u hotelskoj sobi, u „potiću“ od po litre. Na sreću po vijet-namsku elektroprivredu sve je prošlo sa nešto sijevanja i malo dima.I konačno smo dočekali i dan odla-ska. 23.10.2009. u jutarnjim satima kompletna posada se doselila na brod. Uz uobičajene probleme svi su se lije-po smjestili i započeli „brodski život“. Možda će izgledati čudno, ali nama je sve to nedostajalo.26.10.2009. u jutarnjim satima održa-na je službena svečanost primopredaje broda. Ugovor je potpisan istoga dana u 19,45 sati po lokalnom vremenu.

Bijelo osoblje: Nikola Zelen, pom.konobar; Ante Poša, kuhar; Ante Crnčević, konobar

Časnici palube: Ivo Kukuljica, 1.čas.pal; Vlaho Pavličević, 2.čas.pal; Adis Mulalić, 3.čas.pal.

m/b AP Sveti Vlaho

Tijekom popodneva svećenik je bla-goslovio brod i posadu. Zahvaljujemo Mareku koji je uz pomoć svojih vijet-namsko-poljskih veza uspio pronaći katoličkog svećenika u vrlo kratkom roku. Sutradan ujutro zaplovili smo iz brodogradilišta na sidrište luke Ha Long. Na sidrištu se s predstavnici-ma brodogradilišta vrše posljednji put testira oprema i krca gorivo. Dana 28.10.2009. u 18,45 lokalnih sati izvi-tlano je sidro i AP Sveti Vlaho zaplovio

je na svoje prvo putovanje kroz pre-krasni vijetnamski arhipelag. Pozdrav-ljamo sve nazočne zvukom brodske si-rene. Odredište nam je Singapor gdje će se obaviti dodatna opskrba broda i dopuniti gorivo. Možda bih trebao na-vesti i podatke o brodu, ali kako se radi o brodu blizancu AP DRŽIĆ, svi koje to zanima mogu pogledati prošli broj Atlant bulletina, gdje je naš chief Ivo lijepo opisao “stariju sestru”. U međuvremenu su stigle i upute za putovanje. Nakon Singapore, slijedi ukrcaj u Tarahanu (Indonesia), teret ugljena za Indiju. Reklo bi se očeki-vano putovanje za „dizaličara“. Sve to nekako brzo dolazi, svi se nadamo ko-jem danu sidra, da „malo stanemo na loptu“, da se malo sredi papirologija.... Nažalost, dolaze vremena kada će prin-ter biti važniji od kormila, ali o tome nećemo ovaj put.Još bih svakako dopisao nekoliko rije-či o posadi. Trenutno nas je na brodu dvadeset. Radi se većinom o iskusnim pomorcima. Mnogi se poznajemo od prije. Tu su i trojica pripravnika od ko-jih čak dvojica imaju ugovor iza sebe. Kupanje je prelaskom ekvatora iskusio samo assistent Jozo. Kako je dio posade prekrcan sa nedavno prodanog m/b Pe-lješac, dosta članova posade ima kraće

18

ugovore tako da su već počeli proračuni kad bi se moglo doma, lovi se ljeto, neki maštaju o Božiću... Kao i obično cijeli ugovor se živi i radi za onaj dan kad do-lazi smjena i kad odlazimo kući prepuni planova za godišnji odmor ne razmišlja-jući o ponovnom povratku na brod, a to jako brzo dođe. Svakako se trudimo da nam ovaj dio života na brodu uz sve

obaveze prođe što ugodnije. Najviše nas muči medijska izoliranost. Vjerujem da u vrijeme današnje tehnologije i pristup internetu za privatne svrhe nije daleko.

I što reći na kraju? Koliko god nam je ponekad teško, vrlo smo ponosni što smo izabrani za prvu posadu ovog bro-da kojim je flota Atlantske plovidbe

m/b AP Sveti Vlaho

Zapovjednik: kap.Ivan Ivanković

18

19

m/b AP Sveti Vlaho

znatno smanjila prosječnu starost svojih bro-dova. To bi, dugoročno, i nama trebalo olak-šati posao. Želeći Vam sretne i blagoslovljene dolazeće blagdane, srdačno vas pozdravljam osobno i u ime svih članova prve posade AP Sveti Vlaho. Brodu želimo mirno more i što manje pro-blema pod zaštitom sveca čije ime s ponosom nosi.

19

Posada stroja u punom sastavu: stoje, Mile Bilić, elektroničar; Boris Ilić, mehaničar; Jozo Taslak,

3.časnik stroja; Miho Lonac, upr.str; čuče: Đivo Pavlić, 4.čas.str; Jozo Šiškov, prip. ele.;

Davor Popadić, 2.čas. str.

20

Andreas Jersabeck, Glavni direktor hotela

Hilton Imperial DubrovnikHilton Imperial Dubrovnik

Zbog svjetske ekonomske krize ova godina započela je u znaku

velike neizvjesnosti. Odmah je bilo jasno da će uvjeti poslovanja biti teš-ki.

Potrebne uštede troškova odrazile su se na smanjenje broja sastanaka pla-niranih u inozemstvu, kao i na sma-njenje broja sudionika na onima ipak održanim, što je u konačnici utjecalo na naše ukupno poslovanje u segmen-tu događanja i incentive putovanja.

Neka profitabilna grupna putovanja iz SAD, otkazana za 2009. i 2010. godinu, nadoknađena su nekim ma-nje unosnim što se odrazilo na pro-sječnoj cijeni sobe.

Budući da je Dubrovnik zadržao po-pularnost kao traženo odredište, u ljetnoj sezoni utjecaj krize bio je izne-nađujuće slab. Stopa zauzetosti u tim ljetnim mjesecima bila je neznatno niža u odnosu na razinu 2008. god, iako je prosječna cijena bila čak za 30 eura niža u odnosu na isti period prošle godine.

Otvaranjem Radisson Blue i Valamar hotela ukupan broj soba u Dubrov-

niku povećao se za 800, zbog čega će Dubrovnik predstavljati u budućno-sti još veći poslovni izazov premda će cijene i nadalje padati ispod razine posljednjih godina.

Mi u Hilton Imperial Dubrovniku nastavljamo investirati u fizički as-pekt proizvoda: u srpnju je otvoren naš Launge bar, u rujnu opremljen i preuređen Health Club s četiri nove sobe za tretmane, koje su dodane u potpunosti preuređenom Spa prosto-ru. Preinake su rađene kako bismo i dalje ostali prvi izbor za naše među-narodne i domaće goste.

Zaposlenici hotela i ja osobno nastav-ljamo s težnjom da pružimo izvrsnu i kvalitetnu uslugu našim gostima. Po-sebno mi je zadovoljstvo istaknuti da smo još uvijek najbolji hotel na Trip Advisoru i da smo u tome dosegli prvu poziciju ne samo u našoj regiji, već i u Europi te smo jedan od 5 vo-dećih hotela u svijetu.

Naš RevPar će ove godine biti niži za 20,3%. Unatoč ovom padu, još uvi-jek smo bolji od drugih dubrovačkih hotela s pet zvjezdica, kako u tome tako i u tržišnom udjelu u općem po-

slovanju. Hoteli s pet zvjezdica pretr-pjeli su, izgleda, najveći gubitak, neki čak u iznosu od 30 do 35%.

Što se tiče kulinarskih događanja, na-stavljamo s našom popularnom ško-lom kuhanja. Nedavno smo ugostili i poznati show “Punom parom” koji će se prikazivati na Hrvatskoj televiziji u siječnju i veljači 2010. godine.

I dalje nastavljamo s našim progra-mom “Poslijepodne u Imperijalu”. Od 13. studenog 2009. petkom za Du-brovčane promoviramo večer “Gusti su gusti “ po pristupačnim cijenama i glazbom u živo izvođača “Laus”.

Na Novu godinu goste će zabavljati Tanya Bona Pavlecic u našoj Svečanoj sali.

Iskoristio bih ovu priliku da zaželim Vama i vašim obiteljima ugodne i mirne dolazeće blagdane s iskrenim čestitkama za uspješnu Novu godinu, uz želju da Vam što skorije zaželim dobrodošlicu u Hilton Imperialu.

21

Osvrt na ovogodišnju turističku sezonu

Željko Miletić, direktor Hotela Lapad d.d.

Budući da je ovogodišnja se-zona pri kraju, te se još uvi-jek ne znaju konačne brojke,

možemo reći da je ovo ljeto, što se tiče ostvarenih noćenja na području Dubrovnika, bilo slično prošlogodiš-njem. U početku se očekivao pad, u dolascima, broju noćenja i u financij-skom rezultatu. O tome ste dragi či-tatelji mogli dosta čitati zadnjih mje-seci u medijima. Konkretno za prvih deset mjeseci po podatcima HTZ grada Dubrovnika zabilježeno je 4%

više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, uz činjenicu da su se kapaciteti na području Dubrovnika povećali za dva nova velika hotelska objekta: Radisson u Vrtovima sunca i La Croma na Babinom Kuku. Ako zbog usporedbe kompariramo ostva-rena noćenja u hotelu za prvih deset mjeseci lani i ove godine, dolazimo do rezultata od 4% manje ostvarenih noćenja. Međutim, vrlo je bitno ista-knuti da je ova sezona bila vrlo speci-fična i teška, jer se tržište urušilo pa

su hotelska društva u prosjeku imala cca 20 % manje prihode nego godinu ranije. Na manji prihoda sigurno je i utjecala recesija u Europi i svijetu – ali i teško shvatljivi potezi određenih hotelskih kuća. Da se u lipnju nije započelo s drastičnim spuštanjem ci-jena u cijeloj destinaciji, svi sudionici poslovnog procesa na turističkom tr-žištu, prvenstveno u hotelima, imali bi prihode veće za cca 10 – 15%. Sve ovo navodim i zbog apela da isto to ne napravimo dogodine. Dugoročno to

Hotel Lapad

22

ne bi bilo dobro. Primjerice, poslovni subjekti koji sudjeluju na turističkom tržištu Dubrovnika znatno će teže dočekati sljedeću sezonu nego što su dočekali ovu, a razlog je jasan: lani su akumulirali više financijskih sredsta-va. Destinacija se brzo i lako uruši, ali se vrlo dugo obnavlja i unapređu-je. Istinski se nadam da ćemo izvući pouke iz poslovanja ove godine da se više ne ponove slične pogrješke.

Osvrt na ovogodišnju turističku sezonu u Hotelu Lapad d.d.

Pisao sam općenito o događajima ti-jekom sezone, sada bih se osvrnuo na sezonu u Hotelu Lapad d.d., koja je po meni s obzirom na situaciju bila više nego uspješna. Pomorskim rječ-nikom možemo reći da je hotel si-gurno plovio nemirnim tržištem od otvaranja 3. travnja, do zatvaranja 7. studenog. U proteklih godinu dana stalno se ra-dilo na unapređenju svakog segmenta poslovanja u hotelu. To je dugoročan proces na kojem treba kontinuirano raditi i usavršavati cijeli tim, iako je po meni već danas Hotel Lapad d.d. vrh u ponudi dubrovačkih hotela. To potvrđuju partneri, gosti i kolege koji imaju samo riječi hvale za smještaj, servis, hranu itd. Hotel Lapad je ove sezone bio najbolje ocijenjen hotel u kategoriji 4 zvjezdice u Dubrovni-ku na internet portalu Trip Advisor, i jedan od pet najbolje ocjenjenih u Dubrovniku. Zadovoljstvo gostiju, njihove ocjene, komentari, te ostvare-ni rezultati govore da je Hotel Lapad na pravom, uzlaznom putu. Trajno je tijekom cijele sezone iz mjeseca u mjesec bio jedan od najposjećenijih dubrovačkih hotela što je vidljivo iz statistika HTZ Grada Dubrovnika i to zato što je cjenovno ostao na razi-

ni 4 zvjezdice. Hotel Lapad trenutno ima vrlo dobre smještajne sadržaje. Sobe su orginalne, gosti i partneri ih hvale. Hotel Lapad za prvih deset mjese-ci ostvario je 47.968 noćenja što je 87% više nego prošle godine iako je lani hotel otvorio svoja vrata tek 12. lipnja, odnosno dva mjeseca kasnije nego ove godine. Ako usporedimo ci-jelu prošlu sezonu s ovom sezonom, ali od 12. lipnja, hotel bilježi porast noćenja od 50 % za prvih deset mje-seci ove godine. Usporedimo li, pak, prihod hotela ove godine u prvih de-set mjeseci s prihodom hotela za pr-vih deset mjeseci 2008., onda se pri-hod povećao za preko 100%.

Planovi za slijedeću sezonu i dalje

Krajem ove godine hotel ide u kom-pletnu rekonstrukciju kongresne dvo-rane na katu Male Venecije kapacite-ta 140 osoba, dok bi prizemlje bilo podrška dvorani. Ovo će biti malena, ali jedinstvena kongresna dvorana, s obzirom na vanjsko zdanje i unutar-nje uređenje. U perspektivi hotel će se u potpuno-sti repozicionirati na tržištu Dubrov-

nika (to je već dobrim dijelom i uspio ove sezone) i osigurati održiv dugo-ročni položaj kao jedan od najboljih u Dubrovniku. Iako njegov primarni zadatak treba biti usmjeren na indi-vidualne poslovne i odmorišne goste, korporativne goste, male konferenci-je i insentiv goste, hotel mora također nastaviti privlačiti odmorišne grupe i alotmane iako u manjoj mjeri. Po-trebno je konstantno raditi na podi-zanju kvalitete usluge, jačati položaj na tržištu te nastaviti s postupnim unapređenjem operativnih rezulta-ta, koji će se maksimalizirati kada se ispred Hotela Lapad d.d. izgradi planirana marina. Tada će ovaj hotel definitivno postati jedna od najboljih dubrovačkih lokacija što će direktno imati za posljedicu povećanje priho-da. Već sada se ide u smjeru povaća-nja kvalitete usluge kako bi sutra s budućom marinom ta usluga već bila na zavidnom nivou.

Koristim priliku zahvaliti se svima: zaposlenicima hotela, vlasnicima, Nadzornom odboru, partnerima i su-radnicima na zaista lijepoj, korektnoj i konkretnoj suradnji koja je na kra-ju dala dobre rezultate kako fizički, tako i financijski.

23

Prošla zima, 2008./2009. oz-biljno je pokazala obrise svjet-ske ekonomske krize koja se

možda najjače osjetila u brodarstvu i zrakoplovstvu. I oni najmanje informi-rani mogli su u punom smislu osjetiti značenje globalizacije. Ni mi nismo bili izuzetak. Primjerice, ujutro sam pročitao da se City Bank u New Yorku razdvojila: u jednom dijelu skupili su sve probleme i nelikvidnost, drugi dio je ostao čist i spreman za daljnji rad. Nasmijao sam se na to „balkansko“ rješenje jer naš najveći irski tour ope-rator, vezan s onim „problematičnim„ dijelom banke, novac za pripremu svog intenzivnog ljetnog programa nije mogao dobiti. Nije imao drugog izbora nego da popodne stornira cije-lu jednu seriju letova! Dakle, ono što ujutro naprave u New Yorku, popod-ne udari po glavi nekoga na drugom kraju svijeta. Globalizacija!

Zimski period, koji nam je kao char-ter operatoru uvijek težak, u prijašnje dvije godine ipak smo nekako pove-zivali intenzivnim letovima u Dubai prevozeći na Hajj (hadž) hodočasnike iz Afganistana. Bili smo sigurni da će, zbog našeg kvalitetno odrađenog posla, i prošle zime naš afganistanski partner dobiti taj posao i ponovno nas angažirati. Nažalost, zbog političkih mućki i korupcije u Ministarstvu za Hajj od posla nije bilo ništa. Jednako se, ali u još gorem obliku, to dogodilo

ove zime (2009.) kada je nekoliko lju-di zbog toga izgubilo glavu.

Na početku ljetne sezone situacija za hrvatski turizam nije izgledala dobro: hoteli su bilo poluprazni, a naši tour operatori skratili su i prorijedili svoje programe za 27%.

Uz pomoć novog gradonačelnika, po-kušali smo, s dubrovačkim hotelima organizirati zajednički agresivniji na-stup na europskom tržištu, ali odaziv nije bio onakav kakav smo očekivali. Zbog toga smo se intenzivno okrenu-li drugim tržištima i znatno povećali broj letova za druge prevozioce, one koji su tijekom godine imali probleme sa svojim zrakoplovima.

U normalnim godinama udio takvih letova u ukupnom broju sati koje godišnje odletimo 20%. Ove godine iznosio je otprilike čak 54%! To nam je omogućilo da amortiziramo udarac globalne krize i završimo sezonu rela-tivno mirno. Sa smirivanjem psihoze oko krize i dolaskom toplijih dana i hotelijeri su dobili goste pa je na kraju sezone slika bila bitno povoljnija nego što je izgledalo u svibnju.

Drugu kriznu zimu 2009./2010. ni-smo željeli dočekati računajući na Hajj već smo poduzeli intenzivne pripreme za zapošljavanje dva svoja zrakoplova u Makedoniji. Naime, naš dugogodiš-

nji poslovni partner na makedonskom i kosovskom tržištu već duže vrijeme pokušava osnovati svoju aviokompa-niju. Uz našu podršku sada je vrlo bli-zu tome, a prema potpisanim ugovori-ma mi ćemo mu osigurati zrakoplove i pružiti tehničku i operativnu potporu. Prvi zrakoplov već je u njegovim boja-ma i pripremljen za odlazak u Make-doniju. Još samo nekoliko dana može se vidjeti na našem aerodromu.

Makedonskom parneru to će omo-gućiti uštedu u poslovanju jer neće morati organizirati svoje mehaničare i pilote, a makedonskim vlastima će na taj način biti potvrđena kvaliteta i sigurnost cijele operacije. Naša naj-veća korist je u tome što na taj način omogućavamo zapošljavanje dva zra-koplova tokom dvije zime (ugovor je na 18 mjeseci), a u skladu s razvojnim planovima vjerojatno i angažiranje do-datnih zrakoplova.

To je u skladu s našim planom pola-gane promjene flote i uvođenja mo-dernijih zrakoplova. Za to je sada vrlo povoljan trenutak jer se kao posljedica krize na tržištu nude uvjeti kakvi su prije nekoliko godina bili nezamislivi. Nadamo se da će prvi takav zrakoplov doći u Dubrovnik već sljedeće sezone.

Kap. Zeno Singerdirektor Dubrovnik Airline d.o.o.

Dubrovnik Airline

24

ATLANT AGENTAtlantagent d.o.o. osnovali su

Atlantska Plovidba i Jadro-agent 1992. godine. Jedna

je od najprestižnijih i najpouzdanijih hrvatskih pomorskih agencija jer sa svojim sestrinskim agencijama u Hr-vatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj pokriva sve jadranske luke kao i luke istočnog Mediterana.Zaposlenici Atlantagenta su tim profe-sionalaca s dugogodišnjim iskustvom. Njihov ugled stekao je povjerenje mno-gih svjetskih brodara i unajmitelja koji su ovu agenciju odabrali za zastupanje svojih interesa.Atlantagent d.o.o. ima 17 godina isku-stva u pomorsko-agencijskim usluga-ma. Osnovna mu je djelatnost prihvat i otprema turističkih, trgovačkih i vojnih brodova, pružanje usluga jahtama te organiziranje dodatnih usluga za iste. Korisnici Atlantagenta u 2008. go-dini bile su tvrtke CroisiEurope, Ele-gant Cruises & Tours, World Cruises Agency, Lindos Maritime, AML Shi-pping Co., Adriatic Cruises, V.Ships, American Overseas Marine, Variety Cruises, Inschape, Travel Dynamics, Butterfield&Robinson, Rivages te Me-lita Marine. Za njihov račun ukupno smo agentirali 879 ticanja brodova La Belle De L’Adriatique, Seven Seas Ma-riner, Seven Seas Voyager, Seven Seas Navigator, Explorer, Monet, Andrea, Arion, To Callisto, PanOrama, PanT-heon, Corinthian II, Ocean Monarch te Harmony G, od toga na području naše županije 355. Ostatak od 524 ticanja poslove agenture odradili su za nas naši podagenti. Za račun tvrtke Elegant Cruises & Tours radili smo Port Opera-tion diljem cijelog svijeta, od Antarkti-ke do Baltika.

Atlantagent d.o.o. zajedno sa svojom matičnom tvrtkom Atlantskom Plo-vidbom d.d., vlasnikom flote teretnih brodova, aviona i hotela promovira po-uzdanu opskrbu i ljudski potencijal za sve vrste zahtjeva.Atlantagent d.o.o. je član Udruge po-morskih te Udruge putničkih agencija Hrvatske i posjeduje Svjedodžbu kvali-tete DNV ISO 9001 : 2000.

Ovo je Atlantagent danas. Brodova je sve više, a u portu se zadržavaju sve kraće.Nema više boksita, logova, drvene gra-đe, starog željeza, pšenice, kave, riže, južnog voća i duboko zamrznutih pro-izvoda. Nema više domaćih brodara. Manje je i naših pomoraca, a sve je više članova posade čija imena i fizionomi-je zaboravimo odmah poslije isplovlje-nja. Prošla su vremena kada su se radi iskrcaja i ukrcaja tereta brodovi u luci redovito zadržavali više dana. Tada smo

se mogli bolje upoznati s posadom, za-pamtiti se i sresti s njima najbližima, koji su ih redovito posjećivali. Dječica su trčkarala po kuverti, ponovo zbli-ženi s ocem kojeg su otpratili iz doma prije puno mjeseci.Pisma i duga čekanja na telefonsku vezu zamijenili su elektronska pošta i mobiteli. Zato uglavnom znamo samo imena i zvanja članova posade s kojima kontaktiramo. Ne znamo ništa o njima, o njihovoj obitelji, niti koliko su im sta-ra djeca, koje su škole finuli, od čega su bolovali, niti kako se zovu. Posla je sve više, sve manje emocija u njemu.Na novoj rivi umjesto tereta putnici su iz svih dijelova svijeta. Uskoro će biti zasađene palme, a umjesto Željeznič-kog, Starog i Novog magazina te čuve-nog Udarnika i skladišnih nadstrešnica izgradit će se hotel, kino, tržni centar i kongresna dvorana.Pamtit će se: ovako kao danas živio je Atlantagent davno prije.

Miroljub Vukšić, direktor

25

Dok pišem ove retke, već dobra-no prolazimo kroz četvrti kvar-

tal 2009.g. U rubrikama o gospodar-stvu u svim medijima stalno slušamo kako smo u godini najdublje globalne ekonomske krize na svim tržištima pa tako i u zračnom prijevozu. Poslovanje Atlant travela je usmjereno isključivo na izdavanje putničkih karata u zrač-nom prijevozu kao i pomoć pri rezer-vaciji hotelskog smještaja i renta a car usluge. Atlant putnička agencija, kao član IATA-e i korisnik AMADEUS rezervacijskog sustava, ima pristup po-sredovanju u kupnji preko 96% objav-ljenih letova širom svijeta. Promatrajući ovu godinu u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, Atlant putnička agencija ne bilježi značajnija odstupanja ni u jednom segmentu po-slovanja, naprotiv možemo čak tvrditi da je situacija poslovanja stabilna. Već krajem 2008. godine dalo se je na-slutiti da će kriza, koja je tada već bila zahvatila razvijenije dijelove svijeta, doći i do naših prostora, što se uistinu i dogodilo. Poučeni tuđim iskustvom i stanjem u okruženju, pri sastavljanju plana za 2009. godinu bili smo opre-zni. Vodili smo računa da postignute brojke u 2008. budu cilj za sljedeću. Uz nužne investicije i troškove, s nasljeđe-nom kadrovskom situacijom iz 2008. uspjeli smo u prvih deset mjeseci ove godine postići pozitivne rezultate, što nam daje pravo da očekujemo i pozitiv-ni završetak poslovne godine. U tablici u nastavku prikazan je broj izdanih dokumenta u prvih deset mje-seci 2009. u odnosu na 2008. godinu te odnos između najvećih skupina kupaca prema kojima je usmjerena prodaja, a to su fizičke osobe, Atlantska plovidba i ostale pravne osobe.

Uspoređujući isto razdoblje u zadnje dvije godine, primjećujemo porast ku-paca među fizičkim osobama, indivi-dualaca, kao i ostalih pravnih osoba, a znatno manji broj dokumenata za Atlantsku plovidbu, što je u skladu s politikom racionalizacije troškova za prijevoz posade na brodove. Zastupljenost kompanija u izdanim dokumentima ide ovim redom: Croatia airlines, Lufthansa, Air france, Austrian airlines, Klm, British, Iberia, Turkish, Emirates, Air Canada, United airways, Delta te dalje čitav niz od 50-ak drugih nacionalnih i “low cost prevoznika”. Unatoč tome što se poslovanje i kanal prodaje Atlant putničke agencije obav-lja kroz “offline” sustav, dakle fizičkim dolaskom u agenciju, preko telefona ili preko e-maila, Atlant i te kako zauzi-ma respektabilno mjesto u putničkoj industriji u okruženju. Kad su u pitanju avio karte najčešći je ovaj prigovor: Čemu agencija u poslov-nici kad je sve moguće naći i kupiti na internetu? Činjenica jest da je Internet omogućio svakom pojedincu organiza-ciju putovanja od prijevoza, smještaja, rent a cara i ostalih dodatnih sadržaja. Međutim, agencija koja neprestano radi na usavršavanju svojih djelatnika, koja prati trendove razvoja industrije i u isto vrijeme razvija kvalitetne partnerske odnose sa svojim klijentima i te kako zauzima značajno mjesto na tržištu. Mnoge ozbiljne tvrtke vode računa o svom budžetu predviđenom za troško-ve prijevoza djelatnika. U tom slučaju je i te kako važno odabrati kvalitetnu specijaliziranu agenciju za pribavlja-nje putničkih karata, a to je zasigurno Atlant u širem okruženju. Agencija koja u svom poslu nastupa pažnjom kvalitetnog gospodarstve-

nika povećava efikasnost i doprinosi racionalizaciji troškova svojih vjernih klijenata te se trudi da u potpunosti is-puni njihove potrebe i pruži im efika-snu uslugu prilagođenu pojedinačnim potrebama.Da je to tako u Atlantu, potvrđuje či-njenica da svakodnevno raste broj klije-nata za koje Atlant pribavlja putničke karte. Atlant tako svojim stalnim par-tnerima nudi i čitav niz drugih pogod-nosti, do obvezujućeg ugovora kojim zapravo učvršćuje svoj odnos s određe-nom tvrtkom, obvezujući se da izbor i realizacija određenog putovanja bude za klijenta najpovoljnija. Kako smo prošli put najavili, još uvijek je u izradi “online” sustav rezervacije i prodaje. Nadamo se da će uskoro pro-funkcionirati, a do tada koristite naše kontakte ili nas posjetite. Uvjerite se u kvalitetu usluge Atlant travela.

ATLANT putnička agencija

Prof. Stanka Divizić, direktorica

I-X / 2008 I-X / 2009 INDEXbroj dokumenata – fizičke osobe 4751 5030 5.88%broj dokumenata za Atlantsku plovidbu 2982 2534 -15.03%broj dokumenata za ostale pravne osobe 2010 2237 11.30%

26

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE

Živopisni Životopis

bijeloga broda

dubrovačke plovidbe

Marijan ŽUVIĆ

Zašto se upravo parobrod „Kumanovo“ ističe kao jedan od simbola Dubrovačke parobrodarske plovidbe nije lako dokučiti. Trjezveno vaganje

činjenica pokazat će da je to bio neveliki brod, ne osobito sjajne prošlosti, posve neusporediv sa stjegonošom dubro-vačke bijele flote, parobrodom „Kralj Aleksandar I“. Bit će da je presudio dojam bijeloga broda s visokim i uskim žutim dimnjakom iza kojeg ostaje duga crta crnoga dima. Dakako, riječ je o izvanrednoj slici dubrovačkoga marinista austrijskih korijena Johanna Seitsa, što se čuva u Pomor-skome muzeju u Gradu.

O „Kumanovu“ se pisalo mno-go, nerijetko i pogrješno, ali uvijek pohvalno, pa ga se čak predstavljalo „najboljim pri-mjerom pomorske tradicije Dubrovnika“, što svakako nije bio. Podatci iz švedskih i ruskih izvora pokazuju da su bitne stranice njegova životopisa na Jadranu posve nepoznate, što je bilo razlogom da se naoko do-bro poznati parobrod nađe na „Nepoznatim pomorskim stra-nicama“.Početkom 1906. tvrtka Re-deri Aktiebolaget Sverige-Tyskland naručila je „kod kuće“ u Malmöu, u brodogradilištu Kockums Mekaniska Verkstad,

koje će kasnije steći svjetsku slavu, dva broda za održava-nje vrlo prometne linije na Baltiku, između švedske luke Trelleborg i Sassnitza na njemačkome otoku Rügenu. Bili su dugi 74,15 i široki 10,7 metara, a vrlo udobni saloni i kabine bili su namijenjeni za stotinu putnika. Za pogon je odabran šestocilindrični stapni parni stroj od 2228 konj-skih snaga, a brzina je bila 15,5 čvorova.Prvo je izgrađen „Prins Gustaf Adolf“, a 31. siječnja 1907. godine porinut je u more i junak ove priče, parobrod „Prin-sessan Margareta“. Nazvan je tako u čast britanske prin-ceze Margarete od Connaughta, unuci kraljice Victorije, koja se udala za švedskoga prijestolonasljednika. Svečana je primopredaja obavljena 6. srpnja, a 14. srpnja 1907. pa-robrod je prvi put iz Trelleborga zaplovio put Sassnitza. No početak nije bio slavan: već sutradan ujutro, 15. srpnja, nasukao se kod mjesta Stubbenkammer na otoku Rügenu.

26

27

KUMANOVO Smrt u olujiOdsukan je četiri sata poslije, doplovio je u Sassnitz, ali je već s prvoga puto-vanja morao ravno u brodogradilište na popravak!Nevolje su za „Prinsessan Margaretu“ tek počinjale. Prema izvješćima sačuva-nim u arhivima u Trelleborgu brod je bio izrazito nestabilan, naši bi pomorci rekli „vergul“. Opasno se naginjao na bok, toliko da je jednom dimnjakom zagrabio more(!?) Problem se pokušao riješiti dodavanjem balasta od željeznih poluga, ali se pretjeralo pa je preopte-rećena „Princeza“ počela doticati dno. Konačno je nađena prava mjera bala-sta, no švedski vlasnici očito nisu bili odveć zadovoljni parobrodom, pa su ga prodali već u svibnju 1909. godine.Kupila ga je poznata finska brodarska tvrtka Finska Angfartygs A/B za odr-žavanje linije Turku-Stockholm, ali je zadržala ime švedske kraljevne. Iduće godine brod preuzima prugu Stock-holm-Hangö-Helsingfors-Sankt Peter-burg, no ne zadugo. U srpnju 1912. prodan je ruskoj tvrtki Russkoje Du-najskoje Parohodstvo (Rusko dunavsko parobrodarstvo) kako bi preuzeo liniju između Odese i rumunjske luke Galati na Dunavu. Tada postaje „Velikij knjaz Aleksandr Mihailovič“, nazvan tako u čast velikome knezu koji je odlučivao o bitnim poslovima pomorskog prijevo-za, pa je time jamačno na neki način „zadužio“ i vlasnike novoga broda.Kad je izbio Prvi svjetski rat, „Velikij knjaz“ je odmah rekviriran za potrebe Carske ratne mornarice te naoružan s četiri topa kalibra 75 milimetara. Sve je vrijeme plovio rutama oko Odese, gdje ga je zatekla i boljševička revolu-cija. Kronike bilježe da su 16. prosin-ca 1917. u Sevastopolju boljševici na brodu podigli crvenu zastavu, a ime je skraćeno na „Aleksandr Mihailovič“. Uskoro Sevastopolj pada Nijemcima

u ruke, pa brod podiže njemačku za-stavu, a koji dan poslije preuzimaju ga belogardejci i ističu ruski carski stijeg.Pod carskom zastavom imat će značaj-nu ulogu u velikoj operaciji evakuira-nja stotina tisuća vojnika i civila, koji su pred boljševicima bježali u Tursku i dalje na zapad. Posljednju plovidbu Cr-nim morem obavio je nekadašnji „Veli-kij knjaz“ 20. studenoga 1920. godine iz Sevastopolja u Istanbul. Nakon krat-kog predaha u Turskoj, carska se mor-narica pod zapovjedništvom generala Pjotra Wrangela povukla u Bizertu, ve-liko vojno uporište u, tada francusko-me, Tunisu gdje je internirana. Nakon što je 1924. godine Francuska norma-lizirala odnose sa Sovjetskom Rusijom svi su carski ratni brodovi predani Mo-skvi, a trgovački su brodovi prodani.Tako je i Dubrovačka parobrodarska plovidba za samo nekoliko tisuća funti kupila parobrod „Aleksandr Mihailo-vič“ te mu odabrala nimalo dubrovač-ko ime „Kumanovo“. No, valjalo se dodvoriti vlastima u Beogradu, koje su brodarima odobravale subvencije. Zato je nazvan imenom makedonskoga gradića kod kojeg su Srbijanci 1912. godine izborili prvu pobjedu u Prvom balkanskom ratu. Nakon četiri godine raspreme u Bizerti brod je bio posve zapušten, pa je temeljito obnovljen i uvršten na brzu prugu Trst-Split-Du-brovnik-Kotor.Mogao je primiti 100 putnika u kabi-nama prvoga i 40 u kabinama drugoga razreda. Uskoro se uključuje u krstare-nja, pa tako u dnevniku „Giornale di Brindisi“ od 12. travnja 1934. nalazi-mo vijest o uplovljavanju „Kumanova“ sa 150 francuskih turista na kružnome putovanju. Po drugi put je rekonstrui-ran 1936. godine u brod za turistička putovanja sa 114 postelja u prvome i 56 u turističkome razredu.

Na početku Travanjskoga rata 1941. „Kumanovo“ se sklonilo u Bokoko-torski zaljev, točnije usidrilo se ispred Risna, gdje su ga netaknutog zatekli i zaplijenili Talijani. Pod imenom „Cor-fu“ odmah su ga počeli koristiti za pri-jevoz vojnika, a postoje naznake da je neko vrijeme održavao i redovite linije na Jadranu. Nakon kapitulacije Italije predstavnici kraljevske jugoslavenske vlade pronašli su brod na vezu u Ta-rantu. Tamo mu je 7. prosinca 1943. i formalno vraćeno ime „Kumanovo“ i jugoslavenska zastava.Za potrebe Saveznika dubrovački pa-robrod održava redovitu liniju između Vallette na Malti i Siracuse na Siciliji. U srpnju 1944. godine zatekao se na Malti tijekom napada njemačkih zra-koplova te je bio znatnije oštećen. Na brzinu je popravljen i vraćen na liniju za Siciliju. Po svemu sudeći upravo su se ta srpanjska oštećenja pokazala kob-nima u prosincu. „Kumanovo“ se 27. prosinca 1944. pred istočnom obalom Sicilije našlo na udaru oluje, došlo je do puknuća trupa i prodora mora u stro-jarnicu pa je oronuli parobrod vrlo brzo nestao u dubinama. Nema podataka da je stradao bilo tko od članova posa-de ili putnika. U nekim se tekstovima navodi da je brod toga dana bombar-diran i potopljen. Vjerojatno je korijen tih pogrješaka u prepisivanju podataka iz prvog službenog popisa brodova iz-gubljenih tijekom Drugoga svjetskoga rata, što ga je načinilo Ministarstvo po-morstva FNR Jugoslavije, a u kojemu se za parobrod „Kumanovo“ navodi da je – potopljen.

28

mr. Anica Kisić, prof.

Bio je pomorski kapetan i po-morski znanstvenik. Mada su poznata dva njegova ti-

skana djela, najviše se spominje u kon-tekstu istraživanja načina konstrukcije dubrovačkih brodova u 16. stoljeću. Izvrsnost tih brodova potvrđuju rim-ski inženjer Bartolomeo Crescentio u djelu Nautica Mediterranea, tiskanom u Veneciji 1601., i Pantero Pantera u djelu L’armata navale tiskanom u Ve-neciji 1614. Znanstvenici su se do da-nas najviše oslanjali na izračune trupa dubrovačkog broda u rukopisu Petra Damjana Ohmučevića. Dio rukopisa iz 1650. čuva se u Dubrovačkom povi-jesnom arhivu. B. Crescentio spominje da je vidio izgubljeni rukopis Carteggi-atore Dubrovčanina Nikole Sagroevića iz 1563., u kojem se donose najiscr-pniji podatci na tu temu.

Tko je Nikola Sagroević? Izdanak je stare poznate bogate pomoračke obi-telji sa Šipana zabilježene u genealogiji Antunina (pučana). O njemu pišu po-vjesničari i suvremenici Serafino Razzi i Appendini u 19. stoljeću. Mnoštvo podataka može se crpiti u dubrovač-kom arhivu. Djed mu je bio poznati pomorac sa Šipana Stijepo Sagroević s nadimkom Krivonosović. Djedova oporuka sačuvana je u dubrovačkom arhivu. U njoj se izrijekom spominje da jedan njegov brod ima čak 1.200 kola nosivosti. Tri Stjepova sina po-znata su pod različitim prezimenima: Marin se prema djedovu imenu prezi-vao Stjepović, a Tomo i sin mu Vice, poznati pomorski poduzetnici, uz prezime Stjepović dobili su nadimak

Skočibuha. Treći sin, Frano Sagroe-vić, također pomorac, ponekad je sebi dodavao očevo prezime Krivonosović. On je imao osmero djece, među njima Vicu, koja se udala za poznatog po-morca Miha Pracata kad je ovaj obu-dovio. Njezin brat, jedan od Franovih sinova, bio je Nikola Sagroević (tal. Sagri). Život je proveo kao pomorac, ali se bavio pomorskom znanošću. Po-znato nam je djelo Ragionamenti sopra la varieta’ de i flusi et riflussi del mare Oceano Occidentale – Razgovor o ra-znolikosti plime i oseke u Atlantskom oceanu, tiskano u Veneciji 1574. Je-dan se primjerak nalazi u Pomorskom muzeju u Dubrovniku. U ovom zani-mljivom djelu autor piše kako mu je Tomov neput, Nikola Skočibuha po-svjedočio da i nakon osam godina od porinuća u more, na putu od Lisabona do Flandrije i natrag, u brodsko dno nije prodrla ni čaša morske vode (...»in tutto questo nostri viaggio di Lisabo-na fino a Flandria alla tornata sin qui, mai non ho visto cavare un bicchier d’ aqua di mare, tanto sta stagno la nave...»). To je stoga, tvrdi Sagroević, jer su dubrovački brodovi najtvrđi u svijetu i od najboljeg su drva («... pri-ma per perche le vostre navi sono piu forti di tutte l’altre del mondo...»). Tako su dobri još samo portugalski brodovi.

Djelo Carteggiatore smatralo se iz-gubljenim, ali je nedavno akademik Žarko Dadić, porijeklom iz Dubrov-nika, doznao da se čuva na University of Minnesota Library, SAD. U br. 2 časopisa Dubrovnik 2008. objavio je

komentar ovoga značajnog nalaza «O Sagroevićevom djelu Carteggi atore». Neizbježno mi se nameće pitanje kako je i kada (vjerojatno prodajom još u 19. stoljeću) rukopis dospio u SAD.

Do sada nam je djelo bilo poznato samo preko B. Cresentija. Sada zna-mo da Carteggiatore nije nikada ni bilo objavljeno jer rukopis, koji je Nikola započeo pisati u Dubrovniku, nije do-vršio zbog odlaska u Manfredoniju, gdje je ubrzo i umro. U oporuci regi-striranoj u Dubrovniku 1573., a na-pisanoj u Manfredoniji 1571. zamolio je brata Ivana u Dubrovniku da dade tiskati dva njegova djela, ono već na-vedeno o plimi i oseci na Atlantiku i drugo o ponašanju plime i oseke kod Messinskog prolaza (Discorsi dei flussi e riflussi del Faro di Messina, con le regole per saper trovare in che vento si trovi la Luna ogni giorno ed ogni hora; utillisi-mo a tutti et particolamente a Navigan-ti), koje je dao tiskati u Veneciji 1580. Nedovršeni rukopis Carteggiatore nije tiskan, pa se tijekom stoljeća smatrao izgubljenim. Ivan Sagroević, pomorac i također pomorski teoretičar, uspješ-no se pak bavio nacrtima za gradnju luka i pristaništa, a posebno je poznat po rješenju izgradnje nove luke u Na-pulju.

Rukopis ima 107 stranica. Teško je čitljiv i s puno dopuna što dokazuje da ga je pisac još kanio urediti. Djelo je zamislio u šest djelova s predgovorom, a odmah iza naslova, srećom, napisao je sadržaj svih šest dijelova. Završio je samo prvi i početak drugog dijela.

nikola sagroević (? – 1573.)

29

nikola sagroević (? – 1573.)

Prvi dio u cjelini sadržava ono što po Sagroevićevom mišljenju mora znati svaki pomorac. Na početku se navode prva četiri potrebna područja znanja. Njih u idućim područjima raščlanju-je. To su: o tri glavne mjere broda i o njegovoj nosivosti; koliko je ljudi potrebno za navigaciju; kako se ugo-varaju trgovački računi; o zapažanju meteoroloških prilika i o važnosti astrologije.

U šestom poglavlju prvog dijela autor raspravlja o dužini, širini i visini broda i kako se postižu najbolje proporcije koje se moraju poštovati, a pri tome misli na galijune koji su se tada gra-dili u Dubrovniku. To je za teoretičare i rijetke inžinjere brodogradnje koje poznajem najdragocjeniji dio Sagroe-vićevog teksta. Do sada su se mučili oko izračuna proporcija dubrovačkog galijuna i baždarenju služeći se poda-cima u Ohmučevićevom rukopisu i navodima u B. Crescentija, a oni se svi pokušavaju referirati na Sagroevićev tekst.

Od šestog do trinaestog poglavlja pr-vog dijela Sagroević piše o pravilima izrade lantina, o jedrima i posebno o latinskom jedru, o opremi i ostalim brodskim dijelovima. Piše dalje o bro-dolomima, o hrani koju treba nositi, o korištenju busole i poznavanju zemljo-pisnih koordinata potrebnih pomorcu za orijentaciju na moru i sl.

U drugom dijelu rukopisa raspravlja o pomorskim kartama i objašnjava tvrd-nju o njihovoj «lažnosti» . Za dokazi-vanje te lažnosti elaborira tri postojeća

načina: jedan se temelji na eksperi-mentu, drugi na argumentu razbora, a treći na matematičkom razmatranju. Na to ga je ponukala potreba da se na-prave bolje pomorske karte za putova-nja u novootkrivene krajeve. Time se bavio i Španjolac Pedro de Medina u knjizi L’arte del navegar, koju je na tali-janski preveo 1554. korčulanin Vicko Paletin. Njegov tekst nedavno je na hrvatski preveo mladi znanstvenik sa zadarskog Sveučilišta dr. Milorad Pa-vić.

U četvrtom poglavlju drugog dijela rukopisa Sagroević raspravlja o poj-movima meridijana, paralela i ekvato-ra baš u svrhu dokazivanja pogrešno-sti pomorskih karata. Upustio se i u zanimljiv opis ustroja svijeta, dakako u skladu s onim što se tada općenito držalo u sklopu Aristotelove prirodne filozofije i geocentričnog sustava. U ta objašnjenja ne bih se ovom prilikom upuštala.

Sagroević je očito dobro poznavao Paletinov prijevod Pedra de Medine, kojeg su rabili hrvatski pomorci, a s kojim, čini se, nije bio zadovoljan, pa je odlučio napisati vlastiti pomorski priručnik. Sagroevićevo je djelo po svojoj koncepciji izvorno, različito i sasvim praktično, pa je šteta što nije dovršeno.

Na nedavnom međunarodnom sim-poziju Ars Nautica, pomorska arhe-ologija i povijest srednjega i novoga vijeka u Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku, odnosno njegovom dijelu Centar za

mediteranske studije, a u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, UNESCOM i Dubrovačkim muzejima, u svom sam izlaganju još jednom naglasila da je nalaz dubrovačkog broda iz 16. stolje-ća u podmorju uvale Suđurađ na Ši-panu (koji sam kao kustos Pomorskog muzeja u Dubrovniku s ekipom istra-živala od 1972. do 1974. i to objavila), veoma važan s obzirom da su djelovi konstrukcije broda još sačuvani ispod sloja pijeska i čišćenjem bi ti dijelovi vrlo moguće postati materijalni doka-zi za Sagroevićeva istraživanja u novo-otkrivenom rukopisu.

O dijelovima Sagroevićeva teksta s izračunima brodske konstrukcije go-vorila je nešto Lilia Campana iz Centre of Maritime Conservation and Archa-eology (C.M.A.C.), Texas A&M Uni-versity u kojem se nalazi čitava kopija Sagroevićevog teksta. Pokazala je veći broj stranica s dosta nacrta, koji će ova dobro ekipirana institucija u SAD-u istražiti i obraditi. Ustanovljen je pro-gram The Nicolo Sagri Project sa za-datkom da se čitav rukopis prevede na hrvatski jezik, da se u Dubrovačkom povijesnom arhivu istraže svi dostu-pni podatci o Nikoli Sagroeviću. U C.M.A.C.-u će se obraditi tekst i sve skupa na kraju objaviti.

30

Tamara Gović, prof.

Zavjet Otta Viscontija

Insula media, Lopud, središnji je otok Elafita. Pod tim ga imenom spominje rimski pisac Plinije Sta-

riji u djelu Historia naturalis. Otočje je svojim razvedenim položajem, pretpo-stavlja se, nazvano po grčkoj riječi za jelena, a Lopud se nalazi u sredini. S vanjske strane Lopuda pjeskovita je plaža Šunj i na povišenom mjestu zavjetna crkva Gospe od Šunja. Prva crkva na tom mjestu građena je, pret-postavlja se, nakon Prvog križarskog rata. Ondje se iz oluje izbavio talijan-ski plemić Otto (Ottone) Visconti na povratku iz spomenute vojne. Pre-ma legendi, koju su prenijeli Dante i Torquato Tasso, Visconti se borio pro-tiv nekog Saracena i savladao ga. Taj Saracen na svom oružju imao je grb s vijugavom zmijom koja napola guta dijete. Visconti su preuzeli grb pora-ženog neprijatelja i pod tim znakom vladali u Italiji do petnaestog stoljeća kao vojvode, grofovi i markizi. Povijest imena Šunj povezana je s poja-vom ovog znamenja na Lopudu. Zašti-ćena pješčana uvala pružila je utočište grofu Viscontiju, a on je bio zahvalan Gospi, kojoj se molio u teškim trenu-cima oluje, i za spomen na svoj spas podigao je tu zavjetnu crkvu. Ona se nalazi na povišenom mjestu, dotle ne dopiru valovi niti za teške južine.Na grbu otoka Lopuda prikazana je velika zmija kako guta dijete. Budući da na Lopudu uopće nema zmija, po-stanak i ikonografija simbola Lopuda povezuje se s legendom o Viscontiju. Postoji i druga priča – o plemiću Sforzi i njegovu malom sinu kojeg je dopola progutala zmija. Spasila ga je Blažena Djevica Marija pa je crkva zahvala za ispunjeni zavjet.Muška linija porodice Visconti nestala je s političke scene Milana već u petna-

estom stoljeću, ali je ipak njezin znak do danas ostao kao jedan od simbola Milana. Istovjetni, nešto modificira-ni motiv, upotrijebljen je i na drugim mjestima – kao logo autokuće Alfa Ro-meo, gdje okrunjena zmija guta dijete, te kao simbol milanskog nogometnog kluba Inter. Stilizirana, teže prepoznat-ljiva zmija, koja umjesto djeteta u usti-ma drži cvijet, zaštitni je znak firme Fininvest koju je godine 1978. osnovao Silvio Berlusconi, a svojevremeno je bila prisutna i kao logo tv kanala Tele-milano 58 i Canale 5.Prema Povijesti Milana autora Alessan-dra Viscontija (1945.), grb Viskontija bio je jedan od simbola srednjovjekov-nog Milana, bijela zastava s azurno plavom zmijom bazilike svetoga Am-brozija. Tek nakon križarskih vojni u usta zmije stavljen je lik okrvavljenog Saracena. Ova neman kasnije je izgubi-la negativnu konotaciju te postala za-štitnim znakom Milana, ali i Lopuda.Naziv Šunj došao je od kroatizira-nog oblika bišun, odnosno talijanskog biscione,što označava veliku zmiju, možda baziliska, koji guta dijete.Današnja je crkva veća i razvedenija od nekadašnje. Njeno lijevo krilo sagra-đeno je godine 1527., a desno u seda-mnaestom stoljeću. Nekad su se u crkvi pokapali članovi lopudskih pomorskih i trgovačkih obitelji. Tek nakon Napo-leonove zabrane, u devetnaestom sto-ljeću nastalo je vanjsko groblje. S vidikovca ove uzvisine pruža se po-gled na pučinu. Vidi se otok sv. An-drije, po legendi mjesto nekadašnjih noćnih sastanaka Marije sirotice i du-brovačkog plemića.Ovaj položaj imao je i obrambenu ulo-gu jer se uz crkvu nalazi visoka gotič-ka trifora sa zvonima koja su služila za uzbunu u slučaju približavanja gu-sara.

U crkvi je vrlo vrijedan oltar s drvenim kipovima apostola i Djevice Marije, koje je vjerojatno donio iz Westmin-stera zaslužni građanin Republike, Lo-puđanin Miho Pracat, u vrijeme suko-ba katoličke i anglikanske crkve.Lopud je nekad bio vrlo napučen. Zbog njegove pomorske i trgovačke aktivnosti nazivali su ga malim Du-brovnikom. Bez sumnje je na njemu u stoljećima prije velikog potresa cvjeta-lo pomorstvo i brodogradnja, kapetani su u vrtove i okućnice donosili agru-me i tropske egzote. Slava mu pomalo opada nakon potresa, koji je razrušio veliki broj kuća, oštetio predromanič-ke i renesansne crkve, kojih se u to vri-jeme na Lopudu spominje tridesetak. Danas je Lopud jedna od sjenki boga-te prošlosti Elafita u okrilju Republi-ke, pogodno tlo za prodaju, gradnju apartmana i turističkih naselja. Kad bismo mogli zagledati u podmor-je oko Lopuda, našli bismo vjerojatno i koju olupinu trgovačkog broda, mož-da i Pracatovog Ivana Krstitelja.U otočnoj makiji, borovima i čempre-sima kriju se pleteri nekadašnjih skro-mnih bogomolja, a Gospa od Šunja za južine odjekuje molitvama zahvalnica-ma nekadašnjih kapetana.

31

Zavjet Otta Viscontija

OŠTROJužni je krak ruže namijenjen vje-tru koji nosi naziv oštro. Samo znalci mogu odmjeriti vjetruštinu šiloka i smjestiti je južno. Jugoistok je, zbog levanta koji kapne u pregradu juga, za snagu jači. Njegov je tempo postupan, kako silazi barometar, a kiša s vjetrom ujednačeno pada. Oštro se nalazi na vrhu, na ponti. Donosi vjetar kratko-ga vijeka. Kombinira li se sa šilokom, mijenjat će narav, kameleonski se pri-lagođavati istoku, kompas okretati jugu, stajati malo tamo, lijevo i desno, dok ga ne istisne lebić.

LEBIĆMore visoko, ali po njemu se valjaju koče i brodovi. Prije isteka šiloka, uleti oštro, zakotrlja se preko ruže i u po-moć pozove lebić.Pomorci znaju: poslije šiloka može zapuhati lebić jer mu je već otvoreno more, ali on se, poput svakog krat-kotrajnog, smionog i nestrpljivog, zametne početnom snagom i podigne valove. Puše u njih jakim, a kratkim dahom. Od njih se more propne, opa-sno se ispriječi brodu. Lebić plaši pomorce. Nedokazan, na-gao i mlad, on se spušta bez zastoja i što napravi za svoga vijeka, pamti se dugo. Nestrpljiv je i kratkotrajan. Ili se vraća jugu ili kliže po ruži do tra-muntane i u pomoć poziva buru.Poslovica kaže:» Libećo bagašo, aqel ke trovo lašo» ili «Vraća na ono vrije-me što je našo!»Lebić je najčešće oponašatelj, snaga bez uzora, vrtoglav i mahnit, ali se, čim se okrene natrag, vrati jugu i sakrije iza njegova repa.

PULENATSa zapada se javlja pulenat. On je ne-vera, skontradura, iz bonace bačen ka-men u ljetno nebo i jedrilice na otvore-nom moru. Do malo prije je bilo vedro, zrak miran, na moru ni valića. Uz oba-le brodovi. Krmu okrenuli moru.Mjesec srpanj. Ljeto u zenitu. Kolovoz se prije Velike Gospe ustremio najja-čim žarom!Odjednom se tlak u barometru spusti, kao da propadne u običnom hodu, a zatim poskoči, pokoleba se trenutak i po vertikali počne padati. Nebo se naj-ednom, ni iz čega najati oblacima. Oni rastu, s njima se u zraku kovitla vje-tar, goni stado, a iz njega dođu munje. Zagrmi iz dubina. Dan prekrije tmica. More postane olovno, a na njemu se valovi zapletu, udare dlanom i otpušu jedrilice, razbiju lađe o porat.Baraška je u zraku. Po poljima prostrti plodovi. Ovdje, ondje sijeno, ječam i šenica na gumnu. Dođe li baraška, bit će nereda, grmljavine, kiše!Ljudi znaju: treba zvoniti s visokih zvo-nika, ali je nebo nisko sišlo nad zemlju i iz njega se križaju munje. Koliko li se puta dogodilo da je u zvono naletjela strijela i ubila zvonara! A opet se zvonilo za barašku ne bi li se od zvuka razbili oblaci i sve otišlo dalje, u barometar lišine.I onda, evo skontradure! Tko se nađe na otvorenom, neka se uhvati zemlje i vodoravno se izravna s brazdom. Si-jevaju munje, lopata kiša. Započinje krupnim i rijetkim kapima. Zatim se užurbano pojača, zgusne, izlije kablo-ve, buči, šušti glasno, uzdiše i ključa.Zemlja provri. Po njoj se stvori jeze-ro, a onda se odjednom prekine vjetar,

Tereza Buconić Gović, prof.

oblaci prolete, istope se na suncu i tek se s neba javi nekoliko sitnih kapi, po-put piska u potpunoj tišini.Dan se vrati. Barometar ustali. U ze-mlju, od ljeta presuhu, voda otekne, nabubri brazde i tek se onda vidi kako je sve umiveno i svježe.Ali se levanat na sjeveru Jadrana, po-gotovo kad se okomi na more, javi pija-vicama, trombama, vrtložnim vjetrom koji se poput lijevka sivo gosti morem i ribom. Putuje nalik na špijerlicu, u lijevak siše hektolitre vode. Nađe li se na kopnu, ponad kuća i stabala, ukrast će krovove, slomiti debla, usitniti lišće, dapače, usisati čovjeka živog! Zato se od ljetnih šijuna ne možeš nikad sakriti na pravo mjesto, ali ga po kopnu možeš pratiti okom i od njega pobjeći ulijevo ili udesno, dok se ne razvrgne i sam od sebe ne odmota klupko.Ponekad se usred stabla, na čistini ljet-nog predvečerja, dok čovjek kopa u brazdi, odjednom zavije vjetar i pred njim skrši grane i deblo. Iz nepoznatog epicentra krene, u zrak se i sparinu iz-gubi.Iz zapada, odakle je i došao, stiša bofore i legne na okrajak sunca.

Ruža vjetrova

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2009.g.

J ć

AP AP City of

Držić Sveti Vlaho Dubrovnik Getaldić Gundulić Imperial Libertas Miho Pracat

Zapovjednik Eugen Ivan Antun Ivica Jakša Božo Jovica Antun

Padovan Ivanković Krilanović Zupčić Zupčić Orlić Lukša Mihović

I. časnik Ivo Ivo Andro Nikola Đuro Luka Nikola Simon

palube Furčić Kukuljica Čangradović Hajdić Bušković Rešetina Zečević Petrić

II. časnik Mato Vlaho Mario Demir Pero Srđan Srđan Aleksandar

palube Kašikić Pavličević Gardašanić Čerimagić Moretić Jurković Preljević Kušić

III. časnik Matko Adis Igor Marin Dorjan Nikša Mario Attillio

palube Margaretić Mulalić Prebisalić Šuperak Mužić Japunčić Majkovica Udović

kadet Ignac Antonio Mario Frano Slobodan Daniel Giulio

Domes Galić Dominiković Krističević ./. Zakonović Harambašić Šoletić

kadet Ivica Nikola Leo

./. Zamućen Grošeta ./. ./. ./. Marić ./.

vođa Zdravko Rade Dragan Milan Joso Nikša Ivan Milan

palube Galov Glumac Žilić Miletić Bukarica Gavrilica Banovac Bokšić

vođa Zoran Živko

palube Roso ./. ./. Kljusurić ./. ./. ./. ./.

kormilar Nikša Ivica Franko Nikola Pero Branko Slavko Robert

Šimunović Jović Petković Sterniša Setenčić Borlak Šarić Kaser

kormilar Valentin Nedo Stjepan Branko Jordan Toni Dubravko Ivica

Klarin Rastočić Crnčević Pribisalić Bašnec Živković Rilović Bilić

kormilar Alen Ivan Ivan Goran Miroslav Darijo Slaven

./. Glavaš urić Šimunovi Popović Vuković Škorić Bjeliš Straka

kormilar Neđo

./. ./. ./. Beno ./. ./. ./. ./.

mornar Mario Krunoslav Siniša Mladen Cvijeto Elvis

Jukić ./. Ravlić Leštanin ./. Primorac Šaravanja Glaviškić

mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

Upravitelj Darko Miho Zvonko Srećko Mato Boris Petar Joško

stroja Roko Lonac Miljan Čučuk Gjaja Lončarica Petronio Marlais

I. časnik Zvonko Davor Baldo Marijan Nikša Joško Miho Denis

stroja Šimek Popadić Dender Brać Franušić Vuleša Pavlina Radetić

II. časnik Mato Jozo Marijan Boris Ljubomir Nikša Mario Marijan

stroja Kaznačić Taslak Strunje Fočak Brailo Miloslavić Martucci Kardov

III. časnik Andrijan Đivo Damir Antonio Dubravko Ivo Robert Miho

stroja Grubić Pavlić Arslanagić Šegedin Radić Petković Dobrić Salatić

vježbenik Ante Davor Toni Ivo

stroja ./. ./. Režić Vučurević ./. Kresić Cvitan ./.

vježbenik Igor

stroja ./. ./. ./. ./. ./. Balta ./. ./.

vođa

stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.

čistać Marko Miodrag

Brtan Buotić

mazač Elio Vlaho

Barić ./. ./. ./. ./. ./. Kvestić ./.

brodski.

motorista ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.32

33

ć

Oluja Orsula Petka Sveti Nikola I Zagreb

Zapovjednik Antun Robert Ivica Vinko Ivica

Kelez Margitić Kmetović Lujak Bušlje

I. časnik Andrej Vlaho Stjepan Roberto Marinko

palube Ribičić Muhoberac Popović Stahor Radić

II. časnik Antonio Mario Vicko Frano

palube Milošević ./. Matičević Vojvodić Rozić

III. časnik Narcis Ante Maro Đani

palube Čimić ./. Čiz Nikolac Buholov

kadet Ivo Miro Danijel Tadija

Saulan ./. Radić Ban Novaković

kadet

./. ./. ./. ./. ./.

vođa Nediljko Pero Rade Ivo

palube Tudorović ./. Radovac Gvozden Kesovija

vođa

palube ./. ./. ./. ./. ./.

kormilar Marijan Frano Budimir Leon

Miletić ./. Miletić Milin Glaviškić

kormilar Dino Antun Božo Ivica

Čulić ./. Obadić Dušević Bjelopera

kormilar Željko Ivko Aleksandar

Kolega ./. Kero Šulja ./.

kormilar Slavko

./. ./. Deša ./. ./.

mornar Danijel Bruno Goran

Šunjić ./. Ćubelić ./. Petrović

mornar ./. ./. ./. ./. ./.

Upravitelj Lučijano Nikola Antonio Miho Niko

stroja Karaman Ćorak Vidiš Begović Falkoni

I. časnik Ivica Tonči Igor Željko Pero

stroja Romac Civadelić Ćorovi Ban Radić

II. časnik Nikša Mato Dinko Dragan Adnan

stroja Butigan Vatović Mirić Kos Stovrag

III. časnik Nikola Jasmin Dario Tonći

stroja Surjan ./. Muratović Fjorović Pavković

vježbenik Antonio Tomislav Dario

stroja ./. ./. Banovac Marević Žitnik

vježbenik Marino

stroja ./. ./. Burmas ./. ./.

vođa

stroja ./. ./. ./. ./. ./.

čistać Zoran

./. ./. ./. Dragić

mazač Tomislav Ivica

Medak ./. ./. ./. Čurčija

brodski.

motorista ./. ./. ./. ./. ./.

Atlant Atlant

Frauke Trina

Zapovjednik Slavko Marin

Koncul Brbora

I. časnik Stipo Antonio

palube Orhanović Žarak

II. časnik Ivica Ivan

palube Prpić Družijanić

III. časnik Branko Nikola

palube Kovačević Bajurin

vođa Slobodan Ante

palube Čače Vujović

kormilar Pero Nikica

Butijer Maslać

kormilar Pasko Vinko

Kotlarić Cvjetković

kormilar Goran Ljubo

Prkić Matić

mornar Robert Dalibor

Barišić Pešut

Upravitelj Antonio Zoran

stroja Pače Čučak

I. časnik Goran Ivo

stroja Milošević Glunčić

II čas. Str. Silvio Pavo

Gojević Bašica

brodski Aleksandar Mile

mehaničar Popović Maričić

brodski Ivan

električar ./. Veljak

elektroničar Gamir

Sijamhodžoć ./.

glavni Željko Ante

kuhar Matešić Burić

konobar Jure Igor

Radić Čorkalo

čistać Neven

Allajbeg ./.

Atlant Atlant

Regine Svenja

Antun Ivan

Zapovjednik Rakigjija Govorčin

I časnik Ivica Klement

palube Lučić Rustan

II časnik Mate

palube ./. Matić

vođa Pero

palube Kralj ./

Pero

kormilar Bogdanović ./.

Velimir

mornar Končar ./.

upravitelj Nenad Ivo

stroja Orlić Lopižić

Mokošica Šipan

zapovjednik Ivica Zdravko

Miljas Stojanović

časnik Marko Zdravko

palube Belin Barčot

II.časnik Ivan Jakša

palube Stanić Franić

kormilar Husein Zdravko

Đubur Schnaidar

kormilar Boško Božo

Prkačin Musladin

kormilar Miho Nikola

Vlašić Tomelić

upravitelj Zoran Mato

stroja Milat Franušić

I časnik Denis Drago

stroja Kunica Kalafatović

glavni Nikola Josip

kuhar Pavlina Vrenko

3434

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik u periodu od 18. lipnja do 15. studenoga 2009. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

AP DrzicFANGCHENG 19.06.2009. I Nickel ore

BUNBURY 17.07.2009. U Alumina

CAMPANA 25.08.2009. U Sugar

PARANAGUA 05.09.2009. U Sugar

TUTICORIN 08.10.2009. I Sugar

GOA 17.10.2009. U Iron ore

AP Sveti VlahoTARAHAN COAL TERMINAL12.11.2009. U Coal

City of DubrovnikSALDANHA BAY 22.07.2009. U Iron ore

XINGANG 08.09.2009. I Iron ore

HAY POINT 06.10.2009. U Coal

VISAKHAPATNAM 02.11.2009. I Coal

GetaldićLIRQUEN 21.07.2009. U Wood

IYOMISHIMA 26.08.2009. I Wood

MASAN 29.08.2009. I Wood

INCHON 31.08.2009. I Wood

QINGDAO 02.09.2009. I Wood

PORTLAND - USA 26.09.2009. U Soda ash

JAKARTA 25.10.2009. I Soda ash

SURABAYA 01.11.2009. I Soda ash

MUARA SATUI 11.11.2009. U Coal

GundulićDNEPROBUGSKY 23.06.2009. I Bauxite

MARIUPOL 01.07.2009. U Hot rolled

NOVOROSSIYSK 05.07.2009. U Hot rolled

HUANGPU 29.08.2009. I Hot rolled

VANCOUVER-CND 28.10.2009. U Wheat

ImperialVIZAG 01.07.2009. I Coal

HALDIA 07.07.2009. I Coal

QINGDAO 26.08.2009. I Iron ore

MOBILE 02.10.2009. U Coal

ITAGUAI 24.10.2009. I Coal

PONTA DA MADEIRA 03.11.2009. U Iron ore

Koločep - prodanDAVAO 22.06.2009. I Grain

GROOTE EYLANDT 11.07.2009. U Siliceous chips

TIANJIN 29.07.2009. I Siliceous chips

DANDONG 03.08.2009. I Siliceous chips

LibertasNEW ORLEANS 28.06.2009. U Soya beans

TIANJIN 20.08.2009. I Soya beans

DALRYMPLE BAY 02.10.2009. U Coal

ITAGUAI 09.11.2009. I Coal

Miho PracatBARI 20.07.2009. I Wheat

PUERTO DRUMMOND 22.08.2009. U Coal

HAMBURG 16.09.2009. I Coal

WEDEL 17.09.2009. I Coal

VENTSPILS 25.09.2009. U Coal

WILHEMSHAVEN 06.10.2009. I Coal

PUERTO BOLIVAR 23.10.2009. U Coal

PORTO TORRES 13.11.2009. I Coal

OlujaKANDLA 26.06.2009. I Fertiliser

MAPUTO 15.07.2009. U Coal

TOROS 21.08.2009. I Coal

DAMIETTA 29.08.2009. U Salt

SEARSPORT 18.09.2009. I Salt

JERSEY CITY 25.09.2009. U Scrap

NEWARK 28.09.2009. U Scrap

ISKENDERUN 19.10.2009. I Scrap

NOVOROSSIYSK 28.10.2009. U Wheat

OrsulaDULUTH 22.06.2009. U Wheat

SKIKDA 11.07.2009. I Wheat

PALUA 04.08.2009. U Iron ore

NEW ORLEANS 15.08.2009. I Iron ore

TAMPA 23.08.2009. U Fertiliser

NECOCHEA 18.09.2009. I Fertiliser

SAN LORENZO (ARG) 28.09.2009. I Fertiliser

SAN NICOLAS 12.10.2009. U Iron ore

SANTOS 18.10.2009. I Iron ore

SANTOS 22.10.2009. U Steel products

PRAIA MOLE 24.10.2009. U Steel coils

SAVANNAH 10.11.2009. I Steel slabs

Peljesac - prodanDUNKIRK 26.06.2009. I Iron ore

SOREL 14.07.2009. U Titanium

SEVEN ISLANDS 18.07.2009. U Iron ore

LANSHAN 15.09.2009. I Iron ore

LONGKOU 18.09.2009. I Titanium

PetkaPRAIA MOLE 22.06.2009. I Coal

TUBARAO 27.06.2009. U Iron ore

PIOMBINO 17.07.2009. I Iron ore

POINTE NOIRE 03.08.2009. U Iron ore

KEMEN 26.09.2009. I Iron ore

LUO YUAN 27.09.2009. I Iron ore

GLADSTONE 08.11.2009. U Coal

Sveti Nikola IKALAMA 04.07.2009. U Soya beans

KAOHSIUNG 26.07.2009. I Soya beans

MOURILYAN 14.08.2009. U Sugar

LUCINDA 15.08.2009. U Sugar

INCHON 28.08.2009. I Sugar

TOWNSVILLE 14.09.2009. U Sugar

INCHON 30.09.2009. I Sugar

DALRYMPLE BAY 09.11.2009. U Coal

ZagrebTOBATA 23.06.2009. I Coal

DALRYMPLE BAY 31.07.2009. U Coal

MAP TA PHUT 16.08.2009. I Coal

SAMARINDA 22.08.2009. U Coal

YOUNGHUNG 03.09.2009. I Coal

HAY POINT 27.09.2009. U Coal

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

Atlant FraukeTARTOUS 17.06.2009. I Generalni teret

LAVRION 22.06.2009. I Generalni teret

TRIPOLI 25.06.2009. I Generalni teret

ALGIERS 30.06.2009. I Generalni teret

SEVILLA 03.07.2009. U Generalni teret

BARCELONA 07.07.2009. I Generalni teret

DUNKERQUE 14.07.2009. I Generalni teret

ROSTOCK 16.07.2009. U Generalni teret

MANTYLUOTO 24.07.2009. U Generalni teret

NIKOLAEV 10.08.2009. I Generalni teret

LE HAVRE 24.08.2009. U Generalni teret

ANTWERPEN 27.08.2009. U Generalni teret

AVILES 31.08.2009. U Generalni teret

LEIXOES 06.09.2009. U Generalni teret

ABIDJAN 16.09.2009. I Generalni teret

LAGOS 19.09.2009. I Generalni teret

LOBITO 25.09.2009. I Generalni teret

DURBAN 19.10.2009. I Generalni teret

RICHARDS BAY 22.10.2009. I Generalni teret

MUMBAI (BOMBAY) 10.11.2009. I Generalni teret

Atlant RegineTAICHUNG 24.06.2009. I Generalni teret

AIOI 27.06.2009. U Generalni teret

BUSAN 30.06.2009. I Generalni teret

ULSAN 02.07.2009. I Generalni teret

MASAN 04.07.2009. U Generalni teret

KOBE 10.07.2009. U Generalni teret

SHANGHAI 13.07.2009. U Generalni teret

DUNG QUAT 22.07.2009. U Generalni teret

JAKARTA 28.07.2009. I Generalni teret

PORT KELANG 01.08.2009. U Generalni teret

CALCUTTA 06.08.2009. I Generalni teret

VISAKHAPATNAM 09.08.2009. I Generalni teret

MANGALORE 15.08.2009. U Generalni teret

MUMBAI (BOMBAY) 18.08.2009. U Generalni teret

BANDAR ABBAS 23.08.2009. U Generalni teret

KOBE 13.09.2009. U Generalni teret

SHANGHAI 17.09.2009. U Generalni teret

MASAN 20.09.2009. U Generalni teret

TOLEDO 28.09.2009. I Generalni teret

KOBE 05.10.2009. U Generalni teret

SHENZHEN 12.10.2009. U Generalni teret

DAMMAM 29.10.2009. U Generalni teret

RAS LAFFAN 30.10.2009. I Generalni teret

Atlant SvenjaTEMA 26.06.2009. I Generalni teret

ONNE 29.06.2009. I Generalni teret

ONNE 29.06.2009. I Generalni teret

ABIDJAN 06.07.2009. U Generalni teret

NEWPORT 27.07.2009. U Generalni teret

SANTANDER 30.07.2009. U Generalni teret

LEIXOES 07.08.2009. U Generalni teret

SKIKDA 11.08.2009. I Generalni teret

MISURATA 15.08.2009. I Generalni teret

DERINCE 24.08.2009. U Generalni teret

GABES 31.08.2009. I Generalni teret

KOPER 05.09.2009. U Generalni teret

ANTWERPEN 17.09.2009. U Generalni teret

HAMBURG 19.09.2009. U Generalni teret

MOSS 23.09.2009. I Generalni teret

ROSTOCK 24.09.2009. U Generalni teret

ANTWERPEN 29.09.2009. U Generalni teret

KRISHNAPATNAM 26.10.2009. I Generalni teret

CHENNAI-MADRAS 31.10.2009. I Generalni teret

KOLKATA 11.11.2009.

Atlant TrinaKAKINADA 16.06.2009. U Generalni teret

MUMBAI (BOMBAY) 28.06.2009. U Generalni teret

KANDLA 10.07.2009. U Generalni teret

SHARJAH 14.07.2009. I Generalni teret

JEBEL ALI 16.07.2009. U Generalni teret

ALEXANDRIA 03.08.2009. I Generalni teret

TARTOUS 07.08.2009. I Generalni teret

LAVRION 14.08.2009. I Generalni teret

DERINCE 15.08.2009. I Generalni teret

ILICHEVSK 21.08.2009. U Generalni teret

RIJEKA 28.08.2009. I Generalni teret

PORTO MARGHERA 30.08.2009. U Generalni teret

MISURATA 05.09.2009. I Generalni teret

MENZEL BOURGUIBA 08.09.2009. I Generalni teret

LIVORNO 11.09.2009. U Generalni teret

MARINA DI CARRARA 16.09.2009. U Generalni teret

SKIKDA 19.09.2009. I Generalni teret

ARZEW 30.09.2009. I Generalni teret

ROTTERDAM 08.10.2009. U Generalni teret

ANTWERPEN 11.10.2009. U Generalni teret

POTI 28.10.2009. I Generalni teret

PORTO MARGHERA 05.11.2009. U Generalni teret

LAVRION 10.11.2009. U Generalni teret

BRODOVI OBALNE PLOVIDBE:

MokošicaCASABLANCA 20.06.2009. I Pipes

SAGUNTO 26.06.2009. U Steel coils

FOS 27.06.2009. U Steel coils

CASABLANCA 08.07.2009. I Steel coils

SAGUNTO 13.07.2009. U Steel coils

SALERNO 17.07.2009. I Steel coils

FOS 20.07.2009. U t-bars

SFAX 25.07.2009. I t-bars

GABES 27.07.2009. U Feed products

ALEXANDRIA 07.08.2009. I Feed products

SFAX 19.08.2009. U Urea

SETE 24.08.2009. I Urea

LA SPEZIA 27.08.2009. U stone

ORAN 05.09.2009. I stone

FOS 13.09.2009. U Steel coils

CASABLANCA 19.09.2009. I Steel coils

BILBAO 28.09.2009. U Steel coils

VOLOS 10.10.2009. I Steel coils

DILISKELESI 15.10.2009. I Steel coils

DERINCE 15.10.2009. U General cargo

THESSALONIKI 18.10.2009. U Steel beams

TARANTO 26.10.2009. I General cargo

TROGIR 28.10.2009. I Steel beams

ŠipanGHAZAOUET 22.06.2009. I Alu ingots

CASTELLON 24.06.2009. U Feed products

BARLETTA 30.06.2009. I Feed products

RIJEKA 04.07.2009. U Pipes

TRIPOLI 10.07.2009. I General cargo

GABES 20.07.2009. U Feed products

KOPER 25.07.2009. I Pipes

TRIESTE 27.07.2009. U Pipes

ARZEW 06.08.2009. I Pipes

CAGLIARI 17.08.2009. U Alu ingots

PLOČE 22.08.2009. I Alu ingots

KOPER 23.08.2009. U Wood

CAGLIARI 30.08.2009. I Wood

GABES 03.09.2009. U Feed products

KOPER 10.09.2009. I Feed products

KOPER 11.09.2009. U Wood

ALEXANDRIA 20.09.2009. I Wood

DAMIETTA 25.09.2009. U Urea

SOUSSE 02.10.2009. I Urea

DERINCE 06.10.2009. U Manganese ore

KOPER 14.10.2009. I Manganese ore

RIJEKA 16.10.2009. U Steel beams

LIMASSOL 22.10.2009. I Steel beams

ALEXANDRIA 24.10.2009. I Steel beams

THESSALONIKI 28.10.2009. U Steel beams

TROGIR 10.11.2009. I Steel beams

BAR 11.11.2009. U Aggregate in bulk

3535

PRVA POSADA BRODA KRAGUJEVAC – prosinac 1963. g.

Ratković Luka, zapovjednik; Capor Ðuro, I. časnik palube; Košta Ivica, II. časnik palube; Švegler Fridrih, III. časnik palube; Kera Ivo, RTG; Rusković Ante, upravitelj stroja; Polonijo Anton, I. časnik stroja; Peršić Emil, II. časnik stroja; Radelj Miho, III. časnik stroja; Crvarić Šime, vođa palube; Farčić Nedjeljko, tesar; Jerolimov Ante, kormilar; Jelovčić Ćiro, kormilar; Glavurtić Ante, kormilar; Grbac Dušan, kormilar; Botica Ante-Nola, kormilar; Marinović Miho, mornar; Mozara Stijepo, mornar; Škifić Ignacijo, vođa stroja; Alujević Jerko, elek-tričar; Torić Miho, mehaničar: Sumić Mate, mazač; Stančić Emil, mazač; Turić Želimir, mazač; Radman Petar, čistač; Šošić Stipe, čistač; Knežević Dinko, I. kuhar; Smojver Vilko, II. kuhar; Barković Antun, I. konobar; Šojka Vlaho, II. konobar; Vlahović Ivo, II. konobar; Stanić Ðuro, kadet; Buić Luko, kadet; Šišić Milo, vježbe-nik stroja; Market Marin, vježbenik stroja; Bušurelo Božo, mladić palube; Orman Salih, mladić palube; Protić Armenijo, mladić sobe; Kobila Nikša, mladić sobe; Beusan Vido, mladić kuhinje.

Sagrađen u Brodogradilištu Split 1963. g.BRT 10.483NRT 6.568DWT 16.247Dužina preko svega: 166,25 mNajveća širina: 20,50 mVisina na sredini broda: 11,03Pogonski stroj: Sulzer od 6.618 kWNajveća brzina: 15,5 NMPreuzet u flotu u Brodogradilištu Split dana 28.11.1963. g.Prodan u rujnu 1985. g. firmi „Euroatlantic Shipping Co.“, Liberia

M/B KRAGUJEVAC

Ure

dn

ički

ko

leg

ij:

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Dub

ravk

o Ka

min

ski,

Pero

Kul

aš, T

onći

Milo

slav

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar,

Des

ign

: m

&m

Foto

gra

fije

: M

iho

Skvr

ce i

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, L

ekto

r i k

orek

tor:

mr.

Tom

isla

v Ku

ljiš,

Tis

ak:

Tisk

ara

ALF

A-2,

Dub

rovn

ik, P

red

sjed

nik

Up

rave

: ka

p. A

nte

Jerk

ović

36

bulletinAtlant

Čestit Božić i sretna Nova godina2o10.For the best rates, visit dubrovnik.hilton.com

Lapadska obala 37 , 20000 Dubrovnik, Croatiawww.hotel-lapad.hr

Dubrovnik Airline, LTDZračna luka Dubrovnik, 20117 Čilipitel: +385 20 773 700, fax: +385 20 773 780e-mail: dubrovnikairline@dubrovnikairline.cominfo@dubrovnikairline.comwww.dubrovnikairline.com

Obala Stjepana radića 26 - 20000 Dubrovnik - p.p. 40Telefon: +385 20 419 044, 419 045, 313 355, 313 366Telefax: +385 20 419 044 E-mail: atlantagent@du.t-com.hr

ATLANTAGENT d.o.o.DUBROVNIK

Nikole Tesle b.b. 20000 DUBROVNIKtel. +385 20 356 144, 356 145; fax: +385 20 356 150e-mail: atlant-travel@atlant.hr, www.atlant.hr

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.DubrovnikHrvatska - Croatia

ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o.

www.atlant.hr