službeni glasnik grada osijeka br. 3/06. - grad osijek

Službeni glasnik Grada Osijeka br. 3/06.

Temeljem članka 19. Statuta Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 6/01., 3/03., 1A/05. i 8/05.) Gradsko vijeće Grada Osijeka na 9. sjednici održanoj 5. svibnja 2006. godine, donijelo je

P R O G R A M

razvitka gospodarskih zona Grada Osijeka za razdoblje

od 2006. do kraja 2009. godine

SADRŽAJ: I. Uvod II. Ekonomski pokazatelji III. Gospodarske zone 1. Gospodarska zona JUG 2. Gospodarska zona ZAPAD 3. Gospodarska zona TENJA 4. Zona skladišta i servisa 5. Industrijska zona NEMETIN 6. Slobodna zona Osijek 7. Gospodarska zona SARVAŠ IV. Zaključak V. Završne odredbe

I. UVOD

Sve do polovice 19. stoljeća Osijek je bio najsnažnije gospodarsko i industrijsko središte Hrvatske. Početkom 20. stoljeća, prema gospodarskoj snazi bio je drugi grad u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba s razvijenom prehrambenom, kemijskom, tekstilnom, kožarskom, metalnom i drvnom industrijom, tvornicom žigica, tvornicom lana, ljevaonicom željeza, pivovarom, šećeranom, tvornicom čokolada i bombona…

Na žalost, danas je Grad Osijek na margini gospodarskih zbivanja, grad praznih tvorničkih hala, s jednom od najviših stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Deset godina nakon Domovinskog rata, Slavonija i Baranja sa svojim administrativnim, kulturnim, sveučilišnim i gospodarskim središtem, u teškom je ekonomskom i socijalnom položaju. Ratna stradanja, gubitak tržišta, tranzicija i metropolizacija, osiromašili su nekada bogatu regiju i ostavili duboke tragove u posrnulom gospodarstvu slavonsko-baranjske metropole.

Prema SWOT analizi, u pristupu strategiji gospodarskog razvitka određenog područja, polazne smjernice uvijek moraju kretati od objektivne i relevantne ocjene postojećih prednosti, mogućnosti, nedostataka i opasnosti:

Prednosti Nedostaci - geostrateški položaj - blizina regionalnim tržišti- ma (Mađarska, SiC, BiH), - dobra prometna pove- zanost (zračna i riječna luka, koridor VC i sl.) - kvalificirana radna snaga (sveučilište, tehničke škole, software, strani jezici i sl…) - dobra komunalna infrastruktura (ceste, plin odvodnja i sl.) - tradicionalno gospodarsko središte - sajamski grad - razvijena poduzetnička infrastruktura (poduzetni- čki inkubator, centar za poduzetništvo, tehnolo- gijsko razvojni centar)

- nerazvijeno gospodarstvo - nema velikih gospodarskih subjekata - velika nezaposlenost - nedovoljno razvijen poduzetnički duh - odlazak mladih visokoobrazovanih kadrova - minski sumnjive površine - socijalni problemi

Mogućnosti Opasnosti - formiranje gospodarskih zona - proširenje slobodne zone - formiranje velikih parcela - utvrđivanje povlastica za ulagače - dobar marketing, tj. mogućnosti ulaganja - uvođenje trajne edukacije

- drugi gradovi daju bolje povlastice za ulagače - nedostatak financijskih sredstava za realizaciju zona - ukidanje povlastica - nezainteresiranost za ulaganje u našu regiju

Sukladno prednostima i mogućnostima iskazanim u tablici pokretanje razvitka gospodarstva, poduzetništva i obrta, temeljna je i strateška odrednica izvršne vlasti Grada Osijeka. Otvaranje gospodarsko-poslovnih zona i osiguranje sustavnih poticajnih mjera za buduće investitore i poduzetnike preduvjet su pokretanja proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti.


II. EKONOMSKI POKAZATELJI Tablica br.1 – Demografski podaci i podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti u gradu Osijeku

Na dan 31.03.2005.

Broj stanovnika - popis 2001. 114.616 Radno sposobni - popis 2001. 96.191 Broj zaposlenih* 39.833 Stopa zaposlenosti 41,41% Broj nezaposlenih ** 13.276 Stopa nezaposlenosti 25,00%

*) Izvor podataka Odsjek za statistiku Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji **) Izvor podataka HZZ

Iz tablice je vidljivo da je 84,0% radno sposobnog stanovništva u odnosu na ukupan broj

stanovnika prema podacima popisa iz 2001. godine. Stopa nezaposlenosti u gradu Osijeku od 25,0% je znatno veća u odnosu na prosječnu stopu nezaposlenosti RH koja iznosi 16,3%.

Tablica br. 2 - Usporedni prikaz financijskih pokazatelja prema statističkim izvještajima poduzetnika za razdoblje I.-IX. mjesec 2005. godine

RH/GRAD Broj poduzetnika

I.-IX.mj.

%

UKUPNI PRIHODI

I.-IX. mj. 2005.

%

UKUPNI RASHODI

I.-IX. mj. 2005.

%

PROSJEČAN BROJ

ZAPOSLENIH IX mj.

%

PROSJEČAN BROJ

NEZAPOSLENIHIX mj.

UKUPNO PLAĆE NETO

I.- IX. mj.

RH 64.393 100 373.010.738.822 100 350.170.226.274 100 832.829 100 310.093 100 27.671.189.344 100

OSIJEK 1727 2,69 9.339.581.301 2,51 9.016.954.277 2,6 23.089 2,8 11.441 3,7 628.009.760 2,27

RIJEKA 3.345 5,20 13.595.221.343 3,65 12.956.160.225 3,7 34.861 4,2 17.612 5,7 1.150.348.943 4,16

SPLIT 4.080 6,34 16.492.190.882 4,43 15.934.592.908 4,6 40.675 4,9 17.576 5,7 1.270.671.891 4,60

ZAGREB 22.273 34,59 194.076.040.964 52,03 180.898.366.453 51,7 329.200 39,6 40.238 13,0 13.090.999.746 47,31

*) Izvor podataka FINA

Podaci u gornjoj tablici se odnose na obveznike predaje financijskih izvještaja, a to su pravne i fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit prema Zakonu o registru financijskih izvještaja (N.N. 47/03). Prema navedenim podacima vidljiva je visoka stopa centralizacije i metropolizacije, što ukazuje da većina tvrtki ima sjedište u Zagrebu, gdje se ostvaruje dobit i plaćaju porezi. Gotovo polovina gospodarskih aktivnosti Republike Hrvatske odvija se u gradu Zagrebu, dok Split i Rijeka, kao iduća dva najveća grada, znatno zaostaju u gospodarskim aktivnostima, a grad Osijek, kao četvrti grad po veličini, u gospodarskim aktivnostima znatno zaostaje u odnosu na sve njih. Centrali- zacija gospodarskih aktivnosti predstavlja i koncentraciju kapitala u jednom gradu, tj. Zagrebu.


III. GOSPODARSKE ZONE

Gradsko vijeće Grada Osijeka utvrđuje da prioritet budućeg djelovanja u strategiji gospodarskog razvitka treba usmjeriti na otvaranje gospodarskih zona. Otvaranjem gospodarskih zona rješava se problem nedostatka uređenog zemljišta i poslovnog prostora, kako za aktivne poduzetnike, tako i za one koji tek započinju poslovati (veliki industrijski pogoni, malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo), a kroz sustavne mjere olakšica za poduzetnike u gospodarskim zonama stvorit će se temeljni preduvjeti za privlačenje financijskog kapitala. Otvaranje gospodarskih zona i sustav olakšica imaju za cilj pokretanje proizvodnje, poticanje proizvodnje namijenjene izvozu i visoke tehnologije uz nužno poštivanje ekoloških kriterija, otvaranje novih radnih mjesta i podizanje životnog standarda građana. Planirane zone: 1. Gospodarska zona JUG 2. Gospodarska zona ZAPAD 3. Gospodarska zona TENJA 4. Zona skladišta i servisa 5. Industrijska zona NEMETIN 6. Slobodna zona Osijek 7. Gospodarska zona SARVAŠ Prilog br 1: Pregledna karta gospodarskih zona grada Osijeka

1. GOSPODARSKA ZONA JUG Prostornim planom Gospodarska zona JUG smještena je između Južne obilaznice, Ulice Sv.

Leopolda Bogdana Mandića i spojne «S» ceste na sveukupnoj površini od cca 155 ha.

I. Tablica vlasničkih odnosa zemljišta u obuhvatu Gospodarske zone Jug

Red. br.

Vlasnik Površina

1. Grad Osijek cca 23 ha 2. Društveno vlasništvo cca 48 ha 3. Državno vlasništvo cca 27,5 ha 4. Privatno vlasništvo cca 56,5 ha

UKUPNO: 155 ha II. Planirana namjena prostora Gospodarske zone JUG: - proizvodna namjena ................. cca 97 ha - poslovna namjena .................... cca 31 ha - sajamsko -športsko- rekreacijska namjena .................................... cca 16 ha - površine infrastrukturnih sustava ..................................... cca 11 ha

Ukupno: .................................. cca 155 ha III. Dovođenje Gospodarske zone u funkciju Izgradnja Gospodarske zone JUG odvijat će se u dvije faze: I. faza Obuhvat: ......................................... cca 82 ha Vlasništvo: - Grad Osijek .................................... cca 14 ha - društveno vlasništvo....................... cca 42 ha - državno vlasništvo.......................... cca 26 ha II faza Obuhvat: ......................................... cca 73 ha Vlasništvo: - Grad Osijek .................................... cca 9 ha - društveno vlasništvo....................... cca 6 ha - državno vlasništvo.......................... cca 1,5 ha - privatno vlasništvo ......................... cca 56,5 ha

Za dovođenje Gospodarske zone JUG u funkciju potrebno je zatražiti prijenos vlasništva nad zemljištem s državnog i društvenog vlasništva na Grad Osijek, podnijeti zahtjev za financiranje izgradnje tzv. «S» ceste, izraditi prostorno-plansku dokumentaciju, izraditi novu parcelaciju i sveukupnu potrebitu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture, izgraditi infrastrukturu, otkupiti zemljište u privatnom vlasništvu za II. fazu uređenja Gospodarske zone JUG, podnijeti zahtjev za sufinanciranje infrastrukture II. faze uređenja, te konačno izgradnja sveukupne infrastrukture u ovoj gospodarskoj zoni.


Prilog br.2: - Pregledna karta Gospodarske zone JUG

2. GOSPODARSKA ZONA ZAPAD

Prostornim planom Gospodarska zona ZAPAD obuhvaća prostor između pravaca Kopaoničke i Vilajske ulice, zapadno od Risnjačke ulice, do nove intrazonske ceste, usporedno uz trasu dvokolosječne pruge koridora VC Đakovo-Osijek-Beli Manastir, sveukupne površine cca 1,81 ha.

I . Vlasništvo zemljišta

Grad Osijek ..................................... cca 1,81 ha II. Planirana namjena prostora Gospodarske zone Zapad - proizvodna i poslovna namjena .... cca 1,51 ha - površine infrastrukturnog sustava . cca 0,3 ha UKUPNO: ........................................ cca 1,81 ha III. Dovođenje Gospodarske zone Zapad u funkciju

Za dovođenje gospodarske zone u funkciju potrebito je izraditi novu parcelaciju, izraditi sveukupnu potrebitu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture i nakon toga pristupiti izgradnji infrastrukture.

Prilog br. 3: - Pregledna karta Gospodarske zone Zapad

3. GOSPODARSKA ZONA TENJA Prostornim planom uređenja Grada planirana je Gospodarska zona Tenja na ulazu u naselje

neposredno uz prometnicu Osijek-Tenja u ukupnoj površini od cca 5,62 ha.

I. Vlasništvo zemljišta - društveno vlasništvo ................. cca 5,62 ha II. Namjena prostora Gospodarske zone Tenja - proizvodna namjena ................. cca 2,0 ha - poslovna namjena ................... cca 1,4 ha - ugostiteljsko turistička namjena .................................... cca 1,0 ha - površine infrastrukturnih sustava ...................................... cca 1,2 ha UKUPNO: ................................ cca 5,62 ha


III. Dovođenje Gospodarske zone Tenja u funkciju

Za dovođenje Gospodarske zone Tenja u funkciju potrebito je zatražiti prijenos vlasništva na

zemljištu s državnog i društvenog vlasništva na Grad Osijek, izraditi novu parcelaciju i potrebitu projektnu dokumentacije za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Gospodarska zona Tenja nalazi se na području posebne državne skrbi gdje poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom prostoru uživaju posebne povlastice i mogu koristiti sredstva posebnih fondova.

Prilog br. 4: Pregledna karta Gospodarske zone Tenja

4. ZONA SKLADIŠTA I SERVISA

Zona skladišta i servisa smještena je jugoistočno od Ul. Sv. L.B. Mandića i ceste za Ankin Dvor u sveukupnoj površini od 8,82 ha. Prostornim planom uređenja Grada Osijeka formirana je tijekom proteklih dvadesetak godina. Građena je i popunjena u tri faze i sada se planira proširiti izgradnjom četvrte faze, na površini lociranoj između III. reda postojeće Zone skladišta i servisa, kanala Šeper i željezničke pruge Osijek – Đakovo sa površinom obuhvata cca 8,82 ha. I. Vlasnički odnosi: - Grad Osijek............................... cca 6,77 ha II. Namjena prostora Zone skladišta i servisa - proizvodna namjena.................. cca 3,27 ha - poslovna namjena .................... cca 2,5 ha - površine infrastrukturnih

sustava....................................... cca 1 ha UKUPNO:................................. cca 6,77 ha III. Dovođenje Zone skladišta i servisa u funkciju

Za dovođenje Zone skladišta i servisa u funkciju potrebito je izraditi potrebitu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, te pristupiti njenoj izgradnji.

Prilog br. 5: Pregledna karta Zone skladišta i servisa

5. INDUSTRIJSKA ZONA NEMETIN

Prostornim planom Grada Osijeka Industrijska zona NEMETIN smještena je u istočnom dijelu Grada Osijeka i omeđena je sa zapada cestom Osijek-Vukovar, sa sjevera željezničkom prugom Osijek-Dalj, s jugoistoka obilaznicom Osijek u pravcu Sarvaša u površini od cca 85 ha. I. Tablica vlasničkih odnosa zemljišta u obuhvatu Gospodarske zone Nemetin

Red. br.

Vlasnik Površina

1. Republika Hrvatska cca 29,5 ha 2. Društveno vlasništvo cca 71,5 ha

UKUPNO: cca 101 ha II. Namjena prostora Industrijske zone Nemetin - proizvodna namjena ....................cca 81 ha - površine infrastrukturnih sustava..........................................cca 10 ha UKUPNO:....................................cca 101 ha III. Dovođenje Industrijske zone Nemetin u funkciju

Za dovođenje Industrijske zone Nemetin u funkciju potrebito je razminirati 85 ha miniranog i minski sumnjivog područja za koje je Grad Osijek zatražio od Države uvrštenje u prioritet razminiranja u 2006. godini, te zatražio financijska sredstva za razminiranje. Nadalje, potrebito je zatražiti prijenos vlasništva nad zemljištem u Državnom i društvenom vlasništvu na Grad Osijek, izraditi prostorno-plansku dokumenta-ciju, izvršiti novu parcelaciju, izraditi svu potrebitu


projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Industrijska zona Nemetin nalazi se na području posebne državne skrbi gdje poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom području uživaju posebne povlastice i mogu koristiti sredstva posebnih fondova.

Prilog br. 6: Pregledna karta Industrijske zone Nemetin

6. SLOBODNA ZONA OSIJEK

Slobodna zona Osijek d.o.o. osnovana je 1997. godine od strane Osječko-baranjske županije, Tranzita, Saponije, Nivete i Zračne luke Osijek, a koristi koncesiju na cca 24 ha zemljišta podijeljeno na četiri različite cjeline. Dvije cjeline su u funkciji, Luka Tranzit 9.1 ha u vlasništvu Tranzita i 7.2 ha u vlasništvu Benetona. U funkciji nije prostor Nivete od cca 4.8 ha u vlasništvu Hypo consultsa i 2,88 ha u vlasništvu Zračne luke Klisa.

Temeljni problem Slobodne zone Osijek d.o.o. je nedostatak zemljišta u njenom vlasništvu koje bi mogla ponuditi potencijalnim ulagačima.

Strateška odrednica Grada Osijeka je ulazak u vlasničku strukturu Slobodne zone d.o.o. Osijek s 25% + 1 dionica, te osigurati potrebito zemljište za potencijalne investitore. Istočno od MIO Standarda na prostoru između Vukovarske i Vinogradske ulice na površini od 37,4 ha koja se vodi kao društveno vlasništvo i vlasništvo RH.

I. Vlasništvo zemljišta - društveno vlasništvo ....................cca 30,7 ha - državno vlasništvo .......................cca 6,7 ha

II. Namjena prostora Slobodne zone - proizvodna namjena.....................cca 29,7 ha - poslovna namjena ........................cca 4 ha - površine infrastrukturnih sustava cca 3,7 ha UKUPNO:.................................... cca 37,4 ha III. Dovođenje Slobodne zone u funkciju

Za dovođenje Slobodne zone u planiranu funkciju potrebito je na Gradskom vijeću Grada

Osijeka donijeti odluku o ulasku u vlasničku strukturu Slobodne zone Osijek d.o.o. sa 25% + 1 dionicom, zatražiti prijenos vlasništva nad zemljištem sa društvenog na Grad Osijek i novoformiranu česticu predložiti Vladi RH kao peti izdvojeni dio Slobodne zone Osijek u kojoj će Grad Osijek biti 100% vlasnik zemljišta, izraditi prostorno-plansku dokumentaciju i novu parcelaciju, izraditi potrebitu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Osnovna smjernica djelovanja zone je pokretanje novih proizvodnih i gospodarskih kapaciteta, privlačenje stranog kapitala, otvaranje novih radnih mjesta uz porezne i druge olakšice. Olakšice koje imaju korisnici zone vezane su za visinu ulaganja i izgradnju infrastrukturnih objekata.

Geostrateški položaj Slobodne zone Osijek, blizina riječne luke, plovnost Drave do Dunava, cestovne komunikacije uključujući i koridor VC, željeznička pruga u Slobodnoj zoni i blizina zračne luke, čine prostor Slobodne zone Osijek izuzetno zanimljivim potencijalnim domaćim i inozemnim investitorima.

Prilog br. 7: Pregledna karta Slobodne zone Osijek


6. GOSPODARSKA ZONA SARVAŠ

Grad Osijek prihvatio je inicijativu MO Sarvaš da se na prostoru obuhvata od cca 10 ha koji je smješten s lijeve strane na samom ulazu u naselje Sarvaš uz prometnicu Osijek – Sarvaš – Erdut formira Gospodarska zona Sarvaš. I. Vlasništvo zemljišta - društveno vlasništvo ..................... cca 10 ha II. Namjena prostora Gospodarske zone Sarvaš - proizvodna namjena ...................... cca 4 ha - poslovna namjena ......................... cca 4 ha - površine infrastrukturnih sustava... cca 2 ha UKUPNO:...................................... cca 10 ha III. Dovođenje Gospodarske zone Sarvaš u funkciju

Temeljna pretpostavka za dovođenje Gospodarske zone Sarvaš u funkciju je izmjena Prostornog plana Grada Osijeka jer navedeno područje važećim Prostornim planom nije u građevinskoj zoni. Nakon toga potrebito je zatražiti prijenos vlasništva zemljišta u društvenom vlasništvu na Grad Osijek, izraditi prostorno-plansku doku-mentaciju i novu parcelaciju, izraditi svu potrebitu projektnu dokumentaciju za izgradnju infrastrukture, podnijeti zahtjev za sufinanciranje izgradnje infrastrukture i pristupiti njenoj izgradnji.

Gospodarska zona Sarvaš nalazi se na području posebne državne skrbi gdje poduzetnici koji obavljaju djelatnost na tom području uživaju posebne povlastice i mogu koristiti sredstva posebnih fondova. IV. SREDSTVA POTREBNA ZA OSTVARENJE PROGRAMA

Sredstva potrebna za ostvarivanje zacrtanih aktivnosti Programa planiraju se osigurati sukladno mogućnostima svake godine iz: - Državnog proračuna - Proračuna Osječko-baranjske županije - Proračuna Grada Osijeka - Dotacijom drugih institucija, fondova i sl. V. ZAKLJUČAK

Gradsko vijeće Grada Osijeka cijeni da će realizacijom ovog programa i uvođenjem

povlastica za ulagače, a koje će utvrditi posebnom Odlukom, postati poželjno mjesto za ulaganje kako domaćih tako i inozemnih investitora.

Gradsko vijeće Grada Osijeka zadužuje Gradsko poglavarstvo Grada Osijeka da prije početka radova donese odluku o izgradnji gospodarske zone za svaku zonu pojedinačno. VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Ovaj program stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Osijeka. Klasa: 302-01/05-01/22 Urbroj: 2158/01-01/01-06-03 Osijek, 5. svibnja 2006. Predsjednik Gradskoga vijeća Branimir Glavaš, dipl.iur., v.r.

službeni glasnik grada osijeka br. 3/06. - grad osijek

Documents