development of professional competencies of vocational teachers

RAZVOJ PROFESIONALNIH KOMPETENCIJA STRUKOVNIH NASTAVNIKA

mr.sc. Julijana Zrno

Škola za modu i dizajn, Zagreb

[email protected]

Sažetak

Pedagoškim istraživanjima u svijetu, ali i Hrvatskoj u neophodnoj mjeri pripada

proučavanje kurikuluma pedagoško-didaktičke izobrazbe strukovnih nastavnika. Kvaliteti

obrazovanja predmetnih nastavnika u značajnoj mjeri pridonosi pedagoško-didaktička

izobrazba. U tom smislu pomno planiran i dobro osmišljen kurikulum pedagoško-didaktičke

izobrazbe strukovnih nastavnika može uvelike pridonijeti njihovoj osposobljenosti na onoj

razini izvrsnosti koja osigurava prosperitet i napredak. Prvi korak u procesu planiranja i

promjene kurikuluma je procjena trenutnog stanja i potreba u izobrazbi strukovnih nastavnika.

Istraživanje, čiji su rezultati prikazani u ovome radu bavi se analizom hrvatskog modela

izobrazbe nastavnika strukovnog obrazovanja, komparacijom hrvatskog i europskog sustava

izobrazbe nastavnika strukovnog obrazovanja te stjecanje uvida u aktualno stanje sa stajališta

strukovnih nastavnika. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za poboljšanjem kvalitete

inicijalnog obrazovanja nastavnika, koje bi nastavnike trebalo pripremiti za složene i nerijetko

stresne zadaće i odgovornosti.

Ključne riječi

Kurikulum, strukovni nastavnici, pedagoško-psihološka izobrazba, izobrazba strukovnih

nastavnika.

mailto:[email protected]

UVOD

Predmetni nastavnici strukovnih škola, osim što trebaju biti stručnjaci u predmetu koji

poučavaju, moraju imati vrsni pedagoško-psihološki i didaktičko-metodički pristup. Kvaliteti

obrazovanja predmetnih nastavnika u značajnoj mjeri pridonosi pedagoško-didaktička

izobrazba. U tom smislu pomno planiran i dobro osmišljen kurikulum pedagoško-didaktičke

izobrazbe strukovnih nastavnika može uvelike pridonijeti njihovoj osposobljenosti na onoj

razini izvrsnosti koja osigurava prosperitet i napredak. To je postavljeno kao zadatak ovog

istraživačkog rada. Nastavnici imaju ključnu ulogu u pripremanju učenika da zauzmu svoje

mjesto u društvu i u svijetu rada. U svakom trenutku njihove karijere, nastavnici moraju imati,

ili biti u mogućnosti steći, pun obujam znanja nastavnog područja u kojem rade, poželjnih

stavova i pedagoških vještina kako bi mogli pomoći mladim ljudima da dosegnu sve svoj puni

potencijal.

Nastavnici posebno trebaju vještine nužne za:

utvrđivanje specifičnih potreba svakog učenika i odgovaranje na njih korištenjem širokog

raspona nastavničkih strategija;

podržavanje razvoja mladih ljudi u potpuno samostalne cjeloživotne učenike;

pomoć mladim ljudima da steknu kompetencije navedene u europskom referentnom okviru

ključnih kompetencija;

rad u multikulturalnom okružju (uključujući razumijevanje vrijednost raznolikosti i

poštivanje razlika); i

rad u uskoj suradnji s kolegama, roditeljima i širom zajednicom.

EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE PEDAGOŠKO-DIDAKTIČKE IZOBRAZBE

STRUKOVNIH NASTAVNIKA

Nedvojbeno ključnu ulogu u provedbi procesa modernizacije obrazovnog sustava imaju

nastavnici. Kako se u ovom radu istražuje segment strukovnog obrazovanja onda se ta ključna

uloga odnosi na strukovne nastavnike. Polazišna točka ovog istraživanja je analiza postojećeg

stanja jer daje empirijski utemeljenu analitičku osnovu za njegovu procjenu i definiranje

razvojnih potreba u području izobrazbe strukovnih nastavnika. Procjena trenutnog stanja i

potreba u izobrazbi strukovnih nastavnika je prvi korak u procesu planiranja i promjene

kurikuluma. U tom procesu posebno značenje ima empirijska analiza mišljenja nastavnika,

koje se zasniva na neposrednim iskustvima strukovnih nastavnika u procesu izobrazbe i u

procesu primjene stečenih znanja u njihovom radu. Ova analiza ima višestruko značenje:

pruža uvid u dobre strane postojeće pedagoško-didaktičke izobrazbe, pruža uvid u

manjkavosti postojeće pedagoško-didaktičke izobrazbe, identificira razvojne smjerove u

području pedagoško-didaktičke izobrazbe nastavnika i nastavnicima se daje mogućnost

sudjelovanja u kreiranju kurikuluma pedagoško-didaktičke izobrazbe. Uspješno provođenje

obrazovnih promjena u strukovnom obrazovanju ovisi o adekvatnoj izobrazbi strukovnih

nastavnika kao sudionika odgojno-obrazovnog procesa i njihovoj prilagodbi zahtjevima

suvremene strukovne škole. Predmet ovog istraživanja je pedagoško-didaktička izobrazba

strukovnih nastavnika.

Polazište istraživanja

Cilj istraživanja mišljenja nastavnika je utvrđivanje stavova strukovnih nastavnika o

modelu pedagoško-didaktičke izobrazbe koju su završili, o mogućnosti aplikacije naučenoga

u radu te o mogućim promjenama u modelu pedagoško-didaktičke izobrazbe. Nastojanja su

išla i u smjeru identificiranja nastavničkih prijedloga u pogledu unaprjeđenja pedagoško-

didaktičke izobrazbe.

Problemi istraživanja je ispitati mišljenje strukovnih nastavnika o: korisnosti sadržaja,

primjenjivosti sadržaja u nastavnoj praksi, važnosti predmeta, uspješnosti osposobljavanja za

nastavni rad, fondu sati, dostatnosti predmeta za uspješno osposobljavanje, opsegu predmeta,

predmetima i sadržajima koje bi trebalo uključiti, odgojnoj i obrazovnoj funkciji, specifičnim

obrazovnim zadacima, zadovoljstvu izobrazbom koju su završili, odlikama potrebnim za

uspješan rad, te najmanje poželjnim karakteristikama u radu.

Metodologija istraživanja

Empirijsko istraživanju je provedeno kao terensko istraživanje. Ispitivanje percepcije i

stavova strukovnih nastavnika kao ključnih sudionika u oblikovanju i provedbi strukovnog

obrazovanja provedeno je u strukovnim školama grada Zagreba. Instrumentarij za utvrđivanje

stavova i mišljenja strukovnih nastavnika konstruiran je kao strukturirani upitnik s pitanjima

otvorenog i zatvorenog tipa, a razvijen je u svrhu ovog istraživanja. Korišten je isti upitnik za

nastavnike strukovno-teoretske i nastavnike praktične nastave. Upitnici su sadržavali slijedeće

varijable:

Sociološka i profesionalna obilježja ispitanika.

Pripadnost škole i nastavnika određenom znanstvenom području.

Djelokrug rada nastavnika.

Varijable koje ispituju odnos prema nastavnim predmetima koje su pohađali u okviru

pedagoško-didaktičke izobrazbe.

Procjena zadovoljstva izobrazbom koju su pohađali.

Procjena primjenjivosti područja pedagoško-didaktičke izobrazbe u praksi.

Prijedlozi za uvođenje promjena u modelu pedagoško-didaktičke izobrazbe.

U okviru istraživačkih postupaka analizirani su relevantni dokumenti, provedena

komparativna analiza planova i programa pedagoško-didaktičke izobrazbe strukovnih

nastavnika i realizirano istraživanje (anketa, skale procjene) na stratificiranom uzorku

nastavnika strukovnih škola grada Zagreba.

Istraživačke metode korištene u ovom istraživanju su:

anketiranje,

kvantitativna analiza sadržaja odgovora ispitanika na pitanja zatvorenog tipa iz anketnog

upitnika i

kvalitativna analiza sadržaja odgovora ispitanika na pitanja otvorenog tipa iz anketnog

upitnika.

Anketiranje, kao neizravna opservacijska metoda istraživanja poslužila je u svrhu

prikupljanja podataka o profesionalnim obilježjima, mišljenjima, stavovima i uvjerenjima

ispitanika, vezano uz pedagoško-didaktičku izobrazbu koju su završili. Ispitanici su

podijeljeni u dva neovisna uzorka (nastavnici strukovno-teoretske nastave i nastavnici

praktične nastave).

REZULTATI I RASPRAVA

Istraživanje je provedeno na način da su kontaktirani ravnatelji i pedagozi škola koji su

anketne upitnike podijelili svojim nastavnicima. Ispitivanje je bilo potpuno anonimno i

zasnovano na dragovoljnoj bazi. Popunjavanje anketnog obrasca traje oko 15 minuta.

Ispunjene upitnike nastavnici su predavali svojim pedagozima i ravnateljima. Povrat

instrumenata bio je zadovoljavajući. Podaci dobiveni anketiranjem su vrlo vrijedni za

istraživanje zbog njihove usporedivosti i mogućnosti izvođenja mjerodavnih zaključaka o

određenoj pojavi ili događaju.

Uzorak

Ispitivanjem je obuhvaćeno 286 nastavnika u 32 strukovne škole u Zagrebu, prosječno je

anketirano 9 nastavnika po jednoj školi. U uzorku škola obuhvaćenih ovim istraživanjem

dominira područje tehničkih znanosti. Od 286 ispunjenih anketnih upitnika njih 29 je bilo

nevažećih, stoga je istraživanjem obrađeno 258 anketnih upitnika. Konačan uzorak čini 258

ispitanika u 32 strukovne škole. Uzorak nastavnika pokriva raspon strukovnih predmeta koji

se poučavaju u strukovnim školama. Svaki je nastavnik u upitniku procjenjivao pedagoško-

didaktičku izobrazbu s aspekta predmeta koji predaje i s aspekta znanstvenog područja u

kojem predaje. U uzorku ispitanika obuhvaćenih ovim istraživanjem dominira područje

tehničkih znanosti. Uzorak se može smatrati stratificiranim jer unutar skupine strukovnih

nastavnika definirani su stratumi prema znanstvenim područjima.

Tablica 1. Broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju

Ispitanici Broj Udio

Nastavnici strukovno-teoretske nastave 171 66,28 %

Nastavnici praktične nastave 55 21,32%

Nastavnici strukovno-teoretske nastave i praktične nastave 32 12,40 %

Ukupno 258 100%

Kategorizacija varijabli

Istraživanje je provedeno pomoću anketnih obrazaca koji sadržavaju slijedeće varijable:

Opći podaci: nastavno područje (strukovno-teoretsko i praktična nastava), stupanj

obrazovanja (VII, VI i IV) i godine radnog iskustva u nastavi (do 5 godina, do 10 godina, do

15 godina, do 20 godina, do 25 godina, do 30 godina, više od 30 godina)

Podaci o pedagoško-didaktičkoj izobrazbi: područje pedagoško-didaktičke izobrazbe koju

su završili, korisnost sadržaja, primjenjivost sadržaja, rangiranje predmeta po važnosti,

dostatnost sadržaja za uspješno osposobljavanje nastavnika, dostatnost fonda sati za

uspješno osposobljavanje nastavnika, dostatnost predmeta za uspješno osposobljavanje

nastavnika, dostatnost opsega predmeta za uspješno osposobljavanje nastavnika, predmeti

koja treba uključiti u pedagoško-didaktičku izobrazbu nastavnika, osposobljenost za

specifične zadatke, ostvarivanje odgojnih i obrazovnih zadataka i zadovoljstvo stečenom

izobrazbom.

Analiza nezavisnih varijabli

Anketiranih 258 nastavnika strukovnih predmeta u Zagrebu zaposleno je u školama

četiriju područja rada i u dva nastavna područja. Imali su tri različita stupnja stručne spreme i

različiti radni staž u školi. Za navedene četiri nezavisne varijable u ovom istraživanju

apsolutne i relativne frekvencije iskazane su u tablici 24.

Kada su sve varijable pripremljene za statističku obradu, izvršeni su slijedeći postupci:

1) univarijantne analize: određivanje deskriptivnih statističkih parametara (frekvencije,

postoci, aritmetička sredina, standardna devijacija, medijan, mod)

2) multivarijantne analize: izračunavanje statističke značajnosti razlika upotrebom χ 2 -testa

za velike nezavisne uzorke, izračunavanje statističke značajnosti razlika primjenom

postupaka analize varijance i određivanje povezanosti među varijablama Pearsonovim

koeficijentom korelacija

Tablica 2. Anketirani strukovni nastavnici prema područjima rada, nastavnim područjima,

stupnju stručne spreme i godinama radnog iskustva u školi

Obilježje Oblici obilježja Broj

nastavnika

Udio

(%)

Područje rada

tehničke znanosti 134 51,94

društvene znanosti 59 22,87

biomedicina i zdravstvo 38 14,73

biotehničke znanosti 27 10,46

Ukupno 258 100

Nastavno

područje

strukovno-teoretsko 171 66,28

praktična nastava 55 21,32

strukovno-teoretsko i praktična nastava 31 12,02

nepoznato 1 0,38

Ukupno 258 100

Stručna

sprema

SSS 26 10,08

VŠS 47 18,22

VSS 183 70,93

nepoznato 2 0,77

Ukupno 258 100

Radni staž u

školi

do 5 godina 39 15,12

6 – 10 godina 18 6,98

11 – 15 godina 44 17,05

16 – 20 godina 69 26,74

21 – 25 godina 28 10,85

26 – 30 godina 32 12,40

31 godina i više 27 10,47

nepoznato 1 0,39

Ukupno 258 100

Grafikon 1. Nastavni predmeti uključeni u pedagoško-psihološku i didaktičko-metodičku

izobrazbu nastavnika

Anketirani nastavnici prema predmetima izobrazbe

(N = 258 tj. 100%)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

pedagogija

psih

olo

gija

odgoja

i

obra

zovanja

did

aktika

meto

dik

a

str

ukovnih

pre

dm

eta

meto

dik

a

praktične

nasta

ve

radna

pedagogija

metodički

pra

ktikum

u

školi

Predmeti izobrazbe

% a

nketi

ran

ih

Grafikon 2 Rang korisnosti, primjenjivosti i važnosti pojedinih predmeta izobrazbe

Prosječni rangovi korisnosti, primjenljivosti i važnosti pojedinih obrazovnih predmeta (viši stupci znače manju

korisnost/primjenljivost/važnost, a niži stupci znače veću korisnost/primjenljivost/važnost)

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

2,2

2,4

Pedagogija Psihologija odgoja i

obrazovanja

Didaktika Metodika strukovnih

predmeta

Metodika praktične

nastave

Radna pedagogija Metodički praktikum u

školi

Pro

sje

čn

i ra

ng

pre

ma a

nketi

nasta

vn

ika

Iz grafikona 2 možemo primijetiti tri momenta koja su već opisana u zaključcima na

osnovu tabelarnih rezultata:

* da su prosječne ocjene korisnosti, primjenljivosti i važnosti dosta slične kod navedenih

sedam predmeta izobrazbe nastavnika;

* da su Metodika strukovnih predmeta i Metodika praktične nastave postigle najviše

rangove u odnosu na ostalih pet predmeta izobrazbe nastavnika;

* da su prosječne ocjene primjenljivosti (srednji stupci) gotovo kod svih predmeta najviše,

što znači da su slabije rangirane u odnosu na korisnost i važnost.

Grafikon 3. Zadovoljstvo nastavnika izobrazbom Grafički prikaz zadovoljstva anketiranih nastavnika njihovom

izobrazbom

24%

49%

23%

4%

potpuno

zadovoljno

pretežno

zadovoljno

djelomično

zadovoljno

nezadovoljno

Tablica 3. Procjena nastavnika o sadržajima predmeta u smislu uspješnog

osposobljavanja za nastavni rad u školskoj praksi

Predmet Broj nastavnika Udio

da ne Svega da ne

Pedagogija 193 60 253 76,28 % 23,72 %

Psihologija odgoja i obrazovanja 197 52 249 79,12 % 20,88 %

Didaktika 194 58 252 76,98 % 23,02 %

Metodika strukovnih predmeta 135 16 151 89,40 % 10,60 %

Metodika praktične nastave 61 6 67 91,04 % 8,96 %

Radna pedagogija 30 7 37 81,08 % 18,92 %

Metodički praktikum u školi 47 9 56 81,93 % 16,07 %

Tablica 4. Procjena nastavnika o fondu sati u smislu uspješnog osposobljavanja za

nastavni rad u školskoj praksi


da ne Svega da ne

Pedagogija 182 71 253 71,94 % 28,06 %


Didaktika 183 69 252 72,62 % 27,38 %




Metodički praktikum u školi 36 20 56 64,29 % 35,71%

Tablica 5. Procjena nastavnika o dostatnosti predmeta u smislu uspješnog

osposobljavanja za nastavni rad u školskoj praksi


da ne Svega da ne

Pedagogija 181 72 253 71,54 % 28,46 %


Didaktika 186 66 252 73,81 % 26,19 %





Tablica 6. Procjena nastavnika o opsegu predmeta u smislu uspješnog osposobljavanja za

nastavni rad u školskoj praksi


da ne Svega da ne

Pedagogija 181 72 253 71,54 % 28,46 %


Didaktika 183 69 252 72,62 % 27,38 %





Tablica 7. Procjena nastavnika o osposobljavanju za ostvarivanje odgojnih i obrazovnih

zadataka

Osposobljavanje za Broj nastavnika Udio

Ostvarivanje odgojnih zadataka 10 3,94 %

Ostvarivanje obrazovnih zadataka 59 23,23 %

Ostvarivanje odgojnih i obrazovnih zadataka 185 72,83 %

Ukupno 254 100

Tablica 8. Procjena nastavnika o potrebi u smislu osposobljavanja za ostvarivanje

specifičnih zadataka

Potreba za Broj nastavnika

Ukupno Udio

ne da ne da

Osposobljavanjem za ostvarivanje

specifičnih zadataka 53 201 254 19,92 % 80,08 %

Tablica 9. Stav nastavnika o potrebi dodatnih predmeta u njihovoj izobrazbi

Predmet koji treba uključiti Broj nastavnika Udio

Komunikologija 172 67,72 %

Međuljudski odnosi 161 63,39 %

Moralni odgoj 131 51,57 %

Kultura govorenja i pisanja 130 51,18 %

Informatika 112 44,09 %

Psihologija 103 40,55 %

Defektologija 68 26,77 %

Menadžment 49 19,29 %

Sociologija 46 18,11 %

Logika 42 17,14 %

Filozofija 22 8,66 %

Ovdje valja napomenuti kako je potreba za Informatikom izražena kod nastavnika s

većim radnim stažem u školi što govori kako tijekom svog redovnog obrazovanja oni nisu

imali uključenu Informatiku, no imajući u vidu da se duži niz godina Informatika uči već u

osnovnim školama i srednjim školama, a nezaobilazan je dio nastave na fakultetima, nema

potrebe za uvođenjem iste u pedagoško-psihološku izobrazbu strukovnih nastavnika, već je

potrebno na kroz stručno usavršavanje educirati nastavnike kojima nedostaju ta znanja i

vještine.

Prijedlozi nastavnika u svrhu poboljšanja pedagoško-didaktičke izobrazbe: dodatno

usavršavanje tijekom rada, mentorstvo pripravnika u školi, nazočnost nastavi koju izvodi

stručnjak iz tog područja, oblikovati izobrazbu prema području rada nastavnika,

osposobljavanje iz područja metodike strukovnih predmeta, osuvremeniti programe, podizanje

motivacije, primjena pedagogije i metodike u strukovnoj nastavi, proširiti metodiku s

općenitih na specifične zadatke, proširiti područje psihologije odgoja i obrazovanja, rad na

konkretnim primjerima, rješavanje primjera stvarnih problematičnih situacija u razredu kroz

radionice, više oglednih sati, više sati metodike, dostignuća u strukovnom obrazovanju

razvijenih zemalja, dulje stažiranje, edukacija o načinima motiviranja učenika, konkretni

primjeri iz prakse, mogućnost izbornih predmeta, nove metode poučavanja i izvođenja

nastave, nove tehnologije, osposobljavanje primjereno i prilagođeno području rada

nastavnika, permanentna, a ne jednokratna izobrazba, praktično osposobljavanje za izvođenje

nastave, radno iskustvo u struci, suvremene tehnike izvođenja nastave, više metodičkih

sadržaja, više primjera nastavnih priprema sa sadržajima strukovnih predmeta, više sati

metodičkog praktikuma u školi i više sati za pripreme nastave.

Ostali prijedlozi nastavnika: adekvatno priznanje i vrjednovanje zanimanja i jačanje

psihičke snage nastavnika, besplatna stručna putovanja i kulturne manifestacije za nastavnike,

financijsko ulaganje u stručno usavršavanje nastavnika, motivacija respektiranjem profesije i

novčana stimulacija nastavnika, obuhvaćanje stvarne problematike pedagoško-psihološkom i

didaktičko-metodičkom izobrazbom, praćenje i analiza rada nastavnika od strane mentora i

savjetnika, psihološko-duhovne radionice i religijske radionice, radionice za kvalitetniju

pripremu nastavnika, metodičke radionice, rasterećenje nastavnika od administrativnih

poslova, razmjena nastavnika s drugim školama u zemlji i inozemstvu radi razmjene iskustava

i poboljšanja kvalitete nastave, selekcija nastavnika u smjeru kvalitetnijeg kadra, stalna i

kontinuirana izobrazba uz odgovarajuće stručnjake, stručna putovanja i stručni skupovi u

inozemstvu, stručni predavači iz određenih nastavnih područja, veća povezanost sa

industrijom, obrtništvom i fakultetima iste branše, i više slobode u smislu izbora tema

stručnog usavršavanja.

ZAKLJUČAK

Ovo istraživanje je provedeno u smislu promišljanja o obrazovanju strukovnih nastavnika s

obzirom na specifičnosti koje karakteriziraju sustav strukovnog obrazovanja. Zadatak ovog

istraživačkog rada bio je sagledavanje problematike postojećeg sustava pedagoško-psihološke

i didaktičko-metodičke izobrazbe strukovnih nastavnika s više aspekata koji izravno ili

neizravno utječu na konačne ishode.

Temeljem teoretskih spoznaja i rezultata istraživanja ispitana je uspješnost ostvarivanja

cilja programa, primjenjivosti i evaluacije pedagoško-didaktičke izobrazbe strukovnih

nastavnika. Cilj pedagoške izobrazbe je osigurati stručne i kompetentne strukovne nastavnike

za izvođenje strukovno-teorijske i praktične nastave u strukovnim školama. ju nastavnika za

povećanjem fonda sati i uključivanjem dodatnih predmeta u izobrazbu. Može se ustvrditi da

nastavnici čeznu za različitim znanjima i vještinama koje će im omogućiti snalaženje u

različitim situacijama i olakšati rješavanje problema sa kojima se suočavaju tijekom svoga

rada. Kurikulum treba ponuditi znanja koja će nastavnicima biti od pomoći u novim

problemskim situacijama, a koja bi se stjecala u realnim situacijama, zatim znanja za

rješavanje problema iz učeničkog, školskog, odnosno profesionalnog okruženja.

DEVELOPMENT OF PROFESSIONAL COMPETENCIES OF VOCATIONAL

TEACHERS

Summary

Analysis of the vocational teacher pedagogical and didactic training curriculum is an

important part of pedagogical research in the world, as well as in Croatia. Pedagogical and

didactic training contributes largely to the quality of vocational teacher training in general.

Therefore, carefully planned and well-designed curriculum for pedagogical and didactic

training of vocational teachers can greatly contribute to their competency on a level of

excellence that enables prosperity and progress. The first step in the process of planning and

development of the curriculum. In this process, special importance is given to empirical

analysis of the teachers’ attitudes, based on first-hand experiences of vocational teachers in

the educational process and the process of applying the acquired knowledge in their everyday

work. The results of the research indicate a need for improving the quality of initial teacher

training, which should prepare teachers for complex and often stressful tasks and

responsibilities.

Key words

Curriculum, vocational teachers, pedagogical and psychological training, training of

vocational teachers.

LITERATURA

1. Bean, R. M. (2004.), The Reading Specialist. Leadership for the Classroom, School,

and Community. New York, The Guilford Press.

2. Bezić, K. (2000.), Tehnologija obrazovanja i školovanje učitelja. U: Nastavnik i

suvremena obrazovna tehnologija: Zbornik radova. Rijeka, Filozofski fakultet

3. Ciglar, V. (2004.), Shema odgojnog studija, U: Marinkovic, R. i Karajic, N. (ur.)

Budućnost i uloga nastavnika. Zagreb, PMF

4. Cindrić, M. (2002.), Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja. Zagreb,

Nacionalni opservatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

5. Cindrić, M. (2003.), Re/afirmacija učiteljske obrazovne kompetencije. Sabor pedagoga

Hrvatske: odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zagreb,

HPKZ.

6. Cindrić, M. (2005.), Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika: Zbornik radova.

Rijeka. Filozofski fakultet.

7. Cindrić, M., Milat, J., Petričević, D., Vrgoč, H. (2002.), Osposobljavanje strukovnih

nastavnika i stručnih učitelja. Zagreb, Nacionalni opservatorij.

8. Funda, D. (2008.), Potpuno upravljanje kvalitetom u obrazovanju. Zagreb, Kigen.

9. Godler, Z., Domović, V. (2003.), Suvremeno obrazovanje učitelja u Europi : i/ili

moguća budućnost obrazovanja učitelja u Republici Hrvatskoj Metodika : časopis za

teoriju i praksu metodika u predškolskom odgoju, školskoj i visokoškolskoj izobrazbi.

4(2003), 6(1), str. 49-53.

10. Greene, B. (2006.), Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb, Alinea.

11. Jarvis, P. (2003.), The Routledge international handbook of lifelong learning. London,

New York , Routledge.

12. Juriševič, M. (2006.), Međunarodni interdisciplinarni naučni skup Evropske dimenzije

reforme obrazovanja. Novi Sad, Pedagoški fakultet.

13. Krstović, J., Čepić, R. (2005.), Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika: Zbornik

14. Lenzen, D. (2002.), Vodič za studij znanosti o odgoju: što može, što želi. Zagreb,

Educa.

15. Manson, T. J. (2002.), Teacher Education Preparation for Diversity. New York,

Lewinston.

16. Mijatović, A. (2005.), Od minimalne kompetencije do profesionalne djelotvornosti

učiteljstva. U: Rosić, V. (ur.), Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika. Rijeka,

Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju.

17. Mijatović, A. (2005.), Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika: Zbornik radova.

Rijeka.

18. Milat, J. (2002.), Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja. Zagreb,


19. Munjiza, E., Peko, A. (2003.), Pedagoško-psihološko obrazovanje nastavnika: Zbornik

radova. Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika. Rijeka, Filozofski fakultet,

Odsjek za pedagogiju.

20. Munjiza, E., Peko, R. (2005.), Stanje i perspektive obrazovanja nastavnika: Zbornik

radova. Rijeka.

21. Petričević, D. (2002.), Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja.

Zagreb, Nacionalni opservatorij za strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

22. Previšić, V. (2003.), Suvremeni učitelj: odgojitelj–medijator–socijalni integrator. U:

Učitelj–učenik–škola. Ur. I. Prskalo, S. Vučak, Petrinja, VUŠ i HPK 2, str. 13 -20.

23. Previšić, V. (2005.), Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura.

Pedagogijska istraživanja, 2 (2), str. 165 – 173.

24. Strugar, V. (2007.), Biti učitelj(ica). Zagreb, Profil international.

25. Townsend. T., Beats, R. (2007.) Handbook of Teacher Education. Dordrecht,

Springer.

26. Vizek Vidović, V. (2005.), Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke

perspektive. Zagreb, Institut za društvena istraživanja.

27. Vizek Vidović, V., Miljević-Riđički, R., Pavin T. (2005.), Međunarodni istraživački

projekt: Poticanje profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika i unaprjeđenje učenja i

poučavanja u zemljama jugoistočne Europe. (http://www. see-educoop.net/education)

28. Vrgoč, H. (2002.), Osposobljavanje strukovnih nastavnika i stručnih učitelja. Zagreb,


29. Maravić, J. (2009.), Naobrazba učitelja i u Francuskoj doživljava korjenite promjene.

Zagreb, skole.hr

30. Sveučilište u Rijeci – Filozofski fakultet, (2009.), Dopunsko pedagoško-

psihološko obrazovanje nastavnika. Rijeka, FFRI.

31. Učiteljski fakultet, (2006.), Studijski programi iz obrazovnih znanosti za stjecanje

nastavničke kompetencije predmetnih nastavnika. Zagreb, UFZG

32. Vizek-Vidović, V. (2009.), Planiranje kurikuluma usmjerenoga na

kompetencije u obrazovanju učitelja i nastavnika. Zagreb, Nacionalna zaklada

za znanost.

http://www/

development of professional competencies of vocational teachers

Documents