do sredine 15. stoljeća venecija je zauzela sve€¦ · osmanlije napadaju sinj, no branitelji...
TRANSCRIPT
Do sredine 15. stoljeća Venecija je zauzela sve
dalmatinske gradove.
Na čelu grada nalazio se knez, mletački plemić.
U upravljanju gradom pomagalo mu je gradsko
ili Veliko vijeće kojeg su činili domaći gradski
plemići – patriciji.
Zbog nemogućnosti sudjelovanja u vlasti,
pučani su u dalmatinskim gradovima često
podizali bune.
Najpoznatija je takva buna izbila na otoku
Hvaru 1510. – 1514.
Pučani su pod vodstvom Matija Ivanića
preuzeli vlast na otoku.
Mletačka je flota na kraju ugušila pobunu.
Krajem 16. stoljeća dalmatinski su gradovi
sjedinjeni u pokrajinu Dalmaciju i podređeni
upravi vojnog i civilnog upravitelja pokrajine.
On se zvao generalni providur i
imao je svoje sjedište u Zadru.
Pod vlašću Mlečana gospodarski razvoj
dalmatinskih gradova je zaostajao.
seljanka iz okolice Zadra
Venecija je nastojala kontrolirati trgovinu onim
proizvodima koji su joj donosili najveće
prihode.
To je onemogućavalo brži i snažniji
gospodarski razvoj gradova u Dalmaciji.
Još su veći problemi nastupili kada su zbog
osmanlijskih
osvajanja prekinute
trgovačke veze sa
zaleđem.
Sinjski trgovac. Unatoč čestim ratovima, trgovina između hrvatskog i osmanlijskog teritorija nije nikada potpuno zamrla. U vrijeme primirja u pograničnim su se krajevima održavali lokalni sajmovi, koji su često znali biti meta pljačkaša – kršćanskih ili osmanlijskih.
Tijekom 16. stoljeća Turci Osmanlije osvajaju
cijelo priobalje sa zaleđem.
Pod vlašću Mlečana ostaju samo otoci i
dalmatinski gradovi.
U drugoj polovici 17. i početkom 18. stoljeća
Venecija je te krajeve preotela Turcima.
Tijekom triju ratova posjedi Mlečana pomakli
se duboko u unutrašnjost dalmatinske obale.
Time se u unutrašnjost širi ime Dalmacija.
Seljaci iz okolice Splita
Žene sa juga Hrvatske
Godine 1715. počinje još jedan od ratova
između Venecije i Osmanlijskog Carstva.
U ljeto
Osmanlije
napadaju Sinj,
no branitelji
Sinja junački su
obranili grad.
U čast te pobjede,
svake se godine
održava poznata
viteška igra -
Sinjska alka.
Alkari i
alkarski
momci.
Požarevačkim mirom iz 1718. određena je
granica koja je i danas granica Hrvatske i Bosne
i Hercegovine.
Podjela Istre na obalni pojas (pod nadzorom
Venecije) i unutrašnjost (Pazinska grofovija),
pod nadzorom Habsburgovaca postoji od
14. stoljeća.
Pazin
U ratovima koji se vode između Venecije i
Habsburgovaca, osobito su se istakli uskoci.
Sukobi su okončani početkom 17. stoljeća.
Uz ratove, smanjenju broja stanovnika Istre
pridonijele su i česte epidemije bolesti,
uključujući i kugu (1632.).
U Istru se doseljava novo stanovništvo iz
Italije, te Hrvati koji bježe pred Turcima
Osmanlijama.
Tinjan
PLAN PLOČE
Dalmacija i Istra pod mletačkom vlašću
Na čelu Dalmacije generalni providur .
Sukobi pučana i patricija .
(Hvarska buna 1510. – 1514.).
Ograničen gospodarski razvitak gradova.
Turska osvajanja ograničavaju mletačke posjede.
Požarevački mir 1718. godine.
Istra - podjela između Venecije i Habsburgovaca.
Sukobi Venecije i Habsburgovaca (pustošenja, smanjivanje pučanstva).
Na selu žive Hrvati, a u gradovima Talijani.